MUYIGE OBUYEMERE BWABO | AYUBU
“Ntamango Nanaleke Obwishwekerezi Bwani!”
Atamire okw’idaho, omubiri gwage goshi guyunjwire mahurhe madârhi gali galuma bwenene. Obone omu bwenge bawe, oyo muntu atamire anacikunjire, arhanagwerhi misi y’okuja kwahuga enzi ziri zamugwako. Atamire omu lûvù nk’owafîrirwe, ali aciyaga omu kukolesa ehijô. Ahezize bintu binji bwenene, omu nsiku zageraga al’ikenzirwe cikone ene, akola ali agayaguzibwa! Abîra, abalungu, n’abantu b’omu mulala gwage bamuyasire. Abantu boshi, ciru n’abana barho bakola bali bamubonerera. Ali arhanya oku ciru na Nnâmahanga wage, Yehova, naye anamulesire, cikone arhali ntyo ko biyosire.—Ayubu 2:8; 19:18, 22.
Oyo muntu ye wali Ayubu. Nnâmahanga aderha lugenda Ayubu ntya: “Nta muntu omulinganine omu igulu lyoshi.” (Ayubu 1:8) Myaka minji enyuma z’aho, Yehova agendekire abona oku nta wundi muntu mushinganyanya walihisireko Ayubu.—Ezekiyeli 14:14, 20.
K’oli walwisa amarhangulo erhi mazibu? Akaba ntyo, omwanzi guganirire akalamo ka Ayubu gwanakurhuliriza bwenene. Na kandi, gwanakurhabala ohugûkwe oborhere abakozi boshi ba Nnâmahanga bashinganine okuba nabo, k’okuderha, obwishwekerezi. Okuba mwishwekerezi kuli kucishwekera kuli Nnâmahanga, ciru n’amango omuntu ali omu marhangulo anagendekera ajira obulonza bwage. Rhulole ebi rhwakaciyigiriza kugerera Ayubu.
Ebi Ayubu Arhal’imanyire
Bibonekine oku emyanzi eganirire akalamo ka Ayubu, yayandikagwa na Musa mulume mwishwekerezi enyuma z’okufâ kwa Ayubu. Omu kulongozibagwa n’iroho lya Nnâmahanga, Musa arhaganiriraga ebyahikire Ayubu byone, cikone aganirira n’ebyajirikine empingu.
Oku murhonderho gw’ogo mwanzi, rhubwine oku Ayubu al’ilamire akalamo kinja bwenene. Ali birhi bibishi, al’ikenzirwe, anal’imanyikine omu cihugo c’e Usi, eyo eneo nkaba eba omu nord y’e Arabie. Akag’iha abakenyi anakag’ihalira abantu barhagwerhi owabahalira. Ye na mukage balishagalukire okulera bana babo ikumi. Na kulusha byoshi, Ayubu ali mulume wa kiroho. Akag’ijira okwage koshi ly’ashagalusa Yehova, nk’oku bashakuluza bage Abrahamu, Izaki, Yakobo, na Yozefu bakag’ijira. Ak’abo bashosi b’obûko, Ayubu akag’ikola nka kuhani omu mulala gwage, omu kuha Yehova enterekêro enyanya z’abana bage.—Ayubu 1:1-5; 31:16-22.
Buzira kulalira, ebintu byashanja ho n’aho. Rhwasoma okubiyerekire ebyajirikanaga empingu, n’okuciyigiriza lugenda ebintu Ayubu arhal’imanyire. Bamalahika bishwekerezi bal’irhimanine embere za Yehova, amango malahika mugoma Shetani ajaga egarhi kabo. Ciru akaba Yehova al’imanyire oku Shetani anakag’ishobeka Ayubu, yehe asegeza obwenge bwage oku bwishwekerezi bwago-bwago bw’oyo mulume. Shetani ashuza n’obucibone ntya: ‘Ka busha Ayubu arhînyira Nyamuzinda? Wacizongolosa n’oku ishwa lyage, wagisha n’emikolo yage yoshi.’ Shetani aba ashombire abantu bishwekerezi, bulya obwishwekerezi bwabo bunayerekane oku aba ncuku na ndyalya. Shetani aderha oku Ayubu akag’ikolera Nnâmahanga bulya amuhîre ecituliro. Shetani aderha oku erhi Ayubu akaheza ngasi byoshi agwerhe anaheherera Nnâmahanga!—Ayubu 1:6-11.
Ayubu arhakamanyire ebyo byoshi, cikone, Yehova amuha olukengwa lunene lw’okuyerekana oku Shetani aba munywesi. Shetani ayemererwa okuyukiriza ngasi byoshi Ayubu agwerhe. Cikone ahanzibwa okuhuma kuli oyo mulume. Ho n’aho Shetani ajira ogo mukolo gwage gw’okulibuza Ayubu. Omu mulegerege muguma, amahanya ga ngasi lubero garhibukirako Ayubu. Bamubwira oku ebishwekwa byage byahêsirwe, burhangiriza bahêka empanzi n’endogomi, bwa kabirhi bahêka ebibuzi, na buzinda bahêka engamiya. Eby’okugayisa bwenene, abangere bakag’iyabula ebyo bishwekwa banigwa. Ntumwa nguma yabwira Ayubu oku buhanya buguma bwa muli obo bwalerhagwa n’“omuliro gwa Nyamuzinda,” nkaba yali nkuba ya bandaga. Embere Ayubu amanye oku abo bangerea boshi bafîre n’oku ali amaja omu buligo, obuhanya budârhi bwenene bwamuhikira. Amango bana bage ikumi bali omu mwa mukulu wabo, empûsi ndârhi yashaganya enyumpa na ntyo eyo nyumpa yabahongokerako na buzinda boshi bafâ!—Ayubu 1:12-19.
Kuli kuzibu, nkaba birhakanahashikana okurhanya gurhi Ayubu aciyumvirhe. Asharhula emishangi yage, omômwa omukûngu, acîrhîmba okw’idaho. Ayubu aderha oku Nnâmahanga wamuhâga ye onamunyazire. Byanaderhwa oku Shetani akolesize obulenga bwage bw’okulonza okuyemeza Ayubu oku Nnâmahanga wamulerheraga obo buhanya boshi. Lubero n’ezo ntanya za Shetani, Ayubu arhahehereraga Nnâmahanga. Aderha ntya: “Izino [lya Yehova, NWT] likuzibwe.”—Ayubu 1:20-22.
Ayubu arhal’imanyire oku Shetani akag’imushobeka embere za Nnâmahanga
“Akuheherera”
Shetani arhalekeraga aho, akunîra bwenene. Kandi erhi bamalahika bali embere za Yehova Shetani acibiyisha. Yehova acib’icishinga enyanya z’obwishwekerezi bwa Ayubu, agendekire alembera ciru akaba Shetani amulerheraga ago mahanya goshi. Shetani ashuza ntya: “Oluhû lufâ lundi! Ebi omuntu agwerhe byoshi anabijahike mpu ly’afûngira amagala! Ci orhângimulikirakwo okuboko, omuhume oku mubiri n’oku kavuha; we ndahîre! Orhabwîni alogorhera [akuheherera] omu masu gawe!” Shetani aliyemire n’obwalagale oku erhi Ayubu akalwala bwenene anaheherera Nnâmahanga. Okubona Yehova al’ilangalire Ayubu bwenene, ayemerera omushombanyi wage oku alerhere Ayubu endwala, cikone amanye akamuniga.—Ayubu 2:1-6.
Hisanzi hisungunu, Ayubu ahikirwa n’ebi rhwaganiriraga oku murhondero gw’ogu mwanzi. Orhanye okubiyerekire mukage walikola wa bwonjo-bwonjo. Al’ivunisire omurhima enyanya z’okufîrwa na bana bage ikumi, arhacigwerhe omuntu w’okumurhabala alikola ali alola kone gurhi iba ali alibuka n’obulwala budârhi! Erhi ahwerwa ayama ntya: “Bici ocînanîrize kwo omu budahemuka [bwishwekerezi]? Jacira [heherera] oyo Nyamuzinda ocîfire!” Ayubu al’ihugûsirwe oku mukage muzigirwa arhakag’iderha enderho za ntyo. Aderha oku ezo nderho ziri nka za mukazi muhwinja. Ayubu alahira okuheherera Nnâmahanga wage. Arhalogorhaga omu kanwa kage.—Ayubu 2:7-10.
K’omanyire oku ciru akaba ogo mwanzi guli gwa kuyisa, cikone guli gw’okuli gunakuyerekire? Ohugûkwe oku ebyo Shetani ashobekaga Ayubu arhali yene biyerekire, cikone biyerekire abantu boshi. Aderha ntya: “Ebi omuntu agwerhe byoshi anabijahike mpu ly’afûngira amagala.” Omu zindi nderho, Shetani ayerekana oku nta mwene muntu wa kabêra mwishwekerezi kuli Nnâmahanga! Anaderhe oku ciru na nawe orhajira obuzigire bw’okunali kuli Nnâmahanga, aderha oku orhakarhindira okuleka Nnâmahanga ly’ofungira oluhû lwawe. Omu yindi njira aba nk’odesire oku onakakolera Nnâmahanga bulya akuhire ecituliro! Ka wanashagalukira okuyerekana oku Shetani anywesire? Olo lukengwa luhirwe ngasi muguma wirhu. (Emigani 27:11) Rhuganirirage agandi mazibu Ayubu arhimanine nago.
Abarhuliriza b’Obunywesi
Balume basharhu balimanyire Ayubu, baganirirwe nka bîra bage, erhi bayumva amaligo gamuhikire, bamubalamira banajimurhuliriza. Erhi bamulangira barhamanyaga oku ye babwine, bulya yeshi alikola agogomirwe n’endwala, omubiri gwage gwayirhuhire enyanya z’eyo ndwala, gwanashanja goshi-goshi. Abo balume basharhu balimo Elifazi, Bildadi, na Sofari, bacijirisa nk’abagayire bwenene, balaka n’izu linene, banacîgukumulira akatulo okw’irhwe. Buzinda batamala okw’idaho aha burhambi bwa Ayubu buzira kuderha kantu. Babêra aho mugobe muguma, obudufu n’omûshi buzira kushagala. Rhurharhanyagya mpu oko kuhulika kwabo kwali kwa kulonza barhulirize Ayubu, bulya ntaco coshi bamudosize, kantu kaguma babwine kuli Ayubu; gali malumwa.—Ayubu 2:11-13; 30:30.
Erhi bihikira aho, byahûna Ayubu yene arhondeze enganîro. Ayubu arhafulikaga oku akagiciyumva, aheherera olusiku aburhagwa. Buzinda afulûla ebirhumire ali alibuka. Akag’irhanya oku Nnâmahanga ye wamudwirhire ago mazibu! (Ayubu 3:1, 2, 23) Ciru akaba Ayubu acigwerhe obuyemere, cikone al’ilagirire oku kuhâbwa oburhulirize. Cikoki erhi abo bîra bage barhondera okuderha, Ayubu abona oku bacigendekeraga bahulika ko kwali kukulu.—Ayubu 13:5.
Elifazi, ye wali mukulu kulusha ababo anali mukulu kulusha Ayubu, arhondera okuganîra. Buzinda abo bandi babirhi nabo bakulikiza okuderha. Rhwanaderha oku nabo badesire kone nka bihwinja omu kukulikira ebi Elifazi anadesire. Nkaba nderho zabo nguma na nguma zanabonekana nka zirhalimo magosa, bulya bagalukire bintu biguma na biguma abantu balug’iderha kuli Nnâmahanga, baderha oku anakahana abantu babi n’okuhemba abinja. Cikone kurhondera oku murhondero gw’enganîro zabo, bayerekana oku barhayumvizagya Ayubu obwonjo. Elifazi arhanya omu njira ebonekine nka ya bwenge, cikone arhahugûkagwa ebintu by’obulagirire by’okuli, aderha oku erhi akaba Nnâmahanga aba mushinganyanya ananahane abantu babi, bicigi rhwakaderha okubiyerekire Ayubu? Ka Ayubu arhali muntu mubi omu njira ndebe erhi omu yindi?—Ayubu 4:1, 7, 8; 5:3-6.
Cikone, Ayubu arhashagalukiraga ezo ntanya. Alahira n’obwalagale ezo ntanya zabo. (Ayubu 6:25) Cikoki oko kwarhuma abo barhuliriza basharhu ba Ayubu babona eyindi njira y’okumuvuna omurhima, bayerekana oku ali ahanwa enyanya z’amagosa mafulîke; na ntyo ashinganine okuhikirwa n’ebyo bintu bibi byamuhikiraga. Elifazi ashobeka Ayubu oku ali muhalanjisi, na mubi, arhanayoboha Nnâmahanga. (Ayubu 15:4, 7-9, 20-24; 22:6-11) Zofari ahanûla Ayubu oku aleke amabi, arhacigendekeraga ashagalukira ecaha. (Ayubu 11:2, 3, 14; 20:5, 12, 13) Bildadi yehe alogorha. Aderha oku abana ba Ayubu bajijire ecaha, co cirhumire bahikirwe n’ebi balishinganine!—Ayubu 8:4, 13.
Ahali hw’okurhuliriza Ayubu, abîra bage basharhu bamuyushulira amalumwa
Okuba n’Akarhinda Kuyerekera Obwishwekerezi!
Abo balume bali bamajira amagosa, cikone bacibijira agandi magosa mabi kulusha. Barhabaga n’akarhinda okubiyerekire obwishwekerezi bwa Ayubu bone, cikone baba n’akarhinda kuyerekera entanya z’okuba mwishwekerezi! Omu nderho zage z’omurhondero, Elifazi aderha oku, anabonekirwe n’eciremwa c’okuyobohya c’iroho. Enyuma z’okurhimanana n’eco ciremwa, Elifazi ashwinja enderho zage ntya: Nnâmahanga “arhacikubagira lwoshi bambali bage, na bamalihika bage anababonekwo obubî.” Ezo ntanya zage zal’iyerekine oku mwene muntu arhakahashishagalusa Nnâmahanga! Enyuma z’aho, Bildadi aderha oku, obwishwekerezi bwa Ayubu burhali bwa bulagirire kuli Nnâmahanga, ci n’obwishwekerezi bw’omuntu oli nka muvunyu!—Ayubu 4:12-18; 15:15; 22:2, 3; 25:4-6.
K’okola olonzize okurhuliriza muntu mulebe oli wayumva amalumwa bwenene? Kurhaba kulembu okujira ntyo. Cikone, rhwanaciyigiriza binji okubiyerekire amagosa gajiragwa n’abo balume basharhu, ci bwenene lugenda ebi rhurhashinganini rhuderhe. Omu nderho zabo mbi na za kuvuna omurhima baderhaga, ciru ntaliguma barhahamagire Ayubu okw’izino lyage! Okurhashibirira amalumwa Ayubu akagigeramwo kwarhuma barhamukoleraga n’obwonjo.a Co cirhumire erhi muntu mulebe oba ozigire akaba ali omu mazibu, wanalonza gurhi wakaganira naye n’obushagaluke, omushibirire, onamukolere n’obwonjo. Ojire okwawe koshi ly’omurhabala abe n’obuyemere busêzire n’oburhwali, n’okumurhabala alangalire Nnâmahanga n’okuyemera oku aba mwinja, wa bwonjo, na mushinganyanya. Ntyo ko Ayubu akajirire abo bîra bage nka bo bali omu kanga alimo. (Ayubu 16:4,?5) Cikone, gurhi ajijire lugenda akarhinda kahiragwa kuyerekera obwishwekerezi bwage?
Ayubu Agendekire Aba Mwishwekerezi
Oku murhondero gw’ezo nganîro, Ayubu ali erhi amaciyumva kubi bwenene. Kurhangira aha murhondero, al’imanyire oku ebyo binwa “biyehûkanwe n’empûsi” byanali “bya nyakubula-bulangalire.” (Ayubu 6:3, 26) Rhwanahugûkwa bulya gurhi aderhaga ntyo. Enderho zage zayirekine gurhi akag’iciyumva omu kandalala. Na kandi zayerekine oku arhal’ihugûsirwe ebintu byoshi. Enyanya z’obuhanya bwarhibukiragako Ayubu n’omulala gwage, n’eciremwa c’iroho omwîra wage abonaga, byarhuma Ayubu arhanya oku Yehova ye wamulerhire ebyo byoshi. Bulya arhal’imanyire ebintu by’obulagirire byabire, ebi akag’iderha byal’iyimangire oku ntanya zage kone.
Ciru akaba ntyo, Ayubu ali mulume wa buyemere bunji. Nderho nyinji adesire omu kasanzi k’ezo nganîro ziyerekine ntyo. Ezo nderho ziri z’okuli, nyinja, zinaciri zarhuha omurhima ene. Buzira burhabale bwa Nyamuzinda, nta muntu wakahash’iderha amorhere ga Nnâmahanga nk’oku Ayubu ajiraga. Kwa lwiganyo, adesire oku erhi Yehova alema ‘igulu alimanika oku busha,’ adesire ntyo myaka minji erhi n’abasoma eby’esiyanse barhasag’imanya oku ntyo kw’igulu liba liyosire.b (Ayubu 26:7) N’erhi aganirira okubiyerekire obulangalire bwage bw’amango gayisha, aganirira ebi abalume bw’obuyemere bali bamaderha myaka minji embere z’aho. Ayubu aliyemire n’obwalagale oku erhi akafâ, Nnâmahanga anamukengere, arhakanabula kumugalulira obuzine.—Ayubu 14:13-15; Abahabraniya 11:17-19, 35.
Bicigi rhwakaderha okubiyerekire obwishekerezi? Kanji-kanji, Elifazi n’abîra bage babirhi bakaderha oku obwishwekerezi bwa mwene muntu burhaba bwa bulagirire omu masu ga Nnâmahanga. Ka Ayubu ayemire ezo ntanya z’obunywesi? Nanga ciru n’ehitya! Ayubu ayerekine oku Nnâmahanga anakabona obwishekerezi oku buli bwa bulagirire. Okubiyerekire Yehova, Ayubu aderha n’obwalagale ntya: “Amanyirira oku ndi mwêru-kwêru [mwishwekerezi].” (Ayubu 31:6) Na kandi, Ayubu ahugûkwa oku entanya z’abarhuliriza bage bw’obunywesi zayerekine oku bahizire akarhinda kuyerekera obwishwekerezi bwage. Oko ko kwarhumaga Ayubu aderha enderho ndiri, ezo nderho zarhuma abo barhuliriza bage basharhu bahulika.
Ayubu ahugûsirwe bwinja oku, obwishwekerezi bunayerekanwe kugerera akalamo kirhu ka ngasi lusiku. Co carhumaga kugerera ebijiro n’akalamo kage akagiyerekana oku ali mwishwekerezi. Kwa lwiganyo, ntamango aharamize ensanamu. Akagikolera abalungu bage n’obwonjo n’obukenge; agendekire aba n’olugenzi lwinja, akagishibiriza obuhya bwage; na kulusha byoshi agendekire abêra mwishwekerezi kuli Nnâmahanga muguma w’okuli, Yehova. Co cakarhumire Ayubu aba n’oluhuma lw’okuderha ntya: “Kuhika nninde nfâ, ntamango nanaleke obwishwekerezi bwani!”—Ayubu 27:5; 31:1, 2, 9-11, 16-18, 26-28.
Ayubu alahira okuleka obwishwekerezi bwage
Oyige Obuyemere bwa Ayubu
Ka nawe ojira entanya zi nka eza Ayubu lugenda obwishwekerezi? Okuderha oku oli mwishwekerezi kuba kulembu, cikone kushimbana n’oku Ayubu ahugûsirwe obwishwekerezi, rhulagiririre okukabuyerekana kugerera ebijiro birhu. Rhunayerekane oku rhuli bishwekerezi kuli Nnâmahanga omu kucihâna kuli ye n’omurhima goshi, omu kumurhumikira n’okujira omu kalamo kirhu ebi abwine oku biri binja, ciru akaba rhuli rhwalwisa amazibu. Erhi rhwakajira ntyo, kobinali rhwanashagalusa Yehova n’okugayisa omushombanyi wage, nk’oku Ayubu ajiraga. Eyo yone njira rhwakayigamwo obuyemere bwa Ayubu!
Cikone, omwanzi guganirire Ayubu gurhacihwera aha. Enyanya z’okuhalira obushinganyanya bwage abula olugero, anayibagira okuhalira Nnâmahanga. Al’ilagirire oku kuhâbwa amahano g’ekiroho ly’akubûla oko akag’ibona ebintu. Na kandi acigwerhe malumwa manji, anali omu bulagirire bw’okurhulirizibwa. Bici Yehova ajirire oyo mulume w’obuyemere na mwishwekrezi? Ecindi cigabi c’eyi myanzi cayish’ishuza kw’er’idoso.
a Akantu k’okugayisa, kuli kubona oku Elifazi n’abîra bage barhanyize oku bali baganiza Ayubu n’obwonjo, nkaba bulya barhajaga baderha n’izu linene. (Ayubu 15:11) Cikone, ciru n’enderho zidesirwe n’izu ly’obûtudu, zanaba nkali na za kuvuna omurhima.
b Okubiyerekire ebi rhumanyire ene, enyuma za myaka 3 000 Ayubu adesire ezo nderho, lyo abantu basoma esiyanse bayerekine oku igulu lirhalagiriri okuba na kantu kalebe liyimangireko. Bene bantu bakarhôla igulu enfoto erhi banali omu cirere, ezo nfoto zayerekine n’obwalagale ezo nderho za Ayubu oku ziri z’okuli.