Ambeti ndali ti Mbeti ti bungbi: Kusala ti e nga na gigi ti e
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
YENGA TI 4-10 NOVEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE PSAUME 105
“Lo dabe ti lo na mbele ti lo lakue lakue”
Tongana nyen la e peut ti duti na kpengba mabe na zendo ti fini dunia so Jéhovah amû?
11 Gbu li na ndö ti ambeni ye so Jéhovah amû zendo ni na azo ti lo ândö so na bango ni apeut ti ga tâ tënë ape. Lo tene lani na Abraham na Sara so ala yeke dü mbeni molenge na lâ ti mbakoro ti ala (Gen. 17:15-17). Lo tene nga na Abraham so a yeke mû sese ti Canaan na ahale ti lo. Angu mingi na ngoi so ahale ti Abraham so ayeke azo ti Israël ayeke lani angbâa na Égypte, na bango ni zendo so apeut ti ga tâ tënë ape. Me a ga lani tâ tënë. Angu mingi na pekoni, Jéhovah atene so Élisabeth so ayeke mbakoro ayeke dü molenge. Lo tene nga lani na Marie so ade ti hinga koli ape so lo yeke dü Molenge ti lo. Ye so asara si zendo so Jéhovah amû angu saki mingi kozo na yaka ti Éden aga tâ tënë.—Gen. 3:15.
12 Tongana e gbu li na ndö ti azendo kue so Jéhovah amû nga tongana nyen la lo sara ye alingbi na ni, e yeke comprendre so ngangu ti lo ayeke kota mingi. A yeke sara si e duti na kpengba mabe na zendo ti fini dunia so lo mû. (Diko Josué 23:14; Ésaïe 55:10, 11.) Ye so asara si e leke terê ti e nzoni ti aidé azo ti comprendre so zendo ti fini dunia ayeke tënë ti bango li ape. Jéhovah lo wani atene tënë so na ndö ti afini yayu nga na fini sese, lo tene: “Atënë so ayeke atënë so a lingbi ti zia bê dä nga ayeke tâ tënë.”—Apoc. 21:1, 5.
it-2 l. 493 par. 7
Tënë (ni)
Aye kue so Nzapa acréé, ati so ayeke na fini na ati so ayeke na fini pëpe, ayeke sara ye alingbi na tënë ti lo, nga lo peut ti sara kua na ala ti sara ye so lo leke ti sara (Ps 103:20; 148:8). Zo apeut ti zia bê ti lo na ndö ti tënë ti Nzapa; tongana lo mû mbeni zendo, lo yeke dabe ti lo na ni nga lo yeke sara ye alingbi na ni (De 9:5; Ps 105:42-45). Tongana ti so lo wani lo tene, tënë ti yanga ti lo “ayeke ngbâ lakue”; a yeke kiri na lo lâ oko ape sân ti sara ye so lo leke ti sara.—És 40:8; 55:10, 11; 1Pi 1:25.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
w86 1/11 l. 19 par. 15
Place ti amaseka na yâ ti sewa so ayeke na ngia nga ayeke beoko
15 “A kanga gere ti [Joseph] na chaîne, a kanga wen na go ti lo juska na ngoi so tënë so lo tene aga tâ tënë; tënë ti Jéhovah la asara si lo ga nzoni.” (Psaume 105:17-19). Teti ngu 13, Joseph abâ lani pasi na ngoi so lo yeke na ngbâa nga na kanga juska zendo ti Nzapa aga tâ tënë. Ye so asi na lo so aleke lo lani. Atâa so a yeke pëpe Jéhovah la asara si aye so asi na lo, Jéhovah azia lani lege na ni ndali ti ambeni nzoni raison. Eskê Joseph ayeke ngbâ ti zia bê ti lo na ndö ti “tënë ti Jéhovah” atâa so lo yeke na yâ ti ye ti ngangu? Eskê lo yeke kiri ti maï anzoni sarango ye ti lo, na tapande ti kanga bê ti lo ti ku, ti sara terê ti lo kete, ti kpengba songo ti lo na Jéhovah nga ti leke na bê ti lo ti sara mbeni ngangu kua? Joseph asigi na yâ ti tara so tongana mbeni lor so a tö ni na wâ si a zi saleté dä, lo ga nzoni mingi, lo ga nga même ye ti ngangu ngere mingi na lê ti Nzapa, so asara kua na lo na pekoni na mbeni fason so ayeke pendere mingi.—Genèse 41:14, 38-41, 46; 42:6, 9.
YENGA TI 11-17 NOVEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE PSAUME 106
“Ala girisa Nzapa so ayeke Sauveur ti ala”
“Zo wa la aye ti mû peko ti Jéhovah zo wa?”
13 Mbeto asara azo ti Israël ndali ti nengo mbinda ni, ti wâ ti bekpa ni so aza nga na ti ambeni fä ni so alondo na mbage ti Nzapa. Ala hunda Moïse, lo yeda ti duti zo so ayeke sara tënë ti ala kue na Jéhovah na Hoto ti Sinaï (Ex. 20:18-21). Moïse amonté na ndö ti hoto ni lo ninga kâ. Na bango ni azo ni angbâ na yâ ti désert ni sân zo so ayeke mû li ni na ndö ti ala. Nyen la ala yeke sara? Peut-être azo ti Israël azia bê ti ala ahon ndö ni na ndö ti Moïse, so ayeke mû li ni na ndö ti ala. Ala gi bê ti ala nga ala tene na Aaron, atene: “Mo sara mbeni nzapa na e, so ayeke tambela na devant ti e, ngbanga ti so Moïse ni so asigi na e na kodro ti Égypte so, e hinga ye so asi na lo pëpe.”—Ex. 32:1, 2.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Akota tënë ti mbeti ti Psaume: Ota na osio mbage ni
106:36, 37. Aversê so atene so vorongo ayanda ayeke nga mungo sandaga na adémon. Ye so afa so zo so ayeke voro ayanda alingbi ti duti na gbe ti ngangu ti adémon. Bible awa e, atene: “Ala kpe ayanda.”—1 Jean 5:21.
YENGA TI 18-24 NOVEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE PSAUME 107-108
“Ala kiri singila na Jéhovah, ndali ti so lo yeke nzoni”
Zia congrégation agonda Jéhovah
2 Congrégation ayeke pëpe senge bungbi ti azo so aye ti sara kamarade na popo ti ala. A yeke pëpe mbeni ndo so azo ti yâ ti vaka so sarango ye ti ala ayeke oko wala so azo so aye tënë ti mbeni ngia ti wanguru wala ti mbeni ye ayeke bungbi dä. Nde na so, kozo ye so a leke congrégation ndali ni ayeke ti gonda Jéhovah Nzapa. Na a yeke ye so awakua ti Jéhovah ayeke sara ni a ninga awe, tongana ti so Psaume 35:18 atene: “Fade mbi mû merci na Mo na yâ kota bungbi ti azo, fade mbi sepela Mo na popo ti azo mingi.” Legeoko nga, a wa e na Psaume 107:31, 32 atene: “O, a lingbi azo asepela L’Éternel teti nzobe ti Lo, na teti kusala ti kpene ti Lo so Lo sara teti amolenge ti azo! Zia ala yâa iri ti Lo na yâ bungbi ti azo.”
Mû merci na Jéhovah na wara aye ti nzoni
4 Ti tene e kiri singila na Jéhovah nga e ngbâ lakue ti sara ni, a lingbi e gi ti hinga aye so lo sara na mbage ti e na ndoye nga e gbu li ti e dä nzoni. Na ngoi so David agbu li ti lo na ndö ti gbâ ti apendere ye so Jéhovah asara, bê ti lo adö mingi.—Diko Psaume 40:5; 107:43.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
it-2 l. 303 par. 5
Moab
Na pekoni, na ngoi so David aga gbia, bira akiri alondo na popo ti azo ti Israël na azo ti Moab. David asö benda na ndö ti azo ti Moab na ala futa na lo impôt so ala doit ti futa. Amânke na nda ti bira ni a fâ kota mbage ti azo ti Moab. Na bango ni, David asara si ala lango na sese na terê ti terê na molongo, na pekoni, lo mû kamba lo mû mesure ti ala ti mû lege na lo ti hinga kota mbage ti azo ti Moab so a yeke fâ ala nga na kete mbage ni so a yeke bata ala na fini (2Sa 8:2, 11, 12; 1Ch 18:2, 11). Peut-être na ngoi ti oko bira so la, Bénaïah, molenge ti Jéhoïada, “[a]fâ amolenge ti Ariel, zo ti Moab, use”. (2Sa 23:20; 1Ch 11:22). Songo benda ti David na ndö ti azo ti Moab asara lani si prophétie so Balaam atene ahon ngu 400 awe aga tâ tënë, so lo tene: “Mbeni tongoro ayeke sigi ande na yâ ti Jacob, na mbeni keke ti komandema ayeke londo ande na Israël. Lo yeke kungbi ande bio ti ndö ti lê ti Moab, na lo yeke kungbi ande yâ ti bio ti li ti amolenge so aye wusuwusu.” (Nb 24:17). Zo ti sungo psaume so ayeke sara nga peut-être tënë ti songo benda so na ngoi so lo tene tënë so na ndö ti Nzapa lo tene “Moab ayeke sembe so [Nzapa a]sukula ngu dä.”—Ps 60:8; 108:9.
YENGA TI 25 NOVEMBRE– 1 DÉCEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE PSAUME 109-112
Mû maboko na Jésus so ayeke Gbia!
Akota tënë ti mbeti ti Psaume: Oku mbage ni
110:1, 2—Na ngoi so “Seigneur [ti David],” Jésus Christ, ayeke duti lani na koti ti Nzapa lo yeke sara nyen? Na peko ti so a zingo lo na popo ti akuâ, Jésus akiri na yayu na lo duti na koti ti Nzapa juska na ngu 1914 so lo ga Gbia na lo to nda ti komande. Kozo na ngu 1914, lo komande na ndö ti adisciple ti lo so a sa yingo na ndö ti ala, lo fa lege na ala na yâ ti kusala ti fango tënë na ti sarango adisciple nga lo leke ala ti komande legeoko na lo na yâ ti Royaume ti lo.—Matthieu 24:14; 28:18-20; Luc 22:28-30.
Fade Azo so Atiri na Nzapa Ahon na Ngangu Pëpe!
3 Ngbene ye na tongo nda ti siècle 20, a yeke ga ti sara bira na azo ti Jéhovah. Na yâ ti akodro mingi, azo ti sioni bê agi ti kanga lege, même ti kaï, fango nzoni tënë ti Royaume ti Nzapa. A yeke kota Wato ti e, Diable, si ayeke pusu ala, lo so “ayeke tambela tongana bamara so atoto, na lo yeke gi zo so lo lingbi ti te lo.” (1 Pierre 5:8) Na peko ti so “ngoi so adiko teti amara” ako nda ni na ngu 1914, Nzapa azia Molenge ti lo tongana fini Gbia ti sese, na lo mû na lo yanga so: “Gue mo hon na ngangu na popo ti awato ti mo.” (Luc 21:24; Psaume 110:2, NW) Na sarango kusala na ngangu ti lo ti gbia, Christ atomba Satan na yayu na lo bata lo nduru na sese. Teti so lo hinga a ngbâ na lo ngoi mingi pëpe, Diable ayeke na kota ngonzo na ndö ti aChrétien so asa yingo na ndö ti ala nga na ndö ti afon ala. (Apocalypse 12:9, 17) Ye nyen asi na peko ti agango na bira fani mingi ti awato so ayeke tiri na Nzapa?
Ngbâ lakue ti gue na li ni
Wango ti sara kusala na matabisi ti mo andu mungo li ni ti sara ye. Mo yeke mû li ni ti sara kusala na ambeni zo na fango tënë? Mo yeke gi alege ti mû maboko na azo ti congrégation ti mo so ayeke afini zo, amaseka wala azo so mbakoro wala ambeni ye awoko ala? Mo yeke mû terê ti mo ti leke yâ ti Da ti Royaume pendere wala ti mû maboko na alege nde nde na ngoi ti akota bungbi? Mo lingbi ti mû kua ti pionnier auxiliaire lakue na ambeni mbilimbili ngoi? Lege ayeke na mo ti mû kua ti pionnier permanent wala ti mû maboko na mbeni congrégation so bezoin ayeke dä mingi? Tongana mo yeke mbeni ita-koli, mo yeke gi ti sara ye so Mbeti ti Nzapa ahunda ti lingbi na kusala ti serviteur ti mungo maboko wala ancien? Tongana mo yeke nduru ti mû maboko na ti yeda na akungba, mo yeke fa so mo yeke gue na li ni.—Ps. 110:3.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Duti na kpengba mabe na Royaume ti Nzapa
15 Atâa so mbele so Nzapa ate na Abraham nga mbele so lo te na David afa biani so hale ti wali ni ayeke ga gbia, gï dutingo gbia oko alingbi ti ga na aye ti nzoni na azo ti amara kue ape. Ti tene ala wara aye ti nzoni biani, a lingbi a zi siokpari so ayeke na terê ti ala nga ala ga na yâ ti sewa ti Jéhovah so abungbi awakua ti lo so ayeke na yayu nga na sese. Ti sara ye so, a lingbi hale ni asara nga kua tongana prêtre. Jéhovah aleke mbeni ye nde na lege ti mbeni mbele, mbele ndali ti mbeni prêtre tongana Melkisédek.
16 Jéhovah afa na lege ti Gbia David so lo yeke te mbeni mbele na Jésus ndali ti akua use: ti “duti na koti ti [Nzapa]”, juska a mû na lo ngangu ti futi awato ti lo nga ti duti “Sacrificateur [wala prêtre] teti lakue lakue, alingbi na lege ti Melkisédek”, wala tongana ti Melkisédek. (Diko Psaume 110:1, 2, 4.) Me, ngbanga ti nyen Jésus ayeke duti prêtre tongana ti Melkisédek? A yeke ngbanga ti so angu mingi kozo ti tene ahale ti Abraham asi na Sese ti Zendo, Melkisédek, gbia ti Salem, asara kua tongana “prêtre ti Nzapa so ayeke na nduzu na ndö ti aye kue”. (aHéb. 7:1-3). Jéhovah la azia lo ti sara kua ti prêtre. Gï Melkisédek oko la mbage ti Bible so a sû ândö na Hébreu atene so lo sara kua tongana gbia nga na prêtre. Na ndö ni, teti so kozo na lo wala na peko ti lo mbeni zo ade ti duti prêtre nga na gbia tongana ti lo so ape, a lingbi ti tene so lo yeke “prêtre teti lakue lakue”.
17 Na lege ti mbele so Jéhovah ate na Jésus, lo soro lo ti ga prêtre. Jésus ayeke duti ande “prêtre teti lakue lakue tongana ti Melkisédek.” (aHéb. 5:4-6). Mbele so afa biani so Jéhovah ayeke sara kua na Royaume ti lo so Christ ayeke Gbia ni ti sara si ye so lo leke na bê ti lo ti sara teti azo nga na sese aga tâ tënë.
YENGA TI 2-8 DÉCEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE PSAUME 113-118
Tongana nyen la e peut ti fa so e kiri singila na Jéhovah?
Zia si Ndoye Akpengba Mo
13 Na yâ ti atënë ti Jésus, a sigi polele so kozo zo so ahon atanga ni kue so a lingbi e ndoye lo ayeke Jéhovah. Ye oko, a dü e pëpe na mbeni ndoye ti Jéhovah so akpengba kue. A yeke mbeni ye so a lingbi e gi ti lë ni. Na kozo ngoi so e mä tënë na ndö ti lo, ye so e mä agboto e na mbage ti lo. Yeke yeke, e manda tongana nyen la lo leke sese teti azo. (Genèse 2:5-23) E manda tongana nyen la lo sara ye na mbage ti azo, pëpe na zingo maboko na ndö ti e na ngoi so siokpari alï kozoni na yâ ti sewa ti azo, me na sarango mbeni ye ti zi e. (Genèse 3:1-5, 15) Lo sara ye na nzobe na ala so aduti be-ta-zo, nga na nda ni lo mû Molenge ti lo ngengele oko teti pardon ti asiokpari ti e (Jean 3:16, 36). Hingango ye so ague na li ni akono bê ti kiri singila ti e teti Jéhovah. (Ésaïe 25:1) Gbia David atene so lo ndoye Jéhovah teti nzobe ti Lo. (Psaume 116:1-9) Laso, Jéhovah ayeke bata e, lo yeke fa lege na e, lo yeke kpengba e na lo yeke wa e. Tongana e manda ye mingi na ndö ti lo, e yeke ndoye lo mingi nga.—Psaume 31:24 (31:23, NW); Sophonie 3:17; aRomain 8:28.
Yeda na bê kue na ye so a mû na mo Mû ye na bê kue
Zo ti sungo psaume ahunda terê ti lo, lo tene: “Fade mbi mû nyen na L’Éternel teti ye kue ti nzoni so Lo sara na mbi?” (Ps. 116:12). Aye ti nzoni wa la Jéhovah asara na lo? Jéhovah amû maboko na lo na ngoi so “ye ti ngangu na ye ti vundu” asi na lo. Na ndö ni, Jéhovah ‘azi âme ti lo na kui’. Ni la fadeso lo ye ti “mû”, wala ti kiri na Jéhovah peko ti aye so lo sara na lo. Zo ti sungo psaume so aye ti sara nyen? Lo tene: “Mbi yeke sara ye alingbi na azendo so mbi mû na Jéhovah na lê ti azo ti lo kue.” (Ps. 116:3, 4, 8, 10-14). Lo leke na bê ti lo ti ngbâ ti sara ye alingbi na azendo kue so lo mû na Jéhovah nga ti sara aye kue so Jéhovah aku na mbage ti lo.
Mo lingbi nga ti sara tongaso. Na lege wa? Na lege so na ngoi kue mo yeke gi ti sara ye ague oko na andia nga na akpengba-ndia ti Nzapa. Ni la, sara kue si vorongo Jéhovah angbâ lakue ti duti tâ kota ye na yâ ti gigi ti mo na nga si yingo ti Nzapa afa lege na mo na yâ ti aye kue so mo yeke sara (Zo-ti. 12:13; aGal. 5:16-18). Ti tâ tënë ni, mo lingbi ande lâ oko pëpe ti kiri na Jéhovah peko ti aye kue so lo sara na mo. Atâa so kue, a yeke “mû ngia na bê ti” Jéhovah ti bâ so mo yeda na bê ti mo kue ti mû terê ti mo ti sara na lo (aProv. 27:11). So tâ pendere pasa ti mû ngia na bê ti Jéhovah na lege so!
Aye so e lingbi ti manda na lege ti mbeti ti Lévitique
9 Use ye ti manda: E yeke sara na Jéhovah ndali ti so e ye ti kiri singila na lo. Ti gboto lê na ndö ni, zia e sara tënë na ndö ti asandaga ti beoko, mbeni kota ye so ayeke na yâ ti tâ vorongo Nzapa na Israël ti giriri. Na yâ ti mbeti ti Lévitique, e manda so mbeni zo ti Israël alingbi lani ti mû sandaga ti beoko “ti kiri na singila”. (Lév. 7:11-13, 16-18). Lo mû sandaga so pëpe ndali ti so lo doit ti mû ni, me ndali ti so lo ye ti mû ni. Tongaso, sandaga so ayeke mbeni sandaga so lo ga na ni na bê ti lo wani ndali ti so lo ye Nzapa ti lo, Jéhovah. Zo ti mungo sandaga ni, azo ti sewa ti lo nga na aprêtre ayeke te lani nyama ti sandaga ni. Me ambeni mbage ti nyama ni, a yeke yâa ni gï na Jéhovah. A yeke ambage wa?
10 Ota ye ti manda: Ndoye la apusu e ti mû na Jéhovah aye ti e so ayeke nzoni mingi. Jéhovah abâ mafuta ti nyama tongana tâ nzoni mbage ti nyama ni. Lo tene nga mbilimbili so ambeni mbage ti nyama ni, na tapande arognon, ayeke kota ye mingi na lê ti lo. (Diko Lévitique 3:6, 12, 14-16.) Tongaso, a nzere lani na Jéhovah mingi tongana mbeni zo ti Israël amû na lo na bê ti lo wani ambage ti nyama ni so nga na mafuta ni. Zo ti Israël so amû aye ni so na Nzapa afa so lo ye mingi ti mû na lo aye ti lo so ayeke nzoni mingi. Legeoko nga, na bê ti Jésus wani, lo mû na Jéhovah ye ti lo so ayeke nzoni mingi na lege so lo sara na lo na âme ti lo kue ndali ti so lo ye lo (Jean 14:31). Ti Jésus, a nzere na lo mingi ti sara ye so bê ti Nzapa aye; lo ye ndia ti Nzapa mingi (Ps. 40:8). A doit lani ti nzere na Jéhovah mingi ti bâ so Jésus asara na lo tâ na bê ti lo kue.
11 Legeoko tongana asandaga ti beoko, e sara na Jéhovah na bê ti e wani ti fa na lo so e ye lo mingi. E yeke mû na Jéhovah aye ti e so ayeke nzoni mingi, na e yeke sara ni ndali ti so e ye lo na bê ti e kue. A doit ti nzere na Jéhovah mingi ti bâ azo kutu mingi, so ayeke voro lo na bê ti ala wani, asara na lo ndali ti so ala ye lo mingi nga ala ye mingi fason so lo yeke sara na ye. Jéhovah ayeke bâ aye kue so e yeke sara nga lo bâ ni na nene ni, lo yeke bâ aye so apusu e ti sara ye nga lo bâ ni na nene ni. Ti hinga ni alingbi ti dë bê ti e mingi. Na tapande, tongana mo yeke mbakoro na mo lingbi encore ape ti sara na Jéhovah tongana ti so mo ye, hinga biani so Jéhovah acomprendre mo. Peut-être mo bâ so ye so mo lingbi ti mû na Jéhovah ayeke gï kete, me Jéhovah abâ ndoye so ayeke na gbe ti bê ti mo so apusu mo ti sara ye so mo lingbi ti sara. A nzere na lo ti yeda na ye ti mo so ayeke nzoni mingi so mo mû na lo.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Atënë so azo ahunda
Mbeni wasungo psaume ahe bia atene: “Kui ti azo ti nzobe ayeke ye ti ngere ngangu na lê ti L’Éternel.” (Ps. 116:15). Jéhovah abâ fini ti atâ wakua ti lo oko oko kue na nene ni mingi. Ye oko, Psaume 116 aye pëpe ti sara gï tënë ti kuâ ti mbeni wakua ti Jéhovah oko.
Na ngoi ti mungo diskur ti kuâ ti mbeni Chrétien, a yeke na lege ni pëpe ti sara kusala na Psaume 116:15 na ndö ti zo ni so akui so, même tongana zo ni akui be-ta-zo na Jéhovah. Ndali ti nyen? Ndali ti so tënë ti wasungo psaume so aye ti sara tënë ti ye mingi. Aye ti tene so Nzapa ayeke zia lege pëpe ti tene awakua ti lo kue tongana mbeni groupe akui ndali ti so lo bâ ala tongana ye ti ngere ngangu.—Bâ Psaume 72:14; 116:8.
YENGA TI 9-15 DÉCEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE PSAUME 119:1-56
“Maseka-koli ayeke sara tongana nyen ti bata lege ti lo mbilimbili?”
w87 1/11 l. 18 par. 10
Mo yeke ngbâ ti duti nzoni kue na yâ ti aye kue?
10 Na aÉphésien 5:5 Paul amû wango so: “Biani, ala hinga ye so awe, na ala wani ahinga ni nzoni mingi so zo ti sarango lango-sioni, wala zo so ayeke na yâ ti sioni ye, wala zo ti sarango bê ti ye, so ti tene zo ti vorongo ayanda, ayeke na mbeni héritage oko pëpe na yâ ti Royaume ti Christ na ti Nzapa.” Me, ngu oko oko a yeke suku na aChrétien saki mingi wala a yeke bi ala na gigi ti bungbi ndali ti so ala sara lango-sioni, so ti tene ‘ala sara siokpari na terê ti ala.’ (1 aCorinthien 6:18). Fani mingi a yeke ndali ti so ala ‘sara hange ape ti sara ye lakue alingbi na tënë ti Nzapa.’ (Psaume 119:9). Na tapande, aita mingi ayeke sara ye na hange mingi ape na angoi ti vacance ti ala. Ala sara sânka ti abungbi, ala sara kamarade na amba ti ala, so ayeke voro Jéhovah ape, so ala yeke nga na vacance. Ambeni Chrétien atene so azo ni so ayeke biani anzoni zo, ala bungbi legeoko na ala ti sara aye so ayeke na lege ni kue ape. Legeoko nga, ambeni asara songo ahon ndö ni na amba ti ala ti place ti kua. Mbeni ancien asara kamarade na mbeni mba ti lo ti place ti kua so ayeke wali, ye so asara si lo zia sewa ti lo ti vivre na wali ni. Na nda ni, a bi lo na gigi ti bungbi. Atënë ti Bible so ayeke tâ tënë biani, so atene: “Ti sara songo na asioni zo ayeke buba anzoni sarango ye ti zo.”—1 aCorinthien 15:33.
‘Mbi wara ngia ti mbi na yâ atënë ti dango bê ti mo’
JÉHOVAH ayeke mû atënë ti dango bê na azo ti lo ti mû maboko na ala ti hon ndö ti akpale ti ngangu ngoi so. E yeke wara ambeni tënë ti dango bê so na ngoi ti dikongo Bible e mveni. Ti ambeni, e yeke wara ni na yâ ti atënë so a fa ni na bungbi wala na yâ ti akiringo tënë ti aita. Mingi ti aye so e yeke diko wala e yeke mä na angoi ni so ayeke afini tënë pëpe. Peut-être, e mä atënë ni so kozo awe. Ye oko, teti so e ninga ti girisa ye pëpe, a hunda ti dabe ti e lakue na aye so Jéhovah aleke ti sara, andia ti lo nga na aye so lo fa na e ti sara. A yeke nzoni e bâ na nene ni atënë ti dango bê so Nzapa amû na e. Atënë ti dango so ayeke mû maboko na e ti girisa lâ oko pëpe aye so apusu e lani ti yeda ti sara ye so Nzapa aye. A yeke tongaso si wasungo psaume ahe bia na Jéhovah, lo tene: “Mbi wara ngia ti mbi na yâ tënë ti témoin [“atënë ti dango bê”, NW] ti Mo.”—Psaume 119:24.
Bi lê ti mo yongoro na aye so ayeke senge senge!
2 Ye oko, ye so e bâ alingbi ti sara sioni na e. Kota songo ayeke na popo ti li ti e nga na lê ti e. Ye so e bâ alingbi ti pusu e ti sara ye wala ti kiri ti dü nzara ti mbeni ye mingi na yâ ti e nga ti kono anzara ti bê ti e. E yeke na yâ ti mbeni dunia so ayeke na gbe ti Satan Zabolo. Sarango ye ti azo ni ayeke buba gï bubango nga ala ye gï aye so anzere na ala. Ni la, e yeke tingbi na gbâ ti alimon, asabango so tongana e bi lê ti e dä gï kete alingbi ti sara si gï yeke tongaso e hon yongoro (1 Jean 5:19). Tongaso, a yeke senge pëpe si mbeni wasungo psaume atoto na Nzapa atene: “Zi lê ti mbi na terê ti ye so ayeke senge senge, na Mo mû na mbi fini na lege ti Mo.”—Ps. 119:37.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Zia bê ti mo na tënë ti Jéhovah
2 Mama-tene ti yâ ti Psaume 119 ayeke nene ti tënë ti Nzapa, wala tokua ti lo. Peut-être ti mû maboko na zo ti dabe na ni hio, wasungo bia ni asû ni na mungo peko ti molongo ti agere-mbeti ti yanga ti Hébreu. Aversê ni kue 176 aluti na ndö ti agere-mbeti oko oko ti yanga ti Hébreu. Na yanga ti Hébreu so a sû na ni, a kangbi yâ ti Psaume 119 na ambage 22. Mbage oko oko ayeke na abungbi ti atënë 8. Bungbi ti atënë oko oko ayeke to nda ni na oko gere-mbeti. Psaume so asara tënë na ndö ti tënë ti Nzapa, ndia ti lo, adango bê ti lo, alege ti lo, awango-tene ti lo, akpengba-ndia ti lo, akomandema ti lo, afango ngbanga ti lo ti mbilimbili nga na akpengba-tene ti lo. Na yâ article so nga na ti peko, a yeke sara ande tënë na ndö ti Psaume 119 alingbi tâ na mbilimbili kiringo peko ti atënë ti yanga ti Hébreu ni. Gbungo li na ndö ti aye so asi na awakua ti Jéhovah ti ândö na ti laso ayeke sara si hingango ye ti e na ndö ti bia so a sû atënë ni na gbe ti yingo ti Nzapa akono, nga a yeke kono bê ti kiri singila ti e ngbanga ti Tënë ti Nzapa so ayeke Bible.
YENGA TI 16-22 DÉCEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE PSAUME 119:57-120
Lege ti gbu ngangu na yâ ti pasi
“O, Mbi Ndoye Ndia Ti Mo Mingi!”
2 A yeke nzoni ti hunda terê ti mo tongaso: “Tongana nyen si ndia ti Nzapa alingbi ti duti ye ti dengo bê teti wasungo psaume ni?” Ye so amû lani maboko na lo ayeke so lo hinga biani atene Jéhovah ayeke bi bê na lo. Atâa aye ti ngangu so awato ti lo asara na lo, anzoni ye so wasungo psaume awara na lege ti kpengo ndia so Nzapa amû na ndoye azia ngia na bê ti lo. Lo hinga so Jéhovah asara nzoni mingi na lo. Na ndö ni, kpengo ndia ti Nzapa asara si lo yeke na ndara ahon awato ti lo nga même a bata lo na fini. A sara si lo yeke na siriri nga na nzoni yingo-ti-hinga.—Psaume 119:1, 9, 65, 93, 98, 165.
Mo Ndoye Adango Bê ti Jéhovah Mingi?
3 Adango bê ti Nzapa agbu lani bê ti wasungo psaume mingi so ahe bia tongaso: “Mbi sara fade, na mbi ku pëpe, ti bata acommandement ti Mo. Kamba ti azo ti sioni angoro mbi; me mbi de mbi girisa Ndia ti Mo pëpe.” (Psaume 119:60, 61) Adango bê ti Jéhovah amû maboko na e ti luti na gbele sarango ngangu teti e hinga na bê kue so Babâ ti e ti yayu alingbi ti fâ akamba ti kangango lege so awato akanga na terê ti e. Na ngoi so alingbi, lo yeke zi e na yâ ti aye so akanga lege tongaso si e lingbi ti ngbâ ti sara kusala ti fango tënë ti Royaume.—Marc 13:10.
Akota tënë ti mbeti ti Psaume: Oku mbage ni
119:71—Na lege wa ye ti vundu asara nzoni na zo? Ye ti ngangu so asi na e alingbi ti fa na e ti zia bê ti e kue na Jéhovah, ti sambela mingi, na ti mû ngoi mingi ti manda Bible na ti sara ye biani alingbi na tënë ni. Na ndö ni, sarango ye ti e na yâ ye ti vundu alingbi ti fa ambeni wokongo so a lingbi e hon ndö ni. Tongana e zia lege na ye ti vundu so asi ti leke e nzoni a yeke sara si bê ti e ason pëpe.
“Ala toto legeoko na azo so atoto”
3 Kite ayeke dä ape so kozo zo so e lingbi ti bâ ndo na mbage ti lo ti wara dengo bê ayeke Jéhovah, Babâ ti e ti yayu, so ayeke bâ mawa ti zo. (Diko 2 aCorinthien 1:3, 4.) Jéhovah, so ayeke kota tapande ti zo so abâ mawa ti zo, amû zendo na azo ti lo, atene: “Mbi la mbi [yeke] dë bê ti ala.”—És. 51:12; Ps. 119:50, 52, 76.
5 E lingbi ti duti na confiance so Jéhovah ayeke sara mbeni ye ndali ti e. Tongaso, a lingbi e sara mbeto ape ti sambela lo ti fa na lo avundu kue so ayeke na yâ ti bê ti e. Bê ti e adë ti hinga so Jéhovah ahinga avundu ti e nga lo yeke mû na e dengo bê so e yeke tâ na bezoin ni. Me lo yeke sara ni tongana nyen?
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Zia pëpe si ndoye ti mo adë
11 So e yeke aChrétien, e ndoye tâ tënë mingi. Na yâ ti Bible la e yeke wara tâ tënë. Na yâ ti sambela so Jésus asara na Babâ ti lo, lo tene: “Tënë ti mo ayeke tâ tënë.” (Jean 17:17). Tongaso, e yeke komanse ti ndoye tâ tënë tongana e gi ti wara tâ hingango ye so ayeke na yâ ti Bible (aCol. 1:10). Ye oko, a hunda ti sara ambeni ye mingi ahon gï ti wara tâ hingango ye. Bâ tongana nyen la zo ti sungo Psaume 119 amû maboko na e tihinga ambeni ye so e bezoin ti sara ti ye Bible mingi. (Diko Psaume 119:97-100.) Tongana e diko mbeni versê na yâ ti Bible, eskê e yeke mû ngoi ti gbu li ti e na yâ ti lango ni mingi na ndö ti ye so e diko? Tongana e gbu li ti e na ndö ti lege so e lingbi ti sara ye alingbi na tâ tënë ti Bible na yâ ti fini ti e, e yeke ndoye ni mingi ahon ti kozo.
12 Zo ti sungo psaume ni atene nga, atene: “Atënë ti mo anzere na yanga ti mbi mingi, a nzere na yanga ti mbi ahon mafuta ti otoro.” (Ps. 119:103). Ambeti so bungbi ti Jéhovah asigi na ni so atënë ti yâ ni alondo na yâ ti Bible, a leke ni tongana pendere kobe. Tongana e yeke te mbeni kobe so e ye ni mingi, peut-être e yeke mû ngoi mingi ti te ni. Legeoko nga, e ye ti mû ngoi mingi ti manda ye. Tongana e sara tongaso, e yeke ye ande mingi atâ ‘tënë so anzere’, na a yeke duti ngangu na e ape ti dabe ti e na aye so e diko nga e yeke sara kua na ni ti mû maboko na ambeni zo.—Zo-ti. 12:10.
YENGA TI 23-29 DÉCEMBRE
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE PSAUME 119:121-176
Lege ti kpe aye so ayeke zia vundu na bê ti zo senge senge
Zia andia nga na amama-ndia ti Nzapa afa lege na conscience ti mo
5 Ti bâ nzoni na lege ti andia ti Nzapa, a lingbi e sara aye mingi ahon gï ti diko andia ni wala ti hinga ni. A lingbi e ye ni nga e sara ye alingbi na ni. Bible atene: “Ala ke sioni ye, na ala ye nzoni ye.” (Amos 5:15). Me e yeke sara ni tongana nyen? Kota ye ni ayeke ti manda ti bâ aye tongana ti so Jéhovah abâ na ni. Na tapande, tara ti bâ so a yeke ngangu na mo ti lango nzoni. Docteur ti mo afa na mo ambeni kobe so a lingbi mo te ape, lo tene na mo ti sara sport nga ti sara ambeni changement. Na peko ti so mo sara aye so lo fa na mo so, mo lango nzoni. Mo kiri peut-être singila mingi na docteur ti mo ndali ti so lo mû maboko na mo ti tene gigi ti mo aga nzoni.
6 Legeoko nga, Lo so asara e alu andia so alingbi ti bata e si e wara pëpe akpale so aga na peko ti sarango siokpari nga ti sara si gigi ti e aga nzoni. Gbu li ti mo na ndö ti anzoni ye so e yeke wara ndali ti so e sara ye alingbi na andia ti Bible na ndö ti mvene, handango zo, nzi, lango-sioni, sarango ye ti ngangu na zo nga sarango yorö. (Diko aProverbe 6:16-19; Apoc. 21:8.) Tongana e gbu li na ndö ti anzoni ye ti peko ti mango yanga ti Jéhovah, e yeke ye lo nga na andia ti lo mingi.
w93 15/4 l. 17 par. 12
Amaseka, aye wa la ala yeke mû peko ni?
12 Ye so ayeke kota mingi ayeke so, ala doit ti manda ti ke ye ti sioni nga ti ke ni na bê oko (Psaume 97:10). Tongana nyen la ala peut ti ke mbeni ye so, na bango ni pan, peut-être akpa mbeni ye ti ngia wala anzere na ala? Tongana ala gbu li na ndö ti asioni ye ti peko ni. Bible atene: “Zia ala handa terê ti ala pëpe: A yeke he ka Nzapa pëpe. Ndali ti so ye so mbeni zo ayeke lu, gï ni la lo yeke ko ni ande. Zo so ayeke lu ye ndali ti mitele, lo yeke ko ande ye so abuba awe so alondo na mitele ti lo.” (aGalate 6:7, 8). Tongana bê ti ala apusu ala ti tï na yâ ti mbeni sioni ye, ala pensé na ndö ti ye ti peko ni so ayeke sioni mingi, so ayeke ti zia vundu na bê ti Jéhovah Nzapa. (Bâ Psaume 78:41.) Ala pensé nga na ndö ti asioni ye so ala peut ti wara, aye tongana ngo so ala ye ni ape wala ala peut ti wara mbeni kobela, na tapande SIDA. Ala gbu li na ndö ti sioni ye so sarango ye ti ala ayeke sara na ndö ti asentiment ti ala nga so ayeke bi nengo ti ala na sese. Ambeni sioni ye ti peko ni apeut nga ti ngbâ aninga. Mbeni ita-wali atene: “Mbi na koli ti mbi e bungbi koli na wali na ambeni zo nde kozo si e wara terê. Atâa so e use kue e yeke aChrétien laso, so e bungbi koli na wali kozo awe si e wara terê asara si kpale nga na tënë ti mbanda na yâ ti mariage ti e.” Ala girsa nga ape so a peut ti zi na maboko ti ala akua so ala yeke sara na yâ ti bungbi ti Jéhovah wala a peut ti bi ala na gigi ti bungbi (1 aCorinthien 5:9-13). Mbeni ngia so zo ayeke wara teti kete ngoi ti lingbi na aye so ayeke dä ape.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Duti na kite ape so “tënë ti [Nzapa] ayeke tâ tënë”
2 E awakua ti Jéhovah e hinga biani so lo yeke “Nzapa ti tâ tënë” nga lo ye lakue ye so ayeke ndali ti nzoni ti e (Ps. 31:5; És. 48:17). E hinga so e peut ti sara confiance na ye so e diko na yâ ti Bible. E yeda so “gunda ti tënë ti [Nzapa] ayeke tâ tënë”. (Diko Psaume 119:160.) E yeda na tënë so, so mbeni wandara ti Bible atene: “Mbeni tënë ti mvene ayeke pëpe na yâ ti atënë so Nzapa atene nga atënë so lo tene ayeke ga lakue tâ tënë. Awakua ti Nzapa apeut ti sara confiance na atënë so lo tene ndali ti so ala yeke na confiance na Nzapa so atene atënë ni.”
YENGA TI 30 DÉCEMBRE– 5 JANVIER
ANZONI YE SO AYEKE NA YÂ TI BIBLE PSAUME 120-126
Ala lu ye lani na ngu ti lê, me ala ko lengo ni na ngia
Deba nzoni na ndö ala so amû gloire na Nzapa
10 Na ngoi so e yeda ti yô joug ti Jésus tongana adisciple ti lo, e yeke tiri na Satan. Jacques 4:7 amû zendo so: “I ke zabolo, na fade lo kpe i.” Tënë so aye pëpe ti tene so kengo Zabolo ayeke ngangu pëpe. Ti sara na Nzapa, a hunda kota ngangu (Luc 13:24). Me na Psaume 126:5, Bible amû zendo so: “Azo so alu le-kobe na ngule, fade ala fâ le-kobe na ngia.” Biani, e yeke voro mbeni Nzapa so ayeke mû singila. Lo yeke “Zo ti futa ye na ala so agi Lo”, na lo yeke deba nzoni ala so amû gloire na lo.—aHébreu 11:6.
Eskê mabe ti mo ayeke kpengba ande mingi?
17 Mo yeke na vundu ndali ti mbeni zo so mo ye lo mingi so akui? Mû ngoi ti kpengba mabe so mo yeke na ni na beku ti zingongo ti akuâ, na lege so mo diko ambaï ti Bible so asara tënë ti azo so a zingo ala na kuâ. Vundu asara mo ndali ti so a bi mbeni zo ti sewa ti mo na gigi ti bungbi? Manda ye si mo hinga na bê ti mo kue so fason so Nzapa ayeke suku na zo ayeke lakue nzoni mingi. Atâa kpale wa la mo tingbi na ni, bâ ni tongana mbeni lege so azi na mo ti kpengba mabe ti mo. Zi bê ti mo kue na Jéhovah. Duti gï mo oko ape, me ngbâ nduru na aita (aProv. 18:1). Sara akua so ayeke aidé mo ti gbu ngangu, atâa mo doit ti sara ni na ngu ti lê (Ps. 126:5, 6). Ngbâ ti sara abungbi, ti fa tënë nga ti diko Bible. Nga, ngbâ ti zia li ti mo na ndö ti apendere tufa so Jéhovah abata ni ndali ti mo. Tongana mo bâ tongana nyen la Jéhovah a-aidé mo, mabe so mo yeke na ni na lo ayeke kpengba mingi.
Ngbâ Lakue ti Sara Kusala ti Kongo le-kobe!
13 Tënë ti Psaume 126:5, 6 ayeke kota ye ti dengo bê teti awakua ti kongo le-kobe, na mbilimbili teti ala so awu pono ti sarango ngangu: “Azo so alu le-kobe na ngule, fade ala fâ le-kobe na ngia. Zo so atoto na ngule tongana lo yeke gue na le-kobe na maboko ti lo ti lu, fade lo kiri na tâ ngia na gbâ ti le-kobe ti lo.” Atënë ti wasungo psaume na ndö ti lungo na kongo le-kobe afa batango ndö ti Jéhovah na deba nzoni ti lo na ndö ti tanga ti azo so asigi na gbe ti ngbâa na Babylone ti giriri. Ala wara ngia mingi so a zi ala na gbe ti ngbâa, me peut-être ala toto na ngule tongana ala yeke lu ye na ndö ti sese so aduti yangbato na so a sara kusala dä pëpe teti angu 70 so ala sara na ngbâa. Ye oko, ala so ague na li ni na yâ ti akusala ti ala ti lungo le-kobe na ti lekengo ye awara ngia ti bâ lengo nga na ngia ti peko ti kusala ti ala.
14 E lingbi peut-être ti toto na ngule tongana e yeke na kpale wala tongana e wala afon e wamabe awu pono teti ye ti mbilimbili. (1 Pierre 3:14) Na yâ ti kusala ti e ti kongo le-kobe, e lingbi peut-être ti wara ye ti ngangu na tongo nda ni ngbanga ti so a bâ so e yeke na ye oko pëpe ti fa ni tongana nzoni lengo ti angangu so e sara na yâ kusala ti fango tënë. Me tongana e ngbâ ti lu na ti zia ngu dä, Nzapa ayeke sara ande si aye amaï, na fani mingi a yeke hon ye kue so e bi bê ti e dä. (1 aCorinthien 3:6) A yeke bâ ye so nzoni na yâ alengo ti peko ti kangbingo aBible na ambeti na ndö ti Bible so e yeke kangbi.
Gi anzoni ye so ayeke na yâ ti Bible
Ngangu ti bata na zo: “Nzapa ayeke Ndo Ti Bata Terê ti e”
15 Kozoni kue, bâ tënë ti batango zo na lege ti mitele. E awakua ti Jéhovah, e lingbi ti ku ti tene Nzapa abata e kue, tongana mbeni bungbi. Tongaso pëpe, ka Satan ayeke sara sioni na e hio. Bâ ye so: Ye ti bê ti Satan, “mokonzi ti sese so”, ayeke ti mingo tâ vorongo biaku (Jean 12:31; Apocalypse 12:17). Ambeni ti angangu ngorogbia ti sese so akanga lani lege na kusala ti e ti fango tënë, na ala tara ti hunzi e kue. Ye oko, azo ti Jéhovah aluti ngangu, na ala ngbâ ti fa tënë lakue! Ngbanga ti nyen angangu kodro akanga lege gbä na kusala ti kete bungbi ti aChrétien, so akpa azo so a zia ala gï tongaso? Ngbanga ti so Jéhovah abata e na lege ti angangu kpangbi ti lo!—Psaume 17:7, 8.