ECIGABI C’OKUYIGA 49
Rhwanalama Ensiku n’Amango
“Obuzine bw’ensiku n’amango kuli bo kuli kukumanya.”—YN. 17:3, Mashi Bible.
LWIMBO 147 Ahadi ya Uzima wa Milele
EBI RHWAYIGAa
1. Bunguke buhi rhwakaba nabo erhi rhwakakarhanya oku ciragane ca Yehova c’obuzine bw’ensiku n’amango?
YEHOVA alaganyize oku abantu bamurhumikira banabe n’“obuzîne bw’ensiku n’amango.” (Rm. 6:23) Erhi rhurhanya kw’ebi Yehova arhuha, kobinali obuzigire bwirhu kuli ye bunazibuhe bwenene. Orhanye kw’oku: Larha wirhu w’empingu aba arhuzigire bwenene na nta kantu koshi-koshi kakarhunanûla kuli ye.
2. Gurhi eciragane c’obuzine bw’ensiku n’amango cirhurhabalamwo?
2 Eciragane ca Nnâmahanga c’obuzine bw’ensiku n’amango cinarhurhabale lyo rhulembera amazibu girhu ga muli kano kasanzi. Ciru abashombanyi birhu bakarhuyobohya mpu barhuniga, rhurhakaleka okubêra bishwekerezi kuli Yehova. Bulya gurhi? Bulya rhumanyire oku ciru rhwakafâ nka rhuli bishwekerezi kuli Yehova, ayish’irhufûla rhunagwerhe obulangalire oku rhurhakacifâ ciru n’eliguma. (Yn. 5:28, 29; 1 Kr. 15:55-58; Hb. 2:15) Bulya gurhi rhwanayemera n’obwalagale oku byanahashikana kuli rhwe okulama ensiku n’amango? Rhuganirire birhumire biguma na biguma.
YEHOVA ABA W’ENSIKU N’AMANGO
3. Bulya gurhi rhwanayemera n’obwalagale oku Yehova agwerhe obuhashe bw’okurhuha obuzine bw’ensiku n’amango? (Ennanga 102:12, 24, 27)
3 Rhumanyire oku Yehova agwerhe obuhashe bw’okurhuha obuzine bw’ensiku n’amango bulya ye Nshoko y’obuzine, anaba w’ensiku n’amango. (Enna. 36:9) Laba milongo miguma na miguma y’omu Bibliya eyerekine oku Yehova ayorhaga ahaba, ananâhabe ensiku n’amango. Olwandiko lw’Ennanga 90:2 ludesire oku Yehova aba Nnâmahanga “kurhenga ensiku n’amango.” N’olwandiko lw’Ennanga 102 ludesire enderho zishushine n’ezo. (Osome Ennanga 102:12, 24, 27.) N’omulebi Habakuki ayandisire ntya okubiyerekire Larha wirhu w’omu mpingu: “Kurhenga mîra we Nyakasane [Yehova, NWT], we Nyamuzinda wani, Mutagatifu orhankafâ.”—Hab. 1:12.
4. Ka rhwanayobaha erhi akaba kuli kuzibu kuli rhwe okuhugûkwa oku Yehova ayorha abaho ensiku n’amango? Ohugûle.
4 K’onabone nka kuli kuzibu kuli we okuhugûkwa oku Yehova ayorha abaho “ensiku n’amango”? (Iz. 40:28) Hali abandi bantu banji babona oku kuli kuzibu kulibo okuhugûkwa ntyo. Elihu adesire ntya okubiyerekire Nnâmahanga: “Omubalé gw’emyaka yage gurhankaheka.” (Ayu. 36:26) Cikone, okuba rhurhahugûsirwi lugenda kantu kalebe arhali k’okuderha oku karhali k’okunali. Kwa lwiganyo, ciru akaba rhurhahugûkwa bwinjinja gurhi obulangashane bukola, ka kwanarhuma rhwaderha oku obulangashane burhahaba? Nanga ciru n’ehitya! Ko n’oko, ciru akaba rhwe bene bantu rhurhakahugûkwa bwinja gurhi Yehova ayorha ahaba, ananahabe ensiku n’amango, oko kurhakarhuma rhwarhanya mpu Nnâmahanga arhaba w’ensiku n’amango. Okubaho kw’Omulemi wirhu kurhayimangiri kw’ebi rhwakahash’ihugûkwa erhi kw’ebi rhurhakahash’ihugûkwa. (Rm. 11:33-36) Na kandi ayorhaga abaho embere igulu n’amalunga bihabe na ngasi kantu kabonekanamwo, nka izuba n’enyeyezi. Rhuyemire n’obwalagale oku Yehova “alemire obudaka oku buhashe bwage.” Neci, ayorhaga abaho embere ‘ajire amalunga.’ (Yer. 51:15; Ebj. 17:24) Cindi cirhumire cihi cakarhuma rhwayemera n’obwalagale oku byanahashikana kuli rhwe okulama ensiku n’amango?
RHWALEMIRWE LYO RHULAMA ENSIKU N’AMANGO
5. Bulangalire buhi omulume n’omukazi murhanzi bal’igwerhe?
5 Ebiremwa byoshi Yehova alemeraga hanw’igulu abihîre akalamo kagwerhe obuzinda, cikone abantu bohe arhabalemaga ntyo. Abahîre obulangalire bwago-bwago bw’okulama buzira kufâ. Ciru akaba ntyo, Yehova arhonda Adamu erhi: “Omurhi gw’okumanya aminja n’amabî gwoki orhahîraga mpu wagulyakwo, bulya olusiku wagulyakwo kufâ wanafâ.” (Murh. 2:17) Adamu na Eva bacirhumikiraga Yehova, barhakafîre. Bipatine n’obwenge okuderha oku nkaba buzinda Yehova akabayemerire balye oku “murhi gw’obuzîne.” Okwo kwakayerekine oku abayemerire oku ‘balame ensiku zoshi.’b—Murh. 3:22.
6-7. (a) Bindi bici biyerekine oku abantu barhalemagwa lyo bakafâ? (b) Bici wayish’ishagalukira okujira omw’igulu lihyahya? (Olole enfoto.)
6 Birhali bya kusomeza okubona abantu bajira eby’obusagasi n’abasomire eby’esiyanse badesire oku obongo bwirhu bugwerhe obuhashe bw’okubîka myanzi minji bwenene kulusha obuli bw’akalamo kirhu ka muli gano mango. Omu mwaka gwa 2010, jurnale nguma ehamagalwa Scientific American Mind yadesire oku obongo bwirhu bugwerhe obuhashe bw’okubîka emyanzi yakayenera omu gigabytes hofi miliyoni 2,5, kuli kuderha myanzi yakayerekanwa oku televizyo omu nsa miliyoni isharhu (erhi myaka 300 na kulusha). Byanahashikana oku obongo bwirhu bwanabîka myanzi minji bwenene kulusha eyo. Oko kuyerekine oku Yehova alemire obongo bwirhu n’obuhashe bw’okubîka emyanzi minji bwenene kulusha ebi rhuyiga omu myaka 70 erhi 80 y’akalamo rhulama ene.—Enna. 90:10.
7 Na kandi, Yehova arhulemire n’irala linene ly’okugendekera rhwalama. Okubiyerekire abantu, Ebibliya edesire oku Nnâmahanga “ahizire ensiku n’amango omu murhima gwabo.” (Muh. 3:11, NWT) Eco ciri cirhumire ciguma cakarhuyemeza oku olufû aba mushombanyi wirhu. (1 Kr. 15:26) Erhi rhwakalwala bwenene, ka rhunabule bujira akantu koshi-koshi n’okulinga kone oku rhwafâ? Nanga. Kanji-kanji rhunalonze munganga n’okunywa amafumu lyo rhulwisa eyo ndwala. Kobinali, rhunakajira oku rhwakanahasha lyo rhurhag’ihikira aha rhwafâ. N’erhi omuntu rhuzigira akafâ, ciru akaba oyo muntu ali musole erhi mushosi, rhunaciyumve kubi bwenene ekandalala kasanzi karhali kanyi. (Yn. 11:32, 33) Buzira karhinda, Omulemi wirhu w’obuzigire arhakarhuhiziremwo irala n’obuhashe bw’okungendekera rhwalama nk’omuhigo gwage gurhali gwa kuha abantu obuzine bw’ensiku n’amango. Cikone rhugwerhe ebindi birhumire byakarhuyemeza n’obwalagale oku rhwanahash’ilama ensiku n’amango. Lekagi rhuganirire bijiro bya Yehova biguma na biguma bya mîra n’ebya muli gano mango biyerekine oku arhasag’ishanja omuhigo agwerhe kurhangira emurhondero.
Bulya rhulangalire okulama ensiku n’amango, rhunashagalukire okubona omu bwenge bwirhu ebintu rhwayish’iba n’obuhashe bw’okujira omu mango gayisha (Olole ecifungo ca 7)c
OMUHIGO GWA YEHOVA GURHASAG’ISHANJA
8. Bici olwandiko lwa Izaya 55:11 lurhuyemezize n’obwalagale lugenda omuhigo gwa Yehova kuli rhwe?
8 Ciru akaba Adamu na Eva bajijire ecaha banalerhera abana babo olufû, Yehova arhashanjaga entanya zage lugenda omuhigo agwerhe. (Osome Izaya 55:11.) Acigwerhe omuhigo gw’okuha bene bantu bishwekerezi obuzine bw’ensiku n’amango. Rhumanyire ntyo enyanya z’ebi adesire n’ebi ajijire ly’ahikiriza omuhigo gwage.
9. Bici Nnâmahanga alaganyize? (Daniyeli 12:2, 13)
9 Yehova alaganyize oku anafûle abafîre n’okubaha obulyo bw’okulama ensiku n’amango. (Ebj. 24:15; Tt. 1:1, 2) Omulume mwishwekerezi Ayubu al’iyemire n’obwalagale oku Yehova ajira irala ly’okufûla abantu bafîre. (Ayu. 14:14, 15) Omulebi Daniyeli al’iyemire oku bene bantu banafûlwe bahabwe n’obulyo bw’okulama ensiku n’amango. (Enna. 37:29; osome Daniyeli 12:2, 13.) Abayahudi b’omu mango ga Yezu nabo bal’imanyire oku Yehova akahîre abakozi bage bishwekerezi “akalamo k’ensiku n’amango.” (Lk. 10:25; 18:18) Yezu aganirire eco ciragane kanji-kanji, naye yene afûzirwe n’Ishe.—Mt. 19:29; 22:31, 32; Lk. 18:30; Yn. 11:25.
Bici obufûke Eliya ajiraga bukuyemezize n’obwalagale? (Olole ecifungo ca 10)
10. Bici obufûke bwajiragwa omu mango ga mira buyerekine? (Olole enfoto.)
10 Yehova ye Muhanyi w’Obuzine anagwerhe obuhashe bw’okugalulira abafîre obuzine. Ahîre omulebi Eliya obuhashe bw’okufûla mugala wa mukana muguma w’e Zarepati. (1 Bam. 17:21-23) Enyuma z’aho, kugerera oburhabale bwa Nnâmahanga, omulebi Elisha afûla mugala wa mukana muguma w’e Shunemu. (2 Bam. 4:18-20, 34-37) Obo bufûke n’obw’abandi bantu buyerekine oku Yehova agwerhe obuhashe bw’okugalulira abafîre obuzine. Amango Yezu ali hanw’igulu, ayerekine oku Ishe amuhîre obo buhashe. (Yn. 11:23-25, 43, 44) Ene, Yezu ali omu mpingu ananahabirwe “obuhashe bwoshi bw’omu mpingu n’obw’igulu.” Co cirhumire, anahikiriza eciragane cidesire oku “abali omu nshinda boshi” banafûlwe banagwerhe obulangalire bw’okulama emyaka n’emyaka.—Mt. 28:18; Yn. 5:25-29.
11. Gurhi engombôlo yarhuhashisamwo okulama ensiku n’amango?
11 Bulya gurhi Yehova ayemeraga Omugala muzigirwa afê olufû lw’amalumwa manji? Yezu ayerekine ecarhumaga erhi aderha ntya: “Nnâmahanga azigire igulu, kuhika ahâna Omugala cusha, mpu ngasi yeshi wamuyemera alek’ihera, ci abone obuzine bw’ensiku n’amango.” (Yn. 3:16) Omu kuhâna Omugala ngombôlo y’okufunika ebyaha birhu, Nnâmahanga arhuhashisize rhube n’obuzine bw’ensiku n’amango. (Mt. 20:28) Entumwa Paolo yahugwîre eco cigabi c’obulagirire bwenene c’omuhigo gwa Nnâmahanga erhi eyandika erhi: “Bulyala muntu wadwirhe olufû, kwo na kwo muntu wadwirhe okufûka kw’abafîre. Neci, nka kulya boshi bafâ muli Adamu, kwo na boshi bayishishubiramwo omûka muli Kristu.”—1 Kr. 15:21, 22.
12. Gurhi Obwami bwa Nnâmahanga bwayish’irhabala okuhikiriza omuhigo gwa Yehova kuli rhwe?
12 Yezu ayigirizize abanafunzi bage oku bakashenga Obwami bwa Nnâmahanga buyishe n’obulonza bwa Nnâmahanga bujirikane hanw’igulu. (Mt. 6:9, 10) Ecindi cigabi c’omuhigo gwa Nnâmahanga kuli kujira abantu balame ensiku n’amango hanw’igulu. Ly’ahikiriza ogo muhigo, Yehova acishozire Omugala abe Mwami w’Obwami bw’Ecimasiya. Nnâmahanga agendekire agusha bantu 144 000 kurhenga omu igulu lyoshi lyo bakola haguma na Yezu omu kuhikiriza omuhigo gwa Nnâmahanga.—Maf. 5:9, 10.
13. Bici Yehova ali ajira ene, na bici nirhu rhushinganine rhujire?
13 Ene, Yehova ali agusha haguma “ehitû hy’abantu.” Ali abakomereza okushiga Obwami bwage. (Maf. 7:9, 10; Yk. 2:8) Ciru akaba balamire omw’igulu ligabikinemwo enyanya z’oboba n’ivita, abantu b’eco cigusho banajire okwabo kwoshi lyo bahima enshombo elerhwa n’okuzigira bwenene ecihugo, obûko erhi egarhi k’abantu bone na nnene. Omu njira y’olwiganyo, engôrho zabo bakola bali bazitulamwo enfuka. (Mik. 4:3) Ahali h’okucihira omu mavita garhuma bantu banji bafâ, bali barhabala abantu lyo bapata “akalamo k’okunali” omu kubayigiriza lugenda Nnâmahanga w’okunali n’emihigo yage. (1 Tm. 6:19) Abantu b’omu milala yabo banabahagalika erhi kandi banabula ensaranga bulya balunzire okuboko Obwami bwa Nnâmahanga, cikone Yehova anabahe ebintu balagirireko. (Mt. 6:25, 30-33; Lk. 18:29, 30) Ebyo byoshi birhuyemezize n’obwalagale oku Obwami bwa Nnâmahanga buli bw’okunali n’oku bwagendekera bwahikiriza omuhigo gwa Yehova.
AKASANZI KINJA BWENENE KAYISHA
14-15. Gurhi eciragane ca Yehova c’okurhenzaho olufû loshi-loshi cayish’ihikirizibwamwo?
14 Ene, Yezu ali Mwami w’Obwami bwa Nnâmahanga e mpingu, ananahikirize ebiragane byoshi bya Yehova. (2 Kr. 1:20) Kurhangira omu mwaka gwa 1914, Yezu ali ahima abashombanyi bage. (Enna. 110:1, 2) Hano hofi-hofi, ye n’abantu ayish’irhambula haguma nabo bayukiriza obo buhimi n’okushereza abantu babi.—Maf. 6:2.
15 Omu mango g’Oburhegesi bwa Yezu bw’Emyaka Cihumbi, abantu bafîre bayish’ifûlwa n’abantu barhumikira Yehova bayish’ihikira aha baba bimana. Enyuma z’irhangulo lizinda, abantu Yehova abona oku bali bashinganyanya “bo balya igulu, bo banalibêrakwo ensiku n’amango.” (Enna. 37:10, 11, 29) Eby’okushagalusa, “omushombanyi muzinda washerezibwa luli lufû.”—1 Kr. 15:26, Mashi Bible.
16. Ecirhumire c’obulagirire bwenene cirhushumya rhukolere Yehova co cihi?
16 Nk’oku rhwabwine, obulangalire bwirhu bw’okulama ensiku n’amango buyimangire oku Kanwa ka Nnâmahanga. Obo bulangalire bwanarhurhabala rhugendekere rhwabêra bishwekerezi muli zino nsiku nzinda z’amazibu. Cikone lyo rhusimisa Yehova, arhali irala ly’okulama ensiku n’amango lyone lishinganine lirhushumye. Obuzigire bunji rhujirako Yehova na Yezu co cirhumire c’obulagirire bwenene cirhushumya rhubêre bishwekerezi kulibo. (2 Kr. 5:14, 15) Obo buzigire bunarhushumye rhuyige olwiganyo lwabo n’okuganirira abandi obulangalire bwirhu. (Rm. 10:13-15) Erhi rhuyiga okurhaba ba kucikaliza n’okuba bahanyi, rhunabe bantu Yehova aba alonzize babe bîra bage ensiku n’amango.—Hb. 13:16.
17. Bici ngasi muguma wirhu ashinganine acishoge? (Mateyo 7:13, 14)
17 Ka rhwayish’iba omu bantu bayish’ihabwa obuzine bw’ensiku n’amango? Yehova arhuyigulire enjira y’okurhuhêka ebwa buzine bw’ensiku n’amango. Rhushinganinage rhucishoge okubêra mw’eyo njira ehêka ebwa buzine. (Osome Mateyo 7:13, 14.) Gurhi akalamo kayish’iyorha hano rhulama ensiku n’amango? Rhwaganirira ishuzo ly’er’idoso omu cigabi cikulikire.
LWIMBO 141 Uzima Ni Muujiza
a K’olangalire okuba n’obuzine bw’ensiku n’amango? Yehova arhulaganyize oku lusiku luguma byanahashikana rhulame akalamo kinja buzira kuyoboha olufû. Mw’eci cigabi rhwaganirira birhumire biguma na biguma byakarhuyemeza n’obwalagale oku Yehova ahikiriza eco ciragane cage.
b Olole ecisanduku cidesire “Oluderho ‘Ensiku n’Amango’ omu Bibliya.”
c AMAHUGÛLO G’ENFOTO: Mwene wirhu muguma okola mushosi ali abona omu bwenge bintu biguma na biguma ayish’ijira hano alama ensiku n’amango.