Guengo na Li ni ti Si na Ndangba Hongo na Ngangu!
“Mbi ba mbeni vulu mbarata, na lo so aduti na ndo ni ayeke na ngindi; na a mu couronne na lo; lo sigigi, lo hon na ngangu, na lo gue ti hon na ngangu.”—APOCALYPSE 6:2.
1. Aye wa so ayeke si ande na yâ gigi ti kekereke Jean aba na suma?
NA LEGE ti yingo ti Nzapa, bazengele Jean awara lege ti ba aye so ayeke si ande na yâ angu 1 800, na lo fa peko ti ziango Christ na ndo mbata ti gbia. A hunda la ni na Jean ti duti na mabe ti yeda na aye so lo yeke ba na suma. Laso, e hinga polele so ziango Jésus na ndo mbata ti gbia so asala tene ni giriri asi na ngu 1914. Na lê ti mabe, e yeke ba Jésus Christ ‘na sigingo ni ti hon na ngangu, na lo gue ti hon na ngangu biani.’
2. Ye nyen Diable asala tongana a zia na sese Royaume, na ye so aduti fä ti nyen?
2 Na pekoni so a zia na sese Royaume, a tomba Satan na yayu, a sala si lo tiri bira na ngangu nga na kota ngonzo mingi ahon, me lo wara lege mbeni pepe ti hon na ngangu. (Apocalypse 12:7-12) Ngonzo ti lo asala si dutingo ti aye na ndo ti sese aga sioni mingi ahon. A ba so bungbi ti azo ayeke buba bubango. Ti aTémoin ti Jéhovah, ye so afa polele so Gbia ti ala ayeke gue na li ni “ti hon na ngangu.”
A Yeke Leke Gunda ti Mbeni Fini Sese
3, 4. (a) Agbiango ye wa na yâ lekengo bungbi a sala ni na yâ kongregation ti aChrétien ngbele ye ti londo na ziango na sese Royaume, na ngbanga ti nyen a yeke la ni kota ye mingi? (b) Tongana ti so Isaïe afa ni kozo awe, agbiango ye so aga na anzoni ye wa?
3 Tongana a zia na sese Royaume awe, ngoi ni alingbi awe ti sala si kongregation ti aChrétien so a kiri a leke ni, na so awara akungba ti Royaume mingi, aga ndulu mingi ahon na tapande ti kongregation ti aChrétien ti kozo siècle. Tongaso, na yâ numéro ti lo ti lango 1 na lango 15 ti nze ti juin 1938, Tour ti Ba Ndo (na yanga ti Anglais) afa tongana nyen a lingbi bungbi ti aChrétien atambela. Na pekoni, numéro ti lango 15 ti nze ti mars 1972 na Français, afa tene mingi na ndo Wabatango Bungbi ti ngoi ti laso na yâ ti article “Un Collège central est différent d’une association déclarée” (“Wabatango Bungbi Ayeke Nde na Mbeni Bungbi so Ndia Ayeda na Ni.”) Na ngu 1972, a zia na sese bungbi ti a-ancien ti mu maboko na ti fa lege na akongregation.
4 Kiringo ti leke lege so ayeke bata na kongregation nzoni akpengba mingi kongregation ti aChrétien. Nga, ye so amu maboko na ni ayeke aye so Wabatango Bungbi amu ti fa lege na a-ancien na yâ akusala ti ala, so andu fango na ala tongana nyen ti fâ ngbanga. A fa kozoni awe guengo na li ni yeke yeke ti aye so a leke teti bungbi ti Nzapa na sese na anzoni ye so aga na pekoni na Esaïe 60:17: “Fade Mbi ga na lor na place ti gengere, na Mbi ga na argent na place ti win, gengere na place ti keke, na win na place ti tênë. Fade Mbi sala si siriri aga azo ti bata mo, na mbilimbili aga azo ti komande mo.” Anzoni gbiango ye so afa na gigi deba nzoni ti Nzapa na aduti fä ti yengo dä ti Nzapa na ala so afa polele so ala mu mbage ti Royaume ti lo na wâ.
5. (a) Tongana nyen Satan asala ye na mbage ti deba nzoni ti Nzapa na ndo azo ti Lo? (b) Legeoko na aPhilippien 1:7, tongana nyen azo ti Jéhovah asala ye na gbele ngonzo ti Satan?
5 Bingo bê na ndoye nga fango lege so Nzapa amu na azo ti lo na peko ti ziango na sese Royaume ahon senge pepe na lê ti Satan. Ti ba na tapande, na ngu 1931, kete wungo ti aChrétien so atene na gbele azo kue so ala yeke pepe gi aWamandango Bible. Legeoko na Esaïe 43:10, ala yeke aTémoin ti Jéhovah! Wala a yeke la ni ye so aku ni kungo wala pepe, Satan atokua na ndo sese kue mbeni mapo ti salango ngangu so a de ti si lâ oko pepe. Même na yâ akodoro so a hinga ala teti liberté so ala mu na alege ti vorongo, tongana États-Unis, Canada, na Zamani, aTémoin aba so a lingbi ala tiri bira fani mingi na gbele ngbanga ti bata liberté ti ala ti vorongo. Ti si na ngu 1988, kota da-ngbanga ti Amerika akiri aba angbanga 71 so a fâ na ndo aTémoin ti Jéhovah, na a ba so na popo ti afango ngbanga ota, use amu raison na ala. Laso, na ndo sese kue, a ngbâ ti tiri abira na gbele ndia, tongaso si, legeoko na ye so asi na kozo siècle, a lingbi ti ‘bata nzo tene nga na ziango gere ni na lege ti ndia.’—aPhilippien 1:7.
6. Kangango lege na ziango katikati na kusala akanga lege na azo ti Jéhovah ti gue na li ni? Mu mbeni tapande.
6 Na yâ angu 1930, na yâ angoi so ayeke gue ti si na Use Bira so Amu Sese Kue, ayanga-ti-komande ti ngangu akanga lege wala azia katikati na kusala ti aTémoin ti Jéhovah na Zamani, Espagne, na Japon, ti fa gi a-iri ota so. Me na yâ ti ngu 2000, gi akodoro ota so, wungo ti awafango tene ti Royaume ti Nzapa ayeke ndulu na 500 000. A yeke ndulu na fani bale oko wungo ti aTémoin na ndo sese kue na ngu 1936! Biani, kangango lege na ziango katikati na kusala ti ala akanga lege pepe na azo ti Jéhovah ti gue na li ni na gbe ti Mokonzi ti ala Jésus Christ so ayeke hon na ngangu.
7. Ye ti dongo bê wa asi na ngu 1958, na kpengba ye wa asi ngbele ye ti londo na ngoi ni so?
7 A fa polele na gigi guengo na li ni so tongana, na ngu 1958, a ba na Gbata ti New York assemblée ti kota ahon so aTémoin ti Jéhovah asala, assemblée internationale La Volonté Divine, so kota wungo ti azo so aga asi 253 922. Ti si na 1970, a zi lege awe na kusala ti ala na yâ akodoro ota so afa ni na nduzu ge, na a ngbâ la ni gi akodoro so ahinga ni na ngoi ni tongana Zamani ti Tö. Me a ngbâ lakue ti kanga lege na kusala ti aTémoin na yâ kota kodoro ti Union Soviétique nga na akodoro so amu peko ti lo na yâ Mbele ti Varsovie. Laso, na yâ angbele mara ti Communisme so, biani a yeke wara wungo ti aTémoin ahon 500 000 so ayeke fa tene lakue.
8. Ye nyen asi na peko ti deba nzoni ti Jéhovah na ndo azo ti lo, na tene ti nyen Tour ti Ba Ndo ti ngu 1950 atene na ndo ni?
8 Wungo ti aTémoin ti Jéhovah ague na li ni mingi teti so ala ngbâ “ti gi royaume na mbilimbili ti [Nzapa] kozoni.” (Matthieu 6:33, NW) Ti tâ tene ni, a ba gango tâ tene ti prophétie ti Isaïe: “Fade lo so ayeke kete aga saki oko, na lo so ayeke kete mingi aga mbeni mara ti ngangu. Mbi mveni, Jéhovah, fade mbi sala si ye so ague na li ni hio na ngoi ni.” (Esaïe 60:22, NW) Na a ngbâ ti gue na li ni. Gi na yâ angu 10 so ahon, wungo ti awakua ti Royaume so afa tene lakue ague na li ni ahon azo 1 850 000. Ala ga mbage ti mbeni bungbi ti azo so na ndo ala mbeni Tour ti Ba Ndo ti ngu 1950 atene: “Nzapa ayeke leke mbeni bungbi ti azo ti fini sese . . . Azo so, so ayeke gunda ti mbeni bungbi, ayeke sö ande fini ti ala na Har–Maguédôn, . . . akozo zo so ayeke sala kusala na yâ ‘fini sese’ . . . , azo so a leke ala na lege ti théocratie, na ala hinga lege so bungbi ayeke tambela na ni.” Article ni ako nda ni tongaso: “Tongaso, e kue e gue na li ni legeoko, tongana mbeni bungbi ti azo ti fini sese!”
9. Tongana nyen aye so aTémoin ti Jéhovah amanda na yâ ti angu so ahon aga na ye ti nzoni?
9 Na oko ngoi ni, bungbi ti azo ti fini sese so wungo ti ala ayeke gue na li ni mingi awara akode so aduti ye ti ngele ngangu laso na peut-être même ande na ngoi ti kusala ti kiringo ti leke ye na peko ti Har–Maguédôn. Na tapande, aTémoin amanda ti leke akota assemblée, ti mu maboko hio na angoi ti kpale, na ti leke ada hio. Kusala so apusu azo mingi ti gonda na ti yekia aTémoin ti Jéhovah.
Lekengo Abango Ndo so Ayeke na Lege ni Pepe
10, 11. Fa na tapande tongana nyen a leke sioni bango ndo na mbage ti aTémoin ti Jéhovah.
10 Ye oko, ambeni zo abi tene na li ti aTémoin ti Jéhovah na tenengo so ala yeke sala ye pepe tongana tanga ti azo. A yeke mbilimbili ngbanga ti lutingo ti aTémoin na lege ti Bible na ndo atene tongana mungo mênë, dutingo nde na sese, nyongo manga, na asalango ye. Me azo mingi mingi ato nda ti ba so abango ndo ti aTémoin ti Jéhovah ayeke na lege ni. Na tapande, mbeni wali-wanganga ti Pologne apika singa na biröo ti bango lege ti kusala ti aTémoin ti Jéhovah na lo tene so lo na akamarade ti lo ti da-nganga asala lisoro teti angbonga mingi na ndo mungo mênë. Lisoro ni alondo na ndo ti mbeni article so asigigi na lango ni so na yâ mbeti-sango ti Pologne, Dziennik Zachodni. Wanganga ni atene: “Mbi mveni mbi yeke na vundu ti ba so a yeke sala kusala na mênë a hon ndo ni na yâ ada-nganga. A lingbi a gbian ye so, me mbi yeke na ngia so mbeni zo andu tene ni kozoni. Mbi ye ti wara tene dä mingi ahon.”
11 Na ngoi ti mbeni kota bungbi so a sala na ngu so ahon, akota zo ti kaïngo kobela ti Canada, Poto, Israël, na Amerika asala lisoro na ndo aye so a leke ti mu maboko na awanganga ti sava azo ti kobela na salango kusala pepe na mênë. A fa polele na yâ bungbi, so a sala na Suisse, so nde na bango ndo ti azo mingi, wungo ti azo ti kobela so akui na pekoni so a mu na ala mênë ayeke biani kota mingi ahon wungo ti azo ti kobela so akui teti so a mu na ala mênë pepe. Mingi ni, azo ti kobela so ayeke Témoin alingbi ti sigigi na da-nganga hio ahon ala so awara mênë, na ye so fani mingi ayeke sala si ngele ti ayorö so amu na ala akiri na peko.
12. Mu mbeni tapande so afa tongana nyen ambeni kota zo asepela lutingo ti aTémoin ti Jéhovah nde na aye ti poroso.
12 A sala nga anzoni tene mingi na ndo dutingo nde ti aTémoin ti Jéhovah kozoni nga na ngoi ti Use Bira so Amu Sese Kue tongana ala gbu ngangu na mbito oko pepe na gbele aturugu ti Nazi so agi ti sala ngangu na ala. Cassette vidéo La fermeté des Témoins de Jéhovah face à la persécution nazi so aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni, na so a fa ni ti fani kozo na kando ti pasi ti Ravensbrück na Zamani na lango 6 ti nze ti novembre 1996, amu lege na anzoni tene mingi. Na ngoi ti mbeni mara ti fango ye tongaso na kando ti pasi ti Bergen-Belsen, so azo ahinga ni mingi, na lango 18 ti nze ti avril 1998, Dr. Wolfgang Scheel, wayinda ti Ndokua ti Fango Ye ti Poroso na Basse-Saxe atene: “Mbeni oko ti atene ti mbaï so alingbi ti bi kamela na lê ti zo ayeke so aTémoin ti Jéhovah ake ti mu peko ti Nazi na bê ti ala kue ahon ti so a-église ti Chrétienté asala. . . . Atä bango ndo ti e na ndo afango ye ti aTémoin ti Jéhovah nga na mungo tele ti ala kue na lege ti vorongo ti ala, lutingo ti ala ngangu na ngoi ti komandema ti Nazi alingbi na yekiango ndo.”
13, 14. (a) Nzoni bango ndo wa na ndo aChrétien ti kozo siècle alondo na mbage ti mbeni lingu so aku pepe? (b) Mu ambeni tapande ti anzoni tene so a sala na ndo azo ti Nzapa laso.
13 Tongana akota zo wala mbeni ndokua ti fango ngbanga asala anzoni tene na ndo aTémoin ti Jéhovah na yâ adengo gaba, ye so alingbi peut-être ti sala si asioni bango ndo na mbage ti aTémoin akiri na peko wala ti sala si a ba aTémoin na nzoni lê mingi ahon. Fani mingi, ye so azi lege na ala ti sala tene na azo so kozo aye lâ oko pepe ti mä tene. Tongaso, a yeke ba na nzoni lê mara ti asalango ye tongaso, na aTémoin ti Jéhovah ayekia ni biani. Ye so adabe ti e na mbeni ye so asi na kozo siècle na Jérusalem. Tongana Sanhédrin, kota ndokua ti fango ngbanga ti aJuif, aye la ni ti futi aChrétien teti so ala yeke fa tene na wâ, Gamaliel, mbeni “maître ti ndia so azo kue ayekia lo” agboto mê ti ala na atene: “I azo ti Israël, i bata tele ti i teti ye so i ye ti sala na azo so. . . . I ndu azo so pepe, i zia ala; teti tongana tene so wala kusala so ayeke ti azo, fade a futi. Me tongana a yeke ti Nzapa, fade i lingbi futi kusala ti ala pepe; wala peut-être fade a ba i tongana azo so ayeke sala bira na Nzapa.”—Kusala 5:33-39.
14 Legeoko na Gamaliel, akota zo asala nzoni tene a ninga mingi pepe na ndo mungo liberté ti lege ti vorongo ti aTémoin ti Jéhovah. Na tapande, ngbele président ti Ndokua ti Bango Tene ti Liberté ti Lege ti Vorongo na ti Mabe na Ndo Kue atene: “A lingbi a kanga lege pepe na droit ti mbeni lege ti vorongo gi ngbanga ti so azo aba atene ti mabe ni tongana ye so alingbi pepe ti yeda na ni wala ayeke nde mingi.” Na mbeni wafango ye ti senda-ye na ndo alege ti vorongo na da senda-gi ti Leipzig ahunda mbeni kpengba hundango tene na ndo bungbi so yanga-ti-komande ti Zamani azia na sese ti gi nda ti abungbi ti vorongo so a hiri ni secte: “Ngbanga ti nyen a yeke gi akete bungbi ti vorongo si a yeke gi nda ti ala me pepe akota lege ti vorongo ni [so ayeke Église Catholique ti Rome na Église Luthérienne]?” Ti kiri tene na hundango tene so, e yeke na bezoin pepe ti gue yongoro ahon tene so mbeni ngbele kota zo ti Zamani asû na mbeti: “Kite ayeke pepe so a lingbi ti ba na peko ti aye so, maboko ti akota zo ti Église so ayeke fa lege ti poroso so bungbi ti yanga-ti-komande ni ayeke mu.”
Na Mbage ti Zo Wa E Yeke Gi Hungo Tele?
15, 16. (a) Ngbanga ti nyen nzoni salango ye ti Gamaliel ayeke na akatikati? (b) Tongana nyen ambeni kota zo ota awara lege kue pepe na yâ ye so ala lingbi ti sala teti ti Jésus?
15 Ye so Gamaliel atene gi tongaso afa so mbeni kusala so ayeke na yengo dä nga na mungo maboko ti Nzapa alingbi lâ oko pepe ti tï na ngu. Kite ayeke pepe so akozo Chrétien awara ye ti nzoni na lege ti atene so lo tene na Sanhédrin, me ala glisa nga pepe so atene ti Jésus na ndo adisciple ti lo so a yeke sala ande ngangu na ala ayeke nga tâ tene. Salango ye ti Gamaliel akanga lege na amokonzi ti lege ti vorongo so aleke ti fâ adisciple, me ahunzi pepe salango ngangu kue, teti so e diko: “Ala ye wango ti lo; na tongana ala hiri abazengele ni ti ga, ala pika ala, ala zingo na ala ti sala tene na iri ti Jésus pepe, na ala zia lege na ala ti gue.”—Kusala 5:40.
16 Tongana Jésus ayeke na gbele ngbanga la ni, Ponce Pilate aba so tene ayeke na li ti lo pepe na lo gi ti zi lo. Me lo wara lege pepe ti zi lo. (Jean 18:38, 39; 19:4, 6, 12-16) Même azo ti Sanhédrin use, Nicodéme na Joseph ti Arimathée so ayeda na Jésus, alingbi la ni pepe ti sala mbeni ye ti kanga lege na da-ngbanga ni ti sala ye na Jésus. (Luc 23:50-52; Jean 7:45-52; 19:38-40) Hungo tele so azo ayeke ga na ni tongana ala mu mbage ti azo ti Jéhovah, atä ye so apusu ala ti sala ni, ayeke na akatikati. Fade azo ti sese ayeke ngbâ lakue ti ke atâ disciple ti Christ, legeoko tongana ti so ala ke Christ. Hungo tele kue alingbi ti ga gi na lege ti Jéhovah.—Kusala 2:24.
17. Bango ndo wa so ayeke na lege ni aTémoin ti Jéhovah ayeke na ni, me ngbanga ti nyen ala woko pepe na lekengo na bê ti ala ti ngbâ ti fa nzo tene?
17 Tâ na lege ni, aTémoin ti Jéhovah ahinga na bê ti ala so salango ngangu na ala ayeke ngbâ ti gue. Kangango lege ayeke hunzi ande gi tongana bungbi ti aye ti Satan atï na nda ni. Ye oko, salango ngangu so, atä so a nzere pepe, ayeke kanga lege pepe na aTémoin ti sala kusala ti ala ti fango nzo tene ti Royaume. Ye ni alingbi ti duti tongaso pepe, teti so ala yeke na yengo dä na mungo maboko ti Nzapa. Ala yeke ba ndo na mbage ti ngangu Beli ti ala, Jésus Christ, tongana tâ pendere tapande.—Kusala 5:17-21, 27-32.
18. Aye ti ngangu wa angbâ ti ku azo ti Jéhovah, me ala hinga so ye nyen ayeke si ande na nda ni?
18 Gi na tongo nda ni, tâ lege ti vorongo aluti na gbele ngangu kangango lege. Na yâ ngoi kete, fade Gog, so ayeke Satan na yâ dutingo ti lo na pekoni so si a tomba lo na yayu, ayeke tiri kota bira na tâ lege ti vorongo. Me fade tâ lege ti vorongo ayeke hon na ngangu. (Ezéchiel 38:14-16) Fade “agbia ti sese kue so azo ayeke dä,” na gbe ti komande ti Satan, “asala bira na Molenge Ti Ngasangbaga, na fade Molenge Ti Ngasangbaga ahon ala na ngangu, teti Lo yeke Seigneur ti aseigneur, na Gbia ti agbia.” (Apocalypse 16:14; 17:14, NW) Biani, gbia ti e ayeke gue na li ni ti hon na ngangu na fade ‘lo yeke hunzi hongo na ngangu ti lo.’ So tâ matabisi ti gue legeoko na lo, na hingango so na yâ ngoi kete, fade zo oko ayeke dë kite mbeni pepe na awavorongo Jéhovah tongana ala tene: “Nzapa ayeke na e”!—aRomain 8:31; aPhilippien 1:27, 28.
Mo Lingbi ti Fa Nda Ni?
• Ye nyen Jéhovah asala ti kpengba kongregation ti aChrétien ngbele ye na ngoi so a zia na sese Royaume?
• Satan atara ti sala nyen ti kanga lege na Christ ti hunzi hongo na ngangu ti lo, na ye nyen asi na pekoni?
• A yeke nzoni e wara bango ndo wa so a zia na ndo so alingbi na ndo nzoni salango ye ti ambeni zo so ayeke aTémoin pepe?
• Ye nyen Satan ayeke sala ande na yâ ngoi kete, na ye nyen ayeke si na pekoni?
[Foto na lembeti 30]
Dutingo nde ti aTémoin na ngoi ti Use Bira so Amu Sese Kue angbâ ti mu gonda na Jéhovah