IBÎKIRO LY'OKU ENTERNETE Watchtower
Watchtower
IBÎKIRO LY'OKU ENTERNETI
Mashi
  • BIBLIYA
  • BICAPO
  • NTIMANANO
  • w25 Mwezi gwa 4 buk. 26-31
  • Mwe Bene Wirhu Muciri Misole, Muyige Olwiganyo lwa Marko na Timoteyo

Nta video eri mw’ehi higabi.

Habire ehya mazibu ene oba oli walonza.

  • Mwe Bene Wirhu Muciri Misole, Muyige Olwiganyo lwa Marko na Timoteyo
  • Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2025
  • Birhwe bisungunu
  • Mwanzi Gushushine
  • OYIGE OLWIGANYO LWA MARKO, OBE N’OBULONZA BW’OKUKOLERA YEHOVA BWENENE N’ABANDI
  • OYIGE OLWIGANYO LWA TIMOTEYO, OYEREKANE OKU KOBINALI OSHIBIRIRE ABANDI
  • OYUNGUKE KUGERERA AMAHANO GA PAOLO
  • OKUKOLERA ABANDI KUNALERHE EMIGISHO
  • Bene Wirhu, ka Muli Mwacihangana Okuhikiriza Ebihûnyirwe lyo Muba Barhabazi b’Abagula?
    Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2024
  • Okengere oku Yehova Ye “Nyamuzinda Ôzinê”
    Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2024
  • Oku Rhwakabamwo n’Omwishingo Munji omu Mukolo gw’Amahubiri
    Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2024
  • “Cishogagi . . . oyu Mwakazikolera”
    Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2025
Obone Binji
Ilabiro ly’Akalalizi Liyalagaza Obwami bwa Yehova (Cigabi c’Okuciyigiriza)—2025
w25 Mwezi gwa 4 buk. 26-31

ECIGABI C’OKUYIGA CA 18

LWIMBO 65 Ojire Amajambere

Mwe Bene Wirhu Muciri Misole, Muyige Olwiganyo lwa Marko na Timoteyo

“Orhôle Marko muyishe mwe naye, ayishe antabale oku mikolo.”​—2 TM. 4:11, Mashi Bible.

EBI ECI CIGABI CISEGIZE

Oku olwiganyo lwa Marko na Timoteyo lwakarhabalamwo bene wirhu baciri misole okuba n’amorhere balagirireko lyo bakolera abandi bwenene.

1-2. Mazibu gahi gakarhumire Marko na Timoteyo barhakolera abandi bwenene?

MWE bene wirhu muciri misole, ka mulonzize okujira binji bwenene omu mukolo gwa Yehova n’okurhabala bwenene abantu b’omu cigamba cinyu? Buzira karhinda mulonzize okujira ntyo. Rhunashagaluke bwenene erhi rhubona misole minji egwerhe obulonza bw’okukolera abandi! (Enna. 110:3) Ciru akaba ntyo, nkaba wanarhimanana n’amazibu. K’oli warhindira okujira binji omu mukolo gwa Yehova enyanya z’okuyoboha ebi orhamanyiri byakakuhikira? K’okola olahire mukolo mulebe enyanya z’okurhanya oku orhahash’igujire bwinja? Erhi akaba ntyo ko biri, arhali we murhanzi waciyumva ntyo.

2 Marko na Timoteyo nabo bahikirwe n’amazibu gali nk’ago. Cikone barhalekaga okuyoboha ebi barhamanyiri erhi okurhaba na bulenga bunji kubahanze okukolera abandi. Bihashikine oku Marko al’ilamire haguma na nnina omu nyumpa nyinja bwenene amango entumwa Paolo na Barnaba bamulalikaga abaluse omu mubalamo gwabo murhanzi gw’obumisiyonere. (Ebj. 12:12, 13, 25) Marko arhenga aho hantu al’ikola akomire ly’ajira binji omu mukolo gwa Yehova. Burhangiriza, aja e Antiyokiya. Enyuma z’aho, alusa Paolo na Barnaba omu gandi maeneo ga kulî. (Ebj. 13:1-5) Ko n’oko, bihashikine oku Timoteyo naye akag’ilama haguma n’ababusi bage erhi Paolo amulalika acilunge haguma naye omu mukolo gw’amahubiri. Bulya Timoteyo aciri musole arhanagwerhe bulenga bunji, akalahire okugenda haguma na Paolo omu kurhanya oku arhayenezizi ebihûnyirwe ly’ajira ntyo. (Oshushanye na 1 Abakorinti 16:10, 11 na 1 Timoteyo 4:12.) Ciru akaba ntyo, ayemera omulali gwa Paolo n’oko kwarhuma aba na migisho minji.​—Ebj. 16:3-5.

3. (a) Kunganaci Paolo al’ishagalukire Marko na Timoteyo? (2 Timoteyo 4:6, 9, 11) (Olole n’enfoto.) (b) Madoso gahi rhwaganirira mw’eci cigabi?

3 Marko na Timoteyo babire n’obulenga bw’obulagirire banayiga okuhikiriza emikolo mizibu omu busole bwabo. Paolo akag’ishagalukira bwenene eyo misole n’oko kwarhuma alonza ebe aha burhambi bwage erhi ali hofi afê. (Osome 2 Timoteyo 4:6, 9, 11.) Morhere gahi Marko na Timoteyo bagwerhe garhumaga baba ba ngulo ndarhi kuli Paolo? Gurhi bene wirhu baciri misole bakayigamwo amorhere gabo? Na gurhi emisole yakayungukamwo n’amahano g’obuzigire ga Paolo?

Enfoto: 1. Marko ali arheganyiza Paulo na Barnaba ebiryo n’ecinyobwa. 2. Timoteyo ali asomera ecigusho c’abagula bali bamuyumvirhiza bwinja amaruba.

Marko na Timoteyo bacijijire ba ngulo ndarhi kuli Paolo omu kuyemera okujira emikolo mizibu amango baciri misole (Olole ecifungo ca 3)b


OYIGE OLWIGANYO LWA MARKO, OBE N’OBULONZA BW’OKUKOLERA YEHOVA BWENENE N’ABANDI

4-5. Gurhi Marko ayerekinemwo obulonza bwage bw’okukolera abandi?

4 Kushimbana n’amahugûlo ga citabu ciguma, okukolera abandi kwanahugûla okukola bwenene ly’obarhabala, n’okugendekera wabarhabala ciru n’amango kuli kuzibu okujira ntyo. Marko ali lwiganyo lwinja muli oko. Erhi Paolo alahira okugenda haguma na Marko omu mubalamo gwage gwa kabirhi gw’obumisiyonere, bihashikine oku Marko aciyumvirhe kubi anavunika omurhima. (Ebj. 15:37, 38) Cikone oko kurharhumaga Marko aleka okukolera bene wabo na bali babo.

5 Marko ayemera omukolo gw’okugenda haguma na muzala wage Barnaba omu yindi eneo. Myaka 11 ntya enyuma z’aho, Marko ali omu bantu bakag’irhabala Paolo amango ashwekagwa oburhanzi e Roma. (Fm. 23, 24) Kobinali Paolo ashagalukire bwenene oburhabale bwa Marko kuhika aderha oku Marko ‘abire burhulirize bwage.’​—Kl. 4:10, 11.

6. Gurhi Marko ayungusiremwo kugerera obwîra agwerhe haguma n’Abakristu bakuzire kiroho? (Olole amahugûlo g’idako.)

6 Marko ayungusire kugerera obwîra bwa hofi-hofi agwerhe haguma n’Abakristu bakuzire kiroho. Enyuma z’okugeza kasanzi kalebe haguma na Paolo e Roma, Marko arhimana entumwa Petro e Babiloni. Baba n’obwîra busezire bwenene kuhika Petro amuhamagala “mugala wani Marko.” (1 Pt. 5:13) Omu kasanzi bakag’ikola haguma, bihashikine oku Petro akag’iganirira oyo mwîra wage waciri musole mahugûlo manji g’okushagalusa lugenda akalamo ka Yezu n’omukolo gwage, kuhika buzinda Marko ayish’ibiyandika omu Enjili yage.a

7. Gurhi mwene wirhu muguma ohamagalwa Seung-Woo ayiziremwo olwiganyo lwa Marko? (Olole n’enfoto.)

7 Marko agendekire ajira binji omu mukolo gwage anagendekera ayegera Abakristu bakuzire kiroho. Gurhi wakayigamwo olwiganyo lwa Marko? Erhi akaba onacifinje okujira mukolo mulebe gw’eciteokrasi cikone orhaciguhâbwa, obe mulembedu onagendekere walonza ezindi njira wakakoleramwo Yehova n’ecigamba. Oko kwahikire Seung-Woo, oli mugula ene. Erhi aciri musole bwenene, akag’icigerera oku bandi bene wirhu bali misole. Baguma na baguma muli bo bahâbirwe mikolo milebe y’eciteokrasi embere yehe ayihâbwe. Seung-Woo akaciyumva alekerirwe anaganirira bene wirhu bakuzire kiroho lugenda oko. Mugula muguma amubwira oku anakajira oku akanahasha koshi ly’akolera abandi ciru akaba ebijiro byage binja, mango maguma na maguma birhakag’ibonwa n’abandi. Ery’ihano lyashumya Seung-Woo okuciha kasanzi kanji ly’akarhabala abakola bashosi n’abandi bali omu bulagirire lyo bakahika oku ntimanano. Omu kurhanya kw’ago mango, Seung-Woo adesire ntya: “Nahikire okuhugûkwa bici okukolera abandi bwenene kuhugwîre. Nabire n’omwishingo gurhenga omu kuha abandi oburhabale balagirireko.”

Mwene wirhu muguma ociri musole adwirhe owundi mwene wirhu okola mushosi omu mutuga ly’amuhêka oku ntimanano y’ecigamba.

Gurhi emisole yakayunguka omu kugeza akasanzi ngasi mango haguma na bene wirhu bakuzire kiroho? (Olole ecifungo ca 7)


OYIGE OLWIGANYO LWA TIMOTEYO, OYEREKANE OKU KOBINALI OSHIBIRIRE ABANDI

8. Bici byarhumaga Paolo acishoga Timoteyo ly’akabalama haguma naye? (Abafilipi 2:19-22)

8 Paolo al’ilagirire kuli bene wabo b’oburhwali lyo babalama haguma naye amango agalukaga omu mavile ahagalikagwamwo. Burhangiriza acishoga Sila, Mukristu wagwerhe obulenga bunji ly’amulusa. (Ebj. 15:22, 40) Buzinda Paolo acishoga na Timoteyo ly’acilunga haguma naye. Bici byarhumaga Paolo acishoga Timoteyo? Kantu kaguma karhumaga kwali kuba agwerhe irenge linja. (Ebj. 16:1, 2) Kandi akag’ishibirira abantu kurhenga oku murhima.​—Osome Abafilipi 2:19-22.

9. Gurhi Timoteyo ayerekinemwo oku kobinali akag’ishibirira bene wabo na bali babo?

9 Kurhenga oku murhondero gw’omukolo gwage haguma na Paolo, Timoteyo ayerekana oku akag’ishibirira abandi bwenene kulusha oku akag’icishibirira. Oko ko kwarhumaga Paolo amusiga e Beroya erhi analangalire buzira karhinda koshi-koshi oku aha abanafunzi bahyahya bali eyo munda omurhima. (Ebj. 17:13, 14) Buzira karhinda, mw’ako kasanzi Timoteyo ayungusire bwenene kugerera olwiganyo lwa Sila, wal’ibêzire naye e Beroya. Buzinda, Paolo arhuma Timoteyo yene e Tesalonika ly’aj’izibuhya Abakristu bali mw’eyo vile. (1 Ts. 3:2) Omu myaka 15 erhi kulusha yakulikiraga, Timoteyo ayizire ‘okulaka haguma n’abakag’ilaka,’ omu kuyumviza obwonjo ngasi boshi bakag’ilibuka. (Rm. 12:15; 2 Tm. 1:4) Gurhi emisole yakayigamwo olwiganyo lwa Timoteyo?

10. Gurhi mwene wirhu muguma ohamagalwa Woo Jae ayiziremwo okuyerekana oku ashibirire abandi bwenene?

10 Mwene wirhu muguma ohamagalwa Woo Jae ayizire okuyerekana oku ashibirire bwenene abandi. Amango Woo Jae aciri musole bwenene, akag’ibona kuli kuzibu kuli ye okuganira na bene wirhu na bali birhu bakola bashosi. Akag’ibalamusa kone aha Nyumpa y’Obwami anacigendere. Mugula muguma abwira Woo Jae akarhondeza enganîro omu kubwira ababo bemezi ebi ashagalukira kuli bo. Kandi oyo mugula amubwira akarhanya oku bintu owundi muntu akashagalukira. Woo Jae akolesa ago mahano omu nshambalo zage haguma n’abandi. Woo Jae ali mugula ene, adesire ntya: “Nkola mbona kuli kulembu bwenene okuba n’enganîro nyinja haguma n’abantu b’emyaka eri lubero. Ndi naciyumva bwinja bwenene okumanya oku nkola mpugûkwa bwinja bwenene ebiri byahangayisa abandi. Oko kunantabale okumanya ebi bene wirhu na bali birhu kobinali balagirireko n’ebi nakajira lyo mbarhabala.”

11. Gurhi bene wirhu baciri misole bakayigamwo okushibirira bwenene abandi b’omu cigamba cabo? (Olole n’enfoto.)

11 Mwe bene wirhu muciri misole, ninyu mwanayiga okuyeresa abandi oku mubashibirire bwenene. Amango muli oku ntimanano, mukashibirira abantu b’emyaka eri lubero n’ab’enkomedu ziri lubero. Mukabadosa gurhi bayosire n’enyuma z’aho mubayumvirhize. Oko kwamurhabala okumanya gurhi mwakabarhabalamwo. Nkaba mwanamanya oku mulume muguma na mukage bakola bashosi balagirire oku muntu wakabarhabala lyo bamany’ikolesa e application ya JW Library®. Erhi mwanamanya oku barhac’iba n’omuntu bahubiri naye. Ka wanarhabala abo bene wirhu na bali birhu okumany’ikolesa ebyombo byabo by’ecielektronike, erhi ka wanarhôla omupango gw’okuhubiri haguma nabo? Omu kurhôla emipango ly’orhabala abandi, waba lwiganyo lwinja kuli boshi.

Mwene wirhu ociri musole na mwene wirhu okola mushosi bali haguma omu mahubiri ga nyumpa oku yindi. Oyo mwene wirhu okola mushosi ali aganira na mulume muguma amango oyo mwene wirhu ociri musole afumbasire etablete eri yayerekana evideo.

Bene wirhu baciri misole banarhabala ecigamba omu njira nyinji z’obulagirire (Olole ecifungo ca 11)


OYUNGUKE KUGERERA AMAHANO GA PAOLO

12. Gurhi emisole yakayunguka n’amahano Paolo ahâga Timoteyo?

12 Paolo ahîre Timoteyo amahano minja gamurhabalaga abêrwe omu kalamo kage n’omu mukolo akag’ijirira Yehova. (1 Tm. 1:18; 2 Tm. 4:5) Mwe bene wirhu muciri misole, ninyu mwanayunguka kugerera amahano ga Paolo. Omu njira ehi? Osome amaruba abirhi Paolo ayandikiraga Timoteyo nka kuno we gayandikiragwa, onalole amahano wakakolesa omu kalamo kawe. Rhuganirire nyiganyo nsungunu.

13. Bici okucishwekera kuli Yehova kuhugwîre?

13 “Okâcîkomereza okulama omu kucîshwekera kuli Nnâmahanga.” (1 Tm. 4:7b, Mashi Bible) Okucishwekera kuli Nnâmahanga ko kuderha gurhi? Kuli kunanira kuli Yehova rhunagwerhe irala ly’okujira ebimushagalusa. Bulya rhurhaburhanwa obo borhere, rhushinganine rhukole bwenene lyo rhuba nabo. Gurhi rhwakajiramwo ntyo? Oluderho lw’Ecigiriki lwahindwirwe “okâcîkomereza” lwakag’ikolesibwa kanji-kanji omu kuganirira oku abalibisi bakag’irheganya akamashigwe bakag’icikomereza buzibu-zibu. Abo balibisi bal’ishinganine bayake ebintu byakarhumire barhasegeza obwenge oku muhigo gwabo. Nirhu rhushinganine rhuyake ebintu byakarhuma rhurhasegeza obwenge oku muhigo gwirhu lyo rhuba n’enkomedu zarhuma rhwayegera Yehova bwenene.

14. Omuhigo gwirhu gushinganine gube guhi amango rhuli rhwasoma Ebibliya? Ohâne olwiganyo.

14 Omu kasanzi ogendekire waba n’enkomedu y’okusoma Ebibliya, ogendekere wakengera omuhigo gwawe gw’okuyegera Yehova bwenene. Kwa lwiganyo, erhi osoma omwanzi guganirire Yezu n’omusole wali murhambo mugale, bici gukuyigiriza lugenda Yehova? (Mk. 10:17-22) Ogo musole gwal’iyemire oku Yezu ye Masiya, cikone gwabula obuyemere bw’okumukulikira. Ciru akaba ntyo, Yezu “amuzigira.” K’enjira Yezu aganizagyamwo ogo musole erhakuhumiri oku murhima? Buzira karhinda, Yezu al’ilonzize ogo musole gurhôle omuhigo gw’obwenge. Kandi oku Yezu aciyumvagya lugenda ogo musole, ko na Yehova akag’iciyumva okubiguyerekire. (Yn. 14:9) Amango oli warhanya kw’ogo mwanzi n’oku kanga kawe, ocidose ntya: ‘Bici ndagirireko lyo nyegera Yehova bwenene n’okukolera abandi bwenene?’

15. Bulya gurhi mwene wirhu ociri musole ashinganine asegeze obwenge oku lwiganyo ayeresa abandi? Ohâne olwiganyo. (1 Timoteyo 4:12, 13)

15 “Obe lwiganyo oku bemezi.” (Osome 1 Timoteyo 4:12, 13.) Paolo ahûnyire Timoteyo abe n’obulenga arhali omu kusoma n’okuyigiriza kone, cikone kandi abe n’amorhere nka obuzigire, obuyemere, n’obucêse bw’omurhima erhi lugenzi lucîre. Bulya gurhi? Bulya ebi omuntu ajira byo biba bya bulagirire bwenene kulusha ebi aderha. Orhanye ohâbwe omukolo gw’okugeza ehotuba eganirire oku rhwakayushûlamwo obushiru bwirhu omu mukolo gw’amahubiri. Wanaciyumva ogwerhe oluhuma bwenene lw’okuganira erhi akaba onacihâne bwenene omu mukolo gw’amahubiri. N’abumvirhiza bawe banashumibwa bwenene okukolesa ebi oli wababwira erhi akaba banakubone oli wajira ntyo.​—1 Tm. 3:13.

16. (a) Bintu bihi birhanu Abakristu baciri misole bakabamwo lwiganyo? (b) Gurhi mwene wirhu ociri musole akabamwo lwiganyo “omu nderho”?

16 Nk’oku biyerekinwe omu 1 Timoteyo 4:12, Paolo aganirire bintu birhanu mwene wirhu ociri musole akabamwo lwiganyo lwinja. Kwanaba kwinja okuciha akasanzi k’okuyiga ngasi kaguma k’ebyo bintu omw’ifunzo lyawe wene. Kwa lwiganyo, orhanye obe olonzize okuba lwiganyo lwinja bwenene “omu nderho.” Oshinganine orhanye oku njira wakakakolesamwo enderho zawe lyo ziyubaka abandi. Erhi akaba ocilamire aha mwinyu haguma n’ababusi bawe, wanakabavuga omunkwa kanji-kanji kw’ebi bali bakujirira. Enyuma z’entimanano, wanabwira muntu mulebe wal’igwerhe ecigabi oku ntimanano ebi washagalukire omu cigabi cage. Kandi nkaba wanacihangana okukahâna amashuzo omu nderho zawe wene amango oli oku ntimanano. Obushiru bwawe bw’okuba lwiganyo omu nderho bwanayerekana oku oli wajira amajambere g’ekiroho.​—1 Tm. 4:15.

17. Bici byakarhabala mwene wirhu ociri musole ly’ahikiriza emihigo yage y’ekiroho? (2 Timoteyo 2:22)

17 “Okâyaka irala ly’obusole; okalongereza obushinganyanya.” (Osome 2 Timoteyo 2:22.) Paolo ahûnyire Timoteyo ayake amarala gakarhumire arhasegeza obwenge bwage oku mihigo yage y’ekiroho n’okushereza obwîra bwage haguma na Yehova. Kandi nkaba wanahugûkwa oku bintu bilebe birhali bibi, nkaba biri byakusigira kasanzi kasungunu bwenene kone k’okujira ebintu by’ekiroho. Kwa lwiganyo, orhanye kasanzi kanganaci ogeza oli wajira esporo, oli oku Enternete, erhi oli washarha emicezo y’evideo. Ka wanakolesa cigabi cilebe c’ako kasanzi omu mikolo y’eciteokrasi? Nkaba wanacihâna ly’orhabala omu kushibirira Enyumpa y’Obwami y’omu eneo yinyu erhi ly’olunga okuboko eprograme y’okuhubiri kugerera eprezantware omu eneo yinyu. Erhi wakacilunga omu mikolo ya ntyo, byanahashikana obe n’abîra bahyahya bakakurhabala ocihirireho emihigo y’ekiroho n’okuyihikiriza.

OKUKOLERA ABANDI KUNALERHE EMIGISHO

18. Bulya gurhi rhwanaderha oku Marko na Timoteyo babire n’akalamo k’omwishingo na ka kurhimusa?

18 Marko na Timoteyo baciyimire binji lyo bakolera abandi bwenene, n’oko kwarhuma baba n’akalamo k’omwishingo na ka kurhimusa. (Ebj. 20:35) Marko abalamire omu maeneo gali lubero g’igulu ly’akolera ababo bemezi. Kandi ayandisire emyanzi y’okushagalusa bwenene lugenda akalamo ka Yezu n’omukolo gwage. Timoteyo arhabire Paolo okurhondeza ebigamba bihyahya n’okuha bene wabo na bali babo omurhima. Buzira karhinda, Yehova ashagalukire iroho ly’okucihâna Marko na Timoteyo bayerekanaga.

19. Bulya gurhi bene wirhu baciri misole bashinganine basegeze obwenge oku mahano Paolo ahâga Timoteyo na malehe gahi baba nago?

19 Obuzigire Paolo agwerhe kuli Timoteyo bwanabonekana n’obwalagale kugerera amaruba ayandikiraga oyo mwîra wage waciri musole. Ago maruba galongozibagwa n’iroho litagatifu kandi gayerekine oku Yehova amuzigire bwenene mwe misole. Alonzize mube n’akalamo kinja omu mukolo gwage. Co cirhumire ojire okwawe koshi ly’okolesa amahano ga Paolo g’obuzigire, onayushûle irala lyawe ly’okukolera abandi bwenene. Erhi wakajira ntyo, waba n’akalamo kinja ene n’‘okuyishibona akalamo k’okunali’ omu mango gayisha.​—1 Tm. 6:18, 19.

GURHI WAKASHUZAGYA?

  • Bici wayizire kugerera olwiganyo lwa Marko?

  • Gurhi wakayigamwo olwiganyo lwa Timoteyo mw’oku ojirira abandi?

  • Mahano gahi ga Paolo gakarhabala mwene wirhu ociri musole okujira amajambere g’ekiroho?

LWIMBO 80 Olabule Wabona oku Yehova Aba Mwinja

a Petro ali muntu wakag’iyerekana duba-duba oku akag’iciyumva, co cirhumire kwali kulembu kuli ye okuhugûlira Marko arhali ebi Yezu ajijire n’ebi adesire byone, cikone kandi n’oku akag’iciyumva. Oko kwanahugûla bulya gurhi mw’ebi Marko ayandikaga, aganirire kanji-kanji ebijiro bya Yezu n’oku akag’iciyumva.​—Mk. 3:5; 7:34; 8:12.

b AMAHUGÛLO G’ENFOTO: Marko ali ashibirira amalagirire ga Paolo na Barnaba amango bali omu mubalamo gwabo gw’obumisiyonere. Timoteyo alambagirire cigamba ciguma ly’azibuhya bene wabo n’okubaha omurhima.

    Ebicapo by’Amashi (2000-2025)
    Orhenge
    Ocimanyise
    • Mashi
    • Rhumira abandi
    • Ebisimirwe
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Amarhegeko gw’okukolesa eyi site
    • Amarhegeko gw’okubîka ihwê
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Ocimanyise
    Rhumira abandi