Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • yp mata. 11 itu. 90-96
  • Pe Ta‘u Atu e O‘u Lavalava le Tagata Moni e Iai A‘u?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Pe Ta‘u Atu e O‘u Lavalava le Tagata Moni e Iai A‘u?
  • Fesili ua Fesili Mai ai Talavou—Tali e Aogā
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Po o Avatu ai le Feʻau Saʻo?
  • “Ou te Faia so o se Mea e Mananaʻo Aʻu Uō e Fai”
  • “Aʻe” Nei—“Uma” Taeao
  • ‘Ia Lē Teuanoai ae ia Onomea’
  • O Aogā e Maua i le Ofuina o Laei Talafeagai
  • Ofuina o “le Tagata Lilo”
  • Po o Faamamaluina le Atua i Ou Laʻei?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2016
  • O Ituaiga o Laei Tatou te Ofuina—Pe Afaina Moni Ea?
    Ala Mai!—1999
  • Māfuaaga e Tāua ai o Tatou Laʻei ma Foliga Vaaia
    Se Olaga Fiafia e Faavavau!—Talanoaga Faale-Tusi Paia
  • Aiseā e Matou te Laʻei Onomea ai i a Matou Sauniga?
    O Ai o Loo Faia le Finagalo o Ieova i Aso Nei?
Fesili ua Fesili Mai ai Talavou—Tali e Aogā
yp mata. 11 itu. 90-96

Mataupu 11

Pe Taʻu Atu e Oʻu Lavalava le Tagata Moni e Iai Aʻu?

“E LĒ o puupuu tele,” o le eē atu lena a Peti i ona mātua. “O lena e faaanamua lava lua manatu!” Teva atu loa i lona potu—o le iʻuga lena o se taugaupu i se laulavalava sa ia manaʻo e ofu. Ma atonu ua avea foʻi oe ma taulaʻiga o se feupuaʻiga faapena ina ua faitioina e se matua, se faiaʻoga, po o le pule o se galuega, se ofu e te fiafia i ai. E te taʻua o ofu masani; latou te taʻua o ofu matagā. E te taʻua o le āʻega fou; latou te taʻua o le fia fegi pe faatosina.

E moni, e eseese mea e fiafia i ai tagata, ma e iai lau aiā tatau i ou manatu. Ae po o le uiga ea o lenei mea ‘e fai so o se mea’ pe a oo i le auala e te laʻei ai?

Po o Avatu ai le Feʻau Saʻo?

“O ou laʻei e taʻu moni atu ai po o ai oe ma pe faapeʻī lou lagona ia te oe lava,” o le faamatalaga lea a se teine e igoa ia Pamela. Ioe, o laʻei e avatu ai se feʻau, se faamatalaga i isi e uiga ia te oe. E mafai e laʻei ona faaalia i isi le faamaoni, le maumauaʻi, ma le tulaga maualuga tauamio. Po o le mafai foʻi ona atagia atu ai uiga fouvale ma le lē faamalieina. E mafai foʻi ona avea ma se ituaiga o faailoaga. O nisi talavou e faaaogā lavalava masaesae, o teuga e faaalia ai uiga fouvale (punk), po o lavalava taugatā na saunia e tagata lauiloa e avea ma se ituaiga o faiga e taʻutaʻua ai. O nisi e faaaogāina lavalava e faatosina mai ai le isi ituaiga po o le avea ai foʻi o i latou ia foliga atu ua matutua na i lo le tulaga moni o loo iai.

O lea ua faigofie tele ai ona iloa le māfuaaga ua tāua tele ai lavalava i le toʻatele o talavou. Ae peitaʻi, ua lapataʻi mai John T. Molloy, o le tusitala o le tusi Dress for Success e faapea: “O le auala o loo tatou laʻei ai e telē sona aafiaga i tagata tatou te feiloaʻi ma e iai sona aafiaga tele i le auala latou te feagai ai ma i tatou.”

E lētioa lava popole tele ou mātua i le auala o loo e laʻei ai! Ia i laʻua o se mataupu e sili atu na i lo se manaʻoga totino. E la te mananaʻo ia saʻo le feʻau e te avatua, lea e mātaulia ai o oe o se tagata e paleni ma maufaatuatuaina. Ae peitaʻi, po o faataulauina ai lenei tulaga i le auala o loo e laʻei ai? O le ā o loo avea ma taʻiala i le filifilia o ou laʻei?

“Ou te Faia so o se Mea e Mananaʻo Aʻu Uō e Fai”

Mo le tele o talavou, ua avea lavalava o se faailoaga o lo latou fia tutoʻatasi ma uiga totino. Ae i le avea ma talavou, o loo iai pea ou uiga i se tulaga femoumouaʻi—o loo tuputupu aʻe pea, ma fesuisuiaʻi. A o e manaʻo la e fai atu se faamatalaga e uiga ia te oe lava, atonu e te lē o mautinoa lelei le tulaga e taʻu atu e lena faamatalaga po o le auala foʻi e faamatala atu ai. O lea, o nisi talavou ua latou oofu i teuga e faaesea, ma matilatila ese ai. Ae peitaʻi, na i lo le faamautūina ai o o latou ‘uiga totino,’ ua latou faaali atu ai lo latou leʻi oo i le taʻumatuaina—ae lē taulia ai le masiasi ai o o latou mātua.

O nisi talavou ua filifili e oofu faapei o a latou aumea; e foliga mai e avatu ai ia i latou se lagona toʻafilemu ma mātaulia ai faatasi ma se vaega o ni tagata. E moni, e lē sesē le manaʻo e miomiō faatasi ma tagata. (Faatusatusa i le 1 Korinito 9:22.) Ae pe manaʻo moni ea se Kerisiano ina ia mātaulia o ia faatasi ma talavou lē talitonu? Ma po o se faiga atamai ea le saʻilia o se faamaoniga mai tupulaga e tusa lava po o le ā e oo i ai? Na taʻutino mai e se tasi teine talavou e faapea: “Ou te faia so o se mea e mananaʻo aʻu uō e fai, ina ia aua neʻi o latou fai maia ni faamatalaga.” Ae o le ā lau taʻu i se tasi e faigofie ona lolo atu i taaʻiga a isi i mea latou te mafaufau i ai ma a latou fegi? Ua tali le Tusi Paia e faapea: “Tou te lei iloa ea, o lē tou te tuuina atu i ai outou . . . e anaana i ai, o ana auauna outou tou te anaana i ai?”—Roma 6:16.

I tagata talavou, “o le lologofie ua matuā malosi tele ma ua foliga mai ai o ē o loo faia aʻe ai nei vaega o tagata ua toetoe avea ma pologa i mea e faatalitalia e le latou vaega, i le faalagolago atu ia i latou [a latou aumea] mo fautuaga i le auala e laʻei ai, le auala e tautatala ai, ma mea e fai, e oo lava i mea e ao ona mafaufau ma talitonu i ai.”—Adolescence: Transition From Childhood to Maturity.

Ae o le ā le tele o le agavaa o au uō i le avatua o sea fautuaga? (Faatusatusa i le Mataio 15:14.) Pe latou te lē o mafatia ea i faigatā tau faalogona a o faasolo ona latou tutupu aʻe e pei foʻi ona e iai? Pe atamai ea la, lou agamalu ma faataga i latou e faatulaga maia ou tapulaa—e tusa lava po o na tapulaa e lē talafeagai ma lou mafaufau lelei po o faatulagaga ma moomooga o ou mātua?

“Aʻe” Nei—“Uma” Taeao

O nisi talavou ua taʻitaʻia e fesuiaʻiga o āʻega. Ae pagā le fesouaʻiina ai i na fesuiaʻiga! Ua faamanatu mai le Tusi Paia ia i tatou i upu e faapea: “O loo fesuisuiaʻi tū a lenei lalolagi.” (1 Korinito 7:31, NW) O mea e “aʻe” mai nei e mafai ona faafuaseʻi lava ona lē aogā (ae lē taulia ai le taugatā) taeao. E aʻe mai ma mou atu le uumi ma le pupuu o lavalava, o ofuvae vae uumi e felea ma mimiti vae, o ia mea uma ua manuia ai i latou e gaosia ma fuafuaina teuga o lavalava, i le seleseleina o le tele o polofiti e maua mai tagata lautele o loo faigofie ona faaseeina.

Seʻi manatunatu mo se faaaʻoaʻoga, i le āʻega o ofuvae lī (jeans) i ni nai tausaga ua tuanaʻi. Na faafuaseʻi ona avea ofuvae lī ma āʻega lauiloa. Sa totogia e tagata ni tau maoaʻe e faasalalau ai le tauaveina o igoa nei e pei o Calvin Klein ma Gloria Vanderbilt. “E mananaʻo tagata i se igoa taʻutaʻua,” o le faamatalaga lea a Eli Kaplan, o le peresitene o le kamupani o loo saunia ofuvae lī e taʻua o “Sergio Valente.” Ae o ai lenei igoa taʻutaʻua o Mr. Valente, lea ua matilatila mai le suʻiga o lona igoa i taga o ofuvae lī? “E leai se tagata soifua faapena,” o le lipoti lea a le Newsweek. Ma i lona faamatalaina na fesili ai Kaplan lava ia e faapea: “O ai la o le a na faatauina ofuvae lī a Eli Kaplan?”

Atonu e te fesili mai: ‘Ae faamata e sesē pe afai e te ofuina se ofu o āʻega?’ Atonu e leai. I vaitaimi anamua o le Tusi Paia na oofu ai auauna a le Atua ina ia talafeagai ma ituaiga o lavalava na fiafia i ai tagata o lea lava vaipanoa. Mo se faaaʻoaʻoga, ua taʻua e le Tusi Paia na ofu Tamara i se ofu talaloa tusitusi, “auā sa faapea ona ofu ai alofafine o le tupu o e taupou” i na aso.—2 Samuelu 13:18.

Ae pe ao ea ona avea se tasi ma pologa i āʻega? Na taʻua ma le faanoanoa e se tasi teine talavou: “Ua e vaaia i se faleoloa se ofuvae e sili ona manaia ua faapea ona oofu ai tagata uma, ma ua e fai atu, ‘Mama, aumai mo aʻu ofuvae la,’ ae ua ia fai mai, ‘Leai, e mafai ona ou suʻia i le fale.’ Ua ou fai atu, ‘Ae te lē o malamalama. Ou te manaʻo i ofuvae la.’” Ae o le mea moni lava, pe lē o lou mulimuli ea i āʻega a tagata lauiloa ua saunia lavalava, e aveesea ai mai ia te oe ou uiga totino ma faanenefuina ai le tagata moni e iai oe? Aiseā e puleaina ai oe e faasalalauga faatosina, o faaupuga e siitia ai faasalalauga, ma igoa o tagata o loo saunia lavalava?

Ua taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou i le Roma 12:2 e faapea: “Aua foi tou te amio faatasi ma lenei lalolagi, a e peitaʻi ia liliuina i le toe fuataiina o outou loto, ina ia outou suesue pe se a le finagalo o le Atua, o mea ua lelei, ma le mālie, ma le atoatoa.” O le ā le ‘finagalo ua mālie o le Atua’ pe a fai lau filifiliga i lavalava?

‘Ia Lē Teuanoai ae ia Onomea’

Ua faalaeiauina e le 1 Timoteo 2:9, Kerisiano ina ia “teuteu ia i latou i ofu e onomea, ma ia le teuanoai, a ia faamatuāfafine.” O “ofu e onomea” o lona uiga e fetaui ma manaia i le vaai. O le uiga o le ‘lē teuanoai’ e manaʻomia ai le iloilo lelei o tulaga. Atonu o se pea ua suʻiina lelei e talafeagai mo se galuega, ae lē talafeagai mo le alu ai e tafao i le matafaga! I le isi itu, o se ofu tāʻele e vaai i ai o se mea ula pe a ofuina i se ofisa.

O talavou Molimau a Ieova, ua faapea ona manatu mamafa i o latou laʻei i sauniga faa-Kerisiano po o le galuega o le talaʻi atu i isi, e lē tatau ona soona faatalalē i ai ae ia mātaulia ai i latou o faifeʻau talavou a le Atua. Seʻi toe manatunatu i upu a Paulo i le 2 Korinito 6:3, 4: “Ua matou le tuuina atu se mea e tasi e tausuai ai, ina neʻi taʻuleagaina la matou galuega; a o mea uma lava ua faailoa ai i matou, o auauna a le Atua i matou.”

O le lē teuanoaʻi e faaalia ai foʻi le manatunatu i faalogona o isi. E pei ona taʻua e le aposetolo o Paulo, o gaoioiga a le Kerisiano e tatau ona manatu e lē na o lona lotofuatiaifo “ae o le lotofuatiaifo o le isi tagata.” (1 Korinito 10:29, NW) Pe lē ao ai ea ona e manatu mamafa aemaise lava i lotofuatiaifo o ou mātua?

O Aogā e Maua i le Ofuina o Laei Talafeagai

Ua taʻu mai e le Tusi Paia le taimi na manaʻomia ai ona alu atu le masiofo o Eseta i luma o lana tane, le tupu. Ae peitaʻi, o se oo atu faapena ae leʻi valaauliaina sa ono avea ma solitulafono e faasala i le oti! E lē taumatea na tatalo faatauanau Eseta mo le fesoasoani a le Atua. Ae na ia uaʻi foʻi i ona foliga atu e ala i lona laʻei i “ofu o le masiofo”—i se auala e talafeagai ma lena asiasiga! Ma ina “ua iloa mai e le tupu o le masiofo o Eseta o loo tu atu i le lotoā, ona alofaina lea o ia e ia.”—Eseta 5:1, 2.

O lou laʻei atu i se tulaga e manaia ma onomea atonu e fesoasoani ia te oe e faaoo atu ai se ata lelei i se faatalanoaga mo se galuega. Na mātaulia e le faatonusili o le Career Development Center o Vicki L. Baum e faapea: “E lē mautonu nisi fafine pe a ō atu i se faatalanoaga mo se galuega. Ua latou mafaufau faapea e pei lava o loo ō atu i se tuugatala, ona latou faia ai lea o teuga faatosina.” O ā iʻuga? “E aveesea ai lou agavaa i se galuega.” Ua ia fautuaina le ʻaloese mai laʻei “e fufusi ma faagaee ai faalogona.”

E tatau foʻi i tama talavou, ona taumafai e laʻei i lavalava e onomea pe a saʻili atu mo se galuega. Na mātauina e John T. Molloy e faapea o tamāloloa faipisinisi e “selu faalelei o latou ulu ma faaiila o latou seevae. Ma latou te faatalitalia isi tamāloloa e faia foʻi faapea.”

Ae o laʻei e lē onomea, e mafai ona faaleagaina ai lau faiā ma isi. Na faasino atu e le Psychology Today i se suʻesuʻega na faia i ni talavou ua matutua na faaalia ai faapea “o se ofu i luga e maulalo le tipiga o le ūa, ofuvae pupuu, o ofuvae lī fufusi, po o le lē faia o se papa” ua ono faauiga e tama tane o faaosoosoga i faalogona faaleituaiga. Na taʻutino mai e se isi tama talavou e faapea: “Ia te aʻu lava ia e faigatā tele ona ou mafaufau i na o manatu mamā e uiga i tamaʻitaʻi talavou pe a ou tilotilo atu i le auala o latou laʻei ai.” O laʻei onomea e faatagaina ai tagata e talisapaia ou uiga i totonu. Afai e te lē o mautinoa pe onomea se ofu patino, fesili atu i ou mātua mo se fautuaga.

Ofuina o “le Tagata Lilo”

Na faalaeiau atu le aposetolo o Peteru i Kerisiano ina ia oofu i latou i “le tagata lilo o le loto, ia teua lea i le mea e le pala, o le loto agamalu ma le filemu, o le mea tau tele lava lea i luma o le Atua”—ioe, ma le vaaiga foʻi a isi! (1 Peteru 3:4) O se ofu o loo aʻe mai atonu e tosina ai le vaai a nisi o au aumea. Ae lē mafai e lavalava ona tosina mai ai loto po o le mauaina ai foʻi o ni uō moni. E faataunuuina lenei tulaga i le ofuina o ‘le tagata i totonu’—i le galueaʻiina lea o le ituaiga o tagata o loo e iai i totonu. (2 Korinito 4:16) O le tagata e matagofie ona uiga i totonu o le a tosina pea i ai isi, e tusa lava po o ona lavalava e lē o ni teuga fou pe lē o “lolomia” ai foʻi igoa o tagata taʻutaʻua o loo faia lavalava.

O ai na te iloa po o le ā foʻi se isi āʻega o le a lolofi atu ai talavou i faleoloa. Peitaʻi, e mafai e oe ona e mafaufau ia te oe lava. Tausisi i tapulaa maualuluga tau laʻei. Ia ʻaloese mai le ofuina o āʻega ma lavalava e faamamafa ai faiga faaleituaiga. Ia avea ma sē faautauta, ia lē fia muamua—e lē faapea foʻi o le a avea ma lē e mulimuli lava—e faataʻitaʻi atu i āʻega. Saʻili i laʻei anagatā e umi ona faaaogā—e lē vave mou atu le aogā. Ia mautinoa e avatu e ou laʻei le feʻau saʻo, e lē o le faaalialia ai o se vaaiga i tagata ona o aafiaga mai ala o faasalalauga po o aumea, ae o oe moni!

Fesili mo Talanoaga

◻ E faapefea e lavalava ona taʻuina atu se feʻau?

◻ Aiseā ua mātele atu ai filifiliga a nisi o talavou i lavalava e lē masani ai?

◻ O le ā le tele o taaʻia ai oe e au aumea pe a filifilia lavalava?

◻ O ā nisi o itu lē lelei o le taumafai pea ia ōgatusa ma āʻega?

◻ O le ā e iloa ai laʻei e ‘lē teuanoaʻi ae onomea’?

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 94]

“O ou laʻei e taʻu moni atu ai po o ai oe ma pe faapeʻī lou lagona ia te oe lava”

[Ata i le itulau 91]

E masani ona feeseeseaʻi mātua ma a latou fanau i o latou laʻei. Po ona o le maumauaʻi pea o mātua i manatu faaanamua?

[Ata i le itulau 92]

O le toʻatele o talavou ua taumafai e faamautinoa atu o latou uiga moni e ala i laʻei uigaese

[Ata i le itulau 93]

Ia laʻei i se auala e talafeagai ma le tulaga o loo iai. E taʻu atu e lavalava se feʻau e uiga ia te oe!

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga