Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e ti Chrétien
Yenga ti 5-11 février
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | MATTHIEU 12-13
“Toli ti blé na ti asioni pere”
(Matthieu 13:24-26) Lo fa mbeni toli ni nde na ala, lo tene: “A lingbi ti haka Royaume ti yayu na mbeni zo so alu apendere ngongoa ti kobe na yaka ti lo. 25 Na ngoi so azo angbâ ti lango, wato ti lo aga na lo lu asioni pere na popo ti ablé ni, na lo hon. 26 Tongana blé ni asigi na alë lê ni, asioni pere ni asigi nga.
“Bâ, mbi yeke na tere ti ala juska”
2 Aye so asi na yaka ti zo ti fango yaka so afa tongana nyen la na yâ ti dunia Jésus ayeke bungbi azo so ayeke tongana ablé: aChrétien so a soro ala ti gue na yayu so ayeke komande ande legeoko na lo na yâ ti Royaume ti lo. A fa nga lawa la Jésus ayeke bungbi ala. A komanse ti lu ngongoa ti blé ni na Pentecôte ti ngu 33. A yeke hunzi ti bungbi ablé ni na ngoi so a yeke kpo nzoroko biani biani na ndo ti lê ti aChrétien so a soro ala na so angbâ na fini si na pekoni a gue na ala na yayu ngoi kete kozoni na futingo dunia ti Satan (Mat. 24:31; Apoc. 7:1-4). E lingbi ti haka parabole ti Jésus so na mbeni hoto. Tongana zo aluti na ndo ti hoto, lo yeke bâ aye kue so angoro lo. Legeoko nga, parabole so amû lege na e ti bâ aye so asi na yâ ti ngu 2000 tongaso. Aye ni so ayeke ngoi ti lungo lê ti kobe, ngoi so lê ti kobe ni ayeke maï nga na ngoi ti kongo lê ti kobe ni. Article so ayeke luti ande mingi na ndo ti ngoi ti kongo lê ti kobe ni.
JÉSUS ANGBÂ TI BÂ NDO NZONI NA NDO TI AZO TI LO
3 Gi na peko ti ngu 100, “asioni pere ni asigigi”. A-Chrétien ti wataka la ayeke asioni pere ni (Mat. 13:26). Na peko ti ngu 300, wungo ti aChrétien so ayeke tongana asioni pere ahon ti aChrétien so a soro ala ti gue na yayu ngangu mingi. Girisa pëpe so na yâ ti parabole ni, angbâa ni ahunda na maître ti ala ti mû lege na ala ti gboto asioni pere ni. (Mat. 13:28). Maître ni atene nyen na ala?
(Matthieu 13:27-29) Angbâa ti wa ti da ni aga, ala tene na lo: ‘Kota zo, mo lu lani apendere ngongoa ti kobe na yaka ti mo ape? Me tongana nyen si asioni pere asigi dä?’ 28 Lo tene na ala: ‘Mbeni zo, mbeni wato, si aga asara ye so.’ Angbâa ni atene na lo: ‘Mo ye si e gue e gboto asioni pere ni?’ 29 Lo tene: ‘Ên-ën, si na gbotongo asioni pere ni, ala gboto ablé ni nga pëpe.
“Bâ, mbi yeke na tere ti ala juska”
4 Jésus asara tënë ti ablé na asioni pere, lo tene: “Zia ni use kue amaï juska na kongo lê ti kobe.” Yanga so lo mû so afa so ti londo na ngoi ti kuâ ti abazengele juska laso, na ndo ti sese a yeke wara lakue ambeni Chrétien so a soro ala ti gue na yayu so ayeke tongana ablé. Ye so ague oko na tënë so Jésus atene na pekoni na adisciple ti lo, lo tene: “Mbi yeke na tere ti ala juska na lâ ni so aye ti ngoi so ayeke gue ti hunzi.” (Mat. 28:20). Tongaso, Jésus ayeke bata aChrétien so a soro ala ti gue na yayu juska na ngoi ti nda ni. Ye oko, teti so wungo ti aChrétien so ayeke tongana asioni pere ahon ti ala, e hinga mbilimbili pëpe azo wa la ayeke lani aChrétien so ayeke tongana ablé ni na yâ ti ngoi so aninga ngbii so. Me na yâ ti ngu 30 tongaso kozo na tongo nda ti ngoi ti kongo lê ti kobe, a komanse ti hinga aChrétien so ayeke tongana ablé. Ye ni asi tongana nyen?
(Matthieu 13:30) Ala zia ni use kue amaï legeoko juska na ngoi ti kongo lê ti kobe. Na ngoi ni so, mbi yeke tene na azo ti kongo lê ti kobe ni: Ala gboto asioni pere ni kozoni, ala kanga ni ti gbi ni. Na pekoni, ala bungbi ablé ni na yâ ti gogoro ti mbi.’ ”
“Bâ, mbi yeke na tere ti ala juska”
10 Kozoni, gbotongo asioni pere. Jésus atene: “Na ngoi [ti kongo lê ti kobe], fade mbi yeke tene na azo ti kongo lê ti kobe ni: Ala gboto asioni pere ni kozoni, ala kanga ni.” Na peko ti ngu 1914, a-ange akomanse ti “gboto” aChrétien so ayeke tongana asioni pere na lege so ala zia ala nde na aChrétien so a soro ala ti gue na yayu, “amolenge ti royaume.”—Mat. 13:30, 38, 41.
11 Na ngoi so kua ti gbotongo asioni pere ayeke gue na li ni, a bâ polele kangbi so ayeke na popo ti aChrétien so ayeke tongana ablé na ala so ayeke tongana asioni pere (Apoc. 18:1, 4). Na ngu 1919, a bâ polele so Babylone, Ngangu gbata atï awe. Nyen mbilimbili la azia kangbi na popo ti atâ Chrétien na aChrétien ti wataka? Kusala ti fango tënë. Azo so amû li ni na popo ti aWamandango Bible akomanse ti fa so a yeke kota ye ti tene zo oko oko abi tere ti lo na yâ ti kua ti fango tënë ti Royaume. Na tapande, mbeni brochure so a sigigi na ni na ngu 1919 na Anglais (To Whom the Work Is Entrusted) awa aChrétien kue so a soro ala ti gue na yayu ti fa tënë da na da. A tene na yâ ti tract ni atene: “Na bango ni kusala ni ayeke tâ mingi, me a yeke ti Seigneur, na lege ti ngangu ti lo e yeke sara ni. Mo yeke na pasa ti sara kusala so.” Nyen la asi na pekoni? Ti londo na ngoi ni so ti ga na ni, a tene na yâ ti mbeni Tour ti Ba Ndo ti ngu 1922 atene, aWamandango Bible afa tënë mingi ahon ti kozo. Kete na pekoni, fango tënë da na da aga ye so a hinga na aChrétien be-ta-zo so. A ngbâ ti hinga ala na ni juska laso.
12 Use ni, bungbingo ablé. Jésus amû yanga na a-ange, lo tene: “Ala gue ala bungbi ablé ni na ala zia ni na yâ ti gogoro ti mbi.” (Mat. 13:30). Ngbene ye na ngu 1919, a bungbi aChrétien so a soro ala ti gue na yayu na yâ ti congrégation ti aChrétien so a kiri a leke ni. Ti aChrétien so a soro ala ti gue na yayu so ayeke ngbâ ande na fini na ngoi ti futingo dunia so, ndangba bungbingo ala ayeke si na ngoi so ala wara futa ti ala na yayu.—Dan. 7:18, 22, 27.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Matthieu 12:20) Sosongo so awoko awe, lo yeke dö ni pëpe, na mèche so wâ ni ayeke gue ti mingo, lo yeke mingo ni pëpe, juska lo sara si fango ngbanga ti mbilimbili asö benda.
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 12:20
Mèche so wâ ni ayeke gue ti mingo: Na yâ ti ada mingi, a yeke wara lani kete lampe ti sese so a tuku mafuta ti olive na yâ ni. Na lege ti mèche ni, mafuta ni asara si wâ ni aza. Tënë ti Grec so a kiri peko ni na “mèche so wâ ni ayeke gue ti mingo” aye peut-être ti sara tënë ti mèche so gï guru la asigi dä ndali ti so wâ ni angbâ kete na yanga ti mèche ni na aza gï kete kete wala aga nduru ti mingo. Prophétie ti És 42:3 afa kozo awe so Jésus ayeke bâ mawa ti azo; tanga ti kete mabe ti asenge zo so azo asara ye ti ngangu na ala so ayeke tongana wâ so ayeke gue ti mingo mingongo so, Jésus ayeke mingo ni pëpe.
(Matthieu 13:25) Na ngoi so azo angbâ ti lango, wato ti lo aga na lo lu asioni pere na popo ti ablé ni, na lo hon.
w16 10 l. 32
Mo hinga?
A yeke tâ tënë so na ngoi ti giriri mbeni zo alingbi biani ti lu asioni pere na yâ ti yaka ti mbeni zo?
NA MATTHIEU 13:24-26 Jésus atene: “Royaume ti yayu ayeke tongana mbeni zo so alu pendere ngongoa ti kobe na yaka ti lo. Na ngoi so azo angbâ ti lango, wato ti lo aga na lo lu asioni pere na popo ti ablé ni, na lo hon. Tongana blé ni asigigi na alë lê ni, asioni pere ni asigigi nga.” Awasungo mbeti nde nde ahunda tere ti ala wala a lingbi a bâ toli so tongana tâ ye, me angbene mbeti ti ndia so aRomain asû afa so mbeni ye tongaso alingbi ti si lani.
Mbeni bakari ti Bible atene so ti lu asioni pere na yaka ti mbeni zo, ti kiri sioni teti sioni, ndia ti aRomain ake ni. So a sigigi na ndia na ndo ti tënë ni so afa so ye ni so asi lani biani. Mbeni wandara ti ndia, Alastair Kerr, atene so na ngu 533 togbia ti Rome asigigi na mbeti ti lo Digest na yâ ni mo yeke wara nduru tënë na ndo ti ndia ti aRomain nga na ambeni tënë so azo ti fango ngbanga atene na ndo ti ndia ti londo na ngu 100 ti si na ngu 250 tongaso. Ti gue oko na mbeti ni so (Digest, 9.2.27.14) Ulpian, wandara so ayeke fa peko ti ndia, asara tënë ti mbeni ngbanga so a fâ na popo ti ngu 100 ti si na ngu 200. Mbeni zo alu lani asioni pere na yaka ti mbeni mba ti lo na abuba akobe ti yaka ni. Digest ni afa adroit so wa ti yaka ni ayeke na ni so amû lege ti tene zo ti bubango yaka ni afuta na lo nginza ndali ti kobe ti yaka ni so abuba so.
So aye tongaso asi lani biani na kodoro-togbia ti Rome giriri, a fa so ye so Jésus asara tënë ni na yâ ti toli ti lo so ayeke ye so asi lani biani.
Dikongo Bible
(Matthieu 12:1-21) Na ngoi ni so, Jésus ayeke hon na yâ ti ayaka ti blé na lâ ti Sabbat. Nzara asara adisciple ti lo, na ala to nda ti ko alê ti blé na ala yeke te ni. 2 Tongana aFarizien abâ ye so, ala tene na lo: “Bâ! Adisciple ti mo ayeke sara ye so ndia amû lege na zo pëpe ti sara ni na lâ ti Sabbat.” 3 Lo tene na ala: “Ala diko pëpe tënë ti ye so David asara lani na ngoi so nzara asara lo na azo ti lo? 4 So lo lï na yâ ti da ti Nzapa nga ala te amapa ti ziango ni na gbele Nzapa; me ndia amû lani lege na lo wala na azo ti lo ti te amapa ni pëpe, a mû lege gï na aprêtre ti te ni. 5 Wala, ala diko pëpe na yâ ti Ndia, so na alâ ti Sabbat, aprêtre so ayeke na temple adoro lâ ti Sabbat? Me atâa so kue, tënë oko ayeke na li ti ala pëpe. 6 Me mbi tene na ala, mbeni zo so ayeke kota ahon temple ayeke na ndo so. 7 Ye oko, tongana fade ala mä yâ ti tënë so a tene: ‘Mbi ye sarango nzoni bê na zo, me mbi ye sandaga pëpe,’ ka ala fâ ngbanga pëpe na ndö ti azo so tënë ayeke na li ti ala pëpe, 8 ndali ti so Molenge ti zo ayeke Seigneur ti Sabbat.” 9 Lo zia ndo so lo hon, na lo lï na yâ ti synagogue ti ala. 10 Bâ, mbeni koli ayeke dä so maboko ti lo abuba. Ti bi tënë na li ti Jésus, ala hunda lo, atene: “Ndia amû lege na zo ti kaï kobela na lâ ti Sabbat?” 11 Lo kiri tënë na ala, lo tene: “Na popo ti ala so, zo wa la tongana lo yeke na taba oko, na taba ni atï na dû na lâ ti Sabbat, lo yeke gue ti gbu lo ti sigi na ni ape? 12 Ngere ti zo ahon ti taba mingi! Tongaso, ndia amû lege na zo ti sara mbeni ye ti nzoni na lâ ti Sabbat.” 13 Na pekoni, lo tene na koli ni: “Yôro yâ ti maboko ti mo.” Lo yôro ni, na maboko ti lo ni akiri aga nzoni tongana ti mbeni mbage ni. 14 Me aFarizien asigi, na ala mä terê na ndö ti Jésus ti fâ lo. 15 Tongana Jésus amä tënë ti ye so, lo zia ndo ni lo hon. Gbâ ti azo amû peko ti lo, na lo sava ala kue. 16 Me, lo gboto mê ti ala ngangu ti tene ala fa lo na azo pëpe, 17 si tënë so a tene lani na lege ti prophète Ésaïe aga tâ tënë, tongana lo tene: 18 “Bâ, wakua ti mbi so mbi soro lo, lo so mbi ndoye lo mingi; lo so mbi wara ngia na mbage ti lo! Mbi yeke zia yingo ti mbi na ndö ti lo, na lo yeke fa polele na azo ti amara ye so a iri ni fango ngbanga ti mbilimbili. 19 Lo yeke papa na zo pëpe, lo yeke dekongo pëpe nga zo ayeke mä go ti lo na ndö ti akota lege pëpe. 20 Sosongo so awoko awe, lo yeke dö ni pëpe, na mèche so wâ ni ayeke gue ti mingo, lo yeke mingo ni pëpe, juska lo sara si fango ngbanga ti mbilimbili asö benda. 21 Beku ti amara ayeke duti ande na ndö ti iri ti lo.”
Yenga ti 12-18 février
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | MATTHIEU 14-15
“Jésus amû kobe na azo mingi na lege ti kete wungo ti azo”
(Matthieu 14:16, 17) Me Jésus atene na ala: “Azo ni ayeke na bezoin ti gue pëpe; me ala wani ala mû ye ti tengo ni na azo so.” 17 Adisciple ni atene na lo: “E yeke na mbeni ye oko ge ti mû na ala pëpe, gï mapa oku na susu use.”
Jésus amû kobe na azo mingi na lege ti kete wungo ti azo
2 Tongana Jésus abâ azo ni, mawa ti ala agbu lo, tongaso lo sava azo ti ala so ayeke na kobela na lo fa na ala aye mingi na ndo ti Royaume ti Nzapa. Tongana lâ akui awe, adisciple awa Jésus ti tene na azo ni ti gue tongaso si ala lingbi ti gue na yâ ti akete kodoro so ayo ape ti vo akobe ti tene ala te. Me Jésus atene na adisciple ti lo: “Ala wani amû ye ti tengo ni na azo so.” Kite ayeke pëpe so atënë ti Jésus so asara si li ti ala akpe, ndali ti so kobe so ala yeke na ni akono oko ape. Ala yeke gi na mapa oku na akete susu use.
(Matthieu 14:18, 19) Lo tene: “Ala ga na ni na mbi ge.” 19 Lo mû yanga na azo ni ti duti na ndö ti apere. Lo mû mapa oku na susu use so, lo yô lê ti lo na nduzu, na lo iri tënë nzoni na ndö ni. Na pekoni, lo fâ yâ ti mapa ni, lo mû ni na adisciple ti lo na adisciple ni akangbi ni na gbâ ti azo ni.
Jésus amû kobe na azo mingi na lege ti kete wungo ti azo
3 Teti so mawa ti ala asara Jésus, lo sara mbeni miracle, a yeke gi oko miracle so a-Évangile osio kue asara tënë ni (Marc 6:35-44; Luc 9:10-17; Jean 6:1-13). Jésus ahunda na adisciple ti lo ti tene na azo ni ti bungbi tere ti ala nde nde na ti duti na ndo ti pere; ambeni abungbi tere ti ala 50 na ambeni abungbi tere ti ala 100. Na pekoni so lo kiri singila na Nzapa, lo komanse ti fâ yâ ti mapa ni nga ti kangbi yâ ti asusu ni. Na pekoni, ahon ti tene Jésus amû kobe ni droit na azo ni, lo mû ni “na adisciple ti lo na adisciple ni akangbi ni na gbâ ti azo so.” Na lege ti miracle, kobe ni aga gbâ ni, azo kue ate ye, yâ ti ala asi na tanga ni angbâ. Gbu li kete: Jésus amû kobe na azo saki mingi na lege ti kete wungo ti azo, adisciple ti lo.
(Matthieu 14:20, 21) Tongaso, azo ni kue ate, yâ ti ala asi. Na pekoni, a ro tanga ti anduru ni so angbâ, na a si sakpa 12. 21 Wungo ti akoli kue so ate kobe ni ayeke 5 000 tongaso, nga awali na akete molenge.
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 14:21
nga awali na akete molenge: Gï Matthieu la asara tënë ti awali na akete molenge na ngoi so lo sara tënë ti miracle so. A lingbi ti tene so wungo ti azo kue so a mû kobe na ala na lege ti miracle so ahon 15 000.
Jésus amû kobe na azo mingi na lege ti kete wungo ti azo
TARA ti bâ ye so a sara tënë ni na Matthieu so. (Diko Matthieu 14:14-21.) Ye so asi ngoi kete kozo na Pâque ti ngu 32. Gbâ ti azo, so na popo ni akoli 5000 tongaso, awali nga na amolenge, ayeke na tere ti Jésus na adisciple ti lo na yâ ti benyama nduru na Bethsaïda, mbeni kete kodoro so ayeke na banga ti Kota Ngu ti Galilée.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Matthieu 15:7-9) Ala azo ti handango lê ti zo, a yeke na lege ni si Ésaïe atene prophétie na ndö ti ala, tongana lo tene: 8 ‘Azo so agonda mbi gï na yanga ti ala senge, me bê ti ala ague yongoro mingi na mbi. 9 A yeke senge senge si ala ngbâ ti voro mbi, ngbanga ti so aye so ala yeke fa ayeke gï acommandement so alondo na azo.’ ”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 15:7
azo ti handango lê ti zo: Tënë ti Grec hupokritês so a kiri peko ni na azo ti handango lê ti zo aye kozoni kue ti sara tënë ti azo ti sarango théâtre so ayeke aGrec (na pekoni aRomain) so ayü akota ye na lê ti ala ti tene go ti ala atoto ngangu. Tënë so aga lani mbeni tënë so a yeke sara kua na ni ti sara tënë ti azo so ahonde tâ ye so ala ye ti sara wala azo so ahonde tâ sarango ye ti ala na lege so ala yeke handa azo wala ala yeke sara aye ti ngia. Ge, Jésus airi akota zo ti nzapa ti aJuif “azo ti handango lê ti zo.”—Mt 6:5, 16.
(Matthieu 15:26) Jésus atene: “A yeke na lege ni pëpe ti mû mapa ti amolenge ti bi ni na akete mbo.”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 15:26
amolenge . . . akete mbo: Teti so ambo ayeke tongana ye ti sioni na lege ti ndia ti Moïse, Bible ayeke sara ka nzoni tënë ti ala ape (Lé 11:27; Mt 7:6; aPh 3:2; Apc 22:15). Me, na yâ ti mbaï ti Marc (7:27) nga na ti Matthieu na ndö ti lisoro ti Jésus, ala sara kua na mbeni tënë ti Grec so ndani ayeke “kete mbo” wala “mbo ti yanga-da”, ti sara si hakango ye ni ason bê ti azo ape. Peut-être ye so afa so Jésus ayeke sara kua lani na mbeni tënë so andu yengo so mbeni zo so ayeke Juif ape aye na anyama so lo yeke bata ala, na tapande ambo. So Jésus ahaka azo ti Israël na “amolenge” nga azo so ayeke aJuif ape na “akete mbo”, lo ye polele ti fa ye so ayeke kota ye. Na mbeni yanga-da so amolenge nga na ambo ayeke dä, a yeke mû kobe na amolenge kozo.
Dikongo Bible
(Matthieu 15:1-20) A-Farizien na ascribe alondo na Jérusalem, ala ga na mbage ti Jésus. Ala tene: 2 “Ngbanga ti nyen adisciple ti mo ayeke doro ngobo ti azo ti giriri? Na tapande, tongana ala ye ti te kobe, ala yeke sukula maboko ti ala pëpe.” 3 Lo kiri tënë na ala, lo tene: “Ngbanga ti nyen ala yeke doro commandement ti Nzapa ndali ti ngobo ti ala? 4 Na tapande, Nzapa atene: ‘Mo ne babâ na mama ti mo’, nga, ‘Zo so azonga babâ wala mama ti lo, a lingbi a fâ lo.’ 5 Me ti ala, ala tene: ‘Tongana mbeni zo atene na babâ wala mama ti lo: “Ye kue so mbi yeke na ni so mo lingbi fade ti bâ nzoni dä, a yeke matabisi so mbi zia ni nde awe ti mû na Nzapa,” 6 a yeke ngbanga ti lo ti ne babâ ti lo pëpe.’ Ni la, ndali ti ngobo ti ala, ala sara si tënë ti Nzapa ayeke na ngangu mbeni pëpe. 7 Ala azo ti handango lê ti zo, a yeke na lege ni si Ésaïe atene prophétie na ndö ti ala, tongana lo tene: 8 ‘Azo so agonda mbi gï na yanga ti ala senge, me bê ti ala ague yongoro mingi na mbi. 9 A yeke senge senge si ala ngbâ ti voro mbi, ngbanga ti so aye so ala yeke fa ayeke gï acommandement so alondo na azo.’ ” 10 Na lo iri gbâ ti azo ni na terê ti lo, lo tene na ala: “Ala mä tënë so na ala mä yâ ni: 11 A yeke pëpe ye so alï na yanga ti zo la si ayeke sara si lo ga sioni, me ye so asigi na yanga ti lo la asara si lo ga sioni.” 12 Na pekoni, adisciple aga atene na lo: “Mo hinga so aFarizien apika gere ti ala na mango tënë so mo tene so?” 13 Lo kiri tënë, lo tene: “Keke kue so Babâ ti mbi so ayeke na yayu alu ni pëpe, a yeke gboto ni na gunda ni kue. 14 Ala zia aFarizien so. Ala yeke awaziba so ayeke fa lege na zo. Tongana waziba afa lege na mba ti lo waziba, ala use kue ayeke tï na dû.” 15 Pierre akiri tënë na lo: “Fa nda ti tapande so nzoni na e si.” 16 Jésus atene: “Ala nga kue, ade ala mä yâ ti ye ape? 17 Ala hinga pëpe so ye kue so alï na yanga ti zo ague na yâ ti lo, na pekoni a sigi a gue na dû ti kabinë? 18 Me aye so asigi na yanga ti zo alondo na bê, na a yeke aye so la asara si zo aga sioni. 19 Na tapande, aye so alondo na bê ayeke: sioni tënë, tënë ti fango zo, tënë ti gingo wali wala koli nde, tënë ti lango-sioni, tënë ti nzi, tënë ti témoin ti wataka nga na zonga. 20 Aye so la asara si zo aga sioni. Me tongana zo asukula maboko ti lo pëpe si lo te kobe, a yeke sara si lo ga sioni pëpe.”
Yenga ti 19-25 février
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | MATTHIEU 16-17
“Pensé ti zo wa la mo yeke na ni?”
(Matthieu 16:21, 22) Ti londo na ngoi ni so, Jésus ato nda ti fa na adisciple ti lo so a lingbi lo gue na Jérusalem ti bâ pasi mingi na maboko ti a-ancien, aprêtre-mokonzi nga na ascribe. A yeke fâ lo ande, me na ota lango ni, a yeke zingo lo na kuâ. 22 Na ndö ti tënë so, Pierre agboto Jésus yongoro kete, na lo to nda ti suku na lo, lo tene: “Bâ mawa ti terê ti mo, Seigneur; ye ni so ayeke si ande na mo oko pëpe.”
Akoli ti awali, ala mû li ni tongana ti Christ
17 Na mbeni ngoi, Jésus afa na abazengele ti lo so a lingbi lo gue na Jérusalem, na kâ fade lo hu pono mingi na tïtî “a-ancien na akota sacrificateur na amaître ti ndia. Fade azo afâ Lo, na na lâ ota ni, fade A yä Lo na popo ti awakinda.” Na ndo tënë so, Pierre agboto Jésus yamba na lo to nda ti suku na lo, lo tene: “Nzapa aye so pëpe, Seigneur; fade ye so aga na Mo lâ oko pëpe.” A yeke polele so ndoye so Pierre ayeke na ni na mbage ti Jésus asara ngangu na ndo bango ndo ti lo. A hunda ti leke bango ndo ti Pierre. Tongaso, Jésus atene na lo: “Mo zia lege ti Mbi, Satan; mo yeke tongana son na lege ti Mbi, teti mo bi bê ti mo na ye ti Nzapa pëpe, me na ye ti azo.”—Matthieu 16:21-23.
(Matthieu 16:23) Me lo tourné peko ti lo, lo tene na Pierre: “Hon na peko ti mbi kâ, Satan! Mo yeke mbeni tênë ti pikango gere ndali ti mbi, ngbanga ti so mo yeke na pensé ti Nzapa pëpe, me ti azo.”
Zia lê ti mo akpengba Satan aye ti te mo!
16 Satan alingbi ti handa même awakua ti Jéhovah so ayeke sara na lo na ngangu ti ala kue. Na tapande, bâ ye so asi na ngoi so Jésus atene na adisciple ti lo so a ga nduru ti fâ lo awe. Na nzoni bê, bazengele Pierre ague na Jésus na mbeni ndo na lo tene na Jésus, lo tene: “Zia a zi mo na yâ ti ye so, Seigneur; ye tongaso ayeke si ande na mo oko pëpe.” Jésus atene na Pierre polele, lo tene: “Hon na peko ti mbi kâ, Satan!” (Mat. 16:22, 23). Ngbanga ti nyen la Jésus airi Pierre “Satan”? A yeke ngbanga ti so Jésus ahinga lani ye so aye ti si. L’heure aga nduru awe ti tene Jésus akui tongana ngere so a futa nga ti fa so Zabolo ayeke zo ti mvene. Na ngoi ni so Jésus aye ti sara mbeni kota ye na yâ ti mbaï ti azo, a yeke lani pëpe ngoi ti tene Jésus agi lege ti tene “a zi” lo na yâ ti “ye so”. Tongana lê ti Jésus akpengba ape ka ayeke nzere lani na Satan mingi.
17 Teti so aga nduru awe ti futi aye ti ngoi so, e kue e yeke na yâ ti angoi ti ngangu. Satan aye ti tene lê ti e akpengba ape, ti tene e gi gi ti duti nzoni na yâ ti dunia so, tongaso si e bâ pëpe so a yeke ngoi ti tene e sara ye hio. Zia pëpe si ye tongaso asi na mo. “Lango pëpe”. (Mat. 24:42). Mä lâ oko pëpe mvene ti Satan, so lo tene ngoi ti futingo aye ti ngoi so angbâ ayo mingi wala so lo tene a yeke futi ande aye ti ngoi so ape.
(Matthieu 16:24) Jésus atene na adisciple ti lo: “Tongana mbeni zo aye ti ga na peko ti mbi, zia lo ke terê ti lo wani, lo yô keke ti pasi ti lo na lo ngbâ ti mû peko ti mbi.
‘I gue, i fa tënë si ala ga adisciple, i batize ala’
9 Ti mû tapande ti Jésus ti sara ye so bê ti Jéhovah aye andu nyen? Jésus atene lani na adisciple ti lo: “Tongana mbeni zo aye ti ga na peko ti Mbi, a lingbi lo ke tere ti lo mveni, lo yô keke ti [pasi, NW ] ti lo, na lo ga na peko ti Mbi.” (Matthieu 16:24). Ge, lo fa aye ota so a lingbi e sara. Kozoni, a yeke ti tene e “ke tere” ti e. Ti tene ni na mbeni lege nde, e yeke ke asarango ye ti e ti kion nga na aye so bê ti e mveni aye ti yeda gi na awango ti Nzapa nga na fango lege ti lo. Use ni, e yeke ‘yô keke ti pasi’ ti e. Na ngoi ti Jésus, keke ti pasi ayeke fä ti aye ti kamene nga na pasi. Teti so e yeke aChrétien, e yeda so e lingbi ti bâ pasi ndali ti nzo tënë (2 Timothée 1:8). Atâa so azo ti sese so alingbi ti he e na ngia wala ti kasa e, tongana ti Jésus e bâ “kamene ni tongana ye senge” na hingango na ngia na bê so e yeke sara ye so anzere na Nzapa (aHébreu 12:2). Na nda ni, e yeke mû peko ti Jésus “lakue lakue.”—Psaume 73:26; 119:44; 145:2.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Matthieu 16:18) Nga, mbi tene na mo: Mo yeke Pierre. Na ndö ti kota tênë so, mbi yeke leke congrégation ti mbi dä, na yanga ti Dû ti kuâ ayeke hon ni na ngangu pëpe.
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 16:18
Mo yeke Pierre. Na ndö ti kota tênë so: Tënë ti Grec pétros aye ti sara tënë ti “mbeni morceau ti kota tênë; mbeni tênë.” A sara kua na ni ge tongana iri ti zo (Pierre), iri ti Grec so Jésus amû na Simon (Jn 1:42). Pétra so ayeke mbeni tënë so ague oko na ni, a kiri peko ni na “kota tênë” nga aye peut-être ti sara tënë ti fondation, mbeni tênë so ayo na nduzu wala mbeni kota tênë. Tënë ti Grec so asigi nga na Mt 7:24, 25; 27:60; Lc 6:48; 8:6; aRm 9:33; 1aC 10:4; 1Pi 2:8. Pierre abâ lo wani pëpe tongana kota tênë so Jésus ayeke leke congrégation ti lo na ndö ni ndali ti so lo tene na 1Pi 2:4-8 so Jésus la a sara tënë ti lo ândö giriri tongana “tênë ti coin ti fondation” so Nzapa wani la asoro. Legeoko nga, bazengele Paul asara tënë ti Jésus tongana “gere ti da” nga “kota tênë so Nzapa amû”. (1aC 3:11; 10:4). Tongaso, Jésus asara tënë ti lo na kode; ti tâ tënë ni, lo yeke tene lani: ‘Mo, mo so mbi iri mo Pierre (Morceau ti kota tênë) mo hinga Christ nzoni, “kota tënë so,” lo so lo yeke ga ande fondation ti congrégation ti aChrétien.’
congrégation: A yeke tënë ti Grec ékklêsia. A londo na atënë ti Grec use, ék, so aye ti tene “ti sigi” nga na kaléô so aye ti tene “iri.” Aye ti sara tënë ti mbeni groupe ti azo so a hunda na ala wala a iri ala ti bungbi oko ti sara mbeni ye wala mbeni kua. (Bâ kete bakari.) Na yâ ti tënë so ge, Jésus afa tënë ti mbeni congrégation ti aChrétien so ayeke bâ ande gigi, so aChrétien so a soro ala ti gue na yayu la ayeke na yâ ni; ala yeke tongana “atênë so ayeke na fini” so “a ngbâ ti leke ala ti ga mbeni da ti yingo.” (1Pi 2:4, 5). Mingi ni, tënë ti Grec so ague oko na ti Hébreu so a kiri peko ni na “congrégation” na yâ ti Septante so mingi ni aye ti sara tënë ti azo ti mara ti Israël kue (De 23:3; 31:30). Na Kus 7:38, a sara tënë ti azo ti Israël so a iri ala ti sigi na Égypte tongana mbeni “congrégation.” Legeoko nga, aChrétien so ‘a iri ala ti sigi na yâ ti bingo’ nga so ‘a soro ala na yâ ti dunia’ aga “congrégation ti Nzapa.”—1Pi 2:9; Jn 15:19; 1aC 1:2.
(Matthieu 16:19) Mbi yeke mû ande na mo aclé ti Royaume ti yayu, na ye kue so mo yeke kanga ni na sese ge ayeke duti ande ye so a kanga ni na yayu awe. Nga, ye kue so mo yeke zi ni na sese ge ayeke duti ande ye so a zi ni na yayu awe.”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 16:19
aclé ti Royaume ti yayu: Na yâ ti Bible, azo so a mû na ala ambeni clé, atâa a yeke avrai clé wala na lege ti fä, ayeke azo so a mû na ala mbeni komandema (1Ch 9:26, 27; És 22:20-22). Tongaso, tënë “clé” aye ti sara tënë ti komandema wala kua so a mû na mbeni zo. Pierre asara kua na “aclé” so a mû na lo so ti zi lege na aJuif (Kus 2:22-41), azo ti Samarie (Kus 8:14-17) nga na azo so ayeke aJuif ape (Kus 10:34-38) ti wara yingo vulu ti Nzapa tongaso si ala lï na na yâ ti Royaume ti yayu.
Dikongo Bible
(Matthieu 16:1-20) A-Farizien na aSadducéen aga nduru na Jésus. Ti tara lo, ala hunda lo ti sara na ala mbeni fä so alondo na yayu. 2 Lo kiri tënë na ala, lo tene: “Tongana ndo ague ti vuko, ala yeke tene: ‘Ndo ni ayeke duti nzoni ngbanga ti so lê ti nduzu ni abe bengo.’ 3 Nga na ndapre, ala yeke tene: ‘Ndo ni ayeke dë ande dengo, ngu ayeke pika laso, ngbanga ti so lê ti nduzu ni abe bengo nga avuko kete.’ Ala hinga ti fa nda ti lê ti nduzu, me ala lingbi pëpe ti fa nda ti afä ti angoi. 4 Azo ti ngoi so ayeke asioni zo na ala yeke be-ta-zo na Nzapa pëpe. Ala ngbâ ti hunda ti bâ mbeni fä, me a yeke fa na ala mbeni fä oko pëpe, gï fä ti Jonas.” Na ndö ti tënë so, lo zia ala lo hon. 5 Adisciple ni afâ ngu ni, me ala girisa ti mû mapa. 6 Jésus atene na ala: “Ala zi lê ti ala, ala sara hange na levure ti aFarizien na aSadducéen.” 7 Tongaso ala yeke sara tënë na popo ti ala, ala tene: “E ga na mapa oko pëpe.” 8 So Jésus ahinga tënë ni, lo tene: “Ala azo ti kete mabe, ngbanga ti nyen ala yeke diko tënë na popo ti ala ndali ti so ala yeke na mapa ape? 9 Ade ala mä yâ ti tënë ni ape? Ala dabe ti ala pëpe na mapa oku so azo 5000 ate? Ala ro lani asakpa oke? 10 Wala ala dabe ti ala pëpe na mapa mbasambala so azo 4000 ate? Ala ro lani akota sakpa oke? 11 A sara tongana nyen si ala hinga pëpe so mbi yeke sara na ala tënë ti mapa ape? Me ala sara hange na levure ti aFarizien na aSadducéen.” 12 Ge la ala hinga so lo yeke tene na ala ti sara hange na aye so aFarizien na aSadducéen ayeke fa, me pëpe na tâ levure. 13 Tongana Jésus asi na sese ti Césarée ti Philippe, lo hunda adisciple ti lo: “Azo ayeke tene ti ala so Molenge ti zo ayeke zo wa?” 14 Ala tene: “Ambeni zo atene Jean Baptiste, ambeni atene Élie, ambeni nga atene lo yeke Jérémie wala mbeni oko ti aprophète.” 15 Lo hunda ala: “Me ti ala, ala tene mbi yeke zo wa?” 16 Simon Pierre akiri tënë, atene: “Mo yeke Christ, Molenge ti Nzapa so ayeke na fini.” 17 Na pekoni, Jésus atene na lo: “Ngia ayeke na mo Simon, molenge ti Jonas, ndali ti so a yeke pëpe mitele na mênë si afa na mo tënë so, me a yeke Babâ ti mbi so ayeke na yayu si afa ni na mo. 18 Nga, mbi tene na mo: Mo yeke Pierre. Na ndö ti kota tênë so, mbi yeke leke congrégation ti mbi dä, na yanga ti Dû ti kuâ ayeke hon ni na ngangu pëpe. 19 Mbi yeke mû ande na mo aclé ti Royaume ti yayu, na ye kue so mo yeke kanga ni na sese ge ayeke duti ande ye so a kanga ni na yayu awe. Nga, ye kue so mo yeke zi ni na sese ge ayeke duti ande ye so a zi ni na yayu awe.” 20 Na pekoni, lo gboto mê ti adisciple ni ngangu ti tene ala tene na zo oko pëpe so lo yeke Christ.
Yenga ti 26 février–4 mars
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | MATTHIEU 18-19
“Sara pëpe ye so ayeke sara si mo wala ambeni zo apika gere”
(Matthieu 18:6, 7) Me zo so asara si mbeni oko ti akete zo so amä na bê na mbi apika gere ti lo, a yeke nzoni a kanga kota tênë ti nekango na ye na go ti lo, mara ni so akororo ayeke gboto si a yeke tourné, na a bi zo ni na yâ ti kota ngu-ingo. 7 “Mawa na dunia so ndali ti aye ti lo so asara si zo apika gere! Biani, aye so asara si zo apika gere ti lo adoit gï ti ga, me mawa na zo so aye ni aga na lege ti lo.
nwtsty anote ti étude na ndö ti Mt 18:6, 7
kota tênë ti nekango na ye . . . so akororo ayeke gboto si a yeke tourné: Wala “mbeni kota tênë.” Na Grec: “kota tênë ti kororo.” Konongo ti mara ti tênë ni so ayeke peut-être 1,2 m ti si 1,5 m; so tênë ni ane mingi, mbeni kororo la alingbi ti tourné ni.
aye so asara si zo apika gere: A yeke nda ti tënë ti Grec skandalon, so a kiri peko ni na “ye so asara si zo apika gere”; a tene so aye ti sara tënë ti mbeni kûkû. Ambeni zo atene a yeke keke so a kanga mbeni kobe na yanga ni si a zia na yâ ti mbeni kûkû. Nga, aye ti sara tënë ti aye kue so alingbi ti sara si mbeni zo apika gere wala lo tï. Na lege ti fä, a ndu mbeni sarango ye wala ye so asi so ayeke gue na zo ti sara sioni ye, ti pika gere, ti zia lege ti nzoni sarango ye wala ti tï na yâ ti siokpari. Na Mt 18:8, 9, a kiri na peko ti tënë skandalizo so ague oko na skandalon na “ye so asara si zo apika gere,” a lingbi nga ti kiri peko ni na “aga mbeni gbanda; ye so ague na zo ti sara siokpari.”
nwtsty foto
Kota tênë ti nekango na ye
A yeke sara kua lani na akota tênë ti neka na alê ti kobe wala ti pete na alê ti keke ti olive ti sara na mafuta. Ati so ayeke kete azo ayeke tourné ni na maboko; me ati so akono, anyama la ayeke tourné ni. A lingbi ti duti mbeni kota tênë ti nekango na ye, mara ni so aPhilistin aforcé Samson ti tourné ni (aJu 16:21). Angangu nyama so ayeke tourné atênë ti nekango na ye ayeke lani mingi na Israël nga na yâ ti mingi ti akodro so ayeke na gbe ti Rome.
Kota tênë ti nekango na ye nga na tênë ti nekango ye na ndö ni
Mbeni nyama ti lê ti kodro, tongana kororo la ayeke tourné mbeni kota tênë tongana ti so a fa ni ge; a yeke sara kua na ni ti neka na alê ti kobe wala alê ti keke ti olive. Konongo ti kota tênë ti nekango na ye so alingbi ti duti 1,5 m nga a yeke tourné ni na ndö ti mbeni kota tênë so ayeke na gbe ni.
(Matthieu 18:8, 9) Ni la, tongana maboko ti mo wala gere ti mo asara si mo pika gere ti mo, fâ ni mo bi ni yongoro. A yeke nzoni mingi ndali ti mo ti tene mbeni mbage ti terê ti mo wala gere ti mo abuba, me mo wara fini, ahon ti tene a bi mo na maboko ti mo wala na gere ti mo use kue na lê ti wâ so ayeke lakue lakue. 9 Nga, tongana lê ti mo asara si mo pika gere ti mo, gboto ni mo bi ni yongoro. A yeke nzoni ti tene mo wara fini na lê ti mo oko, ahon ti tene a bi mo na alê ti mo use kue na yâ ti wâ ti Géhenne.
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 18:9
Géhenne: Tënë so alondo na tënë ti Hébreu gé hinnom so aye ti tene “popo-hoto ti Hinnom”, so ayeke na ouest nga na sud ti ngbene Jérusalem (Bâ na B12, “Jérusalem na ando so angoro ni.”) Na ngoi ti Jésus, popo-hoto ni ayeke lani ndo so a yeke zö aye dä; tongaso, tënë “Géhenne” ayeke mbeni tapande so alingbi na futingo ti biani biani.
nwtstg Kete bakari
Géhenne
Iri ti Popo-hoto ti Hinnom na yanga ti Grec la, na sud-ouest ti Jérusalem (Jér 7:31). Na lege ti prophétie a sara tënë ni a tene a yeke mbeni ndo so a yeke bi kuâ ti azo dä (Jér 7:32; 19:6). Mbeni ye oko afa pëpe so ândö a bi azo wala anyama dä na fini lê ti ala ti zö ala wala ti sara pasi na ala. Tongaso, a lingbi ti duti pëpe mbeni ndo so lê ti zo alingbi ti bâ ni pëpe, so wâ ayeke dä na so a yeke sara pasi na âme ti azo lakue lakue na yâ ni. Me, Jésus na adisciple ti lo asara tënë ti “Géhenne” tongana tapande ti “kuâ ti use ni,” so ti tene futingo ti biani biani.—Apc 20:14; Mt 5:22; 10:28.
(Matthieu 18:10) Ala sara hange si ala bâ mbeni oko ti akete zo so tongana mbumbuse zo pëpe, ndali ti so mbi tene na ala: Kâ na yayu, a-ange ti ala ayeke bâ lakue lê ti Babâ ti mbi so ayeke na yayu.
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 18:10
bâ . . . lê ti Babâ ti mbi: Wala “ala yeke na terê ti Babâ ti mbi.” Gï acréature ti yingo la alingbi ti bâ lê ti Nzapa ndali ti so ala yeke na terê ti Lo.—Ex 33:20.
w10-F 1/11 l. 16
A-ange ayeke bi bê na e?
Jésus afa so a mû na a-ange kua ti bango lege ti nzoni duti ti awakua ti Nzapa na lege ti yingo. Ni la, na ngoi so Jésus ayeke tene na adisciple ti lo ti sara pëpe mbeni ye so alingbi ti sara si mba ti ala atï, lo tene: “Ala sara hange si ala bâ mbeni oko ti akete zo so tongana mbumbuse zo pëpe, ndali ti so mbi tene na ala: Kâ na yayu, a-ange ti ala ayeke bâ lakue lê ti Babâ ti mbi so ayeke na yayu.” (Matthieu 18:10). Na lege ti tënë so, Jésus aye ti tene pëpe so a mû na adisciple ti lo oko oko mbeni ange ti bata ala. Me Jésus afa so a-ange so ayeke sara kua na terê ti Nzapa ayeke bi bê mingi na amembre ti congrégation.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Matthieu 18:21, 22) Na pekoni, Pierre aga na terê ti Jésus na lo hunda lo: “Seigneur, a lingbi ita ti mbi asara siokpari na tere ti mbi juska fani oke na mbi ngbâ gï ti pardonné lo? Mbi pardonné lo juska fani mbasambala?” 22 Jésus atene na lo: “Mbi tene na mo, mo pardonné lo gï juska fani mbasambala pëpe, me juska fani 77.
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 18:22
fani 77: Na Grec, “fani bale-mbasambala na mbasambala.” A peut ti tene so tënë ti Grec so aye ti tene “70 na 7” (fani 77) wala “70 fani 7” (490). A yeke wara mara ti tënë ni so na yâ ti Septante na Ge 4:24; na yâ ni, a kiri na peko ti tënë ti Hébreu “fani 77” so ague oko na tënë so a kiri peko ni na “fani 77.” Atâa zo amä yâ ti tënë ni so tongana nyen, kiringo na ndö ti mbasambala lege mingi ague oko na tënë “lakue lakue” wala “limite ni ayeke dä ape”. So Jésus atene na Pierre ti pardonné ita ti lo gï fani 7 pëpe me fani 77, lo yeke tene lani na adisciple ti lo so a lingbi ala zia mbeni limite pëpe tongana ala yeke pardonné azo. Ye so ayeke nde na Talmud ti azo ti Babylone (Yoma 86b) so atene: “Tongana mbeni zo ake ndia, a yeke pardonné lo fani oko, use na ota, me ti osio ni a yeke pardonné lo pëpe.”
(Matthieu 19:7) Ala tene na lo: “Ka ngbanga ti nyen si Moïse amû yanga lani ti mû mbeti ti divorce na wali ni na ti tomba lo?”
nwtsty note ti étude na ndö ti Mt 19:7
mbeti ti divorce: Tongana Ndia ahunda na mbeni koli so aye ti sara divorce ti leke mbeni mbeti nga peut-être ti tene lo gue lo bâ a-ancien, Ndia ni amû ngoi na lo ti kiri ti gbu li nzoni na ndö ti mara ti kota desizion so. Ye so Ndia aye ayeke ti kanga lege na mbeni zo ti sara divorce gï tongaso nga abata awali ni na yâ ti ambeni ye (De 24:1). Me na ngoi ti Jésus, akota zo ti nzapa asara si a yeke ngangu pëpe na azo ti sara divorce. Joseph, mbeni wasungo mbaï na ngoi ti akozo Chrétien so ayeke mbeni Farizien so asara nga divorce, atene so zo alingbi ti sara divorce atâa raison ni ayeke nyen (akoli la ayeke na gunda ti mingi ti atënë ni).
nwtsty foto
Mbeti ti divorce
A sara mbeti ti divorce so na yanga ti Araméen na ngu 71 wala 72 N.E. A wara ni na nord ti ouadi Murabbaat, na place ti mbeni kota ngu so ahule na yâ ti désert ti Judée. A tene so na yâ ti omene ngu ni so aJuif alondo ti ke yanga ti azo ti Rome, Joseph molenge ti Naqsan asara divorce na Miriam molenge ti Jonathan ti wali so ayeke lani na gbata ti Masada.
Dikongo Bible
(Matthieu 18:18-35) “Ti tâ tënë ni, mbi tene na ala: Aye kue so ala yeke kanga ni na sese ge ayeke duti ande aye so a kanga ni na yayu awe. Nga, aye kue so ala yeke zi ni na sese ge ayeke duti ande aye so a zi ni na yayu awe. 19 Ti tâ tënë ni, mbi kiri mbi tene na ala: Tongana azo use na popo ti ala amä terê na sese ge na ndö ti mbeni ye so ayeke kota na so a lingbi ala hunda ni, Babâ ti mbi so ayeke na yayu ayeke sara ande ye ni so na ala. 20 Na ndo so azo use wala ota abungbi dä na iri ti mbi, mbi yeke na popo ti ala na ndö ni so.” 21 Na pekoni, Pierre aga na terê ti Jésus na lo hunda lo: “Seigneur, a lingbi ita ti mbi asara siokpari na tere ti mbi juska fani oke na mbi ngbâ gï ti pardonné lo? Mbi pardonné lo juska fani mbasambala?” 22 Jésus atene na lo: “Mbi tene na mo, mo pardonné lo gï juska fani mbasambala pëpe, me juska fani 77. 23 “Ndani la, a lingbi ti haka Royaume ti yayu na mbeni gbia so aye ti leke tënë ti nginza na angbâa ti lo. 24 tongana lo to nda ti leke tënë ni na ala, a ga na lo mbeni koli so nginza ti gbia ni ayeke na li ti lo talent 10 000. 25 Me ngbanga ti so lo yeke na ye ti kiri na nginza ni pëpe, gbia ni amû yanga ti tene a kä lo, wali ti lo, amolenge ti lo nga na aye ti lo kue si a futa na bon ni. 26 Tongaso, ngbâa ni atï na sese, lo ba li ti lo na gbe ti gbia ni, lo tene: ‘Kanga bê ti mo, mbi yeke kiri na nginza ni kue na mo.’ 27 Tongana gbia ni amä tënë so, mawa asara lo. Lo zia ngbâa so ti gue nga lo zi bon ni kue na li ti lo. 28 Me tongana ngbâa so asigi, lo tingbi na mbeni mba ti lo ngbâa, so bon ti lo ti denier 100 ayeke na li ti lo. Lo gbu mba ti lo ni, lo to nda ti pete go ti lo, lo tene: ‘Mo kiri na mbi nginza ti mbi kue so ayeke na li ti mo.’ 29 Tongaso, mba ti lo ngbâa ni atï na sese na lo voro yanga na lo, lo tene: ‘Kanga bê ti mo, mbi yeke kiri na nginza ni na mo.’ 30 Me lo ye ti mä lo pëpe, lo sigi, lo mû yanga si a bi mba ti lo ni na da ti kanga juska lo wara lege ti kiri na nginza ni so ayeke na li ti lo. 31 Tongana amba ti lo angbâa abâ ye so asi, vundu agbu ala mingi, na ala gue ala fa na gbia ni peko ti ye kue so asi. 32 Tongaso, gbia ni airi lo na lo tene na lo: ‘Mo sioni ngbâa so, tongana mo voro yanga ti mo fade na mbi, mbi zi bon ti mbi kue na li ti mo. 33 Mo nga kue, mo doit fade ti sara nzoni bê na mba ti mo so, tongana ti so mbi kue mbi sara na mo fade so ape?’ 34 Na ndö ti tënë ni so, ngonzo agbu gbia ni ngangu, na lo zia lo na maboko ti azo ti batango da ti kanga juska lo kiri na nginza ni kue so ayeke na li ti lo. 35 Babâ ti mbi so ayeke na yayu ayeke sara na ala tongaso nga tongana ala oko oko kue apardonné aita ti ala na bê ti ala kue pëpe.”