Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g16 Nu. 5 itu. 14-15
  • Aristotle

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Aristotle
  • Ala Mai!—2016
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • E Tele Mataupu sa Fiafia i ai o Ia
  • Ua Talia e le Talitonuga Katoliko Aʻoaʻoga a Aristotle
  • O Ai na Faia Tulafono o Loo Faatonutonuina Mea i le Vateatea?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
  • Pe e Feteena‘i le Faasaienisi ma le Tusi Paia?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2005
  • Lisi o Mataupu
    Ala Mai!—2016
  • Pe e Ao Ona E Talitonu i Ai?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
Faitau Atili
Ala Mai!—2016
g16 Nu. 5 itu. 14-15

ATA MAI I ASO UA MAVAE

Aristotle

Aristotle

I LE silia i le 2,300 tausaga ua mavae, e telē se sao na faia e Aristotle i le faasaienisi ma filosofia. A o faagasolo tausaga, na faaauau ona naunau tagata i manatu, tusitusiga, ma saʻiliʻiliga a Aristotle. Na tusi se polofesa o le talafaasolopito o James MacLachlan: “E toetoe 2,000 tausaga na taaʻina ai mafaufau o tagata i le atu Europa i aʻoaʻoga a Aristotle e faatatau i le natura o mea.” Sa taaʻina foʻi aʻoaʻoga a le lotu Katoliko, Porotesano, faapea le lotu Isalama i manatu o Aristotle.

E Tele Mataupu sa Fiafia i ai o Ia

Na tusi Aristotle e faatatau i le suʻesuʻega i le vanimonimo, paiolo, tapulaa i amioga, gagana, tulafono, faamatalaga e faamaonia ai le moni o se mea, malosiaga o maneta e pipii ai mea, suʻesuʻe faamaoniga o le iai moni o se mea, fegaoioiaʻiga o mea, mea e maua ai le faamalieina, solo, faapolotiki, suʻesuʻeina o le mafaufau, tomai e faaaogā ai gagana ma isi mataupu, faapea lona talitonuga e leai se vaega o le tagata e ola pea pe a oti o ia. Ae o mataupu na sili ona lauiloa ai Aristotle, o ana suʻesuʻega i le paiolo ma faamaoniga o le iai moni o se mea.

Na faalagolago tagata atamamai Eleni anamua i o latou tomai e mātau ai le tulaga o mea, faia faaiʻuga, ma le tomai e faamaonia ai le iai moni o se mea, ina ia faamatala ai le lalolagi. E amata a latou suʻesuʻega i mea moni. Na latou talitonu pe afai e latou te iloiloina lelei na mea moni, ona mafai lea ona latou faia ni faaiʻuga saʻo.

E faavae mai i lenā auala na latou faia ai le tele o faaiʻuga talafeagai, ma o se tasi o na faaiʻuga o le iloaina lea o le auala e gaoioi ai mea i le vateatea. Peitaʻi, sa gata lo latou iloa i mea na latou vaaia, o se faafitauli sa taʻitaʻisesēina ai le toʻatele o tagata atamamai e aofia ai Aristotle. O se faataʻitaʻiga, na latou talitonu na faataamilo paneta ma fetu i le lalolagi. I lenā taimi, sa manatu i lenā talitonuga o se mea moni. Ua taʻua i le tusi The Closing of the Western Mind: “E foliga mai o o latou manatu ma mea na latou iloa, ua faamaonia ai le talitonuga Eleni o le lalolagi o loo i le ogatotonu o le vateatea.”

E itiiti aafiaga o lenā manatu sesē pe ana faapea e gata ai i le faasaienisi. Ae e lē o le tulaga lenā sa iai.

Ua Talia e le Talitonuga Katoliko Aʻoaʻoga a Aristotle

I atunuu Kerisiano i Europa i le vaitau pe tusa o le 500 T.A. agaʻi i le 1500 T.A., na taliaina ai e le lautele nisi o aʻoaʻoga a Aristotle e faapea e moni. Na tupu lea tulaga ina ua uma ona faaaofia e faiaʻoga o le Katoliko Roma e pei o Thomas Aquinas (pe tusa o le 1224-1274) tusitusiga a Aristotle i a latou aʻoaʻoga. O lea, na avea ai o se vaega o aʻoaʻoga a le Katoliko le manatu o Aristotle, e tumau pea le lalolagi i le ogatotonu o le vateatea. Na taliaina foʻi lenā aʻoaʻoga e taʻitaʻi lotu Porotesano e pei o Calvin ma Luther, ma faapea mai e ōgatusa ma le Tusi Paia lenā aʻoaʻoga.​—Tagaʻi i le pusa “Na Latou Faauigasesē le Tusi Paia.”

Na taliaina ai e le lautele nisi o aʻoaʻoga a Aristotle e faapea e moni

Na taʻua e le tusitala o Charles Freeman: “Na faigatā ona iloa le eseesega o [aʻoaʻoga a Aristotle] ma aʻoaʻoga a le Katoliko.” Na iai manatu e faapea na liliu e Aquinas ia Aristotle i le talitonuga Katoliko. Ae o le mea moni na tusi Freeman, “na liliu Aquinas i talitonuga a Aristotle,” ma e foliga mai o le mea foʻi lenā na tupu i le lotu. Ae e iai sē na suʻesuʻeina le vateatea ma o se tagata tomai i le matematika e igoa iā Galileo, na ia faailoa atu ana saʻiliʻiliga e faapea e faataamilo le lalolagi i le lā. O le iʻuga, na ave Galileo i luma o le faamasinoga a le lotu, ma faamalosia o ia ina ia lafoaʻi ona talitonuga.a Na iloa e Aristotle o loo alualu pea i luma le poto faasaienisi, ma e mafai ona toe suia. Maumau pe ana faapena foʻi manatu o lotu!

a Mo nisi faamatalaga i le mataupu “Galileo’s Clash With the Church,” tagaʻi i le lomiga o le Awake! o Aperila 22, 2003, ma le mataupu “Ata Mai i Aso ua Mavae—Galileo,” i le Ala Mai! o Iuni, 2015.

FAAMATALAGA MONI

  • Na matuā fiafia Aristotle i le mauaina o le atamai, ma le iai “o se faaaloalo loloto i le tāua ma le ofoofogia o le vateatea.”​—Aristotle​—A Very Short Introduction.

  • Na talitonu Aristotle, o le natura e iai “Sē na Māfua” ai le fegasoloaʻiga e lē masuia o mea, e lelei o ia ma e iai i fafo atu o le vateatea.

  • Ua taʻutaʻua Aristotle i le amataina o vala e lua o le faasaienisi, o le paiolo ma le suʻesuʻeina o faamaoniga o le iai moni o se mea.

  • Na aʻoaʻoina e Aristotle se tama Maketonia, o Alesana le Sili lea na mulimuli ane faavaeina se emepaea.

Se ata o le lalolagi o loo i le ogatotonu o le vateatea

Na talitonu le toʻatele o tagata anamua o le lalolagi o loo i le ogatotonu o le vateatea

Na Latou Faauigasesē le Tusi Paia

Na taofimau nisi o faitofā o le Tusi Paia i le manatu o Aristotle e faapea, o loo tū le lalolagi i le ogatotonu o le vateatea, talu ai na latou faauigasesē nisi o mau o le Tusi Paia e pei o le Salamo 104:5. Ua faapea mai: “Ua ia [le Atua] faavaeina le lalolagi i luga o ona faavae malolosi; e lē maluelue e faavavau.” E lē o faamatalaina e le tusitala o le Tusi Paia le tulaga o le lalolagi i le vateatea. Nai lo o lea, sa ia faaaogāina le gagana faafatusolo e faamatala ai le mausalī o faavae o le lalolagi, e tusa ai ma le finagalo o le Atua.​—Failauga 1:4.

Pe a fua i lenā faamatalaga, e saʻo aʻiaʻi faamatalaga faasaienisi o loo i le Tusi Paia. O se faaaʻoaʻoga, o le Iopu 26:7 lea na faamauina pe tusa o le 3,500 tausaga ua mavae, ua faapea mai ua “tautau [e le Atua] le lalolagi ae e leai se mea o tautau ai.” Ua taʻua i le Iopu 38:33 e iai tulafono o loo faatonutonu ai mea o loo i le lagi.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga