Mataupu 24
Pe o i Lalo Ea i Tatou i Tulafono e Sefulu?
1. O le ā le tulafono na faaooina atu e Mose i tagata?
O Ā TULAFONO e finagalo Ieova tatou te tausia? Pe e tatau ona tatou tausia le mea ua taʻua e le Tusi Paia o “le tulafono a Mose” po o ‘le Tulafono’? (1 Tupu 2:3; Tito 3:9) E taʻua foi o le “tulafono a Ieova,” ona o ia o Lē na aumaia. (1 Nofoaiga a Tupu 16:40) Sa na ona faaoo atu e Mose le Tulafono i tagata.
2. O le ā ua faia aʻe ai lea tulafono?
2 O le tulafono a Mose e sili i le 600 tulafono taitasi, e aofia ai tulafono autu e 10. E pei ona fai mai Mose: “Ua na [Ieova] faaali foi ia te outou lana feagaiga na ia poloai ma ai ia te outou tou te faia, o upu ia e sefulu; na ia tusi ai foi i luga o papamaa e lua.” (Teuteronome 4:13; Esoto 31:18) E mo ai na tuu i ai e Ieova le Tulafono, e aofia ai Tulafono e Sefulu? Pe na ia tuu mo le fanau uma a tagata? O le ā le fuafuaga o le Tulafono?
E MO ISARAELU MA MO SE FUAFUAGA FAAPITOA
3. E faapefea ona tatou iloa sa na o Isaraelu sa tuuina atu i ai le Tulafono?
3 Sa lei aumaia le tulafono mo tagata uma. Sa faia e Ieova se feagaiga ma ē na tupuga mai i a Iakopo, na avea ma nuu o Isaraelu. Sa avatu e Ieova lana tulafono mo na o lona nuu. Ua faamanino mai e le Tusi Paia lenei mea i le Teuteronome 5:1-3 ma le Salamo 147:19, 20.
4. Ai se ā na tuuina atu ai le Tulafono i le nuu o Isaraelu?
4 Sa fesili le aposetolo o Paulo: “O lenei, se a le aoga o le tulafono?” Ioe, o le ā le pogai na tuuina atu ai e Ieova lana tulafono i a Isaraelu? Sa tali mai Paulo: “Na faaopoopo mai lea ona o solitulafono, ina seia maliu mai le fanau na folafola i ai . . . O lenei, ua fai mo tatou taʻitaʻitama [po o le faiaʻoga] le tulafono, na te taʻitaʻiina i tatou ia Keriso.” (Kalatia 3:19-24) Sa o se puipuiga ma se taʻiala mo Isaraelu ina ia latou sauni e talia Keriso pe a taunuu mai. O le tele o taulaga na manaomia e le Tulafono sa faamanatu atu ai i a Isaraelu o i latou o tagata agasala o ē manaomia se Faaola.—Eperu 10:1-4.
“O LE IUGA O LE TULAFONO O KERISO LEA”
5. Ina ua afio mai Keriso ma maliu mo i tatou, o le ā sa tupu i le Tulafono?
5 E moni, o Iesu Keriso sa o le Faaola folafolaina, e pei ona taʻua e le agelu i lona fanau mai. (Luka 2:8-14) Ma ina ua afio mai ma avatu lona ola lelei atoatoa o se taulaga, o le ā na tupu i le Tulafono? Na aveesea. “Ua le toe pule i a te i tatou le taʻitaʻitama,” o le tala lea a Paulo. (Kalatia e 3:25) O le aveesea o le Tulafono sa o se mapusaga mo Isaraelu. Sa faaalia ai ua latou agasala, auā ua lē taulau ona latou tausia lea Tulafono. “Na faatauina mai i tatou e Keriso ai le faafanoga o le tulafono,” o le tala lea a le Paulo. (Kalatia 3:10-14) Ua fai mai le Tusi Paia: “O le iuga o le tulafono o Keriso lea.”—Roma 10:4, 6:14.
6. (a) O ā auga sa oo i tagata Isaraelu ma ē lē o ni Isaraelu ina ua iu le Tulafono, ma ai se ā? (e) O le ā le gaoioiga sa faia e Ieova e uiga i le Tulafono?
6 Sa galue moni le Tulafono o se tuaoi po o se “pa” i le va o tagata Isaraelu ma isi o ē e lē o tausia. E ala i le faataulagaina o lona ola, sa “ia [o Keriso] faaumatia foi . . . le tulafono lea i poloaiga i upu e faasino; ina ia liliu e ia lava lea toalua [tagata Isaraelu ma ē e lē ni Isaraelu] ia fai ma tagata fou e tasi. (Esoto 2:11-18) E uiga i le mea na faia e Ieova le Atua faasaga i le tulafono a Mose, ua tatou faitau i ai: “Ua faamagaloina mai a outou agasala uma lava; ina ua sōloia i le tusilima na sala ai tatou i tulafono [e aofia ai Tulafono e Sefulu] sa tetee mai ia te i tatou [talu ai ona e taʻusalaina ai tagata o ni ē agasala], ua aveeseina ai foi nai le vaeloto, ma faamauina ai i fao i le satauro.” (Kolose 2:13, 14) O lea, e ala i le taulaga lelei atoatoa a Keriso, sa faaiuina ai loa le Tulafono.
7, 8. O le ā e faamaonia ai sa lē vaevaeina le Tulafono i ni vaega se lua?
7 Ua faapea mai isi tagata, ua vaevaeina le Tulafono i vaega e lua: O Tulafono e Sefulu, ma isi vaega o tulafono. Ua latou fai mai, o le isi vaega o tulafono ua uma, ae e tumau pea Tulafono e Sefulu. Peitai, e lē moni lea. Sa sii mai e Iesu Tulafono e Sefulu ma isi vaega o le tulafono i lana Lauga i le Mauga, ma na te lei faaeseeseina. Sa faaalia ai e Iesu, e lei vaevaeina le tulafono a Mose i ni vaega se lua.—Mataio 5:21-42.
8 Matau foi, sa faagaee e le Atua le aposetolo o Paulo e tusi: “Ua tatalaina i tatou mai le tulafono.” Pe e na o isi ea tulafono ua tatalaina mai ia tagata Iutaia a e lē aofia ai Tulafono e Sefulu? E leai, auā ua faamatala atili mai e Paulo: ”E moni lava, ana le se anoa le tulafono, po ua ou le iloa le agasala; auā ana le fai mai le tulafono, Aua e te tuʻinanau, po ua ou le iloa le tuʻinanau.” (Roma 7:6, 7; Esoto 20:17) Ona o le “Aua e te tuʻinanau” o le tulafono mulimuli lea o Tulafono e Sefulu, o le a ua alaga tatau ai ona tatalaina foi tagata Isaraelu mai i Tulafono e Sefulu.
9. O le ā e faaalia ai ua mavae foi le tulafono o le Sapati faalevaiaso?
9 Pe o le uiga ea la o le tulafono ia tausi le Sapati faalevaiaso, o le tulafono e fa o Tulafono e Sefulu ua aveesea foi? Ioe. O le mea ua taʻua e le Tusi Paia i le Kalatia 4:8-11 ma le Kolose 2:16, 17 ua faaalia ai ua lē o i lalo Kerisiano i le tulafono a le Atua na tuu atu i a Isaraelu, sa manaomia ai le tausia o se Sapati faalevaiaso ma faamanatu isi aso faapito o le tausaga. O le tausia o se Sapati faalevaiaso e lē o se mea e manaomia mo Kerisiano e pei ona faaalia mai i le Roma 14:5.
TULAFONO E FAATATAU I KERISIANO
10. (a) O loo i lalo Kerisiano o ā tulafono? (e) Mai fea sa aumaia ai le tele o ia tulafono, ma ai se ā ua alaga tatau ai ona aumaia mai i ina?
10 Pe ua na lē o i lalo Kerisiano i Tulafono e Sefulu, ua lē manaomia ai la ona latou tausia soo se tulafono? E leai. Sa faaulufale mai e Iesu se “feagaiga fou,” e faavae i le taulaga lelei o lona ola lelei atoatoa. Ua i lalo la Kerisiano i le feagaiga fou ma ua ao ona usiusitai i tulafono mo Kerisiano. (Eperu 8:7-13; Luka 22:20) O le tele o nei tulafono na aumaia i tulafono a Mose. Ua lē o se mea fou lenei. O se mea e tupu soo pe a i ai se pulega fou na te faoa le pule a se atunuu. O le tulafono mo le pulea o tagata a le malo tuai atonu e faaleaoga ma suia, ae o le tulafono fou mo le pulea atonu o le a tausia le tele o tulafono a le malo tuai. O se auala faapena na oo ai le feagaiga o le Tulafono i lona iuga, ae o le tele o ana tulafono faavae mataupu silisli ua faapipii atu i le Faa-Kerisiano.
11. O ā tulafono po o aʻoaʻoga ua tuuina atu i Kerisiano ua tai tutusa ma Tulafono e Sefulu?
11 Matau pe faapefea ona i ai lenei tulaga a o e faitauina Tulafono e Sefulu i le itulau e 203, ma faatusatusa i nisi o nei tulafono Kerisiano ma aʻoaʻoga: “E te ifo i le Alii [Ieova] lou Atua.” (Mataio 4:10; 1 Korinito 10:20-22) “Ia leoleo outou ia te outou ia taumamao i tupua.” (1 Ioane 5:21; 1 Korinito 10:14) “Lo matou Tamā e, o i le lagi, ia paia lou suafa [aua le tausia i se auala lē aoga].” (Mataio 6:9) “O outou le fanau, ia outou faalogo i o outou matua.” (Efeso 6:1, 2) Ma ua faamanino mai e le Tusi Paia o le fasioti tagata, mulilua, gaoi, pepelo ma le matapeapea e le tusa ai ma tulafono mo Kerisiano.—Faaaliga 21:8; 1 Ioane 3:15; Eperu 13:4; 1 Tesalonia 4:3-7; Efeso 4:25, 28; 1 Korinito 6:9-11; Luka 12:15; Kolose 3:5.
12. E faapefea ona faaauauina le mataupu silisili o le tulafono o le Sapati i totonu o le faiga Kerisiano?
12 E ui ina e lē o poloaiina Kerisiano e tausi se Sapati faalevaiaso, ae ua taotu aʻoaʻoina mai ai se mea. Sa malolo moni faitino Isaraelu, ae e malolo Kerisiano i se uiga faaleagaga. E faapefea? Ona o le faatuatua ma le usiusitai, ua lafoai ai e Kerisiano moni galuega manatu faapito. Ua aofia ai taumafaiga e faatu la latou lava amiotonu. (Eperu 4:10) O lenei malologa faaleagaga e lē tasi se aso o le vaiaso ae o aso uma e fitu. O le tausia o se aso e tasi mo mea faaleagaga e pei ona manaomia e le tulafono o le Sapati faitino, e puipuia ai Isaraelu mai i le faaaoga ma le manatu faapito o o latou taimi uma e sailia ai lo latou lelei faaletino. O le faatatauina o lenei mataupu silisli i aso uma i se ala faaleagaga ua o se talita e aogā faasaga i le manao tele i mea faitino.
13. (a) O le ā le tulafono ua uunaia Kerisiano ina ia faataunuuina, ma pe faapefea ona latou faataunuuina? (e) O le ā le tulafono na faamamafa e Iesu? (i) O le ā le tulafono ua faavae aʻe ai le tulafono atoa a Mose?
13 O lea ua uunaia Kerisiano ina ia latou “faia le tulafono a Keriso,” na i lo le tausia o Tulafono e Sefulu. (Kalatia 6:2) Sa aumaia e Iesu le tele o faatonuga ma o le usiusitai i ai ua tatou tausia ai lana tulafono. Sa faamamafa e Iesu le tāua o le alofa. (Mataio 22:36-40; Ioane 13:34, 35) Ioe, o le alofa atu i isi o se tulafono lea mo Kerisiano. O le autu lea o le tulafoano a Mose, e pei ona fai mai le Tusi Paia: “Auā ua atoatoa le tulafono uma lava i le upu e tasi, o lenei, Ia e alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.”—Kalatia 5:13, 14: Roma 13:8-10.
14. (a) O ā aogā o le a maua pe a tatou suesueina ma faatatauina mataupu silisili o le tulafono a Mose? (e) O le ā o le a uunaia ai i tatou e le alofa e fai?
14 O le tulafono na ala mai i a Mose, ma ana Tulafono e Sefulu, o se vasega o tulafono amiotonu mai le Atua. E ui tatou te lē o tausia nei ia tulafono, ae o mataupu silisili tau atua o loo aogā pea mo i tatou. O le suesue ma faaaoga o le a tatau talisapaia ai le Faitulafono aoao o Ieova le Atua. A e faapitoa lava le tatau ona suesue ma faatatau i o tatou olaga tulafono ma aʻoaʻoga Kerisiano. O le alofa mo Ieova e uunaia i tatou e usiusitai i mea uma ua ia finagalo i ai.—1 Ioane 5:3.
[Pusa i le itulau 203]
O TULAFONO E SEFULU
1. “O aʻu o Ieova lou Atua . . . Aua neʻi e fai mo oe ni atua ese i oʻu luma.
2. “Aua e te fai mo oe se tupua ua ta, po o se faatusa lava o se ma o i le lagi i luga po o le fanua i lalo, po o oi le sami o i lalo o le fanua; aua e te ifo i ai, aua foi e te auauna i ai . . .
3. “Aua e te taʻu fua le suafa o Ieova lou Atua . . .
4. “Ia e manatua le aso sapati e te faapaiaina. O aso e ono e te galue ai, ma fai ai au galuega uma lava; a o le aso fitu o le sapati lea ia Ieova lou Atua; aua e te fai ai se galuega e tasi, o oe, ma lou atalii, ma lou afafine . . .
5. “Ia e ava i lou tamā ma lou tinā, ina ia faalevaleva ai ou aso i le nuu o le a foaiina mai e Ieova lou Atua ia te oe.
6. “Aua e te fasioti tagata.
7. “Aua e te mulilua.
8. “Aua e te gaoi.
9. “Aua e te molimau pepelo i lē lua te tuoi.
10. “Aua e te manao [matapeapea] i le fale o lē lua te tuoi, aua e te manao [matapeapea] i le avā a lē lua te tuoi, po o lana auauna tane, po o lana auauna fafine, po o lana povi, po o lana asini, po o se tasi mea a lē lua te tuoi.”—Esoto 20:2-17.
[Ata i le itulau 204]
O le Tulafono sa pei o se pa i le va o sa Isaraelū ma isi tagata