Zo ti ndara agi ti “hinga lege ti sara ye”
A haka fini ti zo na mbeni voyage. Ye oko, fani mingi a bâ so ndara ti zo alingbi kue pëpe ti mû maboko na azo ti sara si fini ti ala so ayeke tongana mbeni voyage atambela nzoni. Akpale so ayeke si na yâ ti fini ti azo mingi ayeke tongana angangu kpale so mbeni bateau ayeke wara ni na lê ti ngu na ngoi ti voyage (Ps. 107:23, 27). Ngbanga ti nyen hakango ye so ayeke na lege ni?
Na ngoi ti giriri, voyage ti lê ti ngu-ingo ayeke kete ye pëpe na ahunda ti hinga kua ni nzoni si. Mingi ni zo ayeke manda kode ni na mbage ti mbeni zo so aninga na yâ ti kua ti kpengo na mangboko (Kus. 27:9-11). Ti fa so kua ti zo ti kpengo na mangboko ayeke kota ye mingi, na yâ ti mingi ti adessin ti giriri a sara lo kota ahon amba ti lo. Ti voyagé na lê ti ngu-ingo, azo ti kpengo na mangboko ayeke manda ye na ndo ti atongoro, apupu, nga na ambeni ye so alingbi ti fa lege na ala. Bible asara tënë ti ambeni zo ti kpengo na bateau a tene ala yeke “awandara”.—Ézéch. 27:8.
Akpale so zo ayeke wara na yâ ti fini ti lo laso alingbi ti duti ngangu tongana sarango voyage giriri na lê ti ngu-ingo. Nyen la alingbi ti mû maboko na e?
TONGANA NYEN LA E LINGBI TI “HINGA LEGE TI SARA YE”?
Na batango tapande so na li ti mo, bâ tâ tënë so Bible atene: ‘Zo ti ndara alingbi mä tënë si lo kpengba na lege ti mandango ye, na zo so ahinga nda ti tënë alingbi hinga lege ti sara ye.’ (aProv. 1:5, 6). Mbupa ti Hébreu so a kiri pekoni na “hinga lege ti sara ye” alingbi ti sara tënë ti aye so mbeni zo ti kpengo na bateau giriri ayeke sara. A ye ti sara tënë ti fango nzoni lege na bateau.
Atâa so a hunda ti sara ngangu, e lingbi ti “hinga lege ti sara ye” nga ti manda ti fa lege nzoni na fini ti e. Tongana ti so mbeti ti aProverbe afa, a lingbi e sara kusala na “ndara” nga na ‘hingango nda ti ye’. (aProv. 1:2-6; 2:1-9). Nga, a lingbi e gi fango lege ti Nzapa, ndali ti so même azo ti sioni ayeke na mbeni “wango” so ayeke fa lege na ala me gi ti sara ye ti sioni.—aProv. 12:5.
Ni la, a yeke kota ye ti tene e duti azo so ayeke manda Bible nzoni. Na lege ti mandango Bible, e yeke hinga ye nzoni na ndo ti Jéhovah nga na Jésus Christ so ayeke sara ye tâ gi tongana ti lo (Jean 14:9). E yeke wara gbâ ti anzoni wango na ngoi ti abungbi. E lingbi nga ti manda ye na mbage ti ambeni zo nga na ababâ na amama ti e.—aProv. 23:22.
GBU LI KOZONI
Ti “hinga lege ti sara ye” ayeke mbilimbili kota ye na ngoi so e yeke na yâ ti akpale. Tongana e yeke na kite na ndo ti ye so e lingbi ti sara na yâ ti mbeni ye so ayeke ngangu, e yeke sara ye oko ape na angangu kpale ayeke ga na pekoni.—Jacq. 1:5, 6.
A yeke nzoni ti hinga so a sara nga kusala na mbupa so a kiri pekoni na “hinga lege ti sara ye” ti sara tënë ti bira. Bible atene: “Na lege ti nzo wango [wala hingango lege ti sara ye] si fade mo sara bira ti mo; na azo awara siriri na lege ti awawango mingi.”—aProv. 20:18; 24:6.
Tongana ti so mbeni zo so ayeke na kode ti sarango bira ayeke leke plan ti lo, a yeke nzoni e gbu li kozoni na ndo ti aye so alingbi ti buba dutingo ti e na lege ti yingo (aProv. 22:3). Na tapande, a lingbi peut-être mo mû desizion wala mo yeke yeda ti sara mbeni fini kua wala ti tene a kono kamba ti kua ti mo. Kite ayeke pëpe so mo yeke gbu li ti mo na ndo ti nginza so mo yeke wara, ngoi so mo yeke mû ti gue na kua nga ti kiri na yanga-da, nga na ndo ti ambeni nzene nzene ye nde. Ye oko, ambeni ye ayeke dä so a lingbi mo girisa ni pëpe: Kua ni ague oko na aye so Bible afa? Na lege wa angbonga ti kua so ayeke changé alingbi ti sara ngangu na ndo ti akusala ti mbi ti Chrétien?—Luc 14:28-30.
Loretta, mbeni Témoin ti Jéhovah, ayeke lani na mbeni nzoni kua ti nginza. Na ngoi so a ye ti zi ndokua ni ti zia na mbeni ndo nde, a ye ti kono kamba ti kua ti Loretta na fini ndo ti kua ni. Wayinda ni atene na Loretta atene: “A yeke mbeni pasa so mara ni ayeke use pëpe. E wara mbeni Da ti Royaume nduru kâ.” Me Loretta aye ti duti na aye mingi pëpe na yâ ti fini ti lo tongaso si lo mû ngoi mingi ti sara na Lo so acréé aye kue. Lo bâ so fini kua ni ayeke zia na lo ngoi mingi pëpe ti sara akua ti lo ti Chrétien. Tongaso lo ke kua ni, me wayinda ni atene na lo so lo yeke gi oko zo ti kua so ala ye biani ti bata lo. Loretta so asara fadeso ngu 20 awe na yâ ti kua ti pionnier permanent ahinga lani na bê ti lo kue so aye ti nzoni so lo wara so ayeke ndali ti so lo “hinga lege ti sara ye” alingbi na wango so ayeke na yâ ti Mbeti ti Nzapa. Lo kpengba songo ti lo na Jéhovah nga lo wara pasa ti mû maboko na azo mingi ti yeda na tâ tënë ti Bible.
Azo ti yâ ti sewa ayeke biani na bezoin ti “hinga lege ti sara ye”. Batango amolenge ayeke mbeni kua so aninga, nga adesizion so babâ na mama ayeke mû na ndo ti aye ti yingo nga na ti mitele ayeke sara ye mingi na ndo ti gigi ti kekereke ti azo ti sewa ni kue (aProv. 22:6). Na tapande, ababâ na amama so ayeke aChrétien alingbi ti hunda tere ti ala: ‘E yeke fa na amolenge ti e na lege ti lisoro ti e na tapande ti e so aye ti yingo ayeke mû maboko na ala ti sara ye na ndara na ngoi so ala ga kota? Lege so e yeke sara ye na fini ti e amû maboko na ala ti hinga ti duti na aye mingi pëpe na yâ ti fini ti ala na ti zia lê ti ala kue gi na ndo ti kusala ti ala ti aChrétien?’—1 Tim. 6:6-10, 18, 19.
A yeke pëpe akungba wala aye so mingi ni azo ti dunia so ayeke sara ti tene gigi ti ala aga nzoni la ayeke sara si zo aga zo. Gbia Salomon ahinga ni tongaso. Lo tene: “Fade a yeke nzoni na azo so akpe mbeto ti Nzapa, ala so ayeke na mbeto na gbele lo.” (Zo-ti. 8:12). A yeke biani lege ti ndara ti gi ti “hinga lege ti sara ye” alingbi na Mbeti ti Nzapa.—2 Tim. 3:16, 17.
[Foto na lembeti 30]
Ti fa so kua ti azo ti kpengo na mangboko ayeke kota ye mingi, mingi ni na yâ ti adessin a sara ala kota ahon amba ti ala
[Ndo so foto ni alondo dä na lembeti 30]
Su concessione del Ministero per i Beni e le Attività Culturali. A ke ti tene zo asara photocopie ti foto so wala ti sara pekoni na ambeni lege nde.