E te Silafia?
I le Efeso 2:11-15, pe na faasino atu le aposetolo o Paulo i se pā pupuni ina ua ia fetalai e faatatau i se pā na vaeluaina ai tagata Iutaia mai tagata o nuu ese?
I lana tusi atu i tagata Efeso, na faaesea ai e le aposetolo o Paulo tagata Iutaia mai “tagata ese.” Na ia faapea mai, sa iai se “pā” na “vaeluaina” ai nei ituaiga e lua. (Efeso 2:11-15) Na faasino atu Paulo i le “Tulafono lea ua iai poloaʻiga” lea na tuuina atu e ala iā Mose, a o lona faaaogāina o le upu “pā” atonu na faamanatu ai i le ʻaufaitau le pā maa na iai moni lava.
I le uluaʻi senituri T.A., e tele ni lotoā i le malumalu o Ieova i Ierusalema sa faasā. O so o se tasi lava na mafai ona ulu atu i le Lotoā o Tagata o Nuu Ese, a o le ulu atu i se isi lotoā o le malumalu ua na o tagata Iutaia ma tagata ua liulotu Iutaia e faataga ai. Sa vavae e se pā puipui maa pe ā ma le fā futu lona maualuga e taʻua o le Soreg, ia vaega e faasā mai le vaega e faataga ona ui ai so o se tasi. Na faapea mai le tusitala o talafaasolopito Iutaia o le uluaʻi senituri o Flavius Josephus, o tusitusiga Eleni ma Latina na tusia i lenei pā, sa lapataʻia ai tagata o Nuu ese e aua le sopoʻia le isi itu o loo iai le mea paia e faasā.
E iai se tusitusiga Eleni na tusia i lenei pā na mafai ona toe maua atoa mai. E faitauina faapea: “Aua neʻi ulu atu se tagata ese i totonu o le pā e siʻomia ai le malumalu. O ai lava o le a maua o loo sopoʻia le pā, e mautinoa o le a fasiotia o ia.”
Na faaaogā e Paulo le Soreg e faaata ai le feagaiga o le Tulafono faa-Mose, lea ua leva ona vaeluaina ai tagata Iutaia mai tagata o Nuu Ese. O le maliu faataulagaina o Iesu, na lē toe iai ai se feagaiga o le Tulafono, ma na ‘talepe ai le pā lea na vaeluaina ai.’
Aiseā e tele ai ina faasino atu i ituaiga e 12 o Isaraelu ae e 13 ituaiga na iai?
O ituaiga, po o aiga o Isaraelu, na tupuga mai atalii o Iakopo, o lē na suia lona igoa iā Isaraelu. E 12 atalii o lenei augātamā, o Reupena, Simeona, Levi, Iuta, Tanu, Nafatali, Kato, Asera, Isakara, Sepulona, Iosefa, ma Peniamina. (Kenese 29:32–30:24; 35:16-18) O le sefulutasi o lenei ʻauuso na faaigoa ai ni ituaiga, ae e leʻi faaigoaina se ituaiga iā Iosefa. Nai lo lea, e lua ituaiga na faaigoa i ona atalii, o Efaraima ma Manase. O le māfuaaga lenā na 13 ai ituaiga o Isaraelu. Ae aiseā e masani ona faasino atu ai le Tusi Paia i ituaiga e 12?
I tagata Isaraelu, o tane o ituaiga o Levi na faaesea ona o la latou auaunaga i le fale fetafaʻi o Ieova, ma mulimuli ane i le malumalu. O lea la, na latou lē auai ai i ni taua. Na fetalai atu Ieova iā Mose: “Tau lava o le itu aiga o Levi aua e te faitaulia, aua foʻi e te faitau aofaʻi i latou faatasi ma le fanauga a Isaraelu; a ia e tofia sa Levī e pule i le malumalu ua i ai le tulafono, ma ona ipu uma, ma ana mea uma.”—Numera 1:49, 50.
E leʻi maua foʻi se fanua a tagata sa Levī i vaega o le Nuu o le Folafolaga. Nai lo lea, na tofia i latou i aai e 48 lea e salalau solo i vaipanoa o Isaraelu.—Numera 18:20-24; Iosua 21:41.
Ona o nei māfuaaga e lua, o le ituaiga o Levi sa lē masani ona faaaofia ai pe a tusia nei ituaiga. O lea la, e 12 le aofaʻiga masani o ituaiga o Isaraelu.—Numera 1:1-15.
[Ē Ana le Ata i le itulau 21]
Fale Mataaga mo Toega Mea i Istanbul