Ebicapo Bikolesibwe omu Ibugu ly’Entimanano Omukolo n’Akalamo k’Omukristu
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
LUSIKU 1-7/1
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 32-33
Orhulirize Abagwerhe Amababale
it-1-F buk. 724-725
Elihu
Elihu arhagwerhe enzigirizi, arhakag’ikunga muntu yeshi-yeshi. Ali yemire n’obwalagale oku aka Ayubu, naye ajijirwe omu budaka, n’oku Ogala byoshi ye Mulemi wage. Elihu arhal’ilonzize ayobohye Ayubu, cikone amuganizize nka mwîra w’okunali, anamuhamagala omw’izino lyage, kantu Elifazi, Bildadi na Sofari barhajiraga.—Ayu 32:21, 22; 33:1, 6.
w14-ZS 15/6 buk. 25 cif. 8-10
K’Onabone Obuzamba bw’Abantu nk’oku Yehova Abubona?
8 Rhwanaba ba bwonjo erhi rhwakakengera oku bene wirhu na bali birhu bazigirwa banazambanya enyanya z’ebintu bibi biri byabahikira; nk’amazibu g’amagala, okulama n’omulume erhi omukazi orhali Muhamirizi wa Yehova, erhi okulwisa okuvunika omurhima. Hali amango lusiku luguma nirhu rhwakacishanga omu kanga kali nk’ako. Embere baje omu Cihugo c’Amalaganyo, bulya Abaisraheli bali bakenyi na bazamba omu cihugo c’Emisri, bakengezibwa oku barhali shinganine ‘bazidohye emirhima yabo’ lugenda bene wabo bakag’ilibuka. Yehova al’ilonzize bakabona oku omukenyi ashinganine arhabalwe.—Lush. 15:7, 11; Lev. 25:35-38.
9 Ahali h’okuderha-derha kubi abali barhimanana n’amazibu erhi kubarhanyiza kubi, rhushinganine rhukabaha oburhulirize bw’ekiroho. (Ayu. 33:6, 7; Mt. 7:1) Kwa lwiganyo; erhi muntu mulebe wakag’itembeza omoto akajira e aksida ayagalike bwenene, n’enyuma z’aho ahêkwe duba-duba oku hopitali, k’abanganga banaheze akasanzi omu kulonza okumanya ndi warhumaga ajira eyo aksida? Nanga, banarhang’ijira duba-duba lyo bamubuka ho n’aho. Ko n’oko erhi owirhu mwemezi akazamabanya enyanya z’amazibu gage yene, akantu karhanzi rhushinganine rhujire kuli kumuha oburhable bw’ekiroho.—Osome 1 Abatesalonika 5:14.
10 Erhi rhwakakaciha akasanzi k’okulabiriza akanga kali kahikira bene wirhu na bali birhu rhwanabona oku kobinali barhaba bazamba. Orhanye lugenda bali birhu bagwerhe myaka minji bali balembera okuhagalikwa omu mulala. Baguma na baguma banabonekana nka ba mboho-mboho na bazamba, cikone ka barhaba bayerekine obuyemere buzibu n’oku bali bacihangana? Erhi obona omuzire okayisha yene oku ntimanano haguma n’omwana wage erhi abana bage, k’obuyemere bwage n’omuhigo gwage birhakuhuma oku murhima? Na gurhigi lugenda emisole y’omushûko egendekire yasêra omu okuli ciru akaba eri yasezibwa okujira ebintu bibi ebwa masomo? Omu kuba n’entanya z’olugero, rhunahugûkwe oku abo bene wirhu na bali birhu bali babonekana nka bali bazamba, banaba bali “bahirhi omu buyemere” aka balya ba muli rhwe bali omu kanga kinja.—Yk. 2:5.
w20.03-ZS buk. 23 cif. 17-18
Mangaci Kuba Kwinja Okuderha?
17 Omuntu wa kani walambagiriraga Ayubu ali Elihu, w’omu mulala gwabo Abrahamu. Akag’iyumvirhiza erhi Ayubu na balya bandi balume basharhu bali baderha. Bibonekine n’obwalagale oku akag’iyumvirhiza ebi bakag’iderha bulya ahashir’iha Ayubu amahano g’obwonjo cikone ga bwalagale gamurhabalaga okushanja entanya zage. (Ayu. 33:1, 6, 17) Akantu k’obulagirire kuli Elihu kwali kukuza Yehova, c’arhali kucikuza yene erhi kukuza owundi muntu. (Ayu. 32:21, 22; 37:23, 24) Olwiganyo lwa Elihu lurhuyigirizize oku haba akasanzi k’okuhulika n’okuyumvirhiza. (Yk. 1:19) Na kandi rhuyizire oku amango rhwahâna ihano, omuhigo gwirhu murhangiriza kushinganine kube kulerherha Yehova irenge c’arhali kucilerhera lyo rhwene.
18 Rhwanayerekana oku rhunabone engalo y’okuderha oku eba ya ngulo ndarhi erhi rhwakakulikira amahano g’Ebibliya lugenda akasanzi k’okuderha n’oku rhwakaderhamwo. Solomoni, Mwami w’obwenge, alongozibwe n’iroho litagatifu erhi ayandika ntya: “Akanwa kalîke amango mînja, irehe lya masholo oku mbale y’amarhale.” (Mig. 25:11) Erhi rhuyumvirhiza bwinja ebi abandi bali baderha n’okurhanya embere rhuderhe, enderho zirhu zinabe nk’eryo ilehe lya masholo [noro], k’okuderha oku zinabe za bulagirire bwenene na nyinja. Ntyo, ciru rhwakaderha binji erhi bisungu, enderho zirhu zanayubaka abandi, rhwananarhuma Yehova arhushagalukira. (Mig. 23:15; Ef. 4:29) Eyo eri njira nyinja rhwakayerekanamwo oku rhushagalukire eyo ngalo nyinja Nnâmahanga arhuhîre!
Obuhirhi bw’Ekiroho
w13-ZS 15/1 buk. 19 cif. 10
Ogendekere Wayegera Yehova
10 Ko n’oko, kurhali kubi okushibirira oku rhubonekana. Cikone birhahûnyiri mpu rhujire okwirhu koshi lyo rhuyusa ngasi bimanyiso biyerekine oku rhukola bashosi. Ebyo bimanyiso byanaba bintu by’okunali biyerekine oku rhukola rhukuzire, byanarhuma abandi barhukenga, byananayerekana obwinja bwirhu bw’ekandalala. Kwa lwiganyo, Ebibliya edesire ntya: “Okumera emvî, kuyambala ecimanè c’okukengwa, mwo ciboneka omu njira y’obushinganyanya.” (Mig. 16:31) Ntyo ko Yehova arhubona, nirhu rhushinganine rhucihangane okukacibona ntyo. (Osome 1 Petro 3:3, 4.) Ka kuli kukolesa obwenge erhi omuntu akahira obuzine bwage omu mazibu omu kuberwa erhi kukolesa amafumu g’okubukwa mpu ly’ajira iranga lyage libe linja bwenene? “Obushagaluke bwa Nyamuzinda” eba nshôko y’obwinja bw’okunali bw’ekandalala, rhube na myaka ehi erhi magala gali gurhi. (Neh. 8:10) Omw’igulu lihyahya mwone rhwayish’iba n’amagala mimana n’okucibiba n’iranga ly’ebusole. (Ayu. 33:25; Iz. 33:24) Embere ako kasanzi kahike, okuba n’obwenge bw’okunali n’obuyemere kwarhurhabala rhugendekere rhwabêra hofi na Yehova n’okujira oku rhwakanahasha lyo rhugendekera rhwamukolera ciru akaba rhuli omu kanga kahi.—1 Tm. 4:8.
NSIKU 8-14/1
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 34-35
Amango Biri Byabonekana nk’Ebintu Bibi Biri Byahikira Abantu Binja
wp19.1-ZS buk. 8 cif. 2
Gurhi Nnâmahanga Ayorha?
Ensiku zoshi Nnâmahanga anajire ebishinganine. Okuderha okuli, “Okuderha mpu Nnâmahanga akajira kubi kurhahali, n’okuderha mpu Nnâmahanga Mugala-Byoshi analenganya.” (Ayubu 34:10, Mashi Bible) Nk’oku omwandisi w’ennanga aderhaga lugenda Yehova, emanja atwa ziba za bushinganyanya, adesire ntya: “Bulya waciranulira abantu n’obushinganyanya.” (Ennanga 67:4, NWT) Bulya “Nyamubaho yehe murhima abona,” arhakarhebwa, cikone ensiku zoshi anabone okuli n’okutwa emanja buzira magosa. (1 Samweli 16:7) Na kandi, Nnâmahanga anamanye ngasi cijiro c’obubule bw’obushinganyanya na ngasi bituliro bihânwa okw’igulu, analaganyize oku hano hofi-hofi “abamînya . . . kukûlwa bayishikûlwa omu cihugo.”—Emigani 2:22.
w17.04-ZS buk. 10 cif. 5
Bici Byayish’irhenga Hano Obwami bwa Nnâmahanga buyisha?
5 Bici Yehova ayish’ijira? Mwa gano mango Yehova ali aha banyankola-maligo obulyo bw’okushanja. (Iz. 55:7) Bo nka muntu muguma-muguma, barhacitwirwa olubanja luzinda. Er’igulu lyo lyatwirirwe olubanja. Cikone gurhigi lugenda abantu bali balahira okujira empindûlo, bagendekire balunga er’igulu okuboko kuhika amango g’amalibuko madarhi? Yehova alaganyize oku arhenza loshi banyankola-maligo omw’igulu. (Osome Ennanga 37:10.) Banyankola-maligo banarhanya oku ntabyo byayish’ibahikira amango g’okutwa olo lubanja. Banji baciyigirizize okufulika ebi bakajira, na mw’er’igulu kanji-kanji banabonekane nka banafulumuke okutwirwa olubanja n’amazibu ebijiro byabo byakabalerhera. (Ayu. 21:7, 9) Cikone, Ebibliya erhukengezize ntya: “Amasu gage garhahwa garhasingiriza enjira z’omuntu, n’okulolereza amakano gage. Nta mwizimya nisi erhi lwikûngu, nyankola-maligo ankahash’icifulikamwo.” (Ayu. 34:21, 22) Ntaho omuntu akacifulika embere za Yehova Nnâmahanga. Nta muntu ocijira oku arhali wakamurheba; nta lwikungu lwakaba na mwizimya munji erhi lube lunji bwenene lwakarhuma Nnâmahanga arhabona ebiri byajirikana byoshi. Enyuma z’ivita ly’Armagedoni, nkaba rhwayish’ilola aha abantu babi bali, cikone rhurhakababona. Bayish’iba barhacihali ensiku zoshi!—Enna. 37:12-15.
Ka Wanasarhale Erhi Yezu Orhuma?
19 Ka rhuli rhwabona amazibu gashushine n’ago ene? Neci. Olugenzi lwirhu l’okurhaja omu by’epolitike lunarhume bantu banji basarhala. Banabe bali balangalira oku nkaba amango g’obucaguzi nirhu rhwacagula muntu mulebe. Cikone, rhuba rhuhugûsirwe oku Yehova aba amanyire oku erhi rhwakacishoga muntu mulebe oku ye waba murhegesi wirhu, oko kwanayerekana oku rhulahire oku Arhacirhurhegekaga. (1 Sam. 8:4-7) Na kandi abantu banakarhanya oku rhwalishinganine rhukayubaka amasomo, amahopitali n’eyindi mikolo y’okuja kwarhabala abantu. Erhi babona rhusegize obwenge bwirhu oku mukolo gw’okuhubiri, ci arhali oku bintu byakayusa amazibu ga mw’er’igulu ho n’aho, oko kunarhume basarhala.
20 Gurhi rhwakajira lyo rhurhagi sarhala? (Osome Mateyo 7:21-23.) Rhushinganine rhusegeze obwenge oku omukolo Yezu arhurhegekaga oku rhujire. (Mt. 28:19, 20) Nta mango rhwanabule kuba masu enyanya z’eby’epolitike erhi omu kulonza mpu rhuyuse amazibu ga mw’er’igulu. Rhuba rhuzigire abantu na kandi rhunashibirire amalagirire gabo, cikone rhumanyire oku enjira nyinja y’okubarhabala kuli kubayigiriza lugenda Obwami bwa Nnamahanga n’okubarhabala bajire obwîra bwa hofi-hofi haguma na Yehova.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w17.04-ZS buk. 29 cif. 3
Iroho Lyawe ly’Okucihâna Lirhere Yehova Obukuze!
3 Yehova arhakubûlaga entanya za Elihu erhi adosa ntya: “Akaba oli mushinganyanya bici omulerhera [Nnâmahanga]? Nisi bici omushoboza?” (Ayubu 35:7) Ka Elihu al’ilonzize okuderha oku obushiru bwirhu omu mukolo gwa Nnâmahanga burhaba bwa bulagirire? Nanga. Al’ilonzize okuderha oku Yehova arhaba ayegemire enterekêro yirhu. Yehova aba ayenire. Rhurhakamugaza erhi kumuha emisi. Lubero n’oko, ngasi kantu kinja, ngasi nshokano, erhi misi rhujira emwa Nnâmahanga birhenga, ananalabirize gurhi rhubikolesa.
NSIKU 15-21/1
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 36-37
Ebyakarhuma Walangalira Eciragane ca Nnâmahanga c’Obuzine bw’Ensiku n’Amango
w15-ZS 1/10 buk. 13 cif. 1-2
Ka Kobinali Rhwanapata Nnâmahanga?
NNÂMAHANGA ABAHO ENSIKU N’AMANGO: Ebibliya eyigirizize ntya lugenda okubaho kwa Nnâmahanga: “kurhenga ensiku n’amango erhi ho wehe onaba ensiku n’amango.” (Ennanga 90:2) Oko kuli kuderha oku Nnâmahanga arhajira murhondero arhakanaba n’obuzinda. Oku ntanya za bene bantu, “omubalé gw’emyaka yage gurhankaheka!”—Ayubu 36:26.
Oku oko kwakakulerhera obunguke: Nnâmahanga akulaganyize obuzine bw’ensiku n’amango erhi wakahikira okumumanya okunali. (Yowane 17:3) K’eco ciragane cakabire ca kulangalirwa Nnâmahanga yene arhacibage wa kulama ensiku n’amango? “Mwami w’ensiku n’amango” yene wakahikiriza eco ciragane.—1 Timoteyo 1:17.
w20.05-ZS buk. 22 cif. 6
K’Onashagalukire Engalo Nnâmahanga Ahâna?
6 Amishi gaba okw’igulu bulya obuliri buba egarhi k’izuba n’igulu buba bushinganine. Igulu liciyegerage izuba hisungunu hyone, amishi goshi gakadurhubire bwenene, n’igulu lyakabireko ecidurhu cinji bwenene na ntyo akalamo karhakacihashikine okw’igulu. Igulu licishegukage hisungunu hyone kuli n’izuba, amashi goshi gakahindusire lubula, na ntyo igulu lyoshi lyakahindusire cilundo ca lubula. Bulya Yehova ahizire igulu kw’eyo nafasi eshinganine, okuzunguluka kw’amishi g’okw’igulu kunarhume akalamo kahashikana okw’igulu. Erhi izuba libasha oku mishi g’omu nyanja n’agandi mishi gaba okw’igulu, ago mishi ganatumbûke nka cidurhu n’okugend’ijira ebitu emalunga. Ngasi mwaka, izuba linatumbûle emiliyoni n’emiliyoni y’amalitre g’amishi. Ago mishi ganayuse nsiku ikumi ntya omu malunga embere ganie nka nkuba erhi lubula. Ago mishi ganashub’igaluka omu nyanja erhi omu nyishi, na ntyo okuzunguluka kw’amishi kunagendekere. Oko kuzunguluka bwinja kw’amishi kurhuma kwahashikana okuba n’akalamo okw’igulu kuyerekine n’obwalagale oku Yehova aba mwenge na wa buhashe.—Ayu. 36:27, 28; Muh. 1:7.
Ogendekere Wazibuhya Obulangalire Bwawe bw’Ecikristu
16 Obulangalire bwirhu bw’obuzine bw’ensiku n’amango eba ngalo nyinja bwenene kurhenga emwa Nnâmahanga. Rhuli rhwalindirira akasanzi kinja bwenene, rhunayemire n’obwalagale oku ako kasanzi kahika. Obo bulangalire buba nka nanga yirhu, bunarhuhe emisi lyo rhulembera amarhangulo, okulibuzibwa, na ciru lyo rhurhag’iyoboha olufû. Obo bulangalire buba nka nsirha y’ecuma kuli rhwe, bunalange entanya zirhu lyo rhuyaka ebintu bibi n’okujira ebintu binja. Obulangalire bwirhu buyimangire oku Bibliya bunarhurhabale rhuyegere Nnâmahanga bwenene, bunanarhuyerese oku aba arhuzigire bwenene. Rhunabe na bunguke bunji omu kugendekera rhwazibuhya obulangalire bwirhu.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1-F buk. 503
Okuhâna Emyanzi
Omu maeneo ga mîra gaganirirwe omu Bibliya, emyanzi n’entanya byakag’ihânwa kurhenga oku muntu kuja oku wundi omu njira ziri lubero. Kanji-kanji, emyanzi y’eka n’eyarhenga emwa bene yakag’ihânwa kanwa oku kanwa. (2Sam 3:17, 19; Ayu 37:20) Abantu bakag’ibalama, bakag’iba kanji kanji badwirhe n’ebishwekwa, bakag’ihâna emyanzi yarhenga kuli amango bakag’irhamuka lyo balya ebiryo, lyo banywa amishi, erhi kurhôla ebindi bintu omu vile erhi omu maeneo maguma na maguma gali oku mabarabara bakag’ilambagiramwo. Bulya eneo y’e Palestine yagwerhe olushangi lwago-lwago n’e Asie, e Afrique, n’e Europe, bantu banji b’okubalama barhenga kuli bakag’igera mw’eyo eneo. Co cirhumire bacikala ba mw’eyo eneo bakabîre n’emyanzi y’obulagirire lugenda ebintu byakag’ijirikana omu bindi bihugo. Kanji-kanji, omu cibuye c’omu vile, abantu bakapasire emyanzi y’ecihugo n’ey’omu bihugo by’emwa bene.
NSIKU 22-28/1
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 38-39
K’Onacihe Akasanzi k’Okulabiriza Obulemi?
K’Oba Mubidu Okulinda Yehova Okole?
7 Omu kuganirira oku Yehova alemagamw’igulu, Ebibliya edesire okubiyerekire “olubibi,” aha amakôndo galyo “gasimikira,” n’okubiyerekire “ibuye ly’eciriba.” (Ayu. 38:5, 6) Na kandi aciha akasanzi k’okurhanya kw’ebi ali amajira. (Murh. 1:10, 12) Ka wanarhanya gurhi bamalahika baciyumvirhe erhi babona kunganaci emikolo y’obulemi bwa Yehova eri yahikirira bunyi-bunyi? Kobinali oko kwabashagalusa bwenene! Kasanzi kaguma bahikira aha barhondera “bayimba n’omwishingo.” (Ayu. 38:7, Mashi Bible) Isomo lihi rhukuzire aho? Byahunyîre ebihumbi by’emyaka lyo Yehova ahikiriza emikolo yage y’obulemi, cikone erhi Yehova alabiriza ebi ali amalema n’erhi abirhanyako, anaderha oku “binali binja.” —Murh. 1:31.
Obufûke Ciri Cerekane c’Obwenge, Obuzigire n’Okulembera kwa Nnamahanga
2 Burhangiriza Yehova alma Omugala Yezu Kristu. Kugerera oyo Mugala cusha ebindi biremwa byalemwa, mwebyo biremwa muli bamalahika boshi. (Kl. 1:16) Yezu ashagalukira olo lukengwa Ishe amuhaga. (Mig. 8:30) Bamalahika nabo bacishinga bwenene bulya erhi ebindi biremwa biba biri byalemwa, bakagibona. Erhi Yehova na Yezu balema empingu nigulu, gurhi bamalahika bayerekine oku bashagalukire ogo mukolo? Ebibliya edesire oku bacishinga bwenene, cikone bashagaluka bwenene erhi babona Nnamahanga alma omuntu. (Ayu. 38:7; Mig. 8:31) Ngasi ciguma cebiremwa bya Nnamahanga ciba ciyerekine obuzigire nobwenge bwage.—Enna. 104:24; Rm. 1:20.
Oyige Binji Lugenda Yehova Kugerera Obulemi Bwage
8 Yehova ashinganine okulangalirwa. Yehova arhabire Ayubu ly’amulangalira bwenene. (Ayu. 32:2; 40:6-8) Omu nshambalo haguma na Ayubu, Nnâmahanga aganirire bintu binji by’omu bintu alemire. Kwa lwiganyo, aganirire enyenyezi, ebitû, n’emilazo. Kandi, Yehova aganirire ensimba nk’embogo erhi nkafu y’emuzirhu n’enfarasi. (Ayu. 38:32-35; 39:9, 19, 20) Ebyo byoshi byayeresire Ayubu oku arhali misi minji yone Nnâmahanga ajira cikone kandi oku aba wa buzigire na wa bwenge bunji. Ezo nshambalo zarhabire Ayubu ahikira aha alangalira Yehova bwenene kulusha embere. (Ayu. 42:1-6) Ko n’oko, erhi rhuyiga obulemi, oko kunarhukengeze oku Yehova aba wa bwenge bunji anajira misi minji bwenene kurhulusha. Kandi agwerhe obuhashe bw’okuyusa amazibu girhu na kobinali agayusa. Okumanya ntyo kwanarhurhabala rhumulangalire bwenene.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-2-F buk. 122
Muhânyi w’Amarhegeko
Yehova nka Muhânyi w’Amarhegeko. Yehova ye Muhânyi muguma w’okunali w’Amarhegeko en’igulu n’empingu. Yene ye ohâna amarhegeko galongoza ebiremwa birhajira buzine n’akalamo k’ensimba. (Ayu 38:4-38; Enna 104:5-19; Ayu 39:1-30) Amarhegeko ga Yehova galongoza obulemi gaba gayerekire omuntu naye, bulya ciba ciremwa ca Yehova. Na bulya omuntu ajira amorherhe, ciri ciremwa cigerereza, ajira obuhashe bw’okurhanya n’okujira ebintu by’ekiroho, ashinganine arhumikire amarhegeko g’olugenzi ga Nnâmahanga. (Rm 12:1; 1Kr 2:14-16) Na kandi irhegeko lya Yehova linalongoze ebiremwa by’ekiroho, ko kuderha bamalahika.—Enna 103:20; 2Pt 2:4, 11.
Amarhegeko ga Yehova galongoza obulemi garhankavunwa. (Yer 33:20, 21) Kugerera obulemi bumanyikine bunabonekana, amarhegeko gage garhahuligana ganaba gakulangalirwa, n’omu kanga abantu b’esiyanse bakaba bagwerhe obumanye lugenda ago marhegeko, banaganja buzira magosa gurhi omwezi, eplanete, n’ebindi biba emalunga bisheguka omu segonde. Omuntu orhakenga amarhegeko galongoza obulemi anahikirwe n’amazibu ho n’aho. Ko n’oko, amarhegeko g’olugenzi ga Nnâmahanga nago garhankashanja, na kandi garhankayakwa erhi kuvunwa buzira kuhanwa. Ago marhegeko gashinganine garhumikirwe nk’oku amarhegeko gage galongoza obulemi garhumikirwa, ciru akaba owagavunyire anaba arhahanyirwi ho n’aho. “Nyamuzinda arhashekerwa. Bulya ebi omuntu arhweraga by’anasarula.”—Gl 6:7; 1Tm 5:24.
NSIKU 29/1–NSIKU 4/2
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | AYUBU 40-42
Bici Rhwakaciyigiriza Kugerera Ebyahikiraga Ayubu?
w10-SW 15/10 buk. 3-4 cif. 4-6
“Ndi Wakamanya Obugerereze bwa Nyamuzinda?”
4 Amango rhuli rhwarhanya oku mikolo ya Yehova, rhushinganine rhuyake okulonza okulutwira Nnâmahanga kushimbana n’amakanuni ga bene bantu. Oborhere bw’okulonza okujira ntyo buganirirwe omu nderho za Yehova ziri omu Ennanga 50:21: “Ka kwo omanyire mpu ndi akâwe?” Ko binali nk’oku musomi muguma w’Ebibliya aderhaga, hamagera myaka elushire 175: “Abantu baba babidu okulutwira Nnâmahanga kushimbana n’amarhegeko gabo, n’okurhanya oku Nnâmahanga analongozibwe n’amarhegeko bene bantu bashinganine barhumikire.”
5 Rhushinganine rhube masu ly’entanya zirhu lugenda Yehova zirhabaga za kulonza akajira ebintu kushimbana n’amarhegeko girhu rhwene n’amarala girhu. Bulya gurhi oko kuli kwa bulagirire? Amango rhuli rhwayiga Amandiko, bijiro biguma na biguma bya Yehova byanabonekana nka birhashinganini kushimbana n’entanya zirhu nyofi zirhanali nyimana. Abaisraheli ba mîra, barhogire mw’ogo murhego gw’okurhanya ntyo, banaba n’entanya mbi lugenda oku Yehova akag’ibajirira. Olole ebi Yehova ababwizire: “Munakaziderha, mpu: Okwola Nyakasane [Yehova] ajira kurhaba kushinganine. Yumvagyi, wani b’omu mulala gw’Israheli: ka oku njira kwo kuba kurhashinganini? K’arhali okwinyu mujira kwo kuba kurhashinganini?”—Eze. 18:25.
6 Akantu k’obulagirire kakarhurhabala rhuyake omurhego gw’okulutwira Yehova kugerera amakanuni girhu, kuli kuhugûkwa oku entanya zirhu ziba nyofi, n’oku agandi mango zinabemwo magosa manji. Ayubu al’ilagirire oku kuyiga er’isomo. Omu mango g’amalibuko gage, ajaga alwisa okuvunika omurhima, anarhondera acisegezako obwenge yenene. Ayibagira oku hali ebintu by’obulagirire kulusha. Cikone omu njira y’obuzigire, Yehova amurhabala arhanye bwenene. Omu kudosa Ayubu madoso galushire 70 gali lubero, na nta liguma muligo akahashir’ishuza, Yehova asegeza kunganaci okuhugûkwa ebintu kwa Ayubu kwali kugerwa. Ayubu acirhohya, anakubûla entanya zage.—Osome Ayubu 42:1-6.
w17.06-ZS buk. 25 cif. 12
Osegeze Amasu Gawe oku Bintu by’Obulagirire Bwenene
12 Ka Yehova ajirire Ayubu n’obukali, omu kumuha ago mahano g’obwalagale, enyuma za Ayubu okulembera irhangulo lidarhi bwenene? Nnâmahanga arhajiraga ntyo na Ayubu arharhanyagya ntyo. Ciru akaba alibusire bwenene, buzinda Ayubu arhondera okuderha enderho nyinja. Ciru anaderha ntya: “Namagalula oku naderhaga, nkola naciyunjuza omu kucibêrera omu katulo n’omu lùvû.” Ezo nderho gali malehe g’amahano ga Yehova g’obwalagale cikone ga kurhuliriza. (Ayu. 42:1-6) Embere z’aho, omusole Elihu nago gwali gwamaha Ayubu amahano g’okumurhabala akubûle entanya zage. (Ayu. 32:5-10) Enyuma za Ayubu okuyemera amahano, n’okukubûla entanya zage, Yehova abwira abantu oku ashagalukire Ayubu, bulya abêzire mwishwekerezi omu marhangulo.—Ayu. 42:7, 8.
“Langalira Nyamuzinda”
17 Ayubu ali muguma w’omu bakozi ba Yehova bagendekire baba n’oburhwali n’emisi omu kasanzi k’amarhangulo mazibu. Omu maruba Paulo ayandikiraga Abahabraniya, aganirire abandi banji, aderha oku bali ‘citu cinene c’abahamîrizi.’ (Hb. 12:1, Mashi Bible) Boshi bahikirwe n’amarhangulo mazibu; cikone bagendekera baba bishwekerezi kuli Yehova omu kalamo kabo koshi. (Hb. 11:36-40) K’omukolo gwabo n’okulembera kwabo byafîre busha? Nanga, ciru n’ehitya! Ciru akaba barhabonaga okuhikirizibwa kw’ebiragane byoshi bya Yehova omu kalamo kabo, bagendekire bamulangalira. Na bulya bal’iyemire n’obwalagale oku bal’iyemirwe ne Yehova, bal’iyemire n’obwalagale oku banabone oku ebyo biragane byahikirizibwa. (Hb. 11:4, 5) Olwiganyo lwabo lwanazibuhya omuhigo gwirhu gw’okugendekera rhwalangalira Yehova.
18 Ene, rhulamire omw’igulu ligendekire lyasherera buca buyira. (2 Tm. 3:13) Shetani arhacirhama okulerhera abakozi ba Nnâmahanga amarhangulo. Ciru rhwakarhimanana na mazibu gahi omu mango gayisha, rhuhige okugendekera rhwakolera Yehova n’obushiru, n’‘okulangalira Nyamuzinda ozine.’ (1 Tm. 4:10) Okengere oku, oluhembo Nnâmahanga ahâga Ayubu luyerekine oku “Nyakasane [Yehova, NWT] aba wa lukogo na wa bwonjo bunji.” (Yk. 5:11) Nirhu rhugendekere rhwaba bishwekerezi kuli Yehova, n’okuyemera n’obwalagale oku anahembe “abamulonza” n’omurhima goshi.—Osome Abahabraniya 11:6.
Obuhiri bw’Ekiroho
it-2-F buk. 344
Okushekerwa
Ayubu ali muntu mwishwekerezi wagendekire abêra mwikubagirwa, ciru akaba akag’ishekerwa bwenene. Cikone bunyi-bunyi aba n’entanya mbi zarhumaga ajira amagosa, n’oko kwarhuma ahâbwa amahano gakamurhabire akubûle entanya zage. Elihu aderha ntya lugenda Ayubu: “Ngahi oli aka Ayubu akaciboneka? Onywa amabî [okushekerwa] nka mîshi?” (Ayu 34:7) Ayubu arhondera asegeza bwenene obwenge bwage oku kucihalira yenene, ahali h’okuhalira Nnâmahanga, analonza okuyerekana oku obushinganyanya bwage, bwal’ilushire obwa Nnâmahanga. (Ayu 35:2; 36:24) Omu kushekerwa bwenene n’“abîra” bage basharhu, Ayubu alonza okuyerekana oku oko kushekerwa ye kwal’iyerekire, ci kurhal’iyerekire Nnâmahanga. Mw’ako kanga, Ayubu ali nka muntu oyemire okushekerwa n’okugayaguzibwa onakushagalukire, omu kukurhôla nka kula omuntu ankashagalukira okunywa amishi. Enyuma z’aho, Nnâmahanga ayereka Ayubu oku omu kulabiriza bwinja ogo mwanzi, Nnâmahanga ye bakag’ishekera omu kumuderhera obunywesi. (Ayu 42:7) Ko n’oko, erhi olubaga lw’Abaisraheli lukahûna oku lube n’omwami, Yehova abwira omulebi Samweli ntya: “Arhali we lulahire ci nie lulahire, lurhacilonza ndurhegeke.” (1Sam 8:7) Yezu naye abwizire abanafunzi bage ntya: “Mwashombwe na boshi [arhali erhi mwene murhuma, cikone] erhi Izino lyani lirhuma.” (Mt 24:9) Okubîka ebyo bintu omu bukengere, kwanahashisa Omukristu alembere okushekerwa anagwerhe entanya nyinja, kwananarhuma abonekana oku ashinganine ahâbwe oluhembo enyanya z’okulembera kwage.—Lk 6:22, 23.
NSIKU 5-11/2
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 1-4
Oje Eluhande lw’Obwami bwa Mungu
“Nadundaganya Amashanja Goshi”
8 urhi abantu bayankirira ogo mwanzi? Banji banagulahire. (Osome Ennanga 2:1-3.) Amashanja gakunira, ganalahire okuyemera oyo Mwami Yehova ashimikaga. Barhabona nk’Omwanzi gw’Obwami guli “mwanzi mwinja.” Ciru hali amarhegesi gahanzize omukolo gw’okuhubiri! Ciru akaba barhegesi banji b’amashanja banakaderha mpu banakolere Nnâmahanga, barhalonza okuleka oburhegesi bwabo n’obukulu bwabo lyo bayemera obwo Bwami bubarhegeke. Nk’oku abarhegesi banajiraga omu nsiku za Yezu, ene nalyo abarhegesi bali bahagalika Omwami Mwishogwa wa Nnâmahanga omu kulibuza abanafunzi bishwekerezi b’oyo Mwami.—Ebj. 4:25-28.
w16.04-ZS buk. 24 cif. 11
Orhalungaga Okuboko Oluhande Loshi-Loshi mw’Eri Igulu Ligabikinemwo
11 Okusîma ebintu by’omubiri. Erhi akaba rhuba rhucishwekerire bwenene oku bintu birhu, rhwanahikira aha rhwayabirwa okurhalunga okuboko oluhande loshi-loshi amango rhuli omu marhangulo. Ruth, w’e Malawi, abwine Bahamirizi banji bajira ntyo amango bakag’ilibuzibwa omu myaka ya 1970. Akengire ntya: “Barhakalesire akalamo kabo kinja. Baguma na baguma bahamisibwe haguma na nirhu cikone buzinda bacilunga omu cama c’epolitike, bulya barhal’ilonzize bagendekere balembera akalamo kazibu kali omu kambi k’ababunga.” Lubero n’oko, bakozi banji bwenene ba Nnâmahanga bagendekire babêra buzira kulunga okuboko oluhande loshi-loshi, ciru akaba babire n’amazibu g’obukenyi, erhi ciru okuheza ngasi kantu bagwerhe.—Hb. 10:34.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1-F 261
Ebyula
Kaba kantu kabwikira emogo-mogo erhi cula c’emogo-mogo nk’engano, n’iporoji. Ciru akaba Ebibliya eganirire ebyula omu njira y’olwiganyo, eyerekine enjira z’okukubirha [kuhûla] zakag’ikolesibwa omu mango ga mîra. Enyuma z’okusarula, eco cula c’emogo-mogo cirhakalibirwe cirhacili ca bulagirire, lwali lwiganyo lukwanine lugenda akantu ka ntya-ntya, karhacili ka bulagirire, ntaye wakacifinjire ko, kantu kal’ishinganine kaberulwe n’ebinja n’okuhererekezibwa.
Burhangiriza okukubirha [kuhûla] kwakag’irhenza ebyula oku mogo-mogo. Enyuma z’aho omu kuyerula, ebyula byavungunyusire byakag’ihêkwa nka katulo omu mpûsi. (Olole OKUYERULA.) Oko kuyerekine bwinja gurhi Yehova arhenzamwo abagoma egarhi k’abantu bage na kandi anashereze abantu babi n’amashanja gamuhagalika. (Ayu 21:18; Enna 1:4; 35:5; Iz 17:13; 29:5; 41:15; Hoz 13:3) Obwami bwa Nnâmahanga bwayish’ivungunyula abashombanyi babo omu kubajira nka muyonga, bayish’iba balembu okuyehulwa nka byula.—Dan 2:35.
Kanji-kanji, ebyula birhagwerhi bulagirire byakag’ilundikwa haguma n’okuyocibwa lyo birhaciyehukiraga omu mogo-mogo n’okuzizinza. Ko n’oko, Yowane Mubatiza, alebire lugenda okuhererekizibwa loshi kwa ba nyankola-maligo b’omu madîni g’obunywesi. Yezu Kristu, ayish’iyerula n’okuhira engano haguma, “cikwone omulôlo [byula] agudûlika omu muliro gurhazima ciru n’ehitya.”—Mt 3:7-12, Mashi Bible; Lk 3:17; olole OKUYERULA.
NSIKU 12-18/2
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 5-7
Ogendekere Wabêra Mwishwekerezi Ciru Abandi Bakaba na Bijiro Bihi
Gurhi Amandiko Gakarhurhabalamwo lyo Rhulembera Amazibu
7 Ka hali omwîra wawe erhi muntu w’omu mulala gwawe okola okuvunire omurhima? Akaba hali ye, wayunguka omu kuyumva gurhi Mwami Daudi ajijire erhi omugala Absalomu amuvuna omurhima n’okulonza okumunyaga obwami.—2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14.
8 (1) Okusalira. Amango oli warhanya oku mwanzi mulebe, obwire Yehova gurhi oli waciyumva lugenda okubakujiriraga. (Enna. 6:6-9) Obwire Yehova n’obwalagale gurhi oli waciyumva. Buzinda ohûne Yehova akurhabale obone amakanuni gakakurhabala olwise ago mazibu gakuhikire.
Oyemere n’Obwalagale oku Wabwîne Okuli
3 Obuyemere bwirhu bushinganine buyimangire oku kantu kw’obulagirire bwenene kulusha obuzigire bw’abakozi ba Nnamahanga. Bulya gurhi? Orhanye ntya: Gurhi wakajira erhi omugula erhi painiya akajira ecaha cizibu? Kandi gurhi wakajira erhi mwene winyu erhi mwali winyu akakuvuna omurhima erhi ciru ahikire ah’aba mugoma, ka wanahikira aha waderha oku Abahamirizi ba Yehova nabo barhaciyigiriza okuli? Erhi ohikire aha waleka okukolera Yehova bulya ebyo byoshi byamakuhikira omu kalamo? Omanye oku erhi akaba bijiro bya bene wirhu erhi bali birhu byo byarhumîre waba Mukristu, obuyemere bwawe burhakazibuha. Omu bubasi bw’enyumpa yawe, kw’okuderha kuyubaka obuyemere bwawe, kuli kwa bulagirire okolese ebikolanwa bizibu kulusha okuyubakira oku bijiro bya bene winyu. Kuli kwa bulagirire wene ociyigirize Ebibliya ojire obusagasi ly’ohugûkwa erhi ebi eyigirizize binali by’okuli okubiyerekire Yehova.—Rm. 12:2.
4 Yezu adesire oku banji bayemire okuli “n’omwishingo,” cikone obuyemere bwabo bwahikira aha bwanyiha erhi baja omu mazibu. (Osome Mateyo 13:3-6, 20, 21) Na ntyo barhacihikire aha bagendekera baba bashimbulizi ba Yezu. (Mt. 16:24) Abakristu ba ntyo, banabe bali barhanya oku okuba Mukristu kwanarhuma baba n’omwishingo gone na ntyo nta mazibu gakacibahikira omu kalamo. Cikone mw’er’igulu lisherire, amalibûko gagendekera. Hali ebintu byakarhuhikira omu kalamo na ntyo byanarhuma omwishingo gwirhu gwanyiha.—Enna. 6:6; Muh. 9:11.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1-F buk. 776
Enshinda
Omu Abaroma 3:13, entumwa Paolo egalukire olwandiko lw’Ennanga 5:9, (NWT) lushushanyize omumiro gwa ba nyankola-maligo n’abantu baderha obunywesi na “enshinda nyigule.” Nka kula enshinda nyigule ekolesibwa okuhiramwo emifû, n’ebintu bibozire erhi biharabisire, omumiro gwabo gunayiguke lyo guderha enderho z’okuyirha, n’ebibozire.—Oshushanye na Mt 15:18-20.
NSIKU 19-25/2
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 8-10
“Navuga Nyamuzinda Omunkwa [Kumukuza]”!
Oshagalukire Enafasi Yawe omu Mulala gwa Yehova
6 Yehova arhujirira ahantu hago-hago h’okulama. Embere Yehova aleme omuntu, arhang’irheganyiza bene bantu igulu balamamo. (Ayu. 38:4-6; Yer. 10:12) Bulya aba mwinja anaba muhânyi, Yehova arhurheganyigiza bintu binji binja lyo rhubishagalukira. (Enna. 104:14, 15, 24) Mango maguma arhanya kw’ebi alemire, na buzinda “abona oku binali binja.” (Murh. 1:10, 12, 31) Ahîre bene bantu olukengwa erhi abaha “obuhashe bw’okurhegeka” emikolo yage yoshi minja alemaga hanw’igulu. (Enna. 8:6, NWT) Omuhigo gwa Nnâmahanga kuba kulonza bene bantu bimana babe n’omwishingo omu kushibirira eyo mikolo yoshi ensiku n’amango. K’onavuge Nnâmahanga omunkwa ngasi mango kw’eco ciragane cinja arhuhîre?
w20.05-ZS buk. 23 cif. 10
K’Onashagalukire Engalo Nnâmahanga Ahâna?
10 Njira nguma y’omu njira rhwakayerekanamwo oku rhuba rhushagalukire engalo yirhu y’okuderha kuli kuhugûlira abantu obuyemere bwirhu muli Nnâmahanga bacidosa bulya gurhi rhurhaba rhuyemire enyigirizo lugenda okuhinduka-hinduka kw’ebintu [mageuzi]. (Enna. 9:1; 1 Pt. 3:15) Abantu baba bayemire ezo nyigirizo hali amango bakarhuma rhwayemera oku igulu, n’obuzine boshi bubako byone byacihebagaho. Omu kukolesa Ebibliya na bintu biguma na biguma rhwaganirire mw’eci cigabi, rhwanahalira Larha wirhu w’empingu, n’okuhugûlira balya boshi balonzize okurhuyumvirhiza bulya gurhi rhuba rhuyemire n’obwalagale oku Yehova ye Mulemi w’empingu n’igulu.—Enna. 102:25; Iz. 40:25, 26.
K’Oba “Lwiganyo . . . omu Nderho”?
13 Okayimba n’omurhima gwawe goshi. Amango rhuli rhwayimba enyimbo zirhu z’Obwami, akantu karhanzi rhushinganine rhukasegeza kw’obwenge bwirhu liri irala lirhu ly’okukuza Yehova. Mwali wirhu muguma ohamagalwa Sara, arhacibona nk’ayish’iyimba bwinja. Cikone aba alonzize okukuza Yehova kugerera enyimbo. Oko kunarhume abona oku kuli kwinja okurheganya enyimbo, nk’oku akanarheganyize ebindi bigabi by’entimanano. Anacikomereze okuyimba ezo nyimbo na buzinda analola olushangi luli egarhi k’enderho ziri mw’ezo nyimbo n’emyanzi bayish’iganirira oku ntimanano. Adesire ntya: “Okujira ntyo kunantabale nsegeze obwenge bwani oku nderho ziri mw’ezo nyimbo, ahali h’okubusegeza oku buhashe bwani bw’okuyimba.”.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1-F buk. 663
Omunwe
Omu njira y’olwiganyo, Nnâmahanga aganirirwe nk’oli wahikiriza omukolo n’“omunwe [minwe]” yage nk’okuyandika amarhegeko ikumi oku mabuye (Lub 31:18; Lush 9:10), okujira ebisomerine (Lub 8:18, 19), n’okulema amalunga (Enna 8:3). Eyo “minwe” ya Nnâmahanga yakolesibwe omu mukolo gw’obulemi, eshushanyize iroho lyage litagatifu erhi emisi y’okukola, k’omwanzi gw’obulemi guganirirwe omu citabu c’Omurhondêro guyerekine, aha badesire oku emisi y’okukola ya Nnâmahanga (ruʹach, “iroho”) yakag’iyerera enyanya z’amishi. (Murh 1:2) Cikone, Amandiko g’Ecigriki g’Ecikristu gahânyire akantu k’obulagirire kakarhabala okuhugûkwa bwinja okukolesibwa kw’iroho litagatifu mw’eyo njira y’olwiganyo. Emyanzi Mateyo ayandikaga ehugwîre oku Yezu akag’ikûla abantu kw’abazimu kugerera ‘iroho litagatifu lya Nnâmahanga’ na Luka arhubwizire oku kwali “oku munwe gwa Nyamuzinda.”—Mt 12:28, NWT; Lk 11:20.
NSIKU 26/2–NSIKU 3/3
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 11-15
Orhanye Oli omu Igulu Lihyahya lya Nnâmahanga ly’Omurhûla
w06-SW 15/5 buk. 18 cif. 3
Ebintu by’Obulagirire by’omu Citabu Cirhanzi c’Ennanga
11:3—Misingi ehi eshâbwa? Eyo eba misingi olubaga lwa bene bantu luba luyimangireko, k’okuderha; irhegeko, okupanga ebintu, n’obushinganyanya. Erhi ebyo bintu bisharhu bisherera, hanabe kavulindi kanji omu lubaga, hanabe n’obubule bw’obushinganyanya. Omu kanga ka ntyo, “omuntu mushinganyanya” ashinganine alangalire Nnâmahanga loshi.—Ennanga 11:4-7.
wp16.4-ZS buk. 11
Ka Byanahashikana Okuba n’Igulu Lirhalimwo Obuminya?
Ebibliya elaganyize oku hano hofi-hofi, Nnâmanga acesa er’igulu omu kulikûlamwo obuminya. Er’igulu ly’ene lirimwo obuminya, liri hofi lihike oku “lusiku lw’olubanja n’olw’okuherekera kw’abantu babi lwa Nnâmahanga.” (2 Petro 3:5-7) Abantu baminya barhakacilibuza abandi ciru n’ehitya. Gurhi rhwakamanyamwo n’obwalagale oku Nnâmahanga alonzize okujira kantu kalebe n’okuyusa obuminya?
Ebibliya edesire oku Nnâmahanga “ashomba omuntu w’ishabâbe [nyankola-maligo].” (Ennanga 11:5, Mashi Bible) Omulemi asîma omurhûla n’obushinganyanya. (Ennanga 33:5; 37:28) Co cirhumire arhakaleka abantu baminya babêreho ensiku n’amango.
w17.08-ZS buk. 7 cif. 15
K’Oba Mubidu Okulindira n’Obulembedu?
15 Bulya gurhi Daudi ali mubidu okulindira n’obulembedu? Arhuhîre ishuzo mw’olo lulanga lo n’olo adosagyamwo kani koshi-koshi ntya: “Kuhika mangaci?” Adesire ntya: “Cikone niehe ndangalire obuzigire bwawe bwishwekerezi, omurhima gwani gwacishingira ebijiro byawe by’okuyokola. Nayimbira Yehova, bulya ampembire bwenene.” (Enna. 13:5, 6, NWT) Daudi al’ilangalire obuzigire bwishwekerezi bwa Yehova. Akag’ilindira n’omwishingo oku amuciza, anakag’irhanya lugenda oku Yehova akag’imugisha. Kobinali, Daudi aciyumvirhe oku okulindira kwakabire kwinja bwenene.
kr-ZS buk. 236 cif. 16
Obwami Buli Bwahikiriza Obulonza bwa Mungu okw’Igulu
16 Akalembe. Oku buzinda enderho z’okuhâna omurhima ziri omu lwandiko lwa Izaya 11:6-9; zahikirira arhali omu njira y’ekiroho mwone, cikone kandi n’omu njira y’omubiri. Abalume, abakazi, n’abana bakaba omu bulanzi n’omu kalembe, ngasi hoshi bakaja okw’igulu. Nta ciremwa; abe muntu erhi nsimba canaciyobohye. Orhanye oku mango wayish’ikabona er’igulu lyoshi nk’ahamwawe, aha wakayoga omu nyishi n’omu nyanja, amango wakalambagira buzira boba boshi-boshi oku ntondo, n’omu mizirhu onali omu bulanzi. N’omu kasanzi bwamayira, orhakayobohe. Enderho ziri omu Ezekiyeli 34:25 zayish’iba z’okunali, na ntyo byayish’ihashikana abantu ba Nnâmahanga “bagendiyubaka n’omurhûla omu irungu, banakaz’irhegeka omu mizirhu.”
Obuhirhi bw’Ekiroho
w13-ZS 15/9 buk. 20 cif. 12
Ka Wahindwirwe?
12 Eby’okugayisa, mw’er’igulu, rhuzungulusirwe n’abantu bali nk’abo Paolo aganiriraga. Nabo banarhanye oku biri bya mîra erhi birhakayemerwa okusegeza amakanuni g’olugenzi. Balimu banji na babusi banji banalekere abana oluhuma lw’okujira ebi banalonzize n’okurhanya “oku banalonzize.” Kuli bo ngasi kantu, kashimbana n’akanga na nta kantu karhakashanja. Ciru na bantu banji bacihamagala bemezi b’omu madîni, banaciyumve oku nabo bagwerhe oluhuma lw’okujira ngasi kantu barhanyize oku kali kinja, barhabona obulagirire boshi-boshi bw’okurhumikira Nnâmahanga n’amarhegeko gage. (Enna. 14:1) Amorhere ga ntyo, gwanaba murhego oku Bakristu b’okuli. Abantu barhali masu banarhondera baba n’entanya za ntyo lugenda emipango y’eciteokrasi. Banaba barhacigwerhi obulonza bw’okugendekera balama kushimbana n’emipango erhôzirwe omu cigamba, na ciru banakaciduduma lugenda ngasi kantu karhapatini n’oku barhanyize. Na kandi, banarhondera baba n’akarhinda oku biyerekire amahano g’Ebibliya lugenda okucishagalula, okukolesa e enternete, n’okushimbulira amasomo malîri.