Ebicapo Bikolesibwe omu Ibugu ly’Entimanano Omukolo n’Akalamo k’Omukristu
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
NSIKU 6-12/11
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 13-14
“Omuntu nk’Amafâ, k’Ankacishubilama?”
w99-SW 15/10 buk. 3 cif. 1-3
Okucihangana Kwirhu lyo Rhulama Nsiku Nyinji Bwenene
Ciru n’ene bantu basungunu bone barhaba bayemire entanya lugenda oku akalamo kaba ka nsiku nsungunu, ntanya zayandikagwa hakola hali myaka 3 500. Bantu banji banakabonekena oku barhaba barhimusirwe okubona akalamo kali ka nsiku nsungunu n’okuba abantu banakashosihala n’okufâ. Co cirhumire bene bantu bakolesize njira nyinji omu kalamo kabo lyo balonza okuyushûla ensiku z’akalamo k’omuntu.
Omu nsiku za Ayubu, Abamisri bakag’ilya amahegere g’ensimba omu kulonza bacib’igendekera baba misole. Muhigo muguma mukulu gwali ho omu mango ga mîra, kwali kulonza obufumu bw’okuyushûla ensiku z’akalamo. Bantu banji bakag’itula ebintu by’enoro ago mango bali yemire oku enoro yatulagwa n’omuntu yankarhumire abantu balama buzira kufâ, n’oku okulira oku nsahani yatulagwa n’enoro kwakag’irhuma ensiku z’akalamo zayushûka bwenene. Bashinwa ba mîra b’omu idîni lya Tao bali yemire oku okukolesa njira ndebe y’okurhanya, okucikomereza okuyisa omu njira ndebe, erhi okulya biryo bilebe kwakashanjire bintu bilebe omu mubiri gwabo n’oku kwakarhumire barhakafâ.
Omuvumbuzi w’e Espagne ohamagalwa Juan Ponce de León ali manyikine nka muntu wakag’ijira obusagasi bwenene ly’apata ebintu byakarhuma omuntu agendekera aba musole. Doktere muguma w’omu karne ka 18 ahanûla omu citabu cage cihamagalwa Hermippus Redivivus oku abanyere b’emisole baciri babikira bakahirwa omu cumpa cisungunu amango g’enkuba nzindikiriza na ntyo omûka bayisa gwanahirwa omu rhucupa lyo gukakolesibwa omu kuyushûla ensiku z’akalamo. Nta bulenga ciru n’obuguma egarhi k’obo boshi bwadwirhe amalehe minja.
w15-ZS 15/4 buk. 32 cif. 1-2
K’Omurhi Gwakubirwe Gwanacibimera?
ERHI wakashushanya omurhi gw’omuzeti gukola kushosihire n’omurhanda gw’e Lebanoni, ogo murhi gw’omuzeti gwanabonekana guli munyi bwenene. Cikone omurhi gw’omuzeti gujira obuhashe bwago-bwago bw’okulama nsiku nyinji. Byabonekine oku mirhi miguma na miguma y’emizeti ekola egwerhe myaka 1 000. Emizi y’omurhi gw’omuzeti enelandire kuli bwenene na ntyo enaguhe emisi y’okucib’imera erhi bakagushereza. Oku eyo mizi ecigendekire yalama, ogo murhi gunacibiyish’imera.
Omulume w’obuyemere Ayubu al’iyemire n’obwalagale oku ciru akafâ, akacibirilama. (Ayu. 14:13-15) Akolesa olwiganyo lw’omurhi—nkaba murhi gw’omuzeti ly’ayerekana obulangalire bwage omu buhashe bwa Nnâmahanga bw’okumufûla. Ayubu aderha ntya: “Omurhi gujira obulangalire, banagutwe gunashub’ishabuka.” Erhi enkuba erhondera okuniya, n’erhi ecanda cihwa, emizi y’ecikundukundu c’omurhi gw’omuzeti gwali gwayumire enagurhabale gucibimera, na ntyo “gunalêrhe amashami nka murhi murhô.”—Ayu. 14:7-9.
w11-ZS 1/3 buk. 22 cif. 5
“Wanabe n’Irala Linji”
Enderho za Ayubu zirhuyigirizize oku Yehova aba arhuzigire bwenene. Ajira obwira bwago-bwago haguma n’abantu bacihira omu maboko gage aka Ayubu, banaleka ababumbe n’okubajira bantu ba bulagirire bwenene omu masu gage. (Izaya 64:8) Yehova anabone oku abakozi bage bishwekerezi bali ba ngulo ndarhi. Agwerhe “irala linji” ly’okufûla abishwekerezi bage bafîre. Musomi muguma ayerekine oku oluderho lw’Ecihabraniya lwahugûlagwa ‘irala’ luli “luguma lw’omu nderho nzirho bwenene luyerekine okucifinja bwenene.” Kobinali, Yehova arhakengera kone abakozi bage bafîre, cikone kandi, anacifinje bwenene okucib’ibagalulira obuzine.
Obuhiri bw’Ekiroho
it-1-F buk. 412
Oluvu
Oluvu kandi lwakag’ikolesibwa omu kuganirira ebintu bya busha-busha, ebintu birhali bya bulagirire. Kwa lwiganyo Abrahamu ali manyire oku embere za Yehova, ali “Katulo na luvû.” (Murh. 18:27; na kandi olole Iz. 44:20; Ayu. 30:19.) Na Ayubu ashushanya enderho z’abarhuliriza bage b’obunywesi n’“emigani . . . y’omu katulo [luvu].”—Ayu. 13:12.
NSIKU 13-19/11
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 15-17
“Elifazi Ayerekine Gurhi Omuntu Akabula Burhuliriza Owundi”
w05-SW 15/9 buk. 26 cif. 4-5
Ohagalike Entanya Mbi!
Omu hotuba zage isharhu zoshi, Elifazi ahâna entanya ziyerekine oku Nnâmahanga anakahûna abakozi bage ebintu bizibu bwenene, n’oku nta kantu abakozi bage bakajira kakamusimisa loshi. Elifazi abwira Ayubu ntya: “Ciru Nyamuzinda arhacikubagira lwoshi bambali bage, na bamalahika anababonekwo obubî.” (Ayu. 4:18) Enyuma z’aho Elifazi aderha ntya lugenda Nnâmahanga: “Lola oku ciru abatagatifu bage arhacikubagirabo, n’amalunga garhaba mêru-kweru omu masû gage.” (Ayu. 15:15) Elifazi adosa ntya: “Bici kwankakwanana Nyakasane [Yehova] okaba mushinganyanya?” (Ayu. 22:3) Bildadi naye ali yemire ezo ntanya, na ntyo aderha ntya: “Lola omwezi gonene, wanabona gutulwîre, nazo enyenyezi zirhaba nyêru-kwêru omu masu ga [Nnâmahanga].”—Ayu. 25:5.
Rhushinganine rhube masu lyo rhurhag’ishumibwa n’entanya ziri nk’ezo. Ezo ntanya zanarhuma rhwakaciyumva oku Nnâmahanga arhuhûnyire ebirhurhalusire olugero. Okuba n’entanya za ntyo kwanahira obwîra bwirhu haguma na Yehova omu mazibu. Na kandi, erhi rhwakaba n’entanya za ntyo, gurhigi rhwakajira erhi rhwakahâbwa obuhane rhwal’ilagiririko? Ahali h’okuyemera n’obwirhohye amahano barhuhire, omurhima gwirhu ‘gwanaba Nyakasane [Yehova] ye gutumuza,’ na ntyo rhwanagendekera rhwamubikira akarhinda oku murhima. (Mig. 19:3) Kobinali oko kwanashereza bwenene ehali yirhu y’ekiroho!
w15-ZS 15/2 buk. 9 cif. 16
Oyige Obwirhohye bwa Yezu n’Obwonjo Bwage
16 Enderho zirhu z’obwonjo. Obwonjo bwirhu oku biyerekire abandi bunarhushumye “rhuderhe omu njira y’okurhuliriza abavunisire omurhima.” (1 Ts. 5:14, NWT) Bici rhwakaderha lyo rhuha abo bantu omurhima? Rhwanabaha omurhima omu kubayeresa kugerera enderho zirhu oku kobinali rhubashibirire. Rhwanabavuga omunkwa kurhenga oku murhima lyo rhubarhabala babone amorhere gabo minja n’obuhashe bwabo. Rhwanabakengeza oku Yehova abakûlwire emunda omugala ali, co cirhumire bali ba ngulo ndarhi omu masu gage. (Yn. 6:44) Rhwanabayemeza n’obwalagale oku Yehova anashibirire bwenene abakozi bage bagwerhe “emirhima egayire” erhi “bavunisire omurhima.” (Enna. 34:18, NWT) Enderho zirhu z’obwonjo zanafumya balya balagirire oku burhulirize.—Mig. 16:24.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w06-SW 15/3 buk. 14 cif. 11
Ebintu by’Obulagirire by’omu Citabu ca Ayubu
7:9, 10; 10:21; 16:22—K’Ezi nderho ziyerekine oku Ayubu arhagwerhe obuyemere omu bufûke? Ezi ziri ntanya lugenda akasanzi ka Ayubu kayishire ka hofi-hofi. Bicigi alonzagya okuhugûla? Omu njira nguma alonzagya okuderha oku erhi akafîre, abantu al’ilamire nabo omu mango gage barhakacimubwine. Naye arhakacigalusire aha mwage erhi kubamanya kuhika akasanzi Nnâmahanaga ahizire ho kahike. Nkaba kandi Ayubu alonzagya okuhugûla oku nta muntu wankacikûla yenene omu nshinda. Ecitabu ca Ayubu 14:13-15 ciyerekine n’obwalagale oku kobinali Ayubu agwerhe obulangalire omu bufûke bw’amango gayisha.
NSIKU 20-26/11
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 18-19
“Orhalekereraga Ciru n’Ehitya Abinyu Bemezi”
Bici Rhwakaciyigiriza Kugerera Emirenge ya Yezu
9 Wanarhabala abafîrirwe. Yezu arhalakaga haguma na Mariya na Marta kone, ci abayumvirhiza n’okubarhuliriza. Nirhu ntyo ko rhwakajirira abafîrirwe. Mugula muguma olama e Australie, ohamagalwa Dan, adesire ntya: “Enyuma z’okufîrwa na mukanie, nal’ilagirire oku burhulirize. Bene wirhu na bakabo bakayisha omushi n’obudufu lyo banyumvirhiza. Bakagindeka mbabwire gurhi ndi naciyumva barhanakagiciyumva kubi mpu bulya ndinalaka ngasi kasanzi. Bakampa oburhabale, nk’okushuka omutuga gwani, okugendigula ebi ndagirireko n’okunyendera ebiryo amango ntahashiri okujira ntyo. Banakag’ishenga haguma na nani ngasi mango. Bayerekana oku bali bîra b’okunali ‘omu mbaka.’” —Mig. 17:17.
Erhi Omuntu Ozigira Akaleka Yehova
16 Ogendekere warhabala abantu baciri bishwekerezi b’omulala gw’omuntu watenzirwe. Kulusha agandi mango goshi, balagirire oku buzigire bwawe n’okuhâbwa omurhima. (Hb. 10:24, 25) Agandi mango, abantu b’omulala gw’owatenzirwe banabone oku bene wirhu na bali birhu baguma na baguma barhacibaganiza. N’oko kunarhume baciyumva nka nabo batenzirwe. Orhayemeraga oko kwahika! Emisole ababusi babo batenzirwe bo balagirire bwenene oku kuvugwa omunkwa n’okuhâbwa omurhima. Maria, iba atengagwa n’okuleka omulala, adesire ntya: “Bîra bani baguma na baguma bakayisha aha mwani n’okundekera ebiryo n’okuntabala okuyiga Ebibliya haguma n’abana bani. Bakayumva amalumwa gani n’okulaka haguma na nani. Bakampalira erhi abantu bakanderhire ebirhali by’okuli. Bampa omurhima bwenene!” —Rm. 12:13, 15.
w90-SW 1/9 buk. 22 cif. 20
K’Oli Wacihangana Okuhikira Emihigo y’Ekiroho?
20 Embaraza y’abagula eshinganine ehugûkwe oku okuleka omukolo gwago-gwago omu cigamba kwanarhuma omuntu wali mugula erhi murhabazi w’abagula avunika omurhima, ciru akaba yene wahigaga okujira ntyo. Erhi akaba oyo muntu arhatengagwa, cikone abagula babone oku oyo mwene wirhu avunisire omurhima, abagula bashinganine bamuhe oburhabale bw’ekiroho omu njira y’obuzigire. (1 Abatesalonika 5:14) Bashinganine bamurhabale ahugûkwe oku ali wa bulagirire omu cigamba. Ciru akaba ahâbirwe amahano, nkaba birhakahûna hagere kasanzi kanji embere omuntu mwirhohye wanagayemire acibihâbwa emikolo yago-yago omu cigamba.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w94-SW 1/10 buk. 32
Obuhashe bw’Enderho Nyinja
Cikone, erhi Ayubu aba alagirire oku kuhâbwa omurhima, Elifazi n’ababo barhaderhaga enderho nyinja. Bakatumuza Ayubu omu kuderha oku ashinganine abe ajijire kantu kalebe kabi anakafulika. (Ayubu 4:8) Okubiyerekire ako kanga, ntanya ndebe z’Ebibliya (The Interpreter’s Bible) zidesire ntya: “Ebi Ayubu alagirireko ziri nderho za bwonjo kurhenga okumurhima gw’omuntu. Cikone ebi ali ayumva ziri nderho zikulikirine z’okunali z’okugalukira-galukira z’idîni n’ez’olugenzi.” Ayubu aciyumva kubi bwenene omu kuyumva enderho za Elifazi n’ababo kuhika aderha ntya n’izu linene: “Yâgi! Mangaci mwaleka okukazimbabaza omurhima, mwandibuzize n’ebinwa binyu?”—Ayubu 19:2.
Rhurhahîra rhukarhuma owirhu mukozi wa Yehova alaka enyanya z’okuvunika omurhima bulya rhwamubwizire enderho zirhali nyinja, zirhanali za buzigire. (Oshushanye n’Olushika 24:15.) Mugani muguma gw’Ebibliya gurhurhônzire ntya: “Olulimi lwo luyirha lwo lunaciza, omuntu akaderha bwenene, anaderhe ak’amuyirha.”—Emigani 18:21, Mashi Bible.
NSIKU 27/11 –NSIKU 3/12
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 20-21
“Arhali Obugale Omuntu Agwerhe bo Buyerekana oku Ali Mushinganyanya”
w07-SW 1/8 buk. 29 cif. 12
K’Oba “Mugale Embere za Nnâmahanga”?
12 Yezu ayerekine omu nderho zage oku hali olubero egarhi k’okuba mugale embere za Nnâmahanga n’omuntu okubîka birugu binji, erhi kucilundikira yene ebintu by’omubiri. Muli oko Yezu al’ilonzize okuderha oku akantu k’obulagirire bwenene omu kalamo kurhali kucilundikira ebintu by’omubiri erhi bugale erhi okushagalulwa n’ebi rhwakaba rhugwerhe. Lubero n’oko, rhushinganine rhukolese ebi rhugwerhe omu njira yarhurhabala rhuzibuhye, erhi kuyubaka obwîra bwirhu haguma na Yehova. Okujira ntyo kobinali kwanarhujira rhube bagale embere za Nnâmahanga. Bulya gurhi? Bulya oko kunarhume arhugisha bwenene. Ebibliya erhubwizire ntya: “Omugisho gwa Yehova—kugaza gugaza, arhanayushûla amalumwa haguma nago.”—Emigani 10:22, NWT.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w95-SW 1/1 buk.9 cif. 19
Okuhima Shetani n’Emikolo Yage
19 Biri byakushagalusa okubona Ayubu, mukozi wa Nnâmahanga ahimire “emirhanyo minene” Shetani alerhaga kugerera Elifazi na Sofari. (Ayubu 4:13-18, Mashi Bible; 20:2, 3) Enyanya z’oko Ayubu aba n’“amababale,” garhumaga arhondera aderha ‘ebinwa . . . bidwirhe byahahabuka’ lugenda “ebishugi” byakag’imubabaza obukengere. (Ayubu 6:2-4; 30:15, 16) Elihu ayumvirhiza Ayubu n’obwirhonzi anamurhabala buzira bulyalya abone ebintu byoshi nk’oku Yehova akag’ibibona. Ko n’oko ene nalyo abagula b’obwonjo banayerekane oku bashibirire balya boshi bababîre omu kurhajira ebintu byakarhuma bayumva oku “bamazidoherwa” bwenene n’akanga balimwo. Lubero n’oko, aka Elihu, banabayumvirhize n’obutudu n’enyuma z’aho banabashîge amavurha g’okurhuliriza g’Akanwa ka Nnâmahanga. (Ayubu 33:1-3, 7; Yakobo 5:13-15) Co cirhumire ngasi muntu oli walibuzibwa ekandalala n’ebintu by’okuyobohya bwenene, bibe by’okuli erhi bya kurhanya kone, erhi ngasi muntu ‘oli wafuduka n’ebilôrho . . . n’ebi bali bamuyereka’ aka Ayubu, anabona oburhulirize bw’Amandiko omu cigamba.—Ayubu 7:14; Yakobo 4:7.
NSIKU 4-10/12
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 22-24
“K’Omuntu Ankahash’ibâ wa Bunguke Kuli Nyamuzinda?”
w05-SW 15/9 buk. 27 cif. 1-3
Ohagalike Entanya Mbi!
Entanya z’okuderha oku Nnâmahanga anakahûna abantu ebibarhalusire olugero zigwerhe olushangi n’entanya ziyerekine oku Nnâmahanga anakabona abantu oku bali ba busha-busha. Ehotuba ya kasharhu ya Elifazi erimwo er’idoso: “K’Omuntu ankahash’ibâ wa bunguke kuli nyamuzinda? Nanga, omuntu mwirhônzi aba wabunguke kuli ye yenene.” (Ayubu 22:2) Elifazi ayerekana oku omuntu arhaba wa bulagirire boshi-boshi omu masu ga Nnâmahanga. Omu njira ya busha-busha eri nk’eyo, Bildadi naye aderha ntya: “Kurhigi omuntu ankaba mushinganyanya, embere za Nyamuzinda? Kurhigi ankaba mwêru-kwêru oburhwa n’omukazi?” (Ayubu 25:4) Kushimbana n’ezo ntanya, gurhigi Ayubu muntu wankafîre akakazir’iderha oku ali mushinganyanya omu masu ga Nnâmahanga?
Bantu banji ene bayunjulirine entanya mbi z’okucibona oku barhaba ba bulagirire. Nkaba banaciyumve ntyo enyanya z’omulala bakuliragamwo, amazibu gw’okusezibwa gakaba gabahikire omu kalamo, erhi enyanya z’okushombwa erhi irangi lyabo ly’omubiri lirhuma erhi ishanja lyabo. Cikone kandi Shetani n’abazimu bage banashagalukire okurhuma omuntu avunika omurhima. Erhi bankashumya omuntu akaciyumva oku nta kantu kinja akajira kankashagalusa bwenene Nnâmahanga Ogala byoshi, oyo muntu anahikira aha aheza loshi omwishingo gwage. Omu kasanzi kalebe, omuntu wa ntyo anayehûka, na ciru anahikira aha aleka okukolera Nnâmahanga ozine.—Abahabraniya 2:1; 3:12.
Obushosi n’amazibu g’amagala binarhume rhurhahikiriza ebi rhwakalonzize okujira. Ebi rhuli rhwahikiriza omu mukolo gw’Amahubiri byanabonekana nka biri binyi bwenene kulusha ebi rhwakag’ihikiriza amango rhwaciri misole, amango rhwagwerhe amagala minja, n’amango rhwagwerhe misi minji. Kuli kwa bulagirire bwenene okuhugûkwa oku Shetani n’abazimu bage baba balonzize rhukaciyumva oku ebintu rhuli rhwajira birhali binja bwenene, birhakanarhimusa Nyamuzinda! Rhushinganine rhuhagalike entanya za ntyo.
w95-SW 15/2 buk. 27 cif. 6
Isomo Lugenda oku Rhwakalwisa Amazibu
Abîra ba Ayubu basharhu kandi bamulumisa omurhima bwenene omu kusegeza entanya zabo ahali h’okusegeza obwenge bwarhenga emwa Nnâmahanga. Elifazi arhalusa olugero erhi aderha erhi: “Ciru Nyamuzinda arhacikubagira lwoshi bambali bage,” n’oku okuba mushinganyanya kwa Ayubu erhi okurhaba ye kurhal’ibwizire Nnâmahanga cici. (Ayubu 4:18; 22:2, 3) Kuli kuzibu okurhanya oku hanaba enderho z’okuvuna omurhima bwenene, erhi z’obunywesi zilushire ezo! Birhasomezizi okubona buzinda Yehova akalihire Elifazi n’abîra bage enyanya z’oko kulogorha balogorhaga. Yehova aderha ntya: “Arhali by’okuli mwakag’inderhera.” (Ayubu 42:7, Mashi Bible) Cikone, enderho z’okuyagaza bwenene zaciri enyuma.
w03-SW 15/4 buk. 14-15 cif. 10-12
Emisole Eshagalusa Omurhima gwa Yehova
10 Nk’oku omwanzi guli omu Bibliya guyerekine, Shetani arhahiraga akarhinda oku bwishwekerezi bwa Ayubu bone cikone kandi n’oku bwishwekerezi bwa balya boshi bakolera Yehova; kuhiramwo na nawe. Co cirhumire, omu kuganirira bene bantu boshi, Shetani abwira Yehova ntya: “Ebi omuntu [arhali Ayubu yene ci ngasi muntu] agwerhe byoshi anabijahike mpu ly’afûngira amagala.” (Ayubu 2:4) K’obwine omukolo gwawe mw’ako kanga kazusibagwa na Shetani? Nk’oku Emigani 27:11 eyerekine, Yehova adesire oku hali kantu kalebe wakamuha, kuli kuderha kantu kalebe kakarhuma ashuza olya okamusholoshonza, k’okuderha Shetani. Orhanye k’olo lukengwa—Ogala byoshi akubwizire ohâne ishuzo oku idoso liyorha lihaba ensiku zoshi. Olo luli lukengwa lunene bwenene na lwinja akuhîre! Ka wanahikiriza ebyo Yehova akuhûnyire? Ayubu abihikirizize. (Ayubu 2:9, 10) Yezu naye ko n’oko, ciru na bakozi banji ba Yehova, bahiziremwo misole minji. (Abafilipi 2:8; Amafulûlo 6:9) Na nawe wanajira ntyo. Omanye orhacirhebaga, mw’ako kanga omuntu arhakabula oluhande alunzire okuboko. Kugerera Ebijiro byawe bya ngasi lusiku wanayerekena oku oli warhabala Shetani okusholoshonza Yehova erhi oli walunga Yehova okuboko okushuza Shetani. Ndi ocishozire okulunga okuboko egarhi kabo bombi?
Yehova Anakushibirire!
11 Ka Yehova anashibirire omuhigo warhôla? K’obwishwekerezi bantu banji bayerekine burhakola bunji erhi buyenire lyo Yehova ashuza Shetani? Okuderha okuli, Ibilisi asegize oku nta muntu yeshi-yeshi okolera Yehova mpu bulya amuzigire, bantu banji bayerekine oku obo buli bunywesi. Ciru akaba ntyo, Yehova alonzize ocilunge oluhande lwage mw’ako kanga lugenda oshinganine okurhegeka bulya nawe anakushibirire. Yezu adesire ntya: “Burhali bulonza bwa Sho w’empingu mpu muguma muli aba barhorho ahere.”—Mateyo 18:14.
12 Kobinali, Yehova anashibirire oku ohiga okukolesa akalamo kawe. Emihigo yawe yanarhuma ashagaluka erhi aciyumve kubi. Ebibliya eyerekine n’obwalagale oku ebijiro bya bene bantu binarhume Yehova aciyumva bwinja erhi aciyumve kubi. Kwa lwiganyo, erhi Abaisraheli bakagomera kanji-kanji Yehova, Yehova akag’iba “burhe.” (Ennanga 78:40, 41) Embere z’Enkuba y’Ecihonzi y’omu mango ga Nuhu, erhi ‘amabî g’omuntu garhalusa olugero,’ Yehova “alumwa bwenene omu murhima gwage.” (Omurhondêro 6:5, 6) Orhanye ebi oko kuhugwîre. Erhi wakarhondera okujira ebintu bibi wanarhuma omulemi wawe aciyumva kubi. Oko kurhayerekini oku Yehova aba muzamba n’oku anakagayira busha. Lubero n’oko, aba akushibirire anaba alonzize obe n’omwishingo. Oku bundi, erhi ojira ebintu binja, omurhima gwa Yehova gunashagaluke bwenene. Yehova arhashagaluka kone mpu bulya akola agwerhe ishuzo aha Shetani, cikone kandi bulya anakuhemba. Ananaba alonzize akuhembe. (Abahabraniya 11:6) Kobinali Yehova Nnâmahanga ali Sho w’obuzigire!
Obuhirhi bw’Ekiroho
w04-SW 15/7 buk. 21-22
Ocihirireho Emihigo y’Ekiroho ly’Oshagalusa [ly’Okuza] Omulemi Wawe
Orhanye gurhi Yehova ahikirizize omuhigo gwage gw’obulemi. Enderho “habâ ebijingo, habâ n’esezi,” ziyerekine oku Yehova ahizire olubero egarhi k’orhusanzi rhw’obulemi. (Omurhondêro 1:5, 8, 13, 19, 23, 31, Mashi Bible) Oku ngasi murhondero gw’akasanzi k’obulemi Yehova al’imanyire omuhigo gwage n’ebi al’ilonzize okujira mw’olo lusiku. Na ntyo Yehova ahikiriza omuhigo gwage g’obulemi. (Amafulûlo 4:11) Omulume w’obuyemere Ayubu adesire ntya: “Oku omurhima gwage [Yehova] gulonzize kwo anajira.” (Ayubu 23:13) Yehova ashinganine abe arhimusirwe bwenene erhi “alola ebi alemaga byoshi” anaderha oku byoshi ‘byali binja’!—Omurhondêro 1:31.
Lyo na nirhu rhuhikiriza emihigo yirhu, rhushinganine rhube n’irala ly’okuyihikiriza. Bici byakarhurhabala lyo rhuba n’irala lya ntyo? Ciru akaba igulu lirhal’igwerhe oku liyosire lirhanalimwo cici, Yehova akag’ibona amalehe akabire nago kugerera obulemi—Yehova ali abwine oku lyakabire linja bwenene, lyakumulerhera obukuze n’irenge. Na nirhu rhwanaba n’irala ly’okujira kantu kalebe omu kurhanya oku malehe ako kantu kalerha n’obunguke rhwaba nabo omu kuhikiriza omuhigo gwirhu. Ntyo ko Tonny ogwerhe myaka 19 ajijire. Arhayibagira ciru n’ehitya oku aciyumvagya oburhanzi erhi alambagirira ebiro by’etawi by’Abahamirizi ba Yehova by’e Europe de l’Ouest. Kurhondera olo lusiku Tony akacidosa ntya omu bukengere bwage; ‘Gurhi akalamo kani kakayorha erhi nakalama aha n’okukoleraho?’ Tony arhalekega okugendekera kwarhanya kw’ako kantu, anajira okwage koshi ly’ahikiriza omuhigo gwage. Enyuma za myaka milebe Tony ashagaluka bwenene erhi efomu yage y’okugend’ikolera oku Beteli eyemerwa!
NSIKU 11-17/12
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 25-27
“Obwikubagirwa Burhaba Buhûnyire Omuntu Abe Mwimana”
it-1-F buk. 1194 cif. 5
Obwishwekerezi
Ayubu. Ayubu, muntu walamaga omu kasanzi k’enyuma z’okufâ kwa Yozefu n’amango ga Musa, aganirirwe nka mulume “mushinganyanya [Hab., tam] na w’okuli, erhi akenga Nnâmahanga n’okucîlanga arhag’ijira amabi.” (Ayu. 1:1, Mashi Bible; olole AYUBU.) Obwishwekerezi bwa bene bantu bwahirwako akarhinda, idoso liyerekire obwishwekerezi bwa bene bantu lya zusibwa erhi Nnâmahanga adosa Shetani lugenda Ayubu erhi Shetani ayisha omu ntimanano ya bamalahika yajiragwa empingu. Shetani ahebaho akarhinda lugenda enterekêro Ayubu akag’iha Yehova omu kuderha oku arhakag’imukolera enyanya z’obuzigire, cikone mpu akag’imukolera enyanya z’ebi Nnâmahanga akag’imuha. Ntyo ahira ho akarhinda lugenda obwishwekerezi bwa Ayubu kuli Nnâmahanga. Ciru akaba Shetani ayemerirwe okunyaga Ayubu ebintu agwerhe ciru n’abana bage, arhahashag’ishereza obwishwekerezi bwa Ayubu kuli Nnâmahanga. (Ayu. 1:6–2:3) Na kandi acib’ishobeka Ayubu oku akahashir’ilembera okuheza obuhirhi bwage n’abana bage omu kasanzi koshi acirigendekire aba n’amagala minja. (Ayu. 2:4, 5) Ciru akaba ashusirwe n’endwala ndarhi bwenene, n’enderho mukage akag’imubwira n’enderho mbi z’abîra bage bakag’ishanja amakanuni ga Nnâmahanga n’emihigo yage zakarhumire aleka obwishwekerezi bwage kuli Nnâmahanga (Ayu. 2:6-13; 22:1, 5-11), Ayubu aderha oku nta mango akabuzire bwaba muntu mwishwekerezi. Aderha ntya: “Kuhika ninde nfâ nta mango nanaleke obwishwekerezi bwani! Nagendekera nalanga obwishwekerezi bwani, na nta mango nanabuleke; ensiku zoshi z’akalamo kani omurhima gwani gurhakantumuza.” (Ayu. 27:5, 6, NWT) Omukubêra mwishekerezi ayerekena oku Omushombanyi wa Nnâmahanaga ali munywesi.
w19.02-ZS buk. 3 cif. 3-5
Olange Obwishekerezi bwawe!
3 Erhi oluderho bwishwekerezi lukolesibwa kuli rhwe bakozi ba Nnâmahanga, lunabe luhugwîre okumuzigira n’omurhima gwirhu goshi n’okucihâna kuli ye n’omurhima gwirhu goshi, n’oko kunarhushumye okuhira obulonza bwage oku nafasi ntanzi omu mihigo yirhu yoshi. Rhuganirire nyiganyo nguma na nguma ziyerekine gurhi oluderho bwishwekerezi lukolesibwa omu Bibliya. Amahugûlo marhanzi gali omu Bibliya g’oluderho “bwishwekerezi” kuli: kuyenera, buzira ishembo. Kwa lwiganyo, Abaisraheli bakag’iha Yehova enterekêro z’ensimba, irhegeko lyal’iyerekine oku ezo nsimba zirhal’ishinganine zibe n’ishembo. (Lev. 22:21, 22) Abantu ba Nnâmahanga barhal’iyemerirwe okuhâna ensimba zirhali yenezize amagulu, amarhwiri, erhi amasu; barhakanahânyire ensimba elwazire. Yehova akag’ibona oku kuli kwa bulagirire eyo nsimba ebe eyenire, erhagwerhi ishembo enali nguma-guma. (Mal. 1:6-9) Rhwanahugûkwa ecakag’irhuma Yehova ashagalukira akantu karhagwerhi ishembo kanayenire. Kwa lwiganyo, erhi rhugula kantu kalebe, libe ilehe, cibe citabu erhi kandi kantu rhurharhôla ebirimwo emirhule erhi ebirhayeniri. Rhuba rhulonzize ebiyenire, ebirhagwerhi ishembo n’ebiguma-guma. Ntyo ko Yehova naye aba alonzize okubiyerekire obuzigire bwirhu kuli ye n’obwishekerezi bwirhu. Bishinganine bibe biyenire, birhagwerhi ishembo na biguma-guma.
4 Ka k’okuderha oku rhushinganine rhube bimana lyo rhuba bishwekerezi? Okuderha okuli, hali amango rhuciyumva oku rhunajire magosa manji. Rhulole bintu bibirhi byakarhurhabala rhurhakag’iyoboha. Burhangiriza, Yehova arhasegeza obwenge bwage oku buzamba bwirhu. Akanwa kage karhubwizire ntya: “Erhi wakalola ebyaha, Yagirwa, Yagirwa ndi wakayêra [kuyimanga]?” (Enna. 130:3) Amanyire oku rhurhaba bimana, amanyire oku rhuba banya byaha, ananarhubabalire bwenene. (Enna. 86:5) Bwakabirhi, Yehova aba amanyire ebi rhwankahasha n’ebi rhurhankahasha. (Osome Ennanga 103:12-14.) Gurhigi rhwakaba bantu bayenire, barhagwerhi ishembo na baguma-guma omu masu gage?
5 Obuzigire bo bwakarhabala abakozi ba Yehova bagendekere babêra bishwekerezi. Obuzigire bwirhu kuli Nnâmahanga, n’obwishwekerezi bwirhu kuli ye nka Larha wirhu w’omu mpingu bushinganine bube buyenire, burhaliko ishembo na buguma-guma. Erhi obuzigire bwirhu bwakaba buyosire ntyo, ciru rhwakarhangulwa rhwanabêra bishwekerezi. (1 Nga. 28:9; Mt. 22:37) Rhucibirhanyako balya bahamirizi basharhu rhwaganiriraga oku murhondero gw’eci cigabi. Cici carhumaga bajira ntyo? K’olya mwananyere arhasima kucishagalusa ebwa masomo, ka gulya musole gwal’ilonzize gubonesibwe nshonyi aha luso, k’olya mulume ogwerhe omulala anal’ilonzize aheze akazi kage? Nanga. Lubero n’oko, bamanyire oku Yehova ajira amakanuni g’obushinganyanya, banali basegeza obwenge bwabo oku bintu byakashagalusa Ishe w’omu mpingu. Obuzigire bwabo kuli ye bunabashumye okumuheba oku nafasi ntanzi omu kalamo kabo. Na ntyo banayerekane oku bali bishwerekezi kuli ye.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w16.11-ZS buk. 9 cif. 3
Rhuba Rhupanzirwe Nk’oku Akanwa ka Nnâmahanga Kayerekine
3 Erhi rhulaba obulemi rhunabone oku Yehova aba Nnâmahanga oyishi panga ebintu bwinja. Ebibliya edesire ntya: “Bumanye Nyamuzinda alemagamwo igulu, bwenge ajiriraga mw’amalunga aha gabêra.” (Mig. 3:19) Ebi rhuba rhumanyire “byo bisungu omu kagarhi k’ebi [Nnâmahanga] ajira,” n’‘ebyo rhwayumvîrhe eri mihwalenge yabyo yone.’ (Ayu. 26:14, Mashi Bible) Ciru akaba ntyo, ebisungunu rhuba rhumanyire lugenda eplanete, enyenyezi, n’amagalaksi binarhushumye okumanya oku ebintu alemire empingu biba bipange bwinja. (Enna. 8:3, 4) Amagalaksi gaba gajijirwe n’emiliyoni y’enyenyezi, na zoshi zinashegûke buzira kavulindi. Biri bya kusomeza okubona gurhi eplanete zizunguluka izuba nka eziri zarhumikira amarhegeko gw’omu ibarabara! Okuderha okuli, oku ebintu biba bipanzirwe omu njira y’okusomeza okw’igulu n’emalunga kunarhurhabale okubona oku rhugwasirwe rhukakuza Yehova, rhumukolere n’obwishwekerezi, n’okumuharamya bulya “ye mulenga walemaga amalunga” n’igulu.—Enna. 136:1, 5-9.
NSIKU 18-24/12
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 28-29
“K’Ojira Irenge Liri nk’Elya Ayubu?”
w02-SW 15/5 buk. 22 cif. 19
Oyerese Abali omu Bulagirire Obuzigire n’Olukogo
19 Emyanzi rhwaganirire eri omu Bibliya esegize oku rhushinganine rhukayereka obuzigire n’olukogo abantu bali omu bulagirire barhakahash’ihikiriza amalagirire gabo bone. Ly’agendekeza iburha lyage omu mulala gwage, Abrahamu al’ilagirire oku burhabale bwa Betweli. Ly’ebivuha bya Yakobo bij’ibishwa e Kanani, Yakobo al’ilagirire oku burhabale bwa Yozefu. Na lyo Noemi aba n’omwimo, al’ilagirire oku burhabale bwa Ruti. Oli Abrahamu, Yakobo, erhi Noemi, ntaye wakahikirizize ago malagirire buzira burhabale. Ko n’oko ene nalyo, rhushinganine rhukayeresa bwenene abali omu bulagirire obuzigire n’olukogo. (Emigani 19:17) Rhushinganine rhuyige omulume w’obuyemere Ayubu wakagishibirira “abagaraganda bakag’ihûna okurhabalwa, n’enfuzi zirhâgwerhe carhabâla” na “owal’ikola hofi afe.” Na kandi, Ayubu ‘akag’irhûliriza emirhima y’abakana, ali masu g’emihûrha, anali magulu gebirema.’—Ayubu 29:12-15, Mashi Bible.
it-2-F buk. 1144 cif. 10
Emishangi
Omu gandi mandiko manji g’Ebibliya, emishangi enakolesibwe omu njira y’olwiganyo. Nka kula e uniforme erhi gundi mushangi gwago-gwago gunayerekana oku omuntu ali w’omu ikubuliro lilebe erhi alunzire cama cilebe okuboko, ko n’oko omu njira y’olwiganyo y’Ebibliya, emishangi enayerekane olukengwa omuntu amahikira, n’emikolo ali ajira epatine n’olo lukengwa, nk’oku olwiganyo lwa Yezu luyerekine lugenda omushangi gw’obuhya. (Mt 22:11, 12; olole OKUMOMWA N’OKUSUKWA; ESANDALE.) Omu Amafulûlo 16:14, 15, Nnawirhu Yezu Kristu arhonzire lugenda okuja iro omu njira y’ekiroho n’okunyagwa ecimanyiso ciyerekana oku omuntu ali muhamirizi mwishwekerezi wa Nnâmahanga w’okuli. Oko kwanalerha amazibu madarhi bwenene amango g’“entambala y’olusiku lukulu lwa Nyakasane Nn’amahanga goshi.”
w09-SW 1/2 buk. 15 cif. 3-4
Bici Izino Liba Lihugwîre?
Ntaye ocishoga izino ahâbwa erhi aburhwa. Cikone, rhwene rhwanahiga irenge lihi rhwaba nalyo. (Emigani 20:11) Ocidose ntya: ‘Yezu n’entumwa zage bacibaga n’obulyo bw’okucishoga izino bampa, izino lihi bakampîre? Izino lihi lyakaba lishinganine okuganirira oborhere bwani bukulu erhi irenge lyani?’
Rhushinganine rhurhanye buzibu-zibu kw’eri idoso. Bulya gurhi? Omwami w’obwenge Solomoni, ayandisire ntya: “Aha wankaluza ebirugu, wankajira izino nkana.” (Emigani 22:1) Okuderha okuli, erhi rhwakaba n’izino linja erhi irenge linja omu lubaga, rhunabe na kantu kalebe k’obulagirire bwenene. N’akantu k’obulagirire bwenene, erhi rhwakaba n’izino linja omu masu ga Nnâmahanga, rhwayish’iba n’obuhirhi bw’ensiku n’amango. Omu njira ehi? Nnâmahanga alaganyize oku ayandika amazino ga balya bamurhinya omu “citabu c’okukengeza,” n’oku ayish’ibahemba omukubaha obuzine bw’ensiku n’amango.—Malakiya 3:16; Amafulûlo 3:5; 20:12-15.
Obuhirhi bw’Ekiroho
g00-SW 8/7 buk. 11 cif. 3
Okumwemwerhwa—Kuli Kwinja Kuli We!
Ka kobinali okumwemwerhwa kwanashanja ebintu? K’ocikengire amango okumwemwerhwa kwa muntu mulebe kwarhumaga waciyumva bwinja erhi kwakurhulirizagya? Erhi amango okurhamwemwerhwa kwarhumaga waciyumva kubi erhi ciru kwarhumaga waciyumva oku olekerirwe? Kobinali okumwemwerhwa kunashanje ebintu. Kunahume oku muntu oli wamwemwerhwa n’oku muntu warhumaga owundi amwemwerhwa. Ayubu, mulume oganirirwe omu Bibliya, adesire ntya lugenda abashombanyi bage: “Erhi nàmwemwerheragwa embere zabo, boshi banarhangâle. Bakaz’iyankirira n’obuzigire, ngasi cimanyiso ca buzigire c’omu busu bwâni.” (Ayubu 29:24) ‘Ecimanyiso c’obuzigire’ c’omu busu bwa Ayubu, canaba erhi ciyerekire omwishingo gwage erhi obushagaluke bwage.
NSIKU 25-31/12
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 30-31
“Oku Ayubu Agendekire Abêra Acîre”
w10-SW 15/4 buk. 21 cif. 8
Oyase Amasu Gawe Galek’ibona Ebintu Birhashinganini!
8 Abakristu b’okuli nabo banahikirwa n’irala ly’amasu n’ely’omubiri. Co cirhumire Akanwa ka Nnâmahanga karhuhîre omurhima rhucikomereze okucihasha okubiyerekire ebi rhulola n’ebi rhucifinja. (1 Kr. 9:25, 27; osome 1 Yowane 2:15-17.) Omulume mushinganyanya Ayubu, ali muntu wal’ihugûsirwe olushangi luzibu luba egarhi k’ebi omuntu obona n’ebi acifinja. Aderha ntya: “Nali nacîgashire bwenene, oku ntakakonolera omunyere amasu mpu ncîfinje ye?” (Ayu. 31:1, Mashi Bible) Ayubu arhalahiraga kone okuhuma oku mukazi omu njira y’okulonza okujira eby’enshonyi haguma naye, cikone kandi arhakayemire ciru n’ehitya obukengere bwage busegeze entanya za ntyo. Yezu asegize oku obukengere bushinganine bubêre bucîre omu kurhaba n’entanya z’okujira eby’enshonyi erhi aderha ntya: “Ci niehe mmubwizire oku ngasi yeshi wabone omukazi n’okumwifinja, oyu muntu emurhima erhi amuhushirekwo.”—Mt. 5:28.
w08-SW 1/9 buk. 11 cif. 4
Orhanye oku “Byakahikira Enyuma z’Aho”
Embere orhondore okulambagira omw’ibarabara erhi kujira kantu kalebe, ocidose ntya: ‘Ngahi er’ibarabara erhi aka kantu kampêka?’ Okuba nka kwahumuka hisungunu n’okurhanya oku “bintu byakahikira enyuma z’aho” oko kone kwanakurhabala ly’orharhôlaga emihigo erhi kukulikira enjira yakarhuma wahikirwa n’amazibu madarhi. E SIDA, endwala ziyahukira omu kujira ecijiro c’obuhya, amazimi abantu barhal’icirheganyizeko, okugeza izimi, okushereza obwîra, n’ezamiri eri yatumuza omuntu, ago goshi gali mazibu gahikira balya barhashibirira okucidosa ngahi er’ibarabara erhi aka kantu kampêka. Entumwa Paolo yaganirire n’obwalagale obuzinda bw’ibarabara lya balya boshi bajira olugenzi lw’eby’enshonyi. “Barhalimwo owayime omu Bwami bwa Nyamuzinda.”—1 Abakorinti 6:9, 10.
w10-SW 15/11 buk. 6 cif. 15-16
Mwe Misole—Mulongozibwe n’Akanwa ka Nnâmahanga
15 Kasanzi kahi orhanyize kanji-kanji obwishwekerezi bwawe kuli Nnâmahanga bwakaja omu marhangulo—k’amango oli n’abandi erhi amango oli wene? Kobinali, amango oli ebwa masomo erhi ebwa kazi, nkaba onabe oli masu bwenene lugenda ehali yawe y’ekiroho. Onabe oli masu bwenene n’okubona duba-duba amazibu gakakuhikira omu hali y’ekiroho. Amango omuntu ali acishagalusa erhi amango arhali masu bwenene, ko kasanzi biba bilembu kuli ye okurhogera omu marhangulo lugenda okurhumikira amakanuni g’olugenzi lwinja.
16 Bulya gurhi oshinganine obe n’obulonza bwinja bw’okurhumikira Yehova ciru n’amango oli wene? Okengere aka kantu: Ogwerhe obulyo bw’okurhuma Yehova aciyumva kubi erhi bw’okushagalusa omurhima gwage. (Murh. 6:5, 6; Mig. 27:11) Ebijro byawe binahûmeko Yehova bulya ‘kushibirira ayorha akushibirira.’ (1 Pt. 5:7) Aba alonzize okamuyumvirhiza oku bunguke bwawe. (Iz. 48:17, 18) Omu Israheli ya mîra, erhi bakozi baguma na baguma ba Yehova bakabuzire bwarhumikira amahano gage, oko kwakag’irhuma aciyumva kubi. (Enna. 78:40, 41) Oku bundi, Yehova al’isimire bwenene omulebi Daniyeli, n’oko kwarhuma malahika amuhamagala “muntu orhonyire bwenene.” (Dan. 10:11) Bulya gurhi? Bulya Daniyeli agendekire abêra mwishwekerezi kuli Nnâmahanga arhali ahali bantu banji hone, cikone kandi n’amango akag’iba ali yene.—Osome Daniyeli 6:10.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w05-SW 15/11 buk. 11 cif. 3
Obulenga bw’Okuyumvirhiza Abandi omu Njira y’Obuzigire
Abîra ba Ayubu bayumvirhe hofi hotuba zage ikumi. Ciru akaba ntyo, Ayubu aderha ntya: “Aye! Ecibâga hali oli ayumva oku naderha!” (Ayu. 31:35, Mashi Bible) Bici byarhumaga Ayubu aderha ntyo? Bulya okuyumvirhiza kwabo kurhalerhaga burhulirize boshi-boshi. Barhashibiriraga Ayubu, barhanalonzagya okuhugûkwa gurhi ali aciyumva. Kobinali barhaciyumvagya nk’oku abantu b’obwonjo baciyumva amango bali bayumvirhiza owundi. Cikone entumwa Petro erhuhanwire ntya: “Mweshi mube na ngerêrezo nguma, mukabêrana lukogo. Muzigirane nka bana ba nda nguma, mube ba bwonjo na birhôhye.” (1 Pt. 3:8, Mashi Bible) Gurhi rhwakabêramwo abandi olukogo? Njira nguma rhwakajiramwo ntyo kuli kuyerekana oku rhushibirire gurhi owundi ali aciyumva n’okucihangana okuhugûkwa oku ali aciyumva. Okukolesa enderho z’obwonjo nka “ebyo bishinganine bibe byakugayisize,” erhi “oshinganine obe waciyumvirhe oku abandi bali bakuyumva kubi,” eri njira nguma rhwakayerekenamwo oku rhumushibirire. Eyindi njira kuli kugalukira ebi omuntu ali aderha omu nderho zirhu, lyo rhuyerekana oku kobinali rhwahugûsirwe ebi anakag’iderha. Okuyumvirhiza omu njira y’obuzigire kurhali kuyumvirhiza bwinja kone enderho cikone kandi kuli kuhugûkwa ebiyerekine gurhi oyo muntu ali aciyumva.