Mataupu 14
O Ai e O i le Lagi, ma Aiseā?
1. E faapefea ona tali e le toatele o tagata le fesili, O ai e ō i le lagi, ma ai se ā?
E TOATELE ua fai mai, ‘E o i le lagi tagata lelei uma.’ Ae, a fesiligia pe ai se ā e o ai i le lagi, atonu latou te tali mai: ‘Ina ia faatasi ma le Atua,’ po o le, ‘O se taui mo le avea ma sē ua lelei.’ O le ā ua aʻoaʻo e le Tusi Paia e uiga i lenei mea?
2, 3. (a) Ai se ā e mafai ai ona tatou mautinoa o le a ō isi tagata i le lagi? (e) O le ā le fesili e manaomia ona taliina?
2 Ua faamanino e le Tusi Paia sa faatuina Iesu mai le oti ma afio i le lagi. E le gata i lea, ua faapea mai o le a ave aʻe foi isi tagata i ina. I le po a o lei maliu, sa tulei Iesu i ona aposetolo faamaoni: “E tele mea e nonofo ai i le maota o loʻu Tamā; ana leai, po ua ou fai atu ia te outou; ou te alu e sauni se mea e nonofo ai outou, ou te toe sau, ou te talia foi outou ia faatasi ma aʻu; ina ia i ai outou i le mea ou te i ai aʻu.”—Ioane 14:1-3.
3 E manino lava, sa taʻu e Iesu i ona aposetolo o le a aveina aʻe i latou i le lagi ia faatasi ma ia. Sa masani ona taʻu atu e le aposetolo o Paulo le uluai Kerisiano lea faamoemoe matagofie. Mo se faataʻitaʻiga, sa ia tusi faapea: “Auā o lo tatou nuu moni ua i le lagi lea, o loo faatalitali mai ai i tatou i le Faaola, o le Alii o Iesu Keriso.” (Filipi 3:20, 21; Roma 6:5; 2 Korinito 5:1, 2) E faitau miliona tagata ua taulaʻi atu o latou fatu i le olaga faalelagi e faavae aʻe i ia folafolaga. E ui i lea, pe e o i le lagi tagata lelei uma?
PE O I LE LAGI TAGATA LELEI UMA
4, 5. O ā faamaoniga ua i ai sa lei o Tavita ma Iopu i le lagi?
4 E le mamao talu le toe faatuina aʻe o Iesu nai le oti, sa taʻu atu e le aposetolo o Peteru i se vaega o tagata Iutaia: “I lea tupuga o Tavita, ua maliu o ia, ua tanumia foi, ua ia i tatou lona tuugamau ua oo mai i ona po nei. Auā e lei alu ae Tavita i le lagi.” (Galuega 2:29, 34) O lea sa le alu aʻe lenei tamaloa lelei o Tavita i le lagi. A e faapefea le tagata amiotonu o Iopu?
5 I le taimi o ona puapuaga, sa tatalo atu Iopu i le Atua: “E! fia natia aʻu e oe i le tuugamau (Seoli) maia e faaliloina aʻu, seia mavae atu lou toasa; ia e atofaina mai se aso mo aʻu, ma ia e manatua mai ai aʻu.” Sa faatalitalia e Iopu, a oti o ia, o le a le toe iloa loa e ia se mea i le tuugamau. Sa iloa e le alu o ia i i le lagi. Ae sa i ai sona faamoemoe, pei ona sa ia faamatalaina: “Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea o ia? Ou te faatalitali atu i aso uma o le taua ua tofia ai aʻu. Ia e valaau mai, ona ou tali atu ai lea ia te oe.”—Iopu 14:13-15.
6, 7. (a) O le ā ua faaalia ai e leai lava se tasi na maliu muamua atu i a Keriso ua alu aʻe i le lagi? (e) O le ā o le a tupu i tagata faamaoni uma o ē ua maliliu a o lei oo mai Keriso?
6 O Ioane, o lē na papatiso ai Iesu, sa o se tagata lelei. Ae sa fetalai Iesu: “O lē aupito itiiti i le malo o le lagi, e sili lea ia te ia.” (Mataio 11:11) Ua faapea ona e lē alu Ioane le Papatiso i le lagi. A o i ai Iesu i le lalolagi, e sili i le 4,000 tausaga talu ona fouvale Atamu ma Eva, sa ia fetalai: “E leai foi se tasi na alu ae i le lagi, na o ia na alu ifo mai le lagi, o le Atalii lea o le tagata.”—Ioane 3:13.
7 O lea, e tusa ma tuleiga a Iesu, e lei alu aʻe lava se tagata i le lagi i lena 4,000 tausaga o le tala faasolopito o le tagata seia oo mai i ona lava aso. O le a maua e Tavita, Iopu ma Ioane le Papatiso se toe tu i le ola i le lalolagi. O le mea moni, o tane ma fafine faamaoni uma na maliliu, a o lei maliu Iesu, ua i ai le faamoemoe e toe ola i le lalolagi, a e lē i le lagi. O le a toe tutu e fai ma tagatanuu faalelalolagi o le malo o le Atua.—Salamo 72:7, 8; Galuega 17:31.
LE POGAI E O AI NI ISI O E FAAMOEMOE I LE LAGI
8. Ua tāua tali o ā fesili, ma i se ā?
8 Ai se ā na afio atu ai Iesu i le lagi? O le ā le galuega e faia e ia i ina? E tāua i nei fesili. Ona o ē e ō i le lagi o le a auai ma Iesu i lana galuega. Latou te o i le lagi ona o lena lava fuafuaga.
9, 10. E tusa ai ma Tanielu, o ai e ese mai i a Keriso o le a pule i le pulega a le Atua?
9 Sa tatou aʻoaʻoina i uluai mataupu o le a pule Iesu i luga o le lalolagi fou parataiso o se tupu o lea pulega faalelagi a le Atua. E mamao lava a o lei afio mai Iesu i le lalolagi, sa valoia mai e le tusi o le Tusi Paia o Tanielu o le a foaiina atu le “pule” i le “Atalii o le tagata” o Iesu Keriso lea. (Mareko 14:41, 62) Ma ua faaauau ona faapea mai Tanielu: “O lana pule o le pule e faavavau lea, e le mavae atu ia, o lona malo foi e le faaumatia.”—Tanielu 7:13, 14.
10 Peitai, e tāua ona matau i inei i le tusi o Tanielu, e le na o le “Atalii o le tagata” e pule. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le malo, ma le pule, . . . e tuuina atu ia i le nuu o le au paia a lē Silisili ese. O lo latou malo, o le malo e faavavau lea.” (Tanielu 7:27,NW) O nei upu, “le nuu” ma “lo latou malo” ua faailoa mai i a i tatou o isi o le a pule ma Keriso i le malo o le Atua.
11. O le ā ua faaalia ai o le a pule uluai soo o Keriso faatasi ma ia?
11 I le po mulimuli o Iesu ma ona aposetolo faamaoni e 11, sa ia faaali atu o le a avea i latou ma pule faatasi ma ia i le malo o le Atua. Sa ia fetalai atu: “O outou foi, ua outou tumau ia te au i oʻu tofotofoga. E faapei ona tofia mai e loʻu Tamā o le malo ia te au, e faapea foi ona ou tofia outou.” (Luka 22:28, 29) Mulimuli ane, sa aofia ai le aposetolo o Paulo ma Timoteo i totonu o lenei feagaiga mo se malo. O le mafuaaga lea sa tusi atu ai Paulo i a Timoteo: “Afai tatou te onosai, e fai foi i tatou ma tupu faatasi ma ia.” (2 Timoteo 2:12) Ma sa tusi foi le aposetolo o Ioane e uiga i ē o le a fai ma “tupu i le lalolagi” faatasi ma Iesu Keriso.—Faaaliga 5:9, 10; 20:6.
12. O le ā le mea moni e tusa ai ma le “fanau” a Aperaamo e faaalia ai o le a i ai ni pule aufaatasi a Keriso?
12 O ē ō i le lagi, e auauna o ni pule faatasi ma Keriso i le pulega faalelagi a le Atua. A o avea Iesu ma “fanau” autu o le folafolaga, e filifilia e le Atua isi mai i le fanau a tagata ia pule ma Iesu i le malo. Ona avea lea o i latou ma vaega o le “fanau,” e pei ona fai mai le Tusi Paia: “Afai foi e o Keriso outou, e moni, o le fanau outou a Aperaamo, o suli foi e tusa ma le mea na folafolaina.”—Kalatia 3:16, 29; Iakopo 2:5.
PE TOAFIA E O I LE LAGI?
13. (a) Ai se ā o le a lē ō ai pepe i le lagi? (e) Sa faapefea ona faamatala e Iesu le fuainumera o ē o le a maua le Malo?
13 Talu ai e pule i latou i le lalolagi atoa, ua manino lava la o i latou o ē e o i le lagi o soo tofotofoina o Keriso. O le uiga o lenei mea o pepe po o tamaiti laiti o ē e lei tofotofoina atoatoa i le vaitaimi o tausaga o le auaunaga Kerisiano, o le a lē avea i le lagi. (Mataio 16:24) E ui i lea, o nei tamaiti o ē ua feoti ua i ai se faamoemoe o le toe faatutuina aʻe i le ola i le lalolagi. (Ioane 5:28, 29) O lea o le numera atoa o i latou o ē o i le lagi o le a laitiiti pe a faatusatusa ma le toatele o ē o le a ola i le lalolagi i lalo o le pulega o le Malo. Sa taʻu atu e Iesu i ona soo: “Aua e te fefe oe le lafu mamoe itiiti e; auā ua finagalo lo outou Tamā e foai mai le malo ia te outou.”—Luka 12:32.
14. E toafia e faia aʻe ai le “lafu mamoe itiiti’ o ē e o i le lagi?
14 O le ā le numera o ē pule i le Malo? Pe e aofia ai na o aposetolo ma uluai soo o Iesu? E leai, ua faaalia e le Tusi Paia o le “lafu mamoe itiiti” e aofia ai isi e toatele. I le Faaaliga 14:1, 3 ua fai mai le Tusi Paia: “Na aʻu iloa, faauta foi, ua tu mai le Tamai mamoe [Iesu Keriso]i le mauga o Siona [faalelagi], ua faatasi foi ma ia tagata e selau afe ma afe e fa sefulu ma le fa o afe, . . . o e faatauina [pe aveina] nai le lalolagi.” Matau e na o le 144,000 tagata ua vaaia faatasi ma le Tamai Mamoe, o Iesu Keriso, i le Mauga o Siona faalelagi. (Eperu 12:22) Ma, na i lo le o i le lagi o tagata lelei uma, ua faaalia e le Tusi Paia, e na o le 144,000 tagata faamaoni tofotofoina e ave e pule ma Keriso i ina.
LE POGAI UA FILIFILIA AI MAI LE LALOLAGI
15. Ai se ā e filifilia ai e le Atua o ē pule i le Malo mai i le fanau a tagata?
15 Ai se ā ua filifilia ai e le Atua nei pule mai tagata? Ai se ā ua le pule ai ni agelu faatasi ma Keriso? O i inei lava i le lalolagi na luia ai le aia tatau a Ieova e pule ai. O i inei e ao ona tofotofo ai tagata faamaoni i le Atua i teteega mai le Tiapolo. O i inei foi na faamaonia ai le faamaoni o Iesu i le Atua i tofotofoga ma tuu atu lona ola o se togiola mo le fanau a tagata. O lea ua fuafuaina e Ieova e ave aʻe se “lafu mamoe itiiti” o tagata mai le lalolagi ina ia faatasitasi ma lona Alo i le malo faalelagi. E ala i lo latou faamaoni i le Atua ua faamaonia ai le sese o tuuaiga a le Tiapolo e faapea e ala ona auauna tagata i le Atua ona o ni manatu faapito. Ua fetaui le faaaogaina e Ieova o nei tagata mo lona viiga.—Efeso 1:9-12.
16. Ai se ā tatou te faafetai ai o ē pule i le Malo sa ola i le lalolagi?
16 Mafaufau foi i le lelei o le i ai o ni pule o tagata o ē faamaonia lo latou faamaoni i le Atua i le lalolagi, o le toatele ua oo foi ina faataulagaina o latou ola ona o le Malo. (Faaaliga 12:10, 11; 20:4) E lei feagai agelu ma ia tofotofoga. E lei oo i a i latou faafitauli masani o le fanau a tagata. O lea o le a lē malamalama atoatoa i latou pe faapei le tulaga o le avea ma se tagata agasala ma oo i ai faafituali e pei ona oo i le fanau a tagata. Ae o le a malamalama le 144,000 auā ua oo i a i latou nei faafitauli. O isi o i latou sa tatau ona manumalo mai faiga o le agasala, ma ua latou iloa e faigata. (1 Korinito 6:6-11) O lea la, o le a feagai ma ē o le a latou pule mai i ai i le lalolagi i se ala malamalama.—Eperu 2:17, 18.
O LE FAAPOTOPOTOGA A LE ATUA
17. O le ā ua faasino i ai le upu “ekalesia” (“faapotopotoga”?
17 Ua taʻu mai e le Tusi Paia o Keriso o le ulu o le faapotopotoga a le Atua, ma e usiusitai i ai ona tagata. (Efeso 5:23, 24) O lea o le upu “lotu,” po o le “ekalesia a le Atua,” e lē faatatau i se fale. E faasino i se vaega o Kerisiano. (1 Korinito 15:9) O aso nei, atonu tatou te tautala e uiga i le faapotopotoga Kerisiano o loo tatou faatasi atu i ai. O le auala lava lea e tasi, ua tatou faitau ai i le Tusi Paia e faatatau i le “ekalesia i Laotikaia,” ma i le tusi a le aposetolo o Paulo i a Filemoni, e faatatau i le “ekalesia i lona fale.”—Kolose 4:16; Filemoni 2.
18. (a) O ai e faia aʻe ai le “ekalesia” (“faapotopotoga”) a le Atua soifua”? (e) O ā taʻu po o faaupuga ua faasino i ai i totonu foi o le Tusi Paia e tusa ma lenei faapotopotoga?
18 E ui i lea, pe taʻua e le Tusi Paia “le ekalesia lea a le Atua soifua,” ua faasino i se vaega patino o soo o Keriso. (1 Timoteo 3:15) Ua taʻua foi i latou o le “ekalesia o le au ulumatua e ua tusia i le lagi.” (Eperu 12:23) O lea o lenei “ekalesia (faapotopotoga) a le Atua” ua faia aʻe i Kerisiano uma o i le lalolagi o ē ua i aile faamoemoe mo le ola i le lagi. I lona aofaiga atoa, e na o le 144,000 tagata o ē o le a faia mulimuli ane ai lava le “ekalesia (faapotopotoga) a le Atua.” I aso nei, e toaitiiti i latou, o se vaega totoe, o loo i ai pea i le lalolagi. O Kerisiano o e faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi latou te vaavaai atu mo le taʻitaʻiga faaleagaga mai tagata o lenei “ekalesia a le Atua soifua.” Ua faasino foi le Tusi Paia i lenei faapotopotoga o le 144,000 i ni faaupuga e pei o le “faatoanofotane, o le faletua lea o le Tamai mamoe,” “le tino o Keriso,” “le malumalu o le Atua,” “Isaraelu o le Atua,” ma le “Ierusalema fou.”—Faaaliga 21:9; Efeso 4:12; 1 Korinito 3:17; Kalatia 6:16; Faaaliga 21:2.
O LE MEA FOU I LE FUAFUAGA A LE ATUA
19. O le ā le mea fou na faaulufaleina mai e le Atua ina ia faataunuuina ai lana uluai fuafuaga mo le lalolagi?
19 Sa lei suia e Ieova le Atua lana fuafuaga mo le lalolagi ma le fanau a tagata ina ua uma ona taaina e Atamu le fanau a tagata i le ala o le agasala ma le oti. Pe a na faia faapea e le Atua, o lona uiga o le a le taulau lana uluai fuafuaga. O lana fuafuaga mai le amataga ia i ai se lalolagi-aoao parataiso e faatumulia e tagata fiafia, soifua maloloina, ma o loo tumau pea. E na o le pau lava le mea fou ua faia e le Atua ua na o lana fuafuaga mo se pulega fou ina ia faataunuu lea fuafuaga. E pei ona tatou iloa, o lona Alo o Iesu Keriso, o le pule autu lea o lenei malo, ma o le a avea e 144,000 mai i le fanau a tagata ia pule i le lagi ma ia.—Faaaliga 7:4.
20. (a) O ai e faia aʻe ai le “lagi fou” ma le “lalolagi fou”? (e) O le ā e manaomia ina ia avea ma vaega o le “lalolagi fou”?
20 O nei pule i le lagi o le a fai aʻe ai le “lagi fou” o le faiga fou a le Atua. Ua manino lelei pe a i ai ni pule amiotonu i luga aʻe o le lalolagi, e ao ona i ai ni isi latou te pule i ai. Ua taʻua e le Tusi Paia i latou nei o se “lalolagi fou.” (2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:1-4) O le a aofia ai Iopu, Tavita ma Ioane le Papatiso—ioe, o e uma faamaoni na soifua muamua a o lei afio mai Keriso i le lalolagi. Ae o le a toatele ni isi e faia aʻe ai le “lalolagi fou,” e aofia ai tagata o e sao mai le iuga o lenei faiga amio leaga o mea. Pe o le a avea ea oe ma se tasi e faasaoina? Pe e fia avea oe ma tagatanuu o le pulega a le Atua? Afai o lea, o loo i ai ni agavaa e tatau ona e ausia.
[Ata i le itulau 121]
Pe o nei tagata lelei sa ō aʻe i le lagi?
Tupu o Tavita
Iopu
Ioane le Papatiso
[Ata i le itulau 122]
I lona toe po ma le au aposetolo, sa fetalai atu Iesu o le a avea i latou ma pule faatasi ma ia i le malo o lona Tamā