Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e
Yenga ti 4-10 juin
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | MARC 15-16
“Jésus asara si aprophétie aga tâ tënë”
(Marc 15:3-5) Me aprêtre-mokonzi ni ayeke bi atënë mingi na li ti lo. 4 Pilate akiri ahunda lo: “Mo yeke na tënë ti kiri na ni ape? Bâ gbâ ti atënë so ala yeke bi na li ti mo so.” 5 Me Jésus akiri tënë oko pëpe, tongaso li ti Pilate akpe kue.
(Marc 15:24) Na pekoni, ala pika lo na pointe na ndö ti keke, ala kangbi yâ ti abongo ti lo ti ndö ni na popo ti ala na peko ti so ala bi mbeni ye ti mû lege na ala ti bâ zo wa si ayeke mû bongo ti so wa.
(Marc 15:29, 30) Azo so ayeke hon na lege ayeke sara sioni tënë na lo, ala yeke yengi li ti ala, ala yeke tene: “He, mo so mo tene mo yeke kungbi temple na mo yeke leke ni na lango ota so, 30 mo sö fini ti mo wani, londo na ndö ti keke ti pasi so mo descend ma!”
anote ti étude na ndö ti Mc 15:24, 29, nwtsty
kangbi yâ ti abongo ti lo ti ndö ni: Mbaï so ayeke na Jn 19:23, 24 afa ambeni nzene nzene tënë so Matthieu, Marc, nga na Luc asara tënë ni ape: Aturugu ti Rome abi mbeni ye ti bâ zo so ayeke mû bongo ti lo ti ndö ni nga ala bi mbeni ye ti bâ zo so ayeke mû bongo ti lo ti yâ ni; aturugu ni asuru yâ ti abongo ti lo ti ndö ni “osio, turugu oko oko amû oko”; teti so ala ye pëpe ti suru yâ ti bongo ti lo ti yâ ni, ni la, ala bi mbeni ye ti bâ zo so bongo ni ayeke ga ti lo; so ala bi mbeni ye ti kangbi yâ ti abongo ti Messie, a sara si Ps 22:18 aga tâ tënë. Ândö, a yeke polele so na yâ ti sarango ye ti azo ti fango azo, ala yeke bata ka abongo ti azo so ala yeke fâ ala; ni la, a yeke zi na terê ti asioni zo abongo nga na aye so ayeke na terê ti ala kozo si a fâ ala; sarango tongaso akiri azia kamene na lê ti ala mingi.
yengi li ti ala: Mingi ni tongana azo atene mbeni tënë ti hengo zo, ti bi nengo ti zo ni wala ti zere lo, ala yeke yengi nga li ti ala. Azo so ayeke hon na lege asara si prophétie so ayeke na Ps 22:7 aga tâ tënë sân ti tene ala hinga.
(Marc 15:43) Joseph zo ti Arimathée aga. Lo yeke mbeni zo ti Kota da-ngbanga ti aJuif so iri ti lo awu mingi. Lo nga kue lo yeke ku Royaume ti Nzapa. Lo sara mbeto pëpe, lo gue na gbele Pilate na lo hunda ti mû kuâ ti Jésus.
(Marc 15:46) Joseph avo mbeni pendere bongo ti lin, na pekoni lo zi Jésus lo zia na sese, lo kanga lo na pendere bongo ti lin so, lo zia lo na yâ ti mbeni dû ti kuâ so a zi ni na yâ ti mbeni kota tênë. Na pekoni, lo pusu mbeni kota tênë lo kanga na yanga ti dû ti kuâ ni.
note ti étude na ndö ti Mc 15:43, nwtsty
Joseph: Sarango ye ti zo ti sungo Évangile oko oko asigi polele na lege ti anzene nzene sango so ala fa na ndö ti Joseph. Matthieu, zo ti rongo nginza ti impôt, atene so lo yeke “mbeni koli so ayeke na mosoro mingi”; Marc, so asû évangile ti lo kozoni kue ndali ti azo ti Rome, atene so lo yeke “mbeni zo ti Kota da-ngbanga ti aJuif so iri ti lo awu mingi” so ayeke ku Royaume ti Nzapa; Luc, docteur so abâ mawa ti zo mingi, atene so “lo yeke nzoni zo nga zo ti mbilimbili” so ayeda pëpe ti mû mbage ti Kota da-ngbanga ni na yâ ti ye so ala leke ti sara na Jésus; gï Jean oko la atene so lo yeke “mbeni [disciple] ti Jésus, me na hondengo ni ndali ti so mbeto ti aJuif asara lo.”—Mt 27:57-60; Mc 15:43-46; Lc 23:50-53; Jn 19:38-42.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Marc 15:25) A yeke nduru na ngbonga ota, na ala pika lo na pointe na ndö ti keke.
note ti étude na ndö ti Mc 15:25, nwtsty
ngbonga ota: So ti tene nduru na 9:00 ti ndapre. Ambeni zo atene so on dirait kangbi ayeke na popo ti mbaï so na ti so ayeke na Jn 19:14-16, so atene “a yeke nduru na ngbonga omene” la Pilate amû Jésus ti tene a gue a fâ lo. Atâa so Bible afa pëpe kangbi ni kue, ambeni ye ayeke dä so a lingbi e hinga ni: Mingi ni, ambaï ti Évangile ague oko na ndö ti tënë ti l’heure so aye asi na ni na yâ ti ndangba lango ti fini ti Jésus na sese. Ambaï ni osio kue afa so aprêtre nga na a-ancien awara terê na kota ndapre, na pekoni ala gue na Jésus na ndo ti gouverneur Ponce Pilate (Mt 27:1, 2; Mc 15:1; Lc 22:66–23:1; Jn 18:28). Matthieu, Marc nga na Luc afa so na ngoi so Jésus ayeke na ndö ti keke awe, bingo atï na ndö ti kodro ni kue “nduru na ngbonga omene . . . juska nduru na ngbonga gumbaya.” (Mt 27:45, 46; Mc 15:33, 34; Lc 23:44). Mbeni ye so asara si a peut ti fa mbeni l’heure nde so a to nda ti pikango Jésus na pointe na ndö ti keke ayeke so: ambeni zo apensé so pikango lo na zaza ayeke oko ti aye so a sara ti fâ na lo. Na ambeni ngoi zo ni ayeke kui ndali ti so pika ni ayeke tâ sioni mingi. Ti Jésus, pika so a pika lo lani ayeke tâ ngangu mingi, ndani la a hunda ti tene mbeni zo ayô keke ti pasi ni na peko ti so lo yô ni lo oko (Lc 23:26; Jn 19:17). Tongana a bâ pika ni tongana tongo nda ti aye so a yeke sara ngbii ti fâ lo, mbeni ngoi adoit ti hon kozo si a pika Jésus na pointe na ndö ti keke ti pasi. Atënë so ayeke na Mt 27:26 nga na Mc 15:15 ayeda na ni ngbanga ti so aversê ni abungbi tënë ti pikango Jésus na zaza nga na pikango lo na ndö ti keke. Ni la, ambeni zo alingbi ti fa angoi nde nde tongana ngoi so a fâ na Jésus, a depend fason so ala bâ na ngoi so aye ti ngangu so a sara na lo ato nda ni ngbii si lo kui. Peut-être a yeke ndani la li ti Pilate akpe ti mä so Jésus akui hio kete na peko ti so a pika lo na pointe na ndö ti keke (Mc 15:44). Na ndö ni, lani azo ti sungo Bible ayeke kangbi yâ ti kota lâ na ambage osio, na yâ ti mbage oko oko a yeke wara ngbonga ota; a yeke kangbi nga yâ ti bï tongaso. Ni la azo so asû Bible amû nga peko ti kode ni so. Kangbingo yâ ti kota lâ ni tongaso la asara si e yeke mä tënë ti ngbonga ota, ngbonga omene nga na ngbonga gumbaya, ti londo na ngoi so lâ asigi na ni 6:00 (Mt 20:1-5; Jn 4:6; Kus 2:15; 3:1; 10:3, 9, 30). Nga, lani azo ayeke pëpe na ambilimbili ye ti dikongo na l’heure, ni la tongana a yeke sara tënë ti mbeni ngoi ti kota lâ, mingi ni a yeke sara kua na tënë “nduru na” tongana ti so a yeke na Jn 19:14 (Mt 27:46; Lc 23:44; Jn 4:6; Kus 10:3, 9). Na nduru tënë: Peut-être Marc abungbi tënë ti pikango Jésus na zaza nga na pikango lo na pointe na ndö ti keke, me Jean asara ti lo gï tënë ti pikango Jésus na pointe na ndö ti keke. Peut-être ala use kue afa mbeni l’heure so ayeke nduru na ti so ye ni apassé na ni: Marc asara tënë ti ndangba l’heure ti kozo ngoi ti kota lâ (so ti tene nduru na 9:00 ti ndapre) nga Jean asara tënë ti ndangba l’heure ti use ngoi ti kota lâ (so ti tene nduru na 12:00). Nga Jean asara kua na tënë “nduru na” na ngoi so lo yeke sara tënë ti ngbonga ni so. Peut-être aye so la asara si kangbi ayeke na popo ti angbonga so a fa na yâ ti mbaï ni so. Ti hunzi na ni, Jean asû évangile ti lo angu mingi na pekoni. Me so ngoi so lo fa ayeke peut-être nde kete na ti Marc afa so lo sara pëpe copie ti Évangile ti Marc.
(Marc 16:8) Tongaso, ala sigi na yâ ti dû ti kuâ ni ala kpe ahon, terê ti ala ayeke dö dongo, nga bê ti ala adö ngangu mingi. Ala sara tënë ni na mbeni zo pëpe ndali ti so mbeto ahon ndö ti ala.
note ti étude na ndö ti Mc 16:8, nwtsty
ndali ti so mbeto ahon ndö ti ala: Na lege ti angbene manuscrit ti ndangba mbage ti Évangile ti Marc so a wara, Évangile ni ahunzi na ndö ti atënë so ayeke na versê 8. Ambeni zo atene so atënë ni ahunzi brusque mingi, vrai mbeti ti Marc ni adoit ti hunzi fade tongaso ape. Me, ndali ti so mingi ni Marc ayeke sû ka tënë ti anzene nzene ye kue ape, tënë ti azo ni so ayeke tâ tënë ape. Nga, Jérôme na Eusèbe, awandara so ayeke na fini na popo ti ngu 300 ti si na 400, afa so vrai Évangile ti Marc ni ahunzi na ndö ti atënë so: “ndali ti so mbeto ahon ndö ti ala.”
Na yâ ti gbâ ti amanuscrit ti Grec nga na ambeni bible ti ambeni yanga ti kodro, a yeke wara yongoro tënë ti nda ni wala nduru tënë ti nda ni na peko ti versê 8. A yeke wara yongoro tënë ti nda ni (so ayeke na aversê 12) na yâ ti Codex Alexandrinus, Codex Ephræmi Syri rescriptus nga na Codex Bezae Cantabrigiensis; kue ayeke amanuscrit ti ngu 400 ti si na ngu 500. A yeke wara nga ni na yâ ti Vulgate so ayeke na yanga ti Latin, na yâ ti Syriaque Cureton, nga na Peshitta so ayeke na yanga ti Syriaque. Me, a yeke wara ni pëpe na yâ ti akozo manuscrit use ti Grec ti ngu 300 ti si na 400, Codex Sinaiticus nga na Codex Vaticanus, wala na yâ ti Codex Sinaiticus ti yanga ti Syriaque so ayeke ti ngu 300 ti si na 400 wala ngu 400 ti si na 500; wala a yeke nga pëpe na yâ ti kozo manuscrit ti Marc ti Copte Sahidique so a sû ni na popo ti ngu 400 ti si na 500. Même angbene manuscrit ti Évangile ti Marc na yanga ti Arménien nga na Géorgien ahunzi na versê 8.
A yeke wara nduru tënë ti nda ni (so ayeke gï na atënë use) na yâ ti ambeni manusrcit ti Grec so aninga mingi ape nga na ambeni bible na yanga ti ambeni kodro. Na yâ ti Codex Regius so a sû ni na popo ti ngu 700 ti si na 800, a yeke wara atënë ti nda ni use kue; nduru tënë ti nda ni la aga kozo. Na yâ ti atënë so aga kozo na yongoro tënë ti nda ni nga na nduru tënë ti nda ni, a yeke wara mbeni tënë so atene ambeni kota zo ayeda na ni wala asara kua na ni, atâa so a bâ ni pëpe tongana mbeni mbeti so zo alingbi ti zia bê ti lo na ndö ni.
NDURU TËNË TI NDA NI
Nduru tënë ti nda ni so aga na peko ti Mc 16:8 a sû ni pëpe na gbe ti yingo ti Nzapa. Na yâ ni, a yeke wara tënë so:
Me aye kue so a mû yanga na ala ti sara, ala fa pekoni gi nduru tongaso na azo so ayeke na tere ti Pierre. Nga, na peko ti aye so, Jésus wani atokua ala na mbage ti Tö nga na mbage ti Do ti fa tënë ti salut ti lakue lakue so ayeke nzoni-kue nga so alingbi ti buba pëpe.
YONGORO TËNË TI NDA NI
Yongoro tënë ti nda ni so aga na peko ti Mc 16:8 a sû ni pëpe na gbe ti yingo ti Nzapa. Na yâ ni, a yeke wara tënë so:
9 Na peko ti so lo zingo na kuâ, hio na kozo lango ti yenga ni, lo fa tere ti lo kozoni na Marie ti Magdala, so lo tomba lani asioni yingo mbasambala na yâ ti lo. 10 Marie ti Magdala ague asara tënë ni na ala so ayeke lani na tere ti lo, na ngoi so ala yeke sara mawa na ala yeke toto. 11 Me tongana ala mä so lo kiri na fini awe, na so Marie ti Magdala abâ lo na lê ti lo, ala yeda na tënë ni pëpe. 12 Nga, na peko ti aye so, lo mû mbeni tere nde si lo fa tere ti lo na ambeni disciple use so ayeke tambela na lege, na ngoi so ala yeke gue na yâ ti kete kodoro ni. 13 Ala kiri ala fa peko ti tënë ni na atanga ni. Atâa so kue, ala yeda na ni pëpe. 14 Me na pekoni, lo fa tere ti lo na ala bale-oko na oko na ngoi so ala yeke te kobe na table, lo suku na ala teti so mabe atia ala nga so bê ti ala akpengba ngbanga ti so ala yeda pëpe na azo so abâ lo na lê na peko ti so lo zingo na kuâ. 15 Na lo tene na ala: “Ala gue na yâ ti dunia kue na ALA fa nzoni tënë na azo kue. 16 Zo so amä na bê si a batize lo, fade a yeke sö lo. Me zo so amä na bê pëpe, fade a yeke dë ngbanga na li ti lo. 17 Nga, ala so amä na bê, fade ala yeke sara afä so: Na iri ti mbi, fade ala yeke tomba asioni yingo, ala yeke sara tënë na ayanga ti kodoro nde nde, 18 ala yeke gbu angbo na maboko ti ala, na tongana ala nyon mbeni sioni yorö ti fango zo, a yeke sara sioni na ala pëpe. Fade ala yeke zia maboko ti ala na ndo ti azo ti kobela na tere ti ala ayeke ga nzoni.”
19 Tongaso, na peko ti so Seigneur Jésus asara tënë na ala awe, a mû lo a gue na lo na yayu na lo duti na koti ti Nzapa. 20 Ndani la si ala gue, ala fa tënë na ndo kue. Nga na oko ngoi ni, Seigneur ayeke sara kusala legeoko na ala na lo mû ngangu na tënë ni na lege ti afä so ala yeke sara ni.
Dikongo Bible
(Marc 15:1-15) Hio na kota ndapre, aprêtre-mokonzi, a-ancien nga na ascribe, so ti tene amembre ti Sanhédrin ni kue, abungbi ti mä terê. Na pekoni, ala kanga Jésus, ala gue na lo ala mû lo na Pilate. 2 Tongaso Pilate ahunda lo atene: “Mo yeke Gbia ti aJuif?” Lo kiri tënë, lo tene: “Mo wani mo tene awe.” 3 Me aprêtre-mokonzi ni ayeke bi atënë mingi na li ti lo. 4 Pilate akiri ahunda lo: “Mo yeke na tënë ti kiri na ni ape? Bâ gbâ ti atënë so ala yeke bi na li ti mo so.” 5 Me Jésus akiri tënë oko pëpe, tongaso li ti Pilate akpe kue. 6 Lakue na ngoi ti matanga so, Pilate ayeke zi ka na ala mbeni zo ti kanga oko, lo so ala hunda ti tene a zi lo. 7 Na ngoi ni so, mbeni zo so iri ti lo ayeke Barabbas ayeke na da ti kanga legeoko na azo so ake yanga ti gouvernement, so na yâ ti kengo yanga ni ala fâ zo. 8 Tongaso, gbâ ti azo ni aga na ala komanse ti hunda Pilate ti sara tongana ti so lo yeke sara ka na ala. 9 Lo kiri tënë na ala, lo tene: “Ala ye mbi zi na ala Gbia ti aJuif ni?” 10 Pilate ahinga so a yeke kota bê la apusu aprêtre-mokonzi ti zia Jésus na tïtî lo. 11 Me aprêtre-mokonzi ni apusu gbâ ti azo ni ti hunda ti tene lo zi gï Barabbas na ala. 12 Pilate akiri atene na ala: “Ka lo so ala iri lo Gbia ti aJuif so, mbi doit ti sara nyen na lo?” 13 Ala kiri adekongo, ala tene: “Fâ lo na ndö ti keke!” 14 Me Pilate atene na ala: “Ngbanga ti nyen? Sioni ti nyen la lo sara?” Azo ni kue angbâ gï ti dekongo ngangu: “Fâ lo na ndö ti keke!” 15 So Pilate aye ti sara ye so bê ti gbâ ti azo ni aye, lo zi na ala Barabbas. Lo mû yanga si a pika Jésus na zaza, na pekoni lo mû lo ti tene a fâ lo na ndö ti keke.
Yenga ti 11-17 juin
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | LUC 1
“Sara terê ti mo kete tongana ti Marie”
(Luc 1:38) Marie atene: “Bâ, mbi yeke maseka-wali so ayeke ngbâa ti Jéhovah! Zia ye ni asi na mbi gï tongana ti so mo tene.” Na ndö ti tënë so, ange ni azia lo ahon.
‘Mbi yeke ngbâa ti Jéhovah!’
12 Marie atene na ange Gabriel, lo tene: “Bâ, mbi yeke maseka-wali so ayeke ngbâa ti Jéhovah! Zia ye ni asi na mbi gi tongana ti so mo tene.” (Luc 1:38). Atënë ti lo ni afa biani so lo yeke na tâ be-ti-molenge nga lo yeke zo ti mango yanga. Même laso, azo mingi abâ Marie tongaso. Maseka-wali so ayeke ngbâa, lo yeke ye oko ape tongana a haka lo na tanga ti awakua kue. Gigi ti lo kue ayeke na maboko ti wa ti lo. Marie abâ nga tere ti lo tongaso na mbage ti Jéhovah, Wa ti lo. Lo hinga so Nzapa ayeke bata lo, teti so Jéhovah ayeke be-ta-zo na azo so ayeke be-ta-zo na lo. Lo hinga nga so tongana lo ngbâ lakue ti sara kua ti lo na lege ni, Jéhovah ayeke sara tufa na ndo ti lo.—Ps. 31:23.
(Luc 1:46-55) Marie atene: “Âme ti mbi agonda Jéhovah, 47 na mbi lingbi pëpe ti kanga ngia so ayeke na bê ti mbi na terê ti Nzapa, Sauveur ti mbi, 48 ngbanga ti so lo bi lê ti lo na ndö ti senge ngbâa ti lo. Bâ, ti to nda ni laso, azo ti angoi nde nde kue ayeke tene ande so mbi yeke na ngia, 49 ngbanga ti so Lo so ayeke ngangu asara akota ye ndali ti mbi, na iri ti lo ayeke nzoni-kue. 50 Nga, na yâ ti angoi nde nde kue, lo yeke sara nzoni bê na azo so akpe mbeto ti lo. 51 Lo sara aye ti ngangu na maboko ti lo. Ala so ayeke na fandara na yâ ti bê ti ala na lege ti ye so ala ye ti sara, lo kangbi yâ ti ala kirikiri. 52 Azo ti ngangu so ayeke na ndö ti atrône, lo kinda ala na sese, na lo yâa azo ti mawa na nduzu. 53 Lo mû na azo so nzara asara ala aye ti nzoni alingbi tâ na ala, na lo zia azo ti mosoro si ala hon maboko senge. 54 Lo ga lo mû maboko na wakua ti lo Israël, ti dabe ti lo na nzoni bê ti lo, 55 gï tongana ti so lo sara tënë ni lani na akotara ti e, na Abraham nga na ahale ti lo lakue lakue.”
‘Mbi yeke ngbâa ti Jéhovah!’
15 Marie nga kue akiri tënë, na a bata tënë ti lo ni so nzoni na yâ ti Bible. (Diko Luc 1:46-55.) Gi na oko ndo so la si e wara yongoro tënë ti Marie, na atënë ti lo ni afa ye mingi na ndo ti lo. A fa so lo yeke zo so ahinga ti kiri singila teti so lo sepela Jéhovah ndali ti pendere ye so lo mû na lo ti duti mama ti Messie ni. A fa nga so lo yeke na kota mabe, teti lo tene so Jéhovah ayeke kinda azo ti baba me lo yeke mû maboko na asenge zo so agi lo nga lo yä ala na nduzu. Atënë ti lo ni afa nga so lo hinga ye mingi na ndo ti Mbeti ti Nzapa. Mbeni mbeti atene so lo sara kusala na ambeni tënë 20 na ndo ni tongaso ti yâ ti mbage ti Bible so alondo na Genèse ti si na Malachie!
16 Atënë so Marie atene so afa polele so lo yeke gbu ka li ti lo na ndo ti atënë ti yâ ti Mbeti ti Nzapa mingi. Me atâa so kue, lo sara lakue tere ti lo kete, lo zia si atënë ti yâ ti Mbeti ti Nzapa la asara tënë ahon ti tene lo wani lo sigigi na ambeni tënë ti li ti lo. Molenge so ayeke na yâ ti Marie ayeke sara ande tongana lo, teti tongana lo kono, lo wani lo tene: “Ye so mbi fa ayeke ti mbi pëpe, me a yeke ti lo so atokua mbi.” (Jean 7:16). A yeke nzoni e hunda atënë so na tere ti e: ‘Mbi nga kue mbi bâ Bible na nene ni? Wala mbi ye ka ti fa gi tënë ti li ti mbi?’ Ti Marie, lo bâ Bible na nene ni.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Luc 1:69) Nga, lo sara si mbeni ngangu sauveur ti e asigi na popo ti ahale ti David, wakua ti lo,
note ti étude na ndö ti Lc 1:69, kete tënë na gbe ni, nwtsty
mbeni didi ti salut: Wala “mbeni ngangu sauveur.” Na yâ ti Bible, mingi ni tongana a sara tënë ti adidi aye ti sara tënë ti ngangu, hongo mbeni zo na ngangu nga na songo benda (1Sa 2:1; Ps 75:4, 5, 10; 148:14; akete tënë na gbe ni). Nga, adidi aduti fä ti azo so akomande nga na ala so akomande na peko ti terê na yâ ti sewa, atâa azo ti mbilimbili wala azo ti sioni; songo benda ti ala na ndö ti amba ti ala ayeke mo bâ mo tene ala yeke pusu amba ti ala ni na didi ti ala (De 33:17; Dan 7:24; 8:2-10, 20-24). Ge, tënë “didi ti salut” aye ti sara tënë ti Messie tongana zo so ayeke na ngangu ti sö zo, mbeni ngangu sauveur.
(Luc 1:76) Me ti mo, kete molenge ni, a yeke iri mo ande prophète ti Lo so ayeke na nduzu na ndö ti aye kue, ngbanga ti so mo yeke hon kozo ti Jéhovah ti leke lege ti lo,
note ti étude na ndö ti Lc 1:76, nwtsty
mo yeke hon kozo ti Jéhovah: Jean Baptiste ayeke “hon kozo ti Jéhovah” na lege so lo yeke ga kozo na Jésus so ayeke ga na iri ti Babâ ti lo.—Jn 5:43; 8:29; bâ note ti étude na ndö ti Jéhovah na yâ ti versê so.
Dikongo Bible
(Luc 1:46-66) Marie atene: “Âme ti mbi agonda Jéhovah, 47 na mbi lingbi pëpe ti kanga ngia so ayeke na bê ti mbi na terê ti Nzapa, Sauveur ti mbi, 48 ngbanga ti so lo bi lê ti lo na ndö ti senge ngbâa ti lo. Bâ, ti to nda ni laso, azo ti angoi nde nde kue ayeke tene ande so mbi yeke na ngia, 49 ngbanga ti so Lo so ayeke ngangu asara akota ye ndali ti mbi, na iri ti lo ayeke nzoni-kue. 50 Nga, na yâ ti angoi nde nde kue, lo yeke sara nzoni bê na azo so akpe mbeto ti lo. 51 Lo sara aye ti ngangu na maboko ti lo. Ala so ayeke na fandara na yâ ti bê ti ala na lege ti ye so ala ye ti sara, lo kangbi yâ ti ala kirikiri. 52 Azo ti ngangu so ayeke na ndö ti atrône, lo kinda ala na sese, na lo yâa azo ti mawa na nduzu. 53 Lo mû na azo so nzara asara ala aye ti nzoni alingbi tâ na ala, na lo zia azo ti mosoro si ala hon maboko senge. 54 Lo ga lo mû maboko na wakua ti lo Israël, ti dabe ti lo na nzoni bê ti lo, 55 gï tongana ti so lo sara tënë ni lani na akotara ti e, na Abraham nga na ahale ti lo lakue lakue.” 56 Marie angbâ na terê ti Élisabeth nze ota tongaso. Na pekoni, lo kiri na da ti lo. 57 Ngoi ti Élisabeth alingbi fadeso awe ti tene lo dü, na lo dü mbeni molenge ti koli. 58 Tongana avoizin ti Élisabeth nga na afami ti lo amä so Jéhovah asara nzoni bê mingi na lo, terê ti ala nga anzere legeoko na lo. 59 A si na lango miombe ni, ala ga ti fâ molenge ni na ganza, na ala ye ti zia iri ti lo Zacharie, tongana ti babâ ti lo. 60 Me mama ti lo atene: “Ên-ën! A yeke zia iri ti lo Jean.” 61 Tongana ala mä tënë so, ala tene na lo: “Mbeni zo oko na popo ti afami ti mo ayeke na iri so pëpe.” 62 Na pekoni, ala sara maboko ti ala na babâ ni ti hunda lo wala lo ye a zia iri ti molenge ni nyen. 63 Lo hunda mbeni nduru lê ti keke, na lo sû mbeti so na ndö ni: “Iri ti lo ayeke Jean.” Na bango ye so, li ti azo ni kue akpe. 64 Gï na lê ni lê ni, yanga ti lo nga na langue ti lo azi, na lo komanse ti sara tënë; lo sepela Nzapa. 65 Mbeto agbu azo kue so alango nduru na ala. Nga, azo akomanse ti sara tënë ti aye so kue na yâ ti ando kue ti Judée so ayeke na yâ ti ahoto. 66 Azo kue so amä tënë so agbu li ti ala dä, na ala yeke tene: “Molenge so ayeke duti ande tongana nyen?” Ala tene tongaso ngbanga ti so maboko ti Jéhovah ayeke biani na ndö ti lo.
Yenga ti 18-24 juin
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | LUC 2-3
“Amaseka: Ala yeke maï na lege ti yingo?”
(Luc 2:41, 42) Ngu oko oko, babâ na mama ti lo ayeke gue lakue na Jérusalem ngbanga ti Matanga ti Pâque. 42 Tongana lo wara ngu 12, ala monté na Jérusalem tongana ti so ngobo ti matanga ni ahunda.
note ti étude na ndö ti Lc 2:41, nwtsty
babâ na mama ti lo ayeke gue lakue: Ndia ahunda pëpe na awali ti gue na Matanga ti Pâque. Me, Marie amû habitude ti tene ngu oko oko lo na Joseph ague na Jérusalem ti sara Matanga ti Pâque (Ex 23:17; 34:23). Ngu oko oko, voyage ti guengo ni na kiringo ni asara nduru na kilomètre 300; ala sara ni legeoko na azo ti sewa ti ala so wungo ti ala ayeke gue na li ni.
(Luc 2:46, 47) Na peko ti lango ota, ala wara lo na yâ ti temple; lo yeke duti na popo ti amaître, lo yeke mä ala nga lo yeke hunda tënë na ala. 47 Me ala kue so ayeke mä lo, bê ti ala ayeke pika lakue ndali ti aye so lo hinga nga ndali ti atënë so lo yeke kiri na ni.
note ti étude na ndö ti Lc 2:46, 47, nwtsty
lo yeke hunda tënë na ala: Tongana ti so sarango ye ti azo so ayeke mä Jésus afa, ahundango ndo ti lo ayeke pëpe gï asenge tënë so mbeni molenge ayeke hunda ti gi ti hinga ye (Lc 2:47). Na yâ ti ambeni ye, tënë ti Grec so a kiri peko ni na “hunda tënë” alingbi ti ndu ahundango tënë so zo ayeke sara na kua na yâ ti ada-ngbanga, nga a lingbi ti fa so a hunda tënë na mbeni zo me zo ni akiri tënë na lege ti mbeni hundango tënë (Mt 27:11; Mc 14:60, 61; 15:2, 4; Kus 5:27). Azo ti sungo mbaï atene so ambeni kota zo ti nzapa ti giriri ayeke ngbâ ka na temple na peko ti amatanga nga ala yeke fa ye na gbe ti mbeni kota véranda so ayeke kâ. Azo alingbi ti duti na terê ti gere ti ala ti mä ala nga ti hunda tënë na ala.
bê ti ala ayeke pika lakue: Ge tënë ti Grec so a kiri peko ni na “bê ti ala ayeke pika” alingbi ti fa so li ti azo ni angbâ ti kpe wala li ti ala akpe fani mingi.
(Luc 2:51, 52) Na pekoni, lo kiri legeoko na ala na Nazareth, na lo ngbâ ti woko terê ti lo na gbe ti ala. Nga, mama ti lo abata atënë so kue nzoni na yâ ti bê ti lo. 52 Ndara ti Jésus ayeke maï nga lo yeke ga koli. Lo ngbâ ti nzere na lê ti Nzapa nga na lê ti azo.
note ti étude na ndö ti Lc 2:51, 52, nwtsty
lo ngbâ ti woko terê ti lo na gbe: Wala “lo ngbâ ti mä yanga.” Tënë ti Grec so atene “lo ngbâ” afa so na peko ti so bê ti amaître adö na yâ ti temple ndali ti hingango ye ti Jésus na ndö ti Mbeti ti Nzapa, lo kiri na yanga-da nga lo woko terê ti lo na bê ti lo kue na gbe ti babâ na mama ti lo. Mango yanga so ahon ti tanga ti amolenge kue; a yeke mbeni oko ti aye so lo sara ti bata Ndia ti Moïse na yâ ti anzene nzene ye ni kue.—Ex 20:12; aGl 4:4.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Luc 2:14) “Gloire na Nzapa kâ na yayu, na sese, siriri na popo ti azo so Nzapa asara nzoni bê na ala.”
anote ti étude na ndö ti Lc 2:14, nwtsty
na sese, siriri na popo ti azo so Nzapa asara nzoni bê na ala: A kiri peko ti tënë so na yâ ti ambeni manuscrit na tënë “na siriri na ndö ti sese, nzoni bê ti Nzapa na mbage ti azo;” a yeke wara nga mara ti tënë so na yâ ti ambeni Bible. Me, Mbeti ti Nzapa ti fini dunia asara kua na atënë so ayeke na yâ ti angbene manuscrit so zo alingbi ti sara confiance na ni mingi. Tënë so ange ni atene aye pëpe ti sara tënë ti nzoni bê ti Nzapa na mbage ti azo kue atâa bango ndo ti ala wala sarango ye ti ala ayeke so wa. Me, a ye ti sara tënë ti azo so lo sara nzoni bê na ala ndali ti so ala yeke na kpengba mabe na lo nga ala ga adisciple ti Molenge ti lo.—Bâ note ti étude na ndö ti azo so Nzapa asara nzoni bê na ala na yâ ti versê so.
azo so Nzapa asara nzoni bê na ala: A lingbi nga ti kiri peko ti tënë ti Grec eudokia na tënë “bê nzoni; nzere na lê ti; bê ti zo anzere mingi na.” A sara kua na tënë ti Grec eudokéô so ague oko na ni na Mt 3:17; Mc 1:11 nga na Lc 3:22 (bâ note ti étude na ndö ti Mt 3:17; Mc 1:11), so na yâ ni Nzapa asara tënë droit na Molenge ti lo na peko ti batême ti lo. Ndani aye ti tene “bê ti zo anzere na; ti yeda na; ti bâ na nzoni lê; ti wara ngia na yâ ti.” Ti gue oko na nda ti tënë so, tënë “azo so Nzapa asara nzoni bê na ala” (anthrôpoïs eudokias) aye ti sara tënë ti azo so anzere na lê ti Nzapa si lo sara bê nzoni na ala, a lingbi nga ti kiri peko ni na “azo so azia ngia na bê ti lo.” Ni la, tënë ti nzoni bê ti Nzapa so ange so asara tënë ni andu pëpe azo kue, me andu azo so azia ngia na bê ti Nzapa na lege so ala yeke na kpengba mabe na lo nga ala ga adisciple ti Molenge ti lo. Atâa so na yâ ti ambeni ye, tënë ti Grec eudokia alingbi ti ndu nzoni bê ti azo, (aRm 10:1; aPh 1:15), mingi ni a sara kua na tënë so ti sara tënë ti nzoni bê ti Nzapa, ti ye so anzere na lo wala ti ye so anzere na lê ti lo (Mt 11:26; Lc 10:21; aÉp 1:5, 9; aPh 2:13; 2aT 1:11). Na yâ ti Septante na Ps 51:18 [50:20, LXX], a sara kua na tënë so ti sara tënë ti “nzoni bê” ti Nzapa.
(Luc 3:23) Tongana Jésus ato nda ti kusala ti lo, lo yeke lani na ngu 30 tongaso. Azo abâ lo tongana molenge ti Joseph, molenge ti Héli,
Mo hinga?
Zo wa la ayeke lani babâ ti Joseph?
Joseph ayeke charpentier na kodoro ti Nazareth, na lo la lo bata lani Jésus. Me, zo wa la ayeke lani babâ ti Joseph ni? Évangile ti Matthieu atene a yeke Jacob. Me, Luc atene so lo yeke “molenge ti Héli.” Ngbanga ti nyen la atënë ni akpa aye so ayeke nde nde so?—Luc 3:23; Matthieu 1:16.
Matthieu atene: “Jacob adü Joseph.” Lo sara kua na mbeni tënë ti yanga ti Grec so afa polele so Jacob la ayeke babâ ti dungo Joseph. Ni la, Matthieu angbâ ti fa so Jésus ayeke mbeni hale ti Gbia David, so ayeke mbeni oko ti akotara ti Joseph. Lo fa ni tongaso, ti fa so Jésus la ayeke na droit ti ga ande Gbia.
Na mbage, Luc atene: “Joseph, [ayeke] molenge ti Héli.” Tënë “molenge ti,” aye ti sara tënë ti “kogara.” A wara mara ti tënë ni so na Luc 3:27 so afa Shéaltiel, so vrai iri ti babâ ti lo ayeke Jéconias, tongana “molenge ti Néri.” (1 Chronique 3:17; Matthieu 1:12). Peut-être Shéaltiel asara mariage lani na mbeni molenge-wali ti Néri, so a fa iri ti lo ape, tongaso lo ga kogara ti Néri. Ni la, a iri nga lani Joseph “molenge” ti Héli, ndali ti so lo sara mariage na Marie so ayeke molenge ti Héli. Tongaso, Luc afa akotara ti Marie, mama ti Jésus, “na lege ti mitele”. (aRomain 1:3). Ni la, Bible afa na e molongo ti akotara use ti Jésus na mbage ti babâ so abata lo, nga na mbage ti mama.
Dikongo Bible
(Luc 2:1-20) Na lâ ni kâ, César Auguste asigi na mbeni mbela so ahunda na azo ti sese kue ti gue si a zia iri ti ala na mbeti. 2 (Kozo ziango iri ti azo na mbeti so aduti lani na ngoi so Quirinius ayeke gouverneur ti Syrie.) 3 Azo kue ague ti tene a zia iri ti ala na mbeti, zo oko oko ague na gbata ti lo wani. 4 Tongaso, Joseph nga alondo na Galilée, na gbata ti Nazareth ti gue na gbata ti David, so a iri ni Bethléhem, so ayeke na Judée, ngbanga ti so lo yeke ti hale nga ti sewa ti David. 5 Lo gue ti zia iri ti lo na mbeti, lo na Marie, so lo sara mariage na lo awe. Na ndembe ni so, Marie aga nduru ti dü awe. 6 Tongana ala yeke kâ, ngoi ti dungo ni alingbi, 7 na lo dü molenge-koli, kozo molenge ti lo. Lo kanga molenge ni na ambeni nduru yanga ti bongo na lo zia lo na yâ ti mbeni ndo ti tengo kobe ti anyama, ngbanga ti so ala wara ndo ti lango pëpe na yâ ti da ni. 8 Gï na yâ ti oko ndo ni, aberger nga ayeke lango na gigi na yâ ti benyama na bï, ala ngbâ ti sara sinziri ti anyama ti ala. 9 Mo ye ti bâ, ange ti Jéhovah aga aluti na devant ti ala, na gloire ti Jéhovah asu angoro ala si mbeto agbu ala mingi. 10 Me ange ni atene na ala: “Ala sara mbeto pëpe, bâ mbi ga ti fa na ala nzoni tënë ti mbeni kota ngia so azo kue ayeke wara ande, 11 ngbanga ti so a dü na ala laso na gbata ti David, mbeni sauveur, so ayeke Christ Seigneur. 12 Bâ, ye so ala yeke hinga na ni ayeke so: Ala yeke wara ande mbeni foroto so a kanga lo na ambeni nduru yanga ti bongo na lo yeke lango na yâ ti mbeni ndo ti tengo kobe ti anyama.” 13 Mo ye ti bâ, gbâ ti aturugu ti yayu aga na terê ti ange so, ala yeke sepela Nzapa, ala tene: 14 “Gloire na Nzapa kâ na yayu, na sese, siriri na popo ti azo so Nzapa asara nzoni bê na ala.” 15 Tongana a-ange ni azia ala akiri na yayu awe, aberger ni akomanse ti tene na popo ti ala: “Zia e sara kue ti gue na Bethléhem ti bâ ye so asi, ye so Jéhovah afa ni na e.” 16 Ala gue hio, ala wara Marie na Joseph nga na foroto ni so alango na yâ ti ndo ti tengo kobe ti anyama. 17 Tongana ala bâ ye so, ala fa peko ti tënë so a tene na ala na ndö ti kete molenge ni so. 18 Azo kue so amä tënë so aberger ni atene na ala, bê ti ala adö, 19 me Marie abata atënë so kue na bê ti lo, nga lo yeke gbu li ti lo na ndö ti nda ti atënë so. 20 Na pekoni aberger ni akiri na ndo ti ala, ala yeke mû gloire na Nzapa nga ala yeke sepela lo ndali ti aye kue so ala mä na ala bâ, gï tongana ti so a tene ni na ala.
Yenga ti 25 juin–1 juillet
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE | LUC 4-5
“Dö sese na atara tongana ti so Jésus asara”
(Luc 4:1-4) Jésus, so asi singo na yingo vulu, alondo na Ngu ti Jourdain lo kiri. Yingo ni afa lege na lo na ngoi so lo yeke tambela na yâ ti benyama 2 lango 40 na Zabolo atara lo. Nga lo te ye oko pëpe na yâ ti alango ni so. Ni la, tongana alango ni ahunzi, nzara asara lo. 3 Tongaso, Zabolo atene na lo: “Tongana mo yeke mbeni molenge ti Nzapa, tene na tênë so ti ga mapa.” 4 Me Jésus akiri tënë na lo, atene: “Mbeti ti Nzapa atene: ‘Zo ayeke ngbâ na fini gï na lege ti mapa pëpe.’”
Bâ wala dutingo ti mo ayeke tongana nyen
8 Satan asara kua na oko kode so na ngoi so lo gi lani ti tara Jésus na yando. Na pekoni so Jésus asara lango 40 nga na bï 40 sân ti te ye, Satan agi ti tara lo na sarango kua na nzara ti kobe. Satan atene na lo atene: “Tongana mo yeke mbeni molenge ti Nzapa, tene na tênë so ti ga mapa.” (Luc 4:1-3). Jésus ayeke lani na aye use na gbele lo: Lo lingbi ti soro ti sara kua na ngangu ti lo ti kaï na nzara ti kobe so asara lo wala ti sara kua na ni ape. Jésus ahinga so a lingbi lo sara kua na ngangu ti lo gi ndali ti aye ti lo wani ape. Atâa so nzara asara lo, lo bâ lani nzoni songo so lo yeke na ni na Nzapa na nene ni mingi ahon kobe. Jésus akiri tënë atene: “A sû na Mbeti ti Nzapa a tene: ‘Zo ayeke ngbâ na fini gi na lege ti mapa pëpe, me na lege ti tënë kue so asigigi na yanga ti Jéhovah.’”—Mat. 4:4; Luc 4:4.
(Luc 4:5-8) Lo mû Jésus, lo gue na lo na mbeni ndo so ayeke na nduzu. Gï na yâ ti kete ngoi, lo fa na lo aroyaume kue so ayeke na ndö ti sese so azo ayeke dä. 6 Zabolo atene na lo: “Mbi yeke mû na mo komandema so kue nga na gloire ni, ngbanga ti so a mû ni na mbi awe, na mbi yeke mû ni na zo so bê ti mbi aye. 7 Tongaso, tongana mo voro mbi, aye so kue ayeke ga ande ti mo.” 8 Jésus akiri tënë na lo, atene: “Mbeti ti Nzapa atene: ‘A yeke gï Jéhovah Nzapa ti mo si mo doit ti voro lo, nga gï lo oko si mo doit ti sara na lo kusala so ayeke nzoni-kue.’”
Bâ wala dutingo ti mo ayeke tongana nyen
10 Tongana nyen la Satan asara kua na “nzara ti lê” ti tara na Jésus? “Gi na yâ ti kete ngoi, lo fa na [Jésus] aroyaume kue so ayeke na ndo ti sese so azo ayeke dä. Na Zabolo atene na lo: ‘Fade mbi yeke mû na mo komandema so kue nga na gloire ni.’” (Luc 4:5, 6). Jésus alingbi lani pëpe ti bâ aroyaume kue ti sese gi na yâ ti kete ngoi, me âmanke Satan apensé so tongana lo fa na Jésus gloire ti aroyaume so na yâ ti mbeni ye tongana suma si Jésus abâ ni lo lingbi ti sara nzara ni. Sân kamene Satan atene na Jésus, a tene: “Tongana mo voro mbi, aye so kue ayeke ga ande ti mo.” (Luc 4:7). Jésus aye lani pëpe ti sara ye tongana ti so Satan aye. Hio, Jésus akiri tënë atene: “A sû na Mbeti ti Nzapa a tene: ‘A yeke gi Jéhovah Nzapa ti mo si a lingbi mo voro lo, na a yeke gi lo oko si a lingbi mo sara kusala so ayeke nzoni-kue na lo.’”—Luc 4:8.
(Luc 4:9-12) Na pekoni, Zabolo ague na lo na yâ ti Jérusalem. Lo zia lo na ndö ti kete gbagba so ayeke na li ti temple, lo tene na lo: “Tongana mo yeke mbeni molenge ti Nzapa, londo na ndo so, mo huru mo tï na sese, 10 ndali ti so Mbeti ti Nzapa atene: ‘Lo yeke mû yanga na a-ange ti lo ndali ti mo ti bata mo,’ 11 nga a tene: ‘Ala yeke yô mo na maboko ti ala si mo pika gere ti mo na mbeni tênë pëpe.’” 12 Jésus atene na lo: “Mbeti ti Nzapa atene: ‘Mo doit ti zia Jéhovah Nzapa ti mo na tara pëpe.’”
vidéo, nwtsty
Kete gbagba so ayeke na li ti temple
Peut-être, Satan azia Jésus na “ndö ti kete gbagba [wala “na place so ayo na nduzu ahon atanga ni kue”] so ayeke na li ti temple” na lo tene na lo ti londo na ndo so ti tï na sese, me a hinga pëpe mbilimbili ndo so Jésus aluti lani dä. Teti so tënë “temple” so a sara kua na ni ge alingbi ti ndu ada kue ti temple ni, peut-être Jésus ayeke luti lani na coin ni na mbage ti sud-est (1) ti ndo so temple ni ayeke dä. Wala lo peut ti luti na mbeni mbage ti coin ti temple ni. Atâa ndo wa la lo yeke dä na popo ti ando so e fa ni ge, tongana lo londo na ndo ni so si lo tï lo yeke kui biani; lo lingbi ti ngbâ na fini gï tongana Jéhovah asara mbeni ye si.
Bâ wala dutingo ti mo ayeke tongana nyen
12 Nde na Ève, Jésus azia mbeni pendere tapande ti sarango tere kete. Satan agi ti tara Jésus na mbeni lege nde ti tene lo sara mbeni ye so alingbi ti dö bê ti azo na ti zia Nzapa na tara. Me Jésus ake na kuru go ti sara ni ndali ti so ye so alingbi ti duti sarango ye na baba. Kiringo tënë ti lo ayeke droit nga ayeke polele. Lo tene: “A tene: ‘A lingbi mo zia Jéhovah Nzapa ti mo na tara pëpe.’”—Diko Luc 4:9-12.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
(Luc 4:17) A mû na lo rouleau ti prophète Ésaïe. Lo zi yâ ni na lo wara ndo so a sû tënë so dä:
note ti étude na ndö ti Lc 4:17, nwtsty
rouleau ti prophète Ésaïe: A sara rouleau ti Ésaïe so a wara na Mer Morte na poro ti nyama; a yeke arouleau 17 la a kanga na terê ti mba si aga yongoro rouleau oko so ayo mètre 7,3 nga ayeke na acolonne 54. Peut-être, rouleau so a sara kua na ni na synagogue ti Nazareth ayo nga tongaso. Na ngoi ni kâ, a yeke wara pëpe achapitre nga na aversê na yâ ti arouleau; a yeke lani na Jésus ti sara ngangu ti wara ndo so lo ye ti diko ni. Me so lo wara ndo so a sû tënë ti prophétie so dä, a fa so lo hinga Mbeti ti Nzapa nzoni mingi.
(Luc 4:25) Mbi yeke tene na ala tâ tënë, na tapande, awali-mua ayeke lani mingi na Israël na lâ ti Élie na ngoi so a kanga yayu ngu ota na nze omene, na mbeni kota nzara atï na yâ ti kodro ni kue.
note ti étude na ndö ti Lc 4:25, nwtsty
ngu ota na nze omene: Ti gue oko na 1aG 18:1, Élie atene so buru ni ayeke hunzi ‘na yâ ti ota ngu ni’. Ambeni zo atene so tënë ti Jésus ague tâ nde na mbaï so ayeke na 1 aGbia. Me, mbaï so ayeke na yâ ti mbage ti Mbeti ti Nzapa so a sû ândö na Hébreu atene pëpe so ngoi ti buru ni so asara gï ngu use na ndö ni. Na ngoi so Élie asara tënë ti kota buru na Achab, a yeke peut-être ge la si tënë ‘na yâ ti ota ngu ni’ ato nda ni (1aG 17:1). Âmanke tënë so asi na ngoi so buru amû ndo déjà awe; na bango ni, buru ni apeut ti ninga nze omene wala a ninga ahon ni déjà awe. Nga, buru ni ahunzi gï hio pëpe na ngoi so Élie akiri ague na gbele Achab ‘na yâ ti ota ngu ni’, me a hunzi gï na peko ti so wâ alondo na yayu aga agbi sandaga ti Élie na Hoto ti Carmel (1aG 18:18-45). Tongaso, atënë ti Jésus so ge nga na mara ni so Jacques (so mama ti lo na Jésus ayeke oko) atene na Jac 5:17 ague oko na mbaï so ayeke na 1aG 18:1.
Dikongo Bible
(Luc 4:31-44) Na pekoni, lo gue na Capernaüm, mbeni gbata so ayeke na Galilée. Lo yeke fa ye na azo na lâ ti Sabbat. 32 Bê ti ala adö ngbanga ti kode ti fango ye ti lo, ndali ti so lo sara tënë tongana zo so ayeke na komandema ni. 33 Mbeni koli so mbeni sioni yingo ayeke na yâ ti lo ayeke na yâ ti synagogue ni, na lo dekongo na kota go, lo tene: 34 “Ti mo na e nyen? Jésus, zo ti Nazareth. Mo ga ti futi e? Mbi hinga mo nzoni mingi: Mo yeke Lo so ayeke nzoni-kue so alondo na Nzapa.” 35 Me Jésus asuku na lo, lo tene: “Kanga yanga ti mo, sigi na yâ ti lo!” Na peko ti so sioni yingo ni abi koli ni na sese na popo ti ala, lo sigi na yâ ti koli ni me lo sara sioni na lo pëpe. 36 Tongana azo ni abâ ye so, li ti ala kue akpe na ala to nda ti sara tënë na popo ti ala, ala tene: “So tënë ti nyen! Na lege ti komandema nga na ngangu so lo yeke na ni, lo mû yanga na asioni yingo ti sigi, na ala yeke sigi!” 37 Sango ti lo angbâ ti mû yâ ti ando kue so ayeke na terê ni. 38 Tongana lo sigi na yâ ti synagogue ni, lo lï na da ti Simon. Andâ fièvre asara mama ti wali ti Simon ngangu. Azo ni ahunda na Jésus ti mû maboko na lo. 39 Tongaso, Jésus aluti na li ti lo, lo suku na fièvre ni, na fièvre ni ahon na terê ti lo. Gï na lê ni lê ni, lo londo na lo to nda ti sara kua na ala. 40 Me tongana lâ ayeke gue ti lï, ala kue so ayeke na azo ti kobela nde nde aga na ala na lo. Lo zia maboko ti lo na ndö ti ala oko oko kue, na lo sava ala. 41 Asioni yingo nga asigi na yâ ti azo ni mingi, na asioni yingo so ayeke dekongo, atene: “Mo yeke Molenge ti Nzapa.” Me lo yeke suku na ala, lo zia lege na ala pëpe ti sara tënë, ndali ti so ala hinga so lo yeke Christ. 42 Ye oko, na kota ndapre, lo sigi lo gue na mbeni ndo so zo ayeke dä pëpe. Me gbâ ti azo ato nda ti gi lo, na ala si na ndo so lo yeke dä. Ala tara ti gbanzi lo si lo hon yongoro na terê ti ala pëpe. 43 Me lo tene na ala: “Mbi doit ti fa nga nzoni tënë ti Royaume ti Nzapa na ambeni gbata nde, ngbanga ti so a yeke ndali ni la a tokua mbi.” 44 Ni la, lo ngbâ ti fa tënë na yâ ti asynagogue ti Judée.