ENGANÎRO Z’AKALAMO K’ABANTU
Rhwaciyigirizize Kurhenga emw’Omwigiriza Wirhu Mukulu omu Kalamo Kirhu Koshi
EMIKANGE y’abasoda, emikange y’abantu bagayire batwanyire emiliro omw’ibarabara, bakalemera, amavita egarhi ka bacikala, n’okuyaka omu maeneo. Ezo ziri hali z’okuhira akalamo omu mazibu nie na mukanie rhwarhimanine nazo omu mukolo gwirhu gw’obupainiya n’og’obumisiyonere. Ciru akaba rhwarhimanine n’ago mazibu goshi, rhushagalukire omuhigo rhwarhôzire omu kalamo! Omu kalamo kirhu koshi, Yehova arhurhabire anarhugisha. Nka Mwigiriza wirhu Mukulu, kandi arhuyigirizize amasomo g’obulagirire.—Ayu. 36:22; Iz. 30:20.
OLWIGANYO LW’ABABUSI BANI
Oku buzinda bw’emyaka ya 1950, ababusi bani barhenga e Italie bahamira e Kindersley, omu Saskatchewan, e Canada. Kasanzi kasungunu enyuma z’aho, bayiga okuli, n’okuli kaba ko kantu k’obulagirire bwenene omu kalamo kirhu. Nkengire oku erhi ndi mwana nakag’ilegerera omu mahubiri haguma n’omulala gwani, muli ntyo hali amango nderha omu njira y’okushesa oku “nali painiya murhabazi” erhi ngwerhe myaka munani!
Haguma n’omulala gwani, mwaka gwa 1966 ntya
Ababusi bani bali bakenyi; ciru akaba ntyo, barhuyeresire olwiganyo lwinja lw’okucihâna omu mukolo gwa Yehova. Kwa lwiganyo, omu mwaka gwa 1963 baguza binji omu bintu byabo lyo bapata ensaranga z’okuja oku ntimanano nkulu y’amashanja manji yajiragwa e Pasadena, omu Californie, e États-Unis. Omu mwaka gwa 1972, rhwahamira oku bilometre 1 000 ntya e Trail, omu Colombie Britanique, e Canada, lyo rhurhabala omu eneo y’Ecitaliano. Larha akag’ijira omukolo gw’okushibirira amagazé g’ebiryo. Akag’ilahira amakasi g’omushahara munji ly’asegeza obwenge oku mikolo y’ekiroho.
Mvuzire omunkwa oku lwiganyo ababusi bani barhuyeresire nie na mukulu wani na bali birhu babirhi barho. Olwiganyo lw’ababusi bani co cali cigabi cirhanzi c’okukomerezibwa kwani omu mukolo gwa Yehova, banyigirizize kantu kalebe ngendekire nakengera omu kalamo kani koshi: Oku erhi nakahira Obwami oku nafasi ntanzi, Yehova anshibirira.—Mt. 6:33.
OKU NARHONDERAGAMWO OMUKOLO GW’AKASANZI KOSHI
Omu mwaka gwa 1980, narhôla Debbie, mwali wirhu w’iranga linja wal’isegize obwenge oku mihigo y’ekiroho. Rhwal’ilonzize okuja omu mukolo gw’akasanzi koshi, muli ntyo Debbie arhondera omukolo gw’obupainiya myezi isharhu enyuma z’obuhya bwirhu. Erhi rhujira mwaka muguma rhurhôline, rhwahamira omu cigamba cisungunu calimwo obulagirire, nanacilunga haguma naye omu mukolo gw’obupainiya.
Olusiku lw’obuhya bwirhu, mwaka gwa 1980
Enyuma za kasanzi kalebe, rhwavunika omurhima rhwanahiga okurhenga eyo munda. Cikone, rhwarhang’iganira na mwangalizi w’omuzunguko. Omu njira y’obuzigire cikone ya bwalagale arhubwira ntya: “Mwene muli mwajira akanga kinyu kabe kazibu bwenene. Ebintu birhagendesiri omu kanga kinyu byo muli mwasegezako obwenge. Lubero n’oko, erhi mwakalongereza ebintu binja, mwabibona.” Elyo lyo lyali ihano rhwal’ilagirireko. (Enna. 141:5) Ho n’aho rhwakolesa ery’ihano na buzira kulegama rhwabona oku hali bintu binji binja. Bantu banji omu cigamba bal’ilonzize okujira binji omu mukolo gwa Yehova, kuhiramwo n’abana baciri barho na bantu balebe b’iba erhi bakabo barhali Bahamirizi. Elyo lyali isomo ly’obulagirire bwenene kuli rhwe. Rhwaciyigiriza okusegeza obwenge oku bintu binja n’okulinda Yehova akubûle akanga kakabonekana nka karhagendesiri. (Mik. 7:7) Rhwashub’iba n’omwishingo n’akanga kirhu kaba kinja.
Abalimu oku masomo marhanzi rhwajagako ga bapainiya bali bamakolera omu bindi bihugo. Erhi bayerekana enfoto n’okuganirira amazibu n’emigisho babire nayo, oko kwarhushumya rhube n’irala ly’okukola nka bamisiyonere. Muli ntyo rhwahiga okuja mw’ogo mukolo.
Aha Nyumpa y’Obwami omu Colombie Britanique, mwaka gwa 1983
Lyo rhuhikiriza ogo muhigo, omu mwaka gwa 1984 rhwahamira omu eneo y’e Québec baderhamwo Ecifaransa, oku bilometre birhalusire 4 000 kurhenga e Colombie Britanique. Muli ntyo, rhwal’igwasirwe rhuciyigirize enkomedu mpyahya n’olulimi luhyahya. Agandi mazibu rhwagwerhe kuli kubona oku kanji-kanji rhwakag’inyihirwa n’ensaranga. Mango malebe, rhwakag’ilama omu kukundeza ebijumbu omw’ishwa lilebe. Debbie ahikira okuba mulenga omu kuyenda ebyo bijumbu omu njira ziri lubero! Ciru akaba ago mazibu, rhwagendekera rhwajira okwirhu koshi lyo rhulembera rhunagwerhe omwishingo. Na kandi rhwabona oku Yehova akag’irhushibirira.—Enna. 64:10.
Lusiku luguma rhwahamagalwa oku telefone rhurhanal’irhanyize oku hali owarhuhamagala. Gwali mulali gw’okugend’ikolera oku Beteli y’e Canada. Rhwali rhwamayunjuza efomu y’okuja oku Masomo g’Egileadi, muli ntyo ciru akaba rhwashagalusire okupata ogo mulali, kandi rhwaciyumva rhuvunisire omurhima. Cikone rhwayemera ogo mulali. Erhi rhuhika, rhwadosa Mwene Wirhu Kenneth Little, muguma w’omu Komite y’Etawi ntya: “Gurhigi byaba lugenda efomu zirhu rhwayunjuzagya z’okuja oku Masomo g’Egileadi?” Arhushuza ntya: “Rhwamanya gurhi byaba bakamulalika.”
Mugobe muguma enyuma z’aho, nie na Debbie rhwalalikwa oku Masomo g’Egileadi. Muli ntyo, rhwal’igwasirwe rhurhôle omuhigo. Mwene Wirhu Little arhubwira ntya: “Ciru mwakarhôla muhigo guhi, hali amango mwanacifinje oku mwakarhôzire omuhigo mwalekaga. Nta muhigo guli mwinja kulusha ogundi; Yehova anagisha ogu erhi ogwabo.” Rhwayemera omulali gw’okuja oku Masomo g’Egileadi, n’omu myaka minji, rhwacibwinire oku ihano lya Mwene Wirhu Little liri ly’okuli. Kanji-kanji rhwagalukire enderho zage omu kuganira na bene wirhu bal’igwasirwe bacishoge mukolo guhi gw’eciteokrasi bayemera.
AKALAMO K’OBUMISIYONERE
(E kulembe) Ulysses Glass
(E kulyo) Jack Redford
Rhwashagaluka bwenene okuba egarhi k’abanafunzi 24 b’isomo lya 83 ly’Egileadi lyajiriragwa e Brooklyn, omu New York, omu Mwezi gwa 4, 1987. Mwene Wirhu Ulysses Glass na Jack Redford bo bali balimu birhu bimangizi. Emyezi irhanu yagera duba-duba, rhwanahâbwa ediplome zirhu omu nsiku 6/9/1987. Rhwarhumwa okugend’ikolera e Haïti, haguma na Mwene Wirhu John Goode na mukage Marie.
E Haïti, mwaka gwa 1988
Kurhenga omu mwaka gwa 1962 erhi bamisiyonere bazinda bafukuzibwa e Haïti, nta bandi bamisiyonere kurhenga oku Masomo g’Egileadi balisag’irhumwa yo. Migobe isharhu enyuma z’okuhâbwa ediplome zirhu oku Masomo g’Egileadi, rhwarhondera okukolera e Haïti, kulî bwenene omu birhondo, omu cigamba cisungunu ca bahubiri 35. Rhwaciri misole rhurhanagwerhe bulenga bunji, rhwanal’ilamire rhwene omu nyumpa ya bamisiyonere. Abantu bali ba buligo na banji barhal’imanyire okusoma. Oku murhondero gw’omukolo gwirhu eyo munda, rhwarhimana yo akavulindi egarhi ka bacikala, ama coups d’états, emikange y’abantu bagayire batwanyire emiliro omw’ibarabara, na bakalemera.
Rhwaciyigirizize binji kugerera bene wirhu na bali birhu b’e Haïti bali ba kulembera bwenene na ba mwishingo. Akalamo ka banji kali kazibu, cikone bal’izigire Yehova n’omukolo gw’amahubiri. Mwali wirhu muguma wal’ikola mugikulu arhal’imanyire okusoma; cikone al’ibîsire omu bukengere bwage mandiko hofi 150. Ehali za ngasi lusiku zazibuhya omuhigo gwirhu gw’okugendekera rhwahubiri omwanzi mwinja gw’Obwami omu kuyerekana oku bone bwayish’iyusa amazibu goshi ga bene bantu. Rhunashagaluke bwenene okubona oku baguma na baguma omu banafunzi birhu barhangiriza b’Ebibliya bahikire okuba bapainiya b’akasanzi koshi, bapainiya ba pekee, na bagula.
Erhi rhuli e Haïti, narhimanana na Trevor, musole muguma wali misiyonere omw’idîni lya Bamormo, nanaba n’obulyo bw’okuganira naye lugenda Ebibliya mango maguma na maguma. Myaka milebe enyuma z’aho, nayankirira amaruba antumiraga omu kasanzi ntal’irhanyize. Al’iyandisire ntya: “Nabatizibwa oku ntimanano nkulu yayisha! Nnonzize ngaluke e Haïti ngend’ikolera yo nka painiya wa pekee mw’erya eneo nakag’ikoleramwo nka misiyonere w’omw’idîni lya Bamormo.” Ko anajijire ntyo omu myaka minji haguma na mukage.
OKUKOLERA E BULAYA N’ENYUMA Z’AHO OMU AFRIQUE
Rhuli rhwakolera omu Slovénie, mwaka gwa 1994
Rhwarhumwa okugend’ikolera lunda luguma lw’e Bulaya ebihanzo byal’ihirirwe omukolo gwirhu gw’Obwami byali byamarhondera byarhenzibwa. Omu mwaka gwa 1992 rhwahika e Ljubljana, omu Slovénie, hofi n’aha ababusi bani bakuliraga embere bahamire e Italie. Ivita lyaciri lidarhi omu eneo z’e Yougoslavie ya mîra. Etawi y’e Vienne, omu Autriche, n’ebiro by’e Zagreb, omu Croatie, n’eby’e Belgrade, omu Serbie, byo byal’iyimangire omukolo mw’eyo eneo. Ngasi cihugo cahâbagwa oluhuma cal’ishinganinage cibe n’Ebeteli yaco.
Kandi byal’ihûnyire okushub’iyiga olulimi luhyahya n’enkomedu mpyahya. Abantu b’eyo munda bakag’iderha ntya: “Jezik je težek,” nderho zihugwîre, “olu lulimi luba luzibu.” Na kobinali lwali luzibu! Rhwashagalukire obwishwekerezi bwa bene wirhu na bali birhu bali babidu okuyemera empindulo z’ikubuliro, rhwanabona gurhi Yehova akag’ibagisha. Kandi, rhwashub’ibona gurhi Yehova akubûlamwo ebintu ensiku zoshi omu njira y’obuzigire na gurhi ajiramwo ntyo omu mango gakwanine. Emyaka rhwajijire e Slovénie yarhumire rhwasegeza omu bukengere amasomo rhwali rhwamayiga embere rhwanayiga yo agandi masomo mahyahya.
Cikone hali ezindi mpindulo zali embere. Omu mwaka gwa 2000, rhwarhumwa okugend’ikolera e Côte d’Ivoire, omu Afrique de l’Ouest. Enyuma z’aho omu Mwezi gwa 11, 2002, enyanya z’ivita egarhi ka bacikala, barhukûla e Côte d’Ivoire barhuhamikiza e Sierra Leone. Ivita egarhi ka bacikala lyajiraga myaka 11 lyaciyusig’ihwa yo. Kwali kuzibu okurhenga e Côte d’Ivoire buzira kulaliza. Cikone, amasomo rhwali rhwamaciyigiriza garhurhabala okugendekera rhwaba n’omwishingo.
Rhwasegeza obwenge oku bantu banji bal’ilonzize okuyiga okuli eyo munda n’oku bene wirhu na bali birhu b’obuzigire, balemberaga ivita omu myaka minji. Barhal’igwerhe bintu binji by’omubiri, cikone bakag’ilonza okushangira ebi bal’igwerhe haguma n’abandi. Mwali wirhu muguma aha Debbie emishangi. Erhi Debbie alonza okulahira, oyo mwali wirhu amuseza omu kuderha ntya: “Omu mango g’ivita, bene wirhu b’omu bindi bihugo barhurhabire. Kano kakola kasanzi kirhu k’okurhabala.” Rhwacihiriraho omuhigo gw’okuyiga olwiganyo lwabo.
Buzinda rhwagaluka e Côte d’Ivoire, cikone akavulindi omu by’epolitike kashub’izuka. Muli ntyo omu Mwezi gwa 11, 2004, barhukûla e Côte d’Ivoire omu kurhuhêka omu hélicoptère, ngasi muntu ayaka n’enshoho ya bilo 10 yone. Rhwagwishira okw’idaho budufu omu kambi k’abasoda Bafaransa, n’olusiku lwakulikiraga rhwahêkwa e Suisse. Erhi rhuhika oku tawi hofi aha midi y’obudufu, Ekomite y’Etawi n’abalimu b’amasomo gakag’ihamagalwa Shule ya Mazoezi ya Kihuduma barhuyegereza n’obushagaluke omu kurhuhobera, barhuha ebiryo bidurhu, n’e chocolats nyinji z’e Suisse. Oko kwarhuhuma oku murhima bwenene.
Ali aganiza ababunga omu Côte d’Ivoire, mwaka gwa 2005
Rhwarhumwa okugend’ikolera kasanzi kalebe e Ghana n’enyuma z’aho rhwashub’igaluka e Côte d’Ivoire enyuma z’okuhwa kw’akavulindi egarhi ka bacikala. Olukogo lwa bene wirhu lwarhurhabala okulembera ezo nkananga z’okuyaka n’okuhâbwa emikolo ya kasanzi kalebe. Nie na Debbie rhwayemire oku, ciru akaba obuzigire liba irhegeko omw’ikubuliro lya Yehova, rhurhashinganini rhubone nka bunahabe buzira bushiru boshi-boshi. Okuderha okuli, ciru n’ago mango g’amazibu gahikire okuba cigabi c’obulagirire bwenene c’okukomerezibwa kwirhu.
OKUJA E MOYEN ORIENT
E Moyen Orient, mwaka gwa 2007
Omu mwaka gwa 2006, rhwapata amaruba kurhenga oku biro bikulu garhumanyisagya oku rhurhumirwe okugend’ikolera e Moyen Orient. Kandi eyo munda rhwarhimanana n’ebintu bihyahya by’okusomeza, amazibu mahyahya, endimi mpyahya, n’enkomedu mpyahya. Rhwal’igwerhe bintu binji bya kuyiga mw’eyo eneo yalimwo mazibu manji enyanya z’eby’epolitike n’eby’idîni. Rhwashagalukira obunji bw’endîmi zali omu bigamba rhwanabona ecinyabuguma cirhenga omu kukulikira obulongozi bw’eciteokrasi. Rhwashagalukira bene wirhu na bali birhu bulya banji muli bo bakag’ilembera n’oburhwali okuhagalikwa n’abantu b’emilala yabo, ababo banafunzi, ababo banyakasi, n’abalungu.
Rhwaja oku ntimanano yago-yago y’omu mwaka gwa 2012 yajiragwa e Tel Aviv, omu Israeli. Kurhenga oku Pentekoste mwaka gwa 33 Kano Kasanzi Kirhu (K.K.K.), eyo yo yali ntimanano nkulu ntangiriza yashubuzagya abantu ba Yehova banji bwenene mw’eyo eneo. Ako kali kasanzi karhakayibagirwa!
Mw’eyo myaka, rhwarhumwa rhulambagirire cihugo cilebe omukolo gwirhu guba guhanzibwemwo. Rhwahêka bicapo birhu biguma na biguma, rhwashangira omu mukolo gw’amahubiri, rhwanaja oku ntimanano ndebe z’omuzunguko zirhaliko bantu banji. Abasoda bagwerhe ebikolanwa by’okulwa ivita, n’emikange yali ngasi hantu, cikone rhwaciyumva omu bulanzi amango rhwajaga rhwalambagira omu bwifulikwe haguma na bahubiri basungunu.
OKUGALUKE E AFRIQUE
Ndi narheganya ehotuba omu Congo, mwaka gwa 2014
Omu mwaka gwa 2013, rhwahâbwa omukolo guli lubero bwenene: rhwarhumwa okugend’ikolera oku tawi y’e Kinshasa, omu Congo, cihugo cinene ciba cinja bwenene cikone camakabamwo bukenyi bunji bwenene n’amavita kanji-kanji. Oku murhondero rhwaderha erhi, “Rhumanyire e Afrique; rhuli tayari.” Cikone rhwacigwerhe binji bya kuyiga, ci bwenene erhi rhuja rhwabalamira ahantu harhali mabarabara n’amarheme erhi bilalo. Rhwabwine bintu binji binja by’okusegezako obwenge, bihiziremwo obulembedu n’omwishingo gwa bene wirhu na bali birhu ciru akaba bagwerhe amazibu g’okubula ensaranga, obuzigire bwabo oku mukolo gw’amahubiri, n’obushiru bwabo bw’okukaja oku ntimanano z’ecigamba n’oku ntimanano nkulu. Rhwacibwinire gurhi omukolo gw’Obwami gwajaga gwajira amajambere kugerera oburhabale bwa Yehova n’omugisho gwage. Omu myaka yirhu y’omukolo gw’akasanzi koshi omu Congo, rhwaciyigirizize bintu binji by’obulagirire rhwanapata abîra baba nka mulala gwirhu.
Ndi nahubiri omu Afrique du Sud, mwaka gwa 2023
Oku buzinda bw’omwaka gwa 2017, rhwashub’irhumwa okugend’ikolera ahandi hantu; omu Afrique du Sud. Eyo yo tawi nnene rhwamakakolerako, ciru n’emikolo yirhu oku Beteli yali mihyahya kuli rhwe. Eyo munda nayo, rhwagwerhe binji bya kuyiga cikone amasomo rhwaciyigirizagya embere garhabala okurhulongoza. Rhuba rhuzigire bene wirhu na bali birhu banji bamakalembera omu makumi g’emyaka. Kandi biba bya kusomeza okubona omulala gw’Ebeteli gunakole omu cinyabuguma ciru akaba gubamwo abantu b’amarangi g’omubiri gali lubero n’enkomedu ziri lubero. Kuli kulembu okubona oku Yehova ali agisha abantu bage omu kubaha omurhûla, bulya banayambale obumuntu buhyahya n’okukolesa amakanuni g’Ebibliya.
Omu myaka minji, nie na Debbie rhwahâbirwe emikolo y’okushagalusa, rhwakomire enkomedu ziri lubero, rhwanayiga endimi mpyahya. Arhali ngasi mango oko kwali kulembu, cikone ensiku zoshi rhwacibwinire obuzigire bwishwekerezi bwa Yehova kugerera ikubuliro lyage na bene wirhu na bali birhu b’omw’igulu lyoshi. (Enna. 144:2) Amasomo manji rhwaciyigirizize omu mukolo gw’akasanzi koshi, garhumire rhwaba bakozi ba Yehova binja bwenene.
Mvuzire omunkwa bwenene lugenda oku ababusi bani bandezire, oku burhabale bwa Debbie, mukanie muzigirwa; n’oku lwiganyo lwinja lwa bene wirhu na bali birhu b’omw’igulu lyoshi. Oku nie na mukanie Debbie rhuli rhwarhanya oku cigabi cicisigire c’akalamo kirhu, rhuhizire okugendekera rhwayiga agandi masomo kurhenga emw’Omwigiriza wirhu Mukulu.