Ebicapo Bikolesibwe omu Ibugu ly’Entimanano Omukolo n’Akalamo k’Omukristu
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
NSIKU 4-10/3
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 16-17
“Nyakasane [Yehova], . . . , Buzira we Nta Kwinja”
w18.12-ZS buk. 26 cif. 11
Mwe Misole, Mwanaba n’Akalamo k’Okurhimusa
OCIJIRIRE ABÎRA B’OKUNALI
11 Osome Ennanga 16:3 (Mashi Bible). Daudi al’imanyire ihwe ly’okupata abîra b’okunali. ‘Akag’ishagaluka’ bwenene omu kuba haguma na balya bal’izigire Yehova. Abo bantu baganirirwe nka “bimana [batagatifu, NWT],” bulya bal’icîre omu lugenzi, bagwerhe olugenzi lunyorosire. Owundi mwandisi w’Ennanga aciyumvirhe ntyo lugenda okucishoga kwage abîra. Ayandika ntya: “Ngasi abakurhinya boshi, na ngasi abalanga amarhegeko gawe bo nyinjibana.” (Enna. 119:63) Nk’oku rhwabonaga omu cigabi cageraga, na nawe wanapata abîra binja egarhi k’abantu barhinya Yehova, banamurhumikira. Okuderha okuli, oko kuhiziremwo abantu b’emyaka eri lubero.
w14-ZS 15/2 buk. 29 cif. 4
“Okasînza Obwinja bwa Yehova”
Daudi ayimba ntya: “Waliha Nyamuzinda, we cigabi cani c’omwîmo, we na kabehe kani, we gwerhe obuzine [onalange obwîmo, NWT] bwani omu maboko gawe. Olugero bàntambagizagyamwo lwàngerire oku nsîmire, ecigabi cani c’omwîmo ciri cinja.” (Enna. 16:5, 6) Daudi akag’ivuga omunkwa oku ‘cigabi cage c’omwîmo’ kuli kuderha obwîra bwinja al’igwerhe haguma na Yehova n’olukengwa lw’okumukolera. Aka Daudi rhwanalibuzibwa na mahanya manji, cikone rhugwerhe migisho minji bwenene y’ekiroho! Lekagi rhugendekere rhwashagalukira enterekêro y’okuli n’‘okucishingira oburhonyi’ bw’ehekalu y’ekiroho ya Yehova ngasi mango.
w08-SW 15/2 buk. 3 cif. 2-3
Ohire Yehova Embere Zawe Ngasi Mango
2 Rhweshi rhwanaciyigiriza binji kugerera abantu bamanyikine bwenene baganirirwe omu Bibliya nka Abrahamu, Sara, Musa, Ruti, Daudi, Esteri, entumwa Paolo n’abandi. Cikone, emyanzi eganirire abantu barhamanyikini bwenene nayo yanarhulerhera obunguke. Okurhanya bwenene oku myanzi eganirirwe omu Bibliya kwanarhurhabala okujira ebintu bipatine n’ezi nderho z’omwandisi w’Ennanga: “Amasu gani gayorha gasinza Nyakasane Yehova ngasi mango, kulya kuba andi ebulyo, ntankahuligana.” (Enna. 16:8) Gurhi rhushinganine rhuhugûkwe ezo nderho?
3 Kanji-kanji omusoda akag’ihira engôrho yage omu kuboko kwage kulyo, olo lunda lurhakag’iba lulanzirwe n’empenzi akag’iba agwerhe omu kuboko kwage kumosho. Ciru akaba ntyo, akag’iba omu bulanzi erhi omwîra wage akabire ali alwira aha burhambi bwage ekulyo kwage. Erhi rhwakagendekera rhwahira Yehova omu bukengere bwirhu n’okujira obulonza bwage, anarhulanga. Lekagi rhulole gurhi okurhanya oku myanzi eganirirwe omu Bibliya kwakazibuhyamwo obuyemere bwirhu lyo “rhukahira Yehova embere [zirhu] ensiku zoshi.”—Byington.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-2-F buk. 697
Embonyi
Oluderho lw’Ecihabraniya ʼi·shohnʹ (Lush 32:10; Mig 7:2), erhi lukolesibwa na ʽaʹyin (isu), omu mahugûlo g’oluderho oku luderho lunabe luhugwîre “ehilume hisungu hy’omw’isu”; ko n’oko, oluderho bath (munyere) lukolesibwe omu Endûlû 2:18 omu kuhâna entanya lugenda “omunyere w’omw’isu,” ezo nderho zombi ziganirire embonyi. Ezo nderho ibirhi zihizirwe haguma lyo zisegeza kantu kalebe omu Ennanga 17:8 (ʼi·shohnʹ bath-ʽaʹyin), omu mahugûlo g’oluderho oku luderho kuli kuderha, “hilume hisungu hy’ [omw’isu], munyere w’omw’isu” (“mbonyi y’isu”). Ezo nderho ziyerekire ehifoto hisungunu hyawe wakabonera mw’eco cigabi c’isu ly’owundi.
Isu liba lilembu bwenene linanayumve duba-duba erhi akandi kantu kakalonza okulijamwo; ciru n’ehyoya hisungunu erhi hitulo hisungunu hyahisire egarhi k’ecikoba cibwikira isu n’engohe, isu linabiyumve duba-duba. Ehigabi hilangala bwenene hy’omw’isu (la cornée) hiba hibwikire embonyi hishinganine hilangwe n’okushibirirwa, bulya erhi hyakahikirwa n’e aksida erhi kuzinga enyanya z’endwala, oko kwanarhuma omuntu aba n’amazibu g’okubona erhi kuba muhurha. Omu kusegeza na kandi omu kuderha n’obwalagale n’okukolesa enderho nembu, Ebibliya ekolesize enderho “mbonyi y’amasu gawe” omu kuganirira akantu kashinganine kalangwe n’okushibirirwa bwenene. Ntyo ko amarhegeko ga Nnâmahanga gashinganine gashibirirwe. (Mig 7:2) Omu kuganirira gurhi Yehova akag’ishibirira bene Israheli nk’ishe wabo, olwandiko lw’Olushika 32:10 ludesire oku akag’ilanga olubaga “nka mbonyi y’amasu gage.” Daudi ashenga omu kuderha oku Nnâmahanga akamulanzire n’okumushibirira nka “mbonyi y’isu.” (Enna 17:8) Al’ilonzize Yehova abe mubidu okumurhabala amango abashombanyi bage bamuhizireko ecirhero. (Oshushanye na Zak 2:8; aha oluderho lw’Ecihabraniya ba·vathʹ ʽaʹyin, “mbonyi y’isu,” lukolesibwe.)—Olole ISU.
NSIKU 11-17/3
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 18
“Nyamuzinda Ye . . . Mulikûza Wani”
w09-SW 1/5 buk. 14 cif. 4-5
Obushagaluke bwa Yehova lwo Lwakiro Lwirhu
Kandi Ebibliya enashushanye Yehova n’ebintu birhajira buzine. Aganirirwe nka “Ibuye ly’Israheli,” nka “Ibuye [lwala],” na nka “lwakiro.” (2 Samweli 23:3; Ennanga 18:2, Mashi Bible; Olushika 32:4) Kantu kahi kayerekine olushangi? Nka kula ibuye linene bwenene linaba ligwike buzibu-zibu, lirhankadundagana, ko na Yehova Nnâmahanga akaba Nshôko y’obulanzi erhankadundagana.
5 Ecitabu c’Ennanga cirimwo nderho nyinji bwenene lugenda ebintu biyerekine amorhere gali lubero ga Yehova. Kwa lwiganyo, Olwandiko lw’Ennanga 84:11, Mashi Bible, luganirire Yehova nka “kazuba-zuba [izuba] na mpenzi” bulya ye oba Nshôko y’obulangashane, obuzine, emisi n’obulanzi. Oku bundi, ecitabu c’Ennanga 121:5, Mashi Bible, cidesire oku Yehova ye “cihôho cilanga omuntu okw’izuba.” Nka kula ahantu hali ecihôho hanalanga omuntu okw’izuba likali, Yehova analanga balya bamukolera oku buhanya, omu kubaha obulanzi buli nka cihôho idako z’“okuboko” kwage erhi idako z’“ebyubi” byage.—Izaya 51:16; Ennanga 17:8; 36:7, Mashi Bible.
it-2-F buk. 1168 cif. 6
Izu
Nnâmahanga anayumve izu ly’abakozi bage. Balya bakolera Nnâmahanga omu iroho n’okuli banayakuza Nnâmahanga banayemire n’obwalagale oku ali ayumva izu lyabo ciru bakakolesa lulimi luhi lyo bamuyakuza. Na kandi ciru omuntu akashenga buzira kukolesa izu, ciru enderho zakaba zirhali zayumvikana, Nnâmahanga oyishi emirhima y’abantu “anayumve” erhi anabe ali ayumvirhiza. (Enna 66:19; 86:6; 116:1; 1Sam 1:13; Neh 2:4) Nnâmahanga anayumve abantu bagogomirwe bamulakira oku abarhabale, na kandi anayumve izu n’okumanya entanya z’abantu bamuhagalika banahiga okujirira abakozi bage kubi.—Murh 21:17; Enna 55:18, 19; 69:33; 94:9-11; Yer 23:25.
Gurhi Rhwakahimamwo Okurhanya Okurhalusire Olugero
2. Orhanye. Erhi orhanya okubiyerekire ebyagezire omu kalamo kawe, k’onakengere mazibu malebe orhakahashir’ilembera buzira burhabale bwa Yehova? Erhi rhurhanya gurhi Yehova arhurhabire na gurhi arhabire abakozi bage ba mango mîra rhunabe n’omurhûla gw’ekandalala n’okuba n’obulangalire bunji muli ye. (Enna. 18:17-19) Mugula muguma ohamagalwa Joshua adesire ntya: “Njira eliste y’amasala Yehova anshuzizeko. Oko kunantabale nkengere amango nahûnaga kantu kalebe ananakampa.” Kobinali, erhi rhurhanya gurhi Yehova arhujirire omu mango gageraga, rhunabe n’emisi mihyahya y’okuhima okurhanya kurhalusire olugero.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1-F buk. 437 cif. 2
Kerubi
Nk’oku bantu baguma na baguma barhanya, ezo zirhali nshushano nnenene zigwerhe ebyubi amashanja g’abapagani gal’izungulusire Abaisraheli gakag’iharamya. Enkomedu za mîra z’Abayahudi ziyerekine zoshi oku (Ebibliya erhadesire kantu koshi-koshi lugenda oko) abo bakerubi bal’ishushire omuntu. Gwali mukolo mwinja bwenene gw’obulenga, gwal’ishushanyize ebiremwa bya bamalahika bigwerhe iranga ly’irenge, banal’ijijirwe kushimbana n’“olugero” loshi Yehova yene ahâga Musa. (Lub 25:9) Entumwa Paolo nayo ebaganirire nka “bakerubi b’irenge bakag’ijirira entebe y’obwonjo empehema.” (Hb 9:5) Abo bakerubi bagwerhe olushangi n’okubaho kwa Yehova: “Aho, ho nakâbuganana nawe ho nakakuganîriza enyanya ly’omufûniko ekarhî k’abo ba-kerubi babirhi bali okumucîmba [isanduku, Mashi Bible] gw’Endagâno.” (Lub 25:22; Mib 7:89) Co cirhumire bakag’iderha aku Yehova, ‘aba atamire ekagarhi [erhi, oku] biremwa biderhwa makerubi.” (1Sam 4:4, Mashi Bible; 2Sam 6:2; 2Bam 19:15; 1Nga 13:6; Enna 80:1; 99:1; Iz 37:16) Omu njira y’olwiganyo bakerubi bakag’ikola nka “lwiganyo lw’Engâlè” ya Yehova, eyi alitamireko (1Nga 28:18), n’ebyubi bya bakerubi byali byakulerha obulanzi n’okujira eyo ngâlè elibirhe duba-duba. Co carhumaga omu lwimbo luguma lw’e poème Daudi aganirira okuba mubidu bwenene kwa Yehova ly’ayish’imurhabala, aderha oku Yehova “ashonera kuli kerubi, azurunduka n’empusi y’ebyubi byage” ciru “oku byubi b’iroho.”—2Sam 22:11; Enna 18:10, NWT.
NSIKU 18-24/3
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 19-21
“Amalunga Gali Gayalagaza Irenge lya Nnâmahanga”
w04-SW 1/1 buk. 8 cif. 1-2
Boshi Bayalize Obukuze bwa Yehova
DAUDI, mugala wa Yese akuliraga hofi n’e Betelehemu erhi ali mungere. Erhi ali alanga obuso bw’ishe omu budufu akag’iba na bulyo bunji bw’okulola emalunga n’okushagalukira enyenyezi! Buzira karhinda akengire ebi abonaga erhi iroho litagatifu limushumya okuyimba n’okuyandika enderho nyinja ziri omu Lulanga lwa 19: “Amalunga gali gayalagaza irenge lya Nnâmahanga, amalunga gali gayerekana emikolo yage. Cikwone emyanzi yabyo enahike omw’igulu lyoshi, n’ebinwa byabyo bishandale omw’igulu lyoshi.”—Ennanga 19:1, 4, Mashi Bible.
2 Ngasi lusiku, ngasi budufu, ebi Yehova alemire binayalagaze irenge lyage buzira kukolesa enderho erhi izu. Obulemi burhasag’ileka okuyaliza irenge lya Nnâmahanga, bunayalize ely’irenge ‘oku milala y’amashanja goshi.’ Cikone arhali obo bulemi burhaderha bone bushinganine bukuze Nnâmahanga. Bene bantu bishwekerezi bashinganine bacilunge haguma n’obo bulemi lyo bakuza Nnâmahanga n’izu lyabo. Muzihi muguma w’ennanga orhamanyikini alongozibwa n’iroho litagatifu ly’abwira abakozi ba Yehova ntya: “Hêrezi Nyakasane [Yehova] irenge n’obuhashe. Hêrezi Nyakasane [Yehova] irenge ly’izino lyage.” (Ennanga 96:7, 8) Abajira obwîra bwa hofi-hofi haguma na Yehova, banashagalukire bwenene okuyemera ogo mulali. Bicigi okuhêreza Nnâmahanga irenge kuhiziremwo?
w04-SW 1/6 buk. 11 cif. 8-10
Obulemi Bunayalize Irenge lya Nnâmahanga!
8 Enyuma z’aho Daudi acibir’iganirira obundi bwinja bw’obulemi bwa Yehova: ‘Nnâmahanga wajiriraga izuba aha lyabêra oku nkuba [malunga garhabonekana], linapamuke sezi nka muhya mulume wahuluka omu mwage, lirhandalike nka mulibisi [mulume wa misi] oli oku mashigwe. Linarhenge oku cikwi c’amalunga lijizikira oku cindi cikwi, nta kantu kâkacîfulika idûrhu lyalyo.’—Ennanga 19:4-6, Mashi Bible.
9 Erhi izuba ligererwa oku zindi nyenyezi, obunene bwalyo bunabonekane buli bwa lugero. Ciru akaba ntyo izuba eba nyenyezi ebonekana bwenene, erhuma ezindi planete zilizunguluka zabonekana nsungunu bwenene. Cicapo ciguma cidesire oku obuzirho bw’izuba buba bwa “tone miliyare 2 kali miliyare kali miliyare”, kuli kuderha oku obuzirho bw’izuba omu système solaire yirhu buli bwa 99,9 oku igana! Emisi y’izuba enahashise igulu okuzunguluka linali oku buli bwa bilometre miliyoni 150 buzira kuliyegera erhi kuja kuli nalyo. Higabi hisungunu hy’emisi y’izuba hyone hihika okw’igulu, cikone ehyo higabi hisungunu hyo igulu liba lilagirireko lyo ebiremwa bizine bigendekera byalilamako.
10 Omwandisi w’ennanga aganirire izuba omu njira y’olwiganyo, aliganirire nka “mulume wa misi” olibirha kurhenga oku buzinda bw’amalunga kuhika oku bundi mulegerege n’erhi buba budufu linaje “aha lyabêra.” Erhi eyo nyenyezi y’emisi ebonwa kurhenga okw’igulu amango ekola yazika omu malunga enabe nk’ejire ‘aha yabêra,’ ly’erhamûka. Sezi, enabonekane nk’epamusire buzira kulaliza n’okumoleka nka “muhya mulume wahuluka omu mwage.” Bulya Daudi ali mungere, al’imanyire kunganaci emboho eba nyinji bwenene budufu. (Omurhondêro 31:40) Akengera gurhi izuba lyakag’imulerhera idurhu duba-duba ciru n’okulilerhera amaeneo akag’iba alimwo. Bibonekine n’obwalagale oku “izuba lirhakag’irhama n’omubalamo gwalyo kurhenga ebushoshokero kuja ebuzikiro,” cikone lyali nka “mulume wa misi,” wali mubidu okucibirhondera omubalamo gwage.
g95-SW 8/11 buk. 7 cif. 3
Omulenga Mukulu Bwenene Orhashibirirwa mwa Gano Mango Girhu
Okushibirira kwirhu bwenene ebintu byajijirwe n’obulenga biba birhuzungulusire kwanarhurhabala rhumanye Omulemi wirhu, oyu ebi ajiraga n’amaboko gage biba birhuzungulusire. Yezu abwira abanafunzi bage balabirize bwenene amauwa gakag’imera omu maeneo g’Egalilaya, aderha ntya: “Lolagi obwaso bw’omu mashwa oku bumera: burhahinga burhanaluka. Mmubwizire oku ciru Salomoni omw’irenge lyage lyoshi arhayambalaga nka hyaso higuma muli rhwo.” (Mt 6:28, 29) Obwinja bw’iuwa lisungunu ntyo burhukengezize oku Nnâmahanga arhakabula bushibirira amalagirire ga bene bantu.
Obuhirhi bw’Ekiroho
it-1-F buk. 1093
Ecihabraniya, II
Hali entanya nyofofi zishushine (erhi, zipatine n’obwenge, za kuyubaka) na mulizo ecigabi ca kabirhi cirhahâna kone entanya zali omu cigabi cirhanzi erhi eziri lubero. Lubero n’oko cinaganirire kwa bulîri entanya zal’ishokwire n’okuyushula entanya mpyahya. Olwiganyo lugenda oko luli omu Ennanga 19:7-9, (Mashi Bible):
Amarhegeko ga Nyamuzinda gaba gahikîrîre [mimana, NWT],
ganakomeze omurhima.
Akanwa ka Nyamunzinda kali k’okuli,
kanayengehye embula-bwenge ebe n’obumanye.
Amahano ga Nyamuzinda gashînganana,
ganashagaluse omurhima,
Amarhegeko ga Nyamuzinda kulangashana galangashana,
ganakûle omuntu olubwibwi omu masu,
Okukenga Nyamuzinda kuli kwinja,
kuhabâ ensiku zoshi,
Amarhegeko ga Nyamuzinda gaba g’okuli,
goshi gaba gashînganine.
Rhubwine oku ecigabi ca kabirhi ca ngasi musemwa ciri cayeneza entanya zishokwire; ntyo okuheba misemwa ibirhi haguma kuli kwahâna entanya kwa bofofi. Kugerera ecigabi ca kabirhi c’emisemwa, nka “ganakomeze omurhima” na “kanayengehye embula-bwenge ebe n’obumanye,” lyone oli wasoma akayiga gurhi ago ‘marhegeko gaba mimana’ na gurhi “akanwa ka Nyamunzinda kali k’okuli.” Mweyi liste y’entanya nyofofi zirimwo ebintu bishushine, oko kugabamwo ecigabi cirhanzi n’eca kabirhi kwanaha oli wasoma obulyo bw’okurhamuka. Co cirhumire aha nyuma n’okugendekeza kone entanya, emisemwa epanzirwe omu njira y’e poème, erimwo entanya zishushine. Co cirhumire ezo ntanya zishushine zihamagirwe ntanya zipatine n’obwenge erhi za kuyubaka.
NSIKU 25-31/3
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 22
Ebibliya Yali Yaganirire Mahugûlo Manji Lugenda Olufû lwa Yezu
w11-SW 15/8 buk. 15 cif. 16
Babwine Masiya!
16 Masiya akabonekine nka alekerirwe na Nnâmahanga. (Osome Ennanga 22:1.) Kushimbana n’oku obulebi bwal’iyerekine, “n’omu nsa mwenda Yezu ayakûza n’izu linene erhi: ‘Eloi, Eloi, lema sabakitani?’ kwo kuderha, mpu: ‘Nnâmahanga wani, Nnâmahanga wani, bici birhumire wandîkirira?’” (Marko 15:34, Mashi Bible) Yezu arhal’ihezize obulangalire muli Ishe w’empingu. Nnâmahanga arhalangaga Yezu erhi ali omu maboko g’abashombanyi bage ly’obwishwekerezi bwa Yezu burhangulwa loshi. N’erhi Yezu ayama ntyo, ahikiriza obulebi buli omu Ennanga 22:1.
w11-SW 15/8 buk. 15 cif. 13
Babwine Masiya!
13 Daudi ali alebire oku Masiya akashekirwe. (Osome Ennanga 22:7, 8.) Yezu ashekirwe erhi ali alibukira oku murhi gw’amalibuko. Mateyo adesire ntya: “Abakag’igera abakamujacira banadunda irhwe mpu: ‘We shaba aka-Nyamuzinda [hekalu], onashub’ikayunjuza omu nsiku isharhu, cirikuzagye wenene akaba oli Mwene-Nnâmahanga, onahonekwo ogu . . . [murhi gw’amalibuko]!’” Nabo abajinji b’abadahwa [bakuhani] bakag’imushekera, banakag’iderha hagumuma n’abashamuka b’ihano n’abagula, mpu: “Acizize abandi arhankanahash’iciciza yenene! Akaba ali Mwami w’Israheli, lero amanukage kuli ogu . . . [murhi gw’amalibuko, NWT], nirhu rhumuyemere! Mpu alangalira Nyamuzinda: lero Nyamuzinda amulikuzagye akaba amuzigira! Akazag’iderha erhi, ‘Ndi Mwene-Nnâmahanga!’” (Mt. 27:39-43) Ciru akaba ntyo, Yezu alembire ebyo byoshi n’obukenge. Arhusigire olwiganyo lwinja bwenene!
w11-SW 15/8 buk. 15 cif. 14
Babwine Masiya!
14 Emyambalo ya Masiya yakayeshirwe cigole. Omuzihi w’Ennanga ayandisire ntya: “Bagabana emishangi yani, ecishuli cani baciyesha cigole.” (Enna. 22:18, Mashi Bible) Ntyo ko byanabire, “erhi [abasoda Baroma] baba bamamubamba oku . . . [murhi gw’amalibuko, NWT], bagabana emyambalo yage, bayiyesha cigole.”—Mt. 27:35; osome Yowane 19:23, 24.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w06-SW 1/11 buk. 29 cif. 7
Okukenga Entimanano Zirhu Ntagatifu
7 Hali enjira zibonekana n’obwalagale rhwakayerekanamwo obukenge lugenda Entimanano zirhu. Njira nguma rhwakajiramwo ntyo kuli kubaho lyo rhuyimba enyimbo z’Obwami. Nyimbo nyinji za mulizo ziba mw’enderho ziri nka masala, co cinarhumire zishinganine ziyimbwe n’obukenge. Omu kukolesa enderho ziri omu Ennanga 22, entumwa Paolo yayandika ntya lugenda Yezu: “Namanyisa balumuna bani izino lyawe; omu ndêko y’olubaga [cigamba, NWT] nayimba irenge lyawe.” (Abahabraniya 2:12) Co cirhumire rhushinganine rhucihangane okukaba oku nafasi zirhu embere omwimangizi aderhe olwimbo rhwayimba, n’enyuma z’aho rhusegeze obwenge bwirhu kw’ebi enderho rhuli rhwayimba zihugwîre. Okuyimba kwirhu kukayerekana oku rhuli rhwaciyumva nk’oku omwandisi w’Ennanga akag’iciyumva erhi ayandika ntya: “Nkola nakuza Nyakasane [Yehova] n’omurhima gwani goshi, omu ndêko [cigamba, NWT] y’abemezi n’ey’abashinganyanya.” (Enna 111:1) Neci okuyimbira Yehova obukuze ciri cirhumire ciguma cinja c’okurhushumya rhukahika oku ntimanano zirhu embere z’akasanzi n’okulinda kuhika zihwe.
w03-SW 1/9 buk. 20 cif. 1
Okuze Yehova “Omu Garhi k’Ecigamba”
Nk’oku byali embere, ene nalyo, emipango yarhôzirwe lyo ngasi muntu akaba n’obulyo bw’okuganirira obuyemere bwage “omu garhi k’ecigamba.” Bulyo buguma abantu boshi bahâbwa buba bwa kushuza oku madoso abumvirhiza badosibwa amango g’Entimanano z’ecigamba. Orhagayaguzagya ciru n’ehitya aminja oko kwakalerhera abandi. Kwa lwiganyo, amashuzo gayerekine gurhi rhwakahima erhi kuyaka amazibu ganazibuhye omuhigo gwa bene wirhu gw’okugendekera barhumikira amakanuni g’Ebibliya. Amashuzo gahugwîre amandiko g’Ebibliya gali omu cifungo cikone garhaganirirwimwo erhi amashuzo gahiziremwo entanya omuntu anapasire omu busagasi anajiraga yenene ganaha abandi omurhima lyo baba n’enkomêdu nyinja z’okuyiga.
NSIKU 1-7/4
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 23-25
“Nyamuzinda Ye Lungere Wani”
w11-SW 1/5 buk. 31 cif. 3
“Nyamuzinda Ye Lungere Wani”
Yehova Analongoze Ebibuzi Byage. Erhi ebibuzi byakaba birhali na lungere wabyo byanahikira aha byahera. Ko n’oko, rhulagirire oku burhabale lyo rhumanya enjira nyinja rhwashimba omu kalamo. (Yeremiya 10:23) Daudi ahugwîre oku Yehova analongoze abantu bage “omu bulambo bw’akahasi kinja” n’‘aha nshôko y’amishi baluhûkira.’ Anabalongoze ‘omu njira nnongedu.’ (Mulongo gwa 2, 3) Eyo njira y’olwiganyo eyerekine lungere oli wayabula erhuyemezize n’obwalagale oku rhwanalangalira Nnâmahanga. Omu kukulikira obulongozi bw’iroho lyage litagatifu nk’oku buyerekinwe omu Bibliya, rhwanagendekera omu njira y’obuzine yarhulerhera okurhimukwa, okurhulirira, n’obulanzi.
w11-SW 1/5 buk. 31 cif. 4
“Nyamuzinda Ye Lungere Wani”
Yehova Analange Ebibuzi Byage. Amango ebibuzi birhali na lungere wabyo binayobohe binanabe birhagwerhi carhabala. Yehova abwizire abakozi bage oku barhashinganini bayobohe ciru bakaba bali “omu kabanda k’omwizimya,” ko kuderha amango gabonekine oku gali mazibu bwenene omu kalamo kabo. (Mulongo gwa 4) Yehova anabe ali abalaba ananabe mubidu okubarhabala. Anaha abakozi bage obwenge n’emisi balagirireko lyo balwisa amarhangulo.—Abafilipi 4:13; Yakobo 1:2-5.
w11-SW 1/5 buk. 31 cif. 5
“Nyamuzinda Ye Lungere Wani”
Yehova Analise Ebibuzi Byage. Lungere y’ebibuzi bilolako lyo bipata ebi byalya. Rhujira amalagirire g’ekiroho gakahikirizibwa kugerera oburhabale bwa Nnâmahanga bone. (Mateyo 5:3) Eby’okushagalusa kuli kubona oku Yehova aba Muhânyi orheganyiza abakozi bage ecîbo c’ebiryo by’ekiroho. (Mulongo gwa 5) Ebibliya n’ebicapo biyimangire oku Bibliya nk’eyi gazeti oli wasoma biba nshôko y’ebiryo by’ekiroho bihikiriza amalagirire girhu g’okumanya omuhigo gw’akalamo guba guhi n’omuhigo Nnâmahanga ajira oku birhuyekire.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w11-SW 15/2 buk. 24 cif. 1-3
Ozigire Obushinganyanya n’Omurhima Gwawe Goshi
KUGERERA Akanwa kage n’iroho lyage litagatifu, Yehova ali alongoza abantu bage omu “njira nnongedu [z’obushinganyanya].” (Enna. 23:3, Mashi Bible) Cikone bulya rhurhaba bimana, hali amango rhulonza okuhabuka. Lyo rhugaluka n’okucib’irhondera rhwajira ebishinganine, bihûnyire rhucihangane bwenene. Bici byakarhurhabala lyo rhuhasha okujira ntyo? Aka Yezu, rhushinganine rhuzigire okujira aminja.—Osome Ennanga 45:7.
2 ‘Enjira nnongedu” byo bici? Enjira haba hantu abantu bagera n’amagulu. Amakanuni ga Yehova g’obushinganyanya go gahiraho ezo “njira”. Oluderho lw’Ecihabraniya n’Ecigiriki, “bushinganyanya” luba luganirire akantu “kakubûsire,” omu kusegeza okurhumikira buzibu-zibu amakanuni g’olugenzi. Bulya Yehova ye “lwakiro lw’obucire [bushinganyanya, NWT],” abakozi bage banashagalukire okumuyegemera ly’abayeresa enjira y’olugenzi lukubûsire bashinganine bakulikire.—Yer. 50:7.
3 Omu kujira okwirhu koshi n’omurhima gwirhu goshi ly’olugenzi lwirhu lupatana n’amakanuni g’obushinganyanya ga Nnâmahanga lyone rhwakamushagalusa loshi. (Lush. 32:4) Oko kunarhondere omu kuyiga byoshi rhwakanahasha lugenda Yehova Nnâmahanga kugerera Akanwa kage, Bibliya. Oku rhwagendekera rhwayiga binji lugenda ye, n’okugendekera rhwamuyegera ngasi lusiku, ko rhwanagendekera rhwazigira obushinganyanya bwage. (Yk. 4:8) Na kandi rhushinganine rhuyemere obulongozi bw’Akanwa ka Nnâmahanga kalongozibagwa n’iroho lyage amango rhukola rhwarhôla emihigo y’obulagirire omu kalamo kirhu.
NSIKU 8-14/4
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 26-28
Oku Daudi Azibuhizemwo Obwishwekerezi Bwage
w04-SW 1/12 buk. 14 cif. 8-9
Olambagire omu Njira y’Obwishwekerezi
8 Daudi ashenga ntya: “Ontagule, Yagirwa, onyenje obone, onje emurhima, onanje omu nsiko, olole.” (Ennanga 26:2) Ensiko ziba omu kandalala bwenene k’omubiri. Omu njira y’olwiganyo, ensiko zishushanyize entanya z’ekandalala bwenene z’omuntu n’oku aciyumva omu kandalala. N’omurhima gw’olwiganyo ali muntu w’ekandalala yeshi, ko kuderha ebimushumya, oku aciyumva, n’obwenge. Erhi Daudi ahûna Yehova oku amuyenje, akag’ishenga oku entanya zage z’ekandalala n’oku aciyumva bilabirizibwe buzibu-zibu.
9 Daudi ahûna oku ensiko zage n’omurhima gwage bikubûlwe. Gurhi Yehova akubûlamwo oku rhuba rhuyosire ekandalala kirhu? Daudi ayimba ntya: “Ayagirwe Nyakasane [Yehova] okampâ ihano, ciru n’obudufu nanyumve ihano lyampubuka omu ndubi y’omurhima.” (Ennanga 16:7) Bici oko kuhugwîre? Kuli kuderha oku amahano ga Nnâmahanga gahisire omu bigabi by’ekandalala bwenene by’obumuntu bwa Daudi ganabêramwo, gakubûla entanya zage z’ekandalala n’oku akag’iciyumva omu kandalala. Byanaba ntyo kurhuyerekera nirhu erhi rhwakashagalukira okukolesa amahano rhuhâbwa kugerera Akanwa ka Nnâmahanga, abantu akolesa, ikubuliro lyage, n’okugaleka gabêre omu kandalala kirhu. Okukashenga Yehova ngasi mango arhukubûle mw’eyo njira kwanarhurhabala rhulambagire omu njira y’obwishwekerezi.
w04-SW 1/12 buk. 15 cif. 12-13
Olambagire omu Njira y’Obwishwekerezi
12 Omu kuganirira akandi kantu kazibuhize obwishwekerezi bwage, Daudi aderha ntya: “Ntatamala ahali ababi, ntanaja omu ndêko [cigamba] y’endyalya. Ntakwirirwa endêko [ecigamba] y’enkola-maligo, ntatamala ahali encuku.” (Ennanga 26:4, 5) Daudi arhal’ilonzize okutamala n’enkola-maligo. Akag’ishomba okukômera abantu babi.
13 Gurhigi lugenda rhwe? Ka rhunalahire okutamala n’abantu babi kugerera eprograme z’etelevizyo, evideo, enfoto, esite z’e Enternete erhi kugerera ezindi njira? Ka rhunayake okukômerana n’abantu bafulika oku bayosire? Bantu baguma na baguma rhusoma nabo erhi aba rhukola nabo banalonza babe bîra birhu n’obwo bagwerhe emihigo mibi. Ka kobinali rhwanalonza okuba n’obwîra bwa hofi-hofi haguma n’abantu barhalambagira omu okuli kwa Nnâmahanga? Ahanyuma n’okuciyerekana nka bîra, abagoma banafulika ebi baba balonzize, lyo barhukulula rhuleke okukolera Yehova. Na gurhigi erhi akaba hali baguma na baguma b’omu cigamba balama akalamo k’obulyalya? Nabo banakafulika oku bayorha. Jayson, oli wakola nka murhabazi w’abagula ene, al’igwerhe abîra ba ntyo omu busole bwage. Adesire ntya lugenda abo bîra: “Lusiku luguma muguma muli bo ambwira ntya: ‘Orhashibiriraga ebi rhuli rhwajira ene bulya hano igulu lihyahya liyisha rhwayish’iba erhi rhwafîre. Rhurhakamanya oku hali kantu kalebe rhwabuzire.’ Ezo nderho za ntyo zaba nka alarme ya kuntula omw’iro. Ntalonzizi nyish’iba nafîre hano igulu lihyahya liyisha.” Omu njira y’obwenge Jayson aleka okukômerana n’abo bantu. Entumwa Paolo yarhurhonzire ntya: “Mumanye murharhebagwa: ‘okukômera ababî kunasherêze engeso nyinja.’” (1 Abakorinti 15:33) Kobinali okuyaka abîra babi kwanarhuciza!
w04-SW 1/12 buk. 16 cif. 17-18
Olambagire omu Njira y’Obwishwekerezi
17 Etabernakle, n’amazabahu gayo g’okuhânirako enterekêro, ho hali hantu hakulu h’okuharamiza Yehova omu Israheli. Omu kuganirira gurhi al’ishagalukire eyo nafasi, Daudi ashenga ntya: “Yagirwa [Yehova] ntahimwa kurhonya eciriba c’enyumpa yawe, n’ahantu irenge lyawe lihanda.”—Ennanga 26:8.
18 Ka rhuba rhuzigire okurhimanana ahantu rhuyigira lugenda Yehova? Ngasi Nyumpa y’Obwami n’eprograme z’ekiroho zijirwamwo ngasi mango, enakole nka hantu hakulu h’enterekêro y’okuli omu lubaga. Na kandi, rhujira entimanano nkulu za ngasi mwaka, entimanano z’omuzunguko, n’entimanano zago-zago. “Amarhegeko” ga Yehova ganaganirirwe kw’ezo ntimanano. Erhi rhwakayiga ‘okugarhonya bwenene,’ rhwanaba n’irala linji ly’okuja oku ntimanano n’okuyumvirhiza bwinja amango rhuziliko. (Ennanga 119:167) Rhunaciyumve bwinja bwenene amango rhuli haguma n’abirhu bemezi bashibirira ehali yirhu banarhurhabala rhugendekere rhwabêra omu lugenzi lw’obwishwekerezi!—Abahabraniya 10:24, 25.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w06-SW 15/7 buk. 28 cif. 15
Yehova Anayokole Oli Walibuka
15 Omwandisi w’Ennanga Daudi ayimba ntya: “Ciru larha na nyàma bakandekêrera, Nnâmahanga yêhe arhakandeka.” (Ennanga 27:10) Biri bya kurhuliriza bwenene okumanya oku obuzigire bwa Yehova buba bulushire obwa ngasi mubusi! Ciru akaba okulahirwa, okujirirwa kubi, erhi okulekererwa n’omubusi kunalume bwenene, ebyo bintu birhakahuma ciru n’ehitya oku buzigire Yehova arhujirako. (Abaroma 8:38, 39) Okengere oku Nnâmahanga anakulule abantu aba azigire emwage. (Yowane 3:16; 6:44) Ciru abantu bakaba bakujirire bici, Sho w’empingu akuzigire bwenene!
NSIKU 15-21/4
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 29-31
Obuhane, Bunayerekane Obuzigire bwa Nnâmahanga
it-1-F buk. 863 cif. 9
Obusu
‘Okufulika obusu’ kuba kuhugwîre binji kushimbana n’akanga. Okuderha oku Yehova Nnâmahanga anafulisire obusu bwage, kanji-kanji kuba kuhugwîre oku arhaciyemiri muntu mulebe erhi arhaciri akolesa obuhashe bwage ly’amurhabala. Ago ganaba malehe mabi g’okurharhumikira kw’omuntu erhi cigusho c’abantu, nk’oku byali lugenda ishanja ly’Israheli. (Ayu 34:29; Enna 30:5-8; Iz 54:8; 59:2) Omu kanga kalebe oko kwanaba kuhugwîre oku Yehova ali acicîka ly’arhaciyerekanaga kugerera ebijiro byage erhi ishuzo, omu kulindirira akasanzi apanzire. (Enna 13:1-3) Erhi Daudi ahûna Nnâmahanga omu kuderha erhi “orhacikag’ilola oku byaha byani,” akag’ihûna Nnâmahanga amubabalire erhi kuhira amagosa gage eburhambi.—Enna 51:9, Mashi Bible; oshushanye na Enna 10:11.
w07-SW 1/3 buk. 19 cif. 1
Obushagaluke bw’Okulindirira Yehova
Rhwanashushanya enjira obuhane bwa Yehova burhulerheramwo obunguke n’oku amalehe gaja gakula. Lugenda obuhane burhenga emwa Nnâmahanga, Ebibliya edesire oku buzinda “lyo bulerhera ababuhâbagwa emburho y’obuholo n’obushinganyanya.” (Abahabraniya 12:11) Nka kula amalehe ganaba galagirire oku kasanzi lyo gahya, ko na nirhu rhuba rhulagirire oku kasanzi lyo rhushanja entanya zirhu lugenda okukômereza Nnâmahanga arhukômereza. Kwa lwiganyo, erhi olugenzi lurhashinganini lwakarhuma rhwaheza mikolo milebe rhwakag’ijira omu cigamba, obulonza bwirhu bwinja bw’okulindirira Nnâmahanga bwanarhurhabala rhurhavunikaga omurhima n’okurhaleka okumukolera. Omu kanga ka ntyo, rhwanahâbwa omurhima kugerera ezi nderho za Daudi zalongozibagwa n’iroho litagatifu: “Oburhê bwage [Nnâmahanga] burhimang’ihwa, cikwone obwinja bwage bunabêre ho ensiku n’amango. Omuntu anabe ali omu mulenge bijingo, cikwone azûkane omwishingo sezi.” (Ennanga 30:5, Mashi Bible) Erhi rhwakagendekera rhwaba n’oborhere bw’okulindirira n’okukolesa amahano rhuhâbwa kurhenga omu Kanwa ka Nnâmahanga n’ikubuliro lyage, akasanzi kirhu k’“omwishingo” kanayisha.
Okuciyunjuza kw’Okunali Kwo Kuhi?
18 Ly’omuntu watenzirwe n’ecigamba ayerekana oku kobinali aciyunjuzize, ashinganine akaja oku ntimanano z’ecigamba ngasi mango n’okushimba amahano abagula bamuhîre g’okucibiba n’enkomêdu nyinja y’okusalira n’okuciyigiriza Ebibliya ngasi mango. Na kandi ashinganine abe mubidu okukayaka ngasi kanga koshi kakarhuma acib’irhogera mw’eco caha. Erhi akajira okwage koshi ly’acibiba mwîra wa Yehova, anayemera n’obwalagale oku Yehova amubabalira lwoshi n’oku abagula bacib’imugalula omu cigamba. Kobinali, erhi abagula bashibirira akanga k’omuntu wajijire acaha cizibu, banalabirize akanga k’oyo muntu buzira kukashushanya n’akandi kanga, na kandi banayake okumutwira olubanja omu burhe erhi omu bukali.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w06-SW 15/5 buk. 19 cif. 13
Ebintu by’Obulagirire by’omu Citabu Cirhanzi c’Ennanga
31:23—Gurhi omuntu w’obucibone ahembwamwo okurhalusire? Oluhembo luganiri - rwe aha buli buhane. Omushinganyanya anahâbwe oluhembo erhi akaba anajijire amagosa buzira kulonza omu njira y’amahano garhenga emwa Yehova. Bulya omuntu w’obucibone arhahinduka kurhenga omu njira yage mbi, anahembwe okurhalusire omu kuhanwa buzibu-zibu.—Emigani 11:31; 1 Petro 4:18.
NSIKU 22-28/4
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 32-33
Bulya Gurhi Kuba kwa Bulagirire Okuhungama Ecaha Cizibu?
w93-SW 15/3 buk. 9 cif. 7
Olukogo lwa Yehova Lunarhurhabale lyo Rhurhavunikaga Omurhima
7 Omu kuciyumva kubi bwenene enyanya z’okuvuna amarhegeko ga Yehova, hali amango rhwakabona oku kuli kuzibu okuhungama ebyaha birhu, ciru n’emwa Yehova. Bici byakahikira omu kanga ka ntyo? Omu Ennanga 32, Daudi aderha ntya: “Amango nàli mpulisire [ahali h’okuhungama] erhi orhuvuha rhwani banarhubujegera, erhi n’omulenge gurhankala oku isu. Bulyala okuboko kwawe kwali kuzidohire oku irhwe lyani mûshi na budufu, emisi yani yakaz’iyonda nka kuno bayiyanikira oku izûba ly’ecanda.” (Mulongo gwa 3, 4) Erhi Daudi alonza okufulika ecaha cage n’okubêrana ezamiri yakag’imutumuza, oko kwamurhamya bwenene. Oburhê bwarhuma emisi yage yayonda bwenene kuhika aba nka murhi mukube guli gwashurhagulwa n’izuba ly’ecanda gurhagwerhi bulyo bw’okushabuka. Nkaba oko kwarhumire ahikirwa n’amazibu g’obukengere n’ag’omubiri. Omu njira ndebe, aheza omwishingo gwage. Erhi rhwakacishanga omu kanga kali nk’ako, bici rhushinganine rhujire?
cl-SW buk. 262 cif. 8
Nnâmahanga Oba “Mubidu w’Okubabalira”
8 Enyuma za Daudi okuciyunjuza, aderha ntya: “Lero nacîyunjuza, ntafulikaga amabi gâni, . . . Nawe Nyamuzinda wambabalira” ebyaha byani. (Ennanga 32:5, Mashi Bible) Oluderho “wambabalira” gali mahugûlo g’oluderho lw’Ecihabraniya luhugwîre “okulengeza” erhi “okuhêka.” Oku olo luderho lukolesibwe aha, kuhugwîre okurhenza “okucitumuza, ecaha, okuvuna amarhegeko.” Kuli kuderha oku Yehova arhenzize ebyaha bya Daudi anabihêka kuli. Buzira Karhinda, oko kwalembuhize Daudi omuzigo gw’okucitumuza akag’iciyumva abarhwire. (Ennanga 32:3) Na nirhu rhwanalangalira loshi Nnâmahanga ohêka kuli ebyaha bya balya boshi balonza bababalirwe naye omu kuba n’obuyemere omu nterekêro y’engombôlo ya Yezu.—Mateyo 20:28.
w01-SW 1/6 buk. 30 cif. 1
Okuciyunjuza Kulongoza Ebwa Kufuma
Enyuma za Daudi okuciyunjuza, arhagendekeraga aba n’entanya mbi z’okuciyumva oku arhali wa bulagirire. Enderho zage ziri omu nnanga ayandikaga lugenda okuciyunjuza, ziyerekine gurhi aciyumvirhe bwinja, n’omuhigo gwage gw’okukolera Nnâmahanga n’obwishwekerezi. Kwa lwiganyo, olabe Ennanga 32. Omu mulongo gwa 1, (NWT), rhusomire ntya: “Ow’omwishingo ali muntu igosa lyage lyababalirwe, olya ecaha cage cafunisirwe.” Ciru ecaha cakaba ciri cizibu bwenene, erhi omuntu akaciyunjuza kurhenga oku murhima, oko kwanarhuma aba n’obushagaluke. Njira nguma rhwakayerekanamwo oku rhuciyunjuzize n’omurhima goshi, kuli kuyemera amalehe g’ebijiro birhu nk’oku Daudi ajiraga. (2 Samweli 12:13) Arhalonzagya okucihalira embere za Yehova erhi kulonza okubarhuza abandi amagosa gage. Omulongo gwa 5 (Mashi Bible) gudesire ntya: “Lero nacîyunjuza, ntafulikaga amabi gâni. Naderha nti: ‘Ncîyazize nkwanine ncîyunjuze emalanga ga Nnâmahanga.’ Nawe Nyamuzinda wambabalira.” Obuciyunjuze bw’okunali bunarhume omuntu aciyumva bwinja, na ntyo omuntu arhakacigendekera alibuzibwa n’ezamiri yage enyanya z’ebintu bibi ajiraga mîra.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w06-SW 15/5 buk. 20 cif. 1
Ebintu by’Obulagirire by’omu Citabu Cirhanzi c’Ennanga
33:6;—“Omûka [iroho, NWT]” gw’omu kanwa ka Yehova byo bici? Ely’iroho eri misi Nnâmahanga akolesa, erhi iroho litagatifu, lyo akolesagya omu kulema amalunga gabonekana. (Omurhondêro 1:1, 2) Ehamagirwe iroho ly’omu kanwa kage, bulya ak’omûka gugwerhe obuhashe, lyanarhumwa lyo lihikiriza ebintu ahantu hali kuli.
NSIKU 29/4–5/5
OBUGALE BW’AKANWA KA MUNGU | ENNANGA 34-35
“Okavuga Nyamuzinda Omunkwa [Kumukuza] Ngasi Mango”
w07-SW 1/3 buk. 22 cif. 11
Leki Rhukuze Izino lya Yehova Haguma
11 “Nkola nakâvuga Nyamuzinda omunkwa ngasi mango, ntârhame n’okukâmukuza.” (Ennanga 34:1, Mashi Bible) Amango Daudi al’ilamire akalamo k’okuja ayaka, ashinganine abe al’igwerhe mazibu manji lugenda okuba n’ebintu by’omubiri, cikone nk’oku ezi nderho ziyerekine, okushibirira amalagirire gage ga ngasi lusiku kurhahumaga oku muhigo gwage gw’okukuza Yehova. Olo luli lwiganyo lwinja bwenene kuli rhwe amango rhuli rhwagera omu kanga kazibu! Rhube rhuli ebwa masomo, omu kazi, haguma n’abirhu Bakristu, erhi omu mahubiri g’aha nafasi y’abantu banji, irala lirhu likulu bwenene kushinganine kube kukakuza Yehova. Orhanye oku birhumire binji rhugwerhe byakarhushumya rhujire ntyo. Kwa lwiganyo, nta lusiku rhwanahike ebuzinda bw’okuvumbula n’okushagalukira ebintu binja bwenene lugenda emikolo ya Yehova y’obulemi. Na kandi, orhanye kw’ebi amakahikiriza kugerera ecigabi ca hanw’igulu c’ikubuliro lyage! Yehova akolesize bwenene abantu bishwekerezi ba mwa gano mango girhu ciru akaba barhali bimana. Gurhi emikolo ya Nnâmahanga erimwo lubero n’emikolo y’abantu igulu likakuza? K’orhayemiri ezi nderho za Daudi wayandikaga ntya: “Ntaye oli akawe egarhi ka rhunnâmahanga, Yagirwa Yehova, nta mikolo eri nk’eyawe”?—Ennanga 86:8, NWT.
w07-SW 1/3 buk. 22 cif. 13
Leki Rhukuze Izino lya Yehova Haguma
13 “Nyamuzinda ye nnimbira, muli birhôhye mukâshagaluka nka mwamayumva namukuza.” (Ennanga 34:2, Mashi Bible) Daudi arhakag’ilimbira emikolo yene ahikirizize. Kwa lwiganyo, arhacidiniraga oku arhebagamwo mwami w’e Gati. Ahugûkwa oku Yehova ye wamulanzire amango ali e Gati n’oku afulumusire kugerera oburhabale bwa Yehova. (Emigani 21:1) Co cirhumire, Daudi arhakag’icilimbira yene, cikone akag’ilimbira Yehova. Enyanya z’oko, abantu birhohye bakululwa emunda Yehova ali. Ko n’oko Yezu naye akuzize izino lya Yehova, n’oko kwakulula emwage abantu birhohye bayemire okuyigirizibwa. Ene, abantu birhohye bali bakululwa omu cigamba c’omw’igulu lyoshi c’Abakristu bashîge amavurha, eci Yezu ali Irhwe lyaco. (Abakolosi 1:18) Erhi abo bantu birhohye bayumva izino lya Nnâmahanga lyakuzibwa n’abakozi bage birhohye, n’erhi bayumva omwanzi guli omu Bibliya, ogu iroho litagatifu libarhabala okuhugûkwa, oko kunabahume oku murhima.—Yowane 6:44; Ebijiro by’Entumwa 16:14.
w07-SW 1/3 buk. 23 cif. 15
Leki Rhukuze Izino lya Yehova Haguma
15 “Narhûzire Nyamuzinda kw’emirenge anyumva, ankûla kw’ebihamba byandi kwo.” (Ennanga 34:4, Mashi Bible) Ebyo Daudi aciboneraga byali bya bulagirire kuli ye. Co carhumaga aderha ntya: “Omugaraganda akayakûza Nyamuzinda, Nyamuzinda anamuyumve, amukûle mw’ago malibuko.” (Ennanga 34:6, Mashi Bible) Erhi rhucilunga haguma n’abirhu bemezi, rhunabe na bulyo bunji bw’okuganirira ebintu by’okuhâna omurhima rhwacibwinire lugenda oku Yehova arhurhabire rhulembere amazibu. Oko kunazibuhye obuyemere bw’abirhu bemezi, nk’oku enderho za Daudi zazibuhyagya obuyemere bw’abal’imulunzire okuboko. Omu kanga ka Daudi, abali haguma naye ‘bagalamire [Yehova] banacîshinga, n’enshonyi zabarhenga ebusu.’ (Ennanga 34:5, Mashi Bible) Ciru akaba bakag’iyaka Mwami Sauli, barhayumvagya enshonyi. Bal’iyemire n’obwalagale oku Nnâmahanga akag’irhabala Daudi, n’obusu bwabo, bwabonekana bugwerhe omwishingo. Ko n’oko, abaciri bahyahya omu okuli, na balya bamayusa myaka minji bali Bakristu b’okuli, banalangalire oku Yehova abarhabala. Bulya bone bacibwinire oku anabarhabale, obusu bwabo bugwerhe omwishingo bunayerekane oku bahizire okubêra bishwekerezi.
Obuhirhi bw’Ekiroho
w06-SW 15/5 buk. 20 cif. 2
Ebintu by’Obulagirire by’omu Citabu Cirhanzi c’Ennanga
35:19—Bici Daudi alonzagya okuhugûla erhi ahûna Nnâmahanga arhalekaga abamushomba bakemana n’amasu? Okukemana n’amasu kwakayerekine oku abashombanyi ba Daudi bakashagalukire okuhikirira kw’emihigo yabo mibi oku bimuyerekire. Daudi ahûna oko kurhahikiraga.