‘I gue, i fa tënë si ala ga adisciple, i batize ala’
“Tongaso i gue, i fa tënë na amara kue si ala ga adisciple, i batize ala . . . ; i fa na ala ti bata ye kue so Mbi komande i.” —Matthieu 28:19, 20.
1. Desizion wa amolenge ti Israël amû lani na gbe ti Hoto ti Sinaï?
A SARA angu 3 500 tongaso awe so, azo kue ti mara ti Israël amû zendo na Nzapa. Na ngoi so azo ti Israël abungbi na gbe ti Hoto ti Sinaï, ala tene polele: “Fade e sara ye kue so L’Eternel atene.” A to nda ni na ngoi ni so, azo ti Israël aga azo so amû tere ti ala na Nzapa awe ti “ga ye ti [Lo] mveni na popo ti amara kue”. (Exode 19:5, 8; 24:3). Ala yeke ku ti tene lo bata ala na ti duti teti lakue lakue na yâ ti sese so “dulait na ngu-lavu ayeke sua dä”.—Lévitique 20:24.
2. Songo wa azo alingbi ti duti na ni laso na Nzapa?
2 Ye oko, tongana ti so wasungo psaume Asaph ahinga ni, amolenge ti Israël ‘abata tënë ti mbele ti Nzapa pëpe, na ala ke ti tambela na lege ti Ndia ti Lo.’ (Psaume 78:10). Ala bata pëpe zendo so akotara ti ala amû na Jéhovah. Na nda ni, mara ni agirisa songo so gi ala la ayeke na ni na Nzapa (Zo-ti-fa-tene 5:3; Matthieu 23:37, 38). Ni la, Nzapa “aga ti bâ aGentil . . . ti kamata azo na popo ti ala teti iri ti Lo.” (Kusala 15:14). Nga na lâ ti nda ni so, lo yeke bungbi na ndo oko “azo mingi so asi singo, so zo oko alingbi diko ala pëpe, . . . ti amara kue, ti akete mara kue, ti azo nde nde kue, na ti yanga nde nde kue”. Na ngia na bê ala tene: “Salut ayeke ti Nzapa ti e so aduti na ndo trône, na ti Molenge Ti Ngasangbaga ni.”—Apocalypse 7:9, 10.
3. Aye wa a lingbi mbeni zo asara ti tene lo duti na songo na Nzapa?
3 Ti tene mbeni zo aduti na popo ti azo so ayeke na mara ti songo so na Nzapa, a lingbi lo mû tere ti lo na Nzapa na lo fa ni polele na lege ti batême ti ngu. Ye so ague oko na yanga so Jésus amû lani na adisciple: “I gue, i fa tënë na amara kue si ala ga adisciple, i batize ala na iri ti Babâ, na ti Molenge, na ti Yingo Vulu; i fa na ala ti bata ye kue so Mbi komande i.” (Matthieu 28:19, 20). Amolenge ti Israël adengi mê ti ala lani ti mä tënë ti yâ ti “mbeti ti mbele ni”. (Exode 24:3, 7, 8). Tongaso, ala ga lani ti hinga ye so Jéhovah aku na mbage ti ala. Legeoko nga laso, kozo ti tene mbeni zo awara batême, a yeke nzoni lo wara tâ hingango ye na ndo aye so Nzapa aleke ti sara, so ayeke na yâ ti Tënë ti lo, Bible.
4. Kozo si zo awara batême, a lingbi lo sara nyen? (Bâ encadré so ayeke na nduzu ge.)
4 A yeke polele so Jésus aye lani ti tene gunda ti mabe ti adisciple ti lo akpengba kozoni si ala wara batême. Lo fa na azo so amû peko ti lo ti sara adisciple na nga ti fa na adisciple ni “ti bata ye kue so [Lo] komande”. (Matthieu 7:24, 25; aEphésien 3:17-19). Ni la, mingi ti ala so alingbi ti wara batême amanda Bible teti anze mingi même ngu oko wala use, tongaso ala hinga nzoni mingi nda ti desizion so ala mû. Na ngoi ti batême ni, zo ni ayeke kiri tënë ‘ën’ na akpengba hundango tënë use. Teti so Jésus atene so ‘a lingbi e tene, Oui, oui, wala, Non, non’ (wala ën ti e angbâ ën wala ên-ën ti e angbâ ên-ën), a yeke duti ye ti nzoni teti e kue ti kiri ti bâ nzoni nda ti ahundango tënë use ti batême so.—Matthieu 5:37.
Gbiango bê na mungo tere na Nzapa
5. Kozo hundango tënë ti batême agboto lê na ndo akota ye use wa?
5 Kozo hundango tënë ti batême ayeke ti hinga wala zo ni ake siokpari ti lo awe na lo mû tere ti lo na Jéhovah ti sara ye so bê ti lo aye. Hundango tënë so agboto lê na ndo ti anene ye use so a lingbi e sara kozoni na batême, mbilimbili gbiango bê na mungo tere na Nzapa.
6, 7. (a) Ngbanga ti nyen a yeke kota ye ti tene azo kue so aye ti wara batême agbian bê ti ala? (b) Aye wa a lingbi mbeni zo asara na peko ti so lo gbian bê ti lo?
6 Ngbanga ti nyen a lingbi zo agbian bê ti lo kozoni si lo wara batême? Bazengele Paul afa nda ni: “Giriri, na lege ti nzara ti mitele ti e, e kue . . . e sara ye so mitele na bibe aye.” (aEphésien 2:3). Kozo ti tene e hinga tâ ye so bê ti Nzapa aye, e yeke sara ye legeoko tongana ti azo ti sese so, a lingbi na bango ndo nga na tambela ti ala. A yeke lani Satan, nzapa ti sese so si afa na e ye ti sara (2 aCorinthien 4:4). Me so e hinga fadeso ye so bê ti Nzapa aye, e leke na bê ti e ti “tambela na nzara ti tere mbeni pëpe, me na yâ ye so Nzapa aye.”—1 Pierre 4:2.
7 Fini sarango ye ti e so aga na e aye ti nzoni mingi. Kozoni kue, a mû lege na e ti lë mbeni nzoni songo na Jéhovah, songo so David ahaka ni na mbeni tisango ndo ti lï na yâ ti “Tabernacle” ti Nzapa nga na “Hoto ti [Lo] ti nzoni-kue”, so ayeke mbeni kota matabisi biani (Psaume 15:1). Tâ na lege ni, Jéhovah alingbi pëpe ti tisa mbeni zo gi tongaso, me lo yeke tisa gi zo so “atambela mbilimbili, na lo sara kusala ti mbilimbili, na lo tene tene-biani na bê ti lo”. (Psaume 15:2). Teti so kozo ti tene zo amanda tâ tënë dutingo ti lo ayeke nde, a lingbi ti hunda ti tene zo ni agbian aye na yâ fini ti lo, atâa na lege ti tambela ti lo wala sarango ye ti lo (1 aCorinthien 6:9-11; aColossien 3:5-10). Ye so ayeke pusu mbeni zo ti sara aye so kue ayeke gbiango bê: vundu so zo ayeke na ni ngbanga ti akozo sarango ye ti lo nga na kota nzara so lo yeke na ni ti sara fadeso gi ye so bê ti Jéhovah aye. Ye so ayeke pusu zo ni ti gbian akozo sarango ye ti lo kue, ti ke abibe ti kion, lege ti sarango ye ti azo ti sese so na ti sara aye so anzere na Nzapa.—Kusala 3:19.
8. Tongana nyen e yeke mû tere ti e na Jéhovah? Kamba wa ayeke na popo ni na mungo batême?
8 Use mbage ti kozo hundango tënë ni ayeke ti hinga wala zo so aye ti wara batême amû tere ti lo awe na Jéhovah ti sara ye so bê ti lo aye. Mungo tere na Nzapa ayeke mbeni kota ye so a lingbi aga kozoni na batême. A yeke sara ni na lege ti sambela so na yâ ni zo afa na gigi so lo yeke na nzara ti mû fini ti lo na Jéhovah na lege ti Christ (aRomain 14:7, 8; 2 aCorinthien 5:15). Na pekoni, Jéhovah aga Maître ti lo na Mveni ti lo, na lo yeke na ngia legeoko tongana Jésus ti sara ye so bê ti Nzapa aye (Psaume 40:9; aEphésien 6:6). Zo ayeke mû zendo ti mungo tere ti lo na Jéhovah so gi fani oko awe. Ye oko, teti so na ngoi so e mû tere ti e na Jéhovah zo oko ahinga ni pëpe, tongana e fa ni polele na lê ti azo na ngoi ti batême a yeke mû lege na ala ti hinga so e mû tere ti e na Babâ ti e ti yayu awe.—aRomain 10:10.
9, 10. (a) Ti sara ye so bê ti Nzapa aye andu nyen? (b) Tongana nyen même akota zo ti aNazi ahinga lani tënë ti mungo tere ti e na Nzapa?
9 Ti mû tapande ti Jésus ti sara ye so bê ti Jéhovah aye andu nyen? Jésus atene lani na adisciple ti lo: “Tongana mbeni zo aye ti ga na peko ti Mbi, a lingbi lo ke tere ti lo mveni, lo yô keke ti [pasi, NW ] ti lo, na lo ga na peko ti Mbi.” (Matthieu 16:24). Ge, lo fa aye ota so a lingbi e sara. Kozoni, a yeke ti tene e “ke tere” ti e. Ti tene ni na mbeni lege nde, e yeke ke asarango ye ti e ti kion nga na aye so bê ti e mveni aye ti yeda gi na awango ti Nzapa nga na fango lege ti lo. Use ni, e yeke ‘yô keke ti pasi’ ti e. Na ngoi ti Jésus, keke ti pasi ayeke fä ti aye ti kamene nga na pasi. Teti so e yeke aChrétien, e yeda so e lingbi ti bâ pasi ndali ti nzo tënë (2 Timothée 1:8). Atâa so azo ti sese so alingbi ti he e na ngia wala ti kasa e, tongana ti Jésus e bâ “kamene ni tongana ye senge” na hingango na ngia na bê so e yeke sara ye so anzere na Nzapa (aHébreu 12:2). Na nda ni, e yeke mû peko ti Jésus “lakue lakue.”—Psaume 73:26; 119:44; 145:2.
10 Bâ so même azo so ake aTémoin ti Jéhovah ahinga so ala mû tere ti ala ti sara gi na Jéhovah oko. Na tapande, lani na yâ kando ti pasi ti Buchenwald ti aNazi na Zamani, a hunda na aTémoin ti Jéhovah so amû desizion ti ke mabe ti ala pëpe ti sû maboko ti ala na gbe ti mbeti so: “Mbi ngbâ lakue mbeni Wamandango Bible so ayeke be-ta-zo na mbi yeke ke ande lâ oko pëpe zendo so mbi mû na Jéhovah.” Biani, ye so afa nzoni mingi bibe ti awakua be-ta-zo ti Nzapa so amû tere ti ala na lo!—Kusala 5:32.
A mû lege ti hinga mo tongana Témoin ti Jéhovah
11. Matabisi wa zo so amû batême awe awara ni?
11 Use hundango tënë ti batême ayeke ti bâ kozoni kue wala zo ni ahinga so, na warango batême, lo fa tere ti lo tongana Témoin ti Jéhovah. Na peko ti so zo ni awara batême awe, lo ga fadeso mbeni wakua ti Jéhovah so ayô iri ti lo. Ye so ayeke mbeni kota matabisi nga na kota kungba. A mû nga lege na zo ni ti wara ande fini ti lakue lakue gi tongana lo ngbâ be-ta-zo na Jéhovah.—Matthieu 24:13.
12. Kungba wa aga na peko ti matabisi ti yongo iri ti Jéhovah?
12 Biani, a yeke mbeni kota matabisi ti yô iri ti Nzapa ti Ngangu Ahon Kue, Jéhovah. Prophète Michée atene lani so: “Azo kue atambela na iri ti anzapa ti ala, me fade e tambela na iri ti [Jéhovah, NW ] Nzapa ti e lakue lakue.” (Michée 4:5). Ye oko, matabisi so aga na mbeni kungba. A lingbi e sara kue ti tene aye so e yeke sara na yâ ti fini ti e aga na gonda na ndo iri ti Jéhovah. Legeoko tongana ti so Paul adabe ti aChrétien ti Rome, tongana mbeni zo asara ye alingbi na ye so lo yeke fa pëpe, azo alingbi ti “zonga iri ti Nzapa” wala ti kpe ni pëpe.—aRomain 2:21-24.
13. Ngbanga ti nyen awakua ti Jéhovah so amû tere ti ala na lo awe ayeke na kungba ti fa tënë ti Nzapa ti ala?
13 Tongana mbeni zo aga oko ti aTémoin ti Jéhovah, lo yeke nga na kungba ti fa tënë ti Nzapa ti lo. Jéhovah atisa mara ti Israël so amû tere ti ala na lo awe ti duti atémoin ti lo tongaso si ala lingbi ti hinga dutingo ti lo ti lakue lakue tongana Nzapa (Esaïe 43:10-12, 21). Me mara ni asara ye pëpe tongana ti so Jéhovah aku na mbage ti ala, na nda ni Jéhovah ake ala biani biani. Laso, atâ Chrétien ayeke pika kate ti ala ndali ti matabisi ti fango tënë ti Jéhovah. E sara tongaso ngbanga ti so e ndoye Jéhovah na e ye ti tene iri ti lo aga nzoni-kue. E lingbi pëpe ti kanga yanga ti e teti so e hinga tâ tënë awe na ndo Babâ ti e ti yayu nga na aye so lo leke ti sara. E yeke na oko bibe ti bazengele Paul so atene lani: “A yeke ngbanga ti mbi ti fa Tene-nzoni. Vundu aga na mbi tongana mbi fa Tene-nzoni pëpe!”—1 aCorinthien 9:16.
14, 15. (a) Aye wa bungbi ti Jéhovah ayeke sara ti mû maboko na e ti maï na lege ti yingo? (b) Aye wa a leke ti mû maboko na e?
14 Nga, use hundango tënë ni adabe ti wamungo batême ni na kota kungba ti sara kua maboko na maboko na bungbi ti Jéhovah so yingo ti lo afa lege na ni. E lingbi pëpe ti sara na Nzapa gi e oko, me e yeke na bezoin ti mungo maboko nga na wango ti sewa ti “aita” kue (1 Pierre 2:17; 1 aCorinthien 12:12, 13). Bungbi ti Jéhovah ayeke mû maboko na e mingi ti maï na lege ti yingo. A yeke mû na e gbâ ti ambeti ti nzapa ti mû maboko na e ti wara tâ hingango ye, ti sara ye na ndara na gbele akpale nga ti lë kpengba songo na Nzapa. Legeoko tongana mbeni mama so ayeke gi ti bâ wala molenge ti lo ate ye nzoni na lo duti nzoni, “ngbâa be-ta-zo na ti ndara” ayeke mû na e gbâ ti kobe ti yingo so alingbi na ngoi ni ti sara si e gue na li ni na lege ti yingo.—Matthieu 24:45-47, NW; 1 aThessalonicien 2:7, 8.
15 Na ngoi ti abungbi so azo ti Jéhovah ayeke sara yenga na yenga, ala yeke wara afango ye nga na awango so ala yeke na bezoin ni ti duti be-ta-zo na lo (aHébreu 10:24, 25). Ekole ti Kusala ti aChrétien afa na e tongana nyen ti sara tënë na gbele azo, na Bungbi ti Kusala ayeke leke e ti fa tënë na mbeni lege so ayeke ndu bê ti azo. Atâa na ngoi ti abungbi wala na lege ti mandango ye e mveni, e lingbi ti bâ tongana nyen yingo ti Jéhovah ayeke sara kua na ayeke fa lege na bungbi ti lo. Na lege ti aye kue so Jéhovah aleke awe, lo yeke fa na e ti kpe aye ti sioni, ti fa tënë nzoni nga lo yeke mû maboko na e ti lango pëpe na lege ti yingo.—Psaume 19:8, 9, 12; 1 aThessalonicien 5:6, 11; 1 Timothée 4:13.
Ye so apusu zo ti wara batême
16. Nyen la apusu e ti mû tere ti e na Jéhovah?
16 Ahundango tënë use ti batême so adabe ti zo ni na ndo nda ti batême ti ngu nga na akungba so aga na pekoni. Fadeso, nyen la ayeke pusu zo ni ti mû desizion ti wara batême? E mû batême pëpe ngbanga ti so mbeni zo la apusu e ti sara ni me ndali ti so Jéhovah la “airi” e wala agboto e na mbage ti lo (Jean 6:44). Teti so “Nzapa ayeke Ndoye”, lo yeke komande dunia mobimba na lege ti ndoye, me pëpe na lege ti ngangu (1 Jean 4:8). Ye so ayeke gboto e na mbage ti Jéhovah ayeke anzoni sarango ye ti lo nga na lege so lo yeke sara na ye na mbage ti e. Jéhovah amû Molenge ti lo ngengele oko ndali ti e na lo mû na e mbeni nzoni beku ti kekereke (Jean 3:16). Ye so apusu e nga ti mû fini ti e kue na lo.—aProverbe 3:9; 2 aCorinthien 5:14, 15.
17. Ye nyen e mû tere ti e na ni pëpe?
17 E mû tere ti e pëpe na mbeni tënë so agbu bê ti azo wala mbeni mbilimbili kusala so azo abi tere dä ti sara, me na Jéhovah mveni. Akusala so Nzapa amû na azo ti lo ti sara alingbi ti gbian, me mungo tere ti ala na lo agbian ti lo pëpe. Na tapande, ye so Jéhovah ahunda na Abraham ti sara ayeke nde na ti so lo hunda na Jérémie (Genèse 13:17, 18; Jérémie 1:6, 7). Ye oko, ala use kue asara lani mbilimbili kusala so Nzapa ahunda na ala ti sara ngbanga ti so ala ndoye Jéhovah na ala yeke na nzara ti sara tâ gi ye so bê ti lo aye. Na ngoi ti nda ni so, adisciple kue ti Christ so awara batême awe ayeke gi ti sara ye alingbi na yanga so Jésus amû ti fa nzo tënë ti Royaume na ti sara adisciple (Matthieu 24:14; 28:19, 20). Ti sara kusala so na bê kue ayeke mbeni pendere lege ti fa so e ndoye Babâ ti e ti yayu na e mû tere ti e biani na lo.—1 Jean 5:3.
18, 19. (a) Tongana e wara batême, e yeke fa nyen na azo kue? (b) Ye wa e yeke bâ ande na yâ ti article ti peko?
18 Biani, batême azi lege na gbâ ti adeba nzoni, me a yeke nga mbeni ye so a lingbi zo amû ni gi tongaso pëpe (Luc 14:26-33). A fa so ye so zo aleke na bê ti lo ti sara ayeke kota ahon tanga ti aye kue (Luc 9:62). Tongana e wara batême awe, e yeke tene na gbele azo kue: “Nzapa so ayeke Nzapa ti e teti lakue lakue! Fade Lo fa lege na e lakue.”—Psaume 48:15.
19 Na yâ ti article ti peko, e yeke bâ ande ambeni hundango tënë na ndo batême ti ngu. Ambeni tënë ayeke dä so na lege ni a lingbi ti kanga lege na zo ti wara batême? Ngu ti zo alingbi ti kanga lege na lo? Ye nyen zo oko oko alingbi ti sara si ngoi ti batême abata nengo ti lo?
Mo lingbi ti fa nda ni?
• Ngbanga ti nyen a lingbi Chrétien oko oko agbian bê ti lo kozo si lo wara batême?
• Ti mû tere na Nzapa andu nyen?
• Matabisi so e yeke na ni ti yô iri ti Jéhovah aga na akungba wa?
• Nyen la alingbi ti pusu e ti yeda ti wara batême?
[Encadré/Foto na lembeti 22]
Ahundango tënë use ti batême
Na lege ti sandaga ti Jésus Christ, ala ke siokpari ti ala awe na ala mû tere ti ala na Jéhovah ti sara ye so bê ti lo aye?
Ala hinga so na mungo tere ti ala na Nzapa nga na warango batême, ala fa tere ti ala tongana aTémoin ti Jéhovah na ala sara beoko na bungbi ti Nzapa so yingo ti Lo afa lege na ni?
[Foto na lembeti 23]
Mungo tere na Nzapa ayeke kota zendo so e mû na Jéhovah na yâ ti sambela
[Foto na lembeti 25]
Kusala ti e ti fango tënë afa so e mû tere ti e na Nzapa awe