MATAUPU 9
E Mafai Ona Taulau Manuia Aiga e Taitoatasi Mātua!
1-3. O le ā ua taʻitaʻia atu ai i le tuputupu aʻe o le aofaiga o aiga e taitoatasi mātua, ma ua faapefea ona aafia ai i latou o loo aofia ai?
O AIGA e taitoatasi mātua ua taʻua e faapea o “le faiga faaleaiga ua sili ona saoasaoa le tupu aʻe” i le Iunaite Setete. O le tulaga foi lena i le tele o isi atunuu. O le fuainumera ua sili ona tele o talagā faaipoipoga, o le tiaʻi o paaga, o teteaga, ma tamaiti o le po ua matuā maualuga āuga ua oo i ai mo le faitau miliona o mātua ma fanau.
2 Na tusi mai se tasi tinā nofo toatasi: “O aʻu o se fafine e 28 oʻu tausaga, ua oti laʻu tane, ma e toalua laʻu fanau. Ua ou matuā mafatia lava auā ou te lē manao e tausi aʻe laʻu fanau e aunoa ma se tamā. E foliga mai e leai ma se tasi o popole mai ia te au. E masani ona vaaia e laʻu fanau loʻu tagi ma ua aafia ai foi i laʻua.” E lē gata i le tauivi ma lagona e pei o le ita, le lagona nofosala, ma le lagona o le tuua toatasi, ae o le toatele o mātua nofo toatasi ua fesagai ma le luʻi o le faigaluega i se galuega i fafo atu o le aiga ma le faia o feau masani i le aiga. Na faapea mai se tasi matua: “O le avea ma matua nofo toatasi ua pei o se tagata e poto e saposapo ni polo se tele. Pe a uma masina e ono e tau aʻoaʻo ai, o le a iu lava ina mafai ona e sapoina uma polo e fa i le taimi e tasi. Peitai o le taimi lava ua mafai ai ona e faia lena mea, ae togi atu loa e se tasi se isi foi polo ia te oe!”
3 O talavou o loo ola aʻe i aiga e taitoatasi mātua, e masani ona iai mea o loo latou tauivi ai foi i latou. Atonu o loo latou taumafai e manumalo mai i faalogona matuitui ona o le alu ese faafuasei o se matua pe ua maliu foi. Mo le toatele o talavou, o le lē iai o se matua e foliga ua matuā oo mai ai ni āuga lē lelei.
4. E faapefea ona tatou iloa o loo manatu mamafa mai Ieova i aiga e taitoatasi mātua?
4 Sa iai aiga e taitoatasi mātua i taimi anamua a o tusia le Tusi Paia. Ua taʻua soo e le Tusi Paia “se mātuaoti” ma le “fafine ua oti lana tane.” (Esoto 22:22; Teuteronome 24:19-21; Iopu 31:16-22) Sa lei tuulafoaia e Ieova le Atua o latou tulaga lē lelei sa iai. Ua taʻua e le faisalamo le Atua o “le Tamā ia o e ua mātuaoti, le na te faamasinoina mo fafine ua oti a latou tane.” (Salamo 68:5) E mautinoa, o loo faapena foi ona manatu mamafa mai Ieova i aiga e taitoatasi mātua i aso nei! O le mea moni, ua ofoina mai e lana Afioga mataupu silisili e mafai ona fesoasoani ia i latou ina ia taulau manuia ai.
LE PULEAINA O LE FAASOLOGA MASANI A LE AIGA
5. O le ā le faafitauli e ao ona fesagai muamua lava ma mātua nofo toatasi?
5 Seʻi manatu i le tiute o le tausia o se aiga. Ua taʻutino mai e se fafine ua tatala lana faaipoipoga: “E tele taimi ou te moomoo ai maimau pe ana o iai saʻu tane, e pei o le taimi ua amata ona tau faaletonu mai laʻu taavale ae ou te lē malamalama i ai.” O tamaloloa e lei leva atu ona tatala a latou faaipoipoga pe ua maliliu a latou avā atonu ua faapena foi ona fememeai i le anoanoai o tiute a le aiga ua tatau nei ona latou faatinoina. O le lē maopoopo o le faasologa o feau i le fale e faaopoopo atu foi i lagona o le lē mautonu ma le lē saogalemu o le fanau.
6, 7. (a) O le ā le faaaoaoga lelei ua faataatia e le “avā amio lelei” lea o loo taʻua i le Faataoto? (e) Ua faapefea i le filigā i tiute tauave i le fale ona fesoasoani i aiga e taitoatasi mātua?
6 O le ā e mafai ona fesoasoani atu i ai i na tulaga? Mātau le faaaoaoga ua faataatia e le “avā amio lelei” lea o loo faamatalaina i le Faataoto 31:10-31. E matuā mataina le tele o mea na te faataunuuina—le faatau mai, le faatau atu, suʻisuʻi, kuka, faatauina o se fanua, faia o se faatoaga, ma le tausia o se tamai pisinisi. O le ā lana auala na taulau manuia ai? Sa filigā o ia, e galue mo ni taimi uumi ma alapo e amata ana galuega. Ma sa maopoopo lelei ana mea e fai, sa faia ni tiute mo isi ma faaaogā ona lava lima e tausi atu ai i isi. E lētioa la viiviia o ia!
7 Pe afai o oe o se matua nofo toatasi, ia e mataala i au tiute tauave i le fale. Ia maua le faamalieina i na galuega, auā e tele se sao o lenei mea e faaopoopo atu i le fiafiaga o lau fanau. Peitai, e manaomia tele le lelei o ni fuafuaga ma faamaopoopoga. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O mafaufauga o e filigā i galuega, na o le mau mea [“mea aogā,” NW] e iu i ai.” (Faataoto 21:5) Na taʻutino mai e se tamā nofo toatasi: “Sa tele ina ou lē popole e fai ni meaʻai seiloga lava ou te fiaʻai.” Peitai o meaʻai e sauniuni lelei e sili atu ona susua ma manogi nai lo meaʻai e faatopelau ona fai. Atonu foi e tatau ona e faaaʻoaʻo e faatino nisi tomai fou i le aiga. E ala i le talanoa atu i ni uo ua iai le atamai, o tusi o loo faamatala mai ai auala e faia ai mea, ma ni tagata atamamai faapitoa i ni matātā, ua mafai ai e nisi tinā nofo toatasi ona iloa vali fale, palama, ma le toe faaleleia o ni nai mea laiti e faaletonu o taavale.
8. E mafai faapefea e fanau a mātua nofo toatasi ona fesoasoani i galuega i le aiga?
8 Pe fetaui ea ona faatonuina tamaiti e fesoasoani atu? Ua manatu se tasi tinā nofo toatasi: “E te manao e faafetaui le tulaga lea ua lē o iai ai le isi matua e ala i le faafaigofie o mea mo le fanau.” E mafai ona malamalama i lena itu, peitai atonu e lē lelei ai pea mo le tamaitiiti. O talavou i taimi a o tusia le Tusi Paia, o ē sa matataʻu i le Atua, sa tofia atu ia i latou ni galuega talafeagai. (Kenese 37:2; Le Pese a Solomona 1:6) O lea la, e ui ina faaeteete i le lē soona faamamafaina o mea i lau fanau, ae o le a atamai mo oe ona tofia atu ia i latou ni tiute e pei o le fufuluina o ipu ma le teuteuina mamā o o latou potu. Aisea tou te lē faia faatasi ai nisi galuega? O lenei faiga e mafai ona matuā olioli ai.
LE LUʻI O LE TAUSIAINA O LE OLAGA
9. Aisea e masani ai ona fesagai tinā nofo toatasi ma faigata i le itu tau tupe?
9 O le toatele o mātua nofo toatasi ua latou iloa le faigata ona faafetaiaia o o latou manaoga tau tupe, ma ua masani ona oo i tinā laiti e lē faaipoipo ni taimi e matuā faigata.a I atunuu o loo maua ai fesoasoani mai le malo, atonu o se tulaga atamai mo i latou le faaaogā lelei o na fesoasoani, seia oo ina mafai ona latou maua ni galuega. Ua faataga Kerisiano e le Tusi Paia ina ia latou faaaogā na sauniuniga pe a talafeagai. (Roma 13:1, 6) Ua fesagai fafine ua oti a latou tane ma fafine ua tatala a latou faaipoipoga ma ia lava luʻi. O le toatele, o ē ua toe faamalolosi atu e suʻe galuega ina ua mavae le tele o tausaga sa nofofale ai, e masani ona latou maua na o ni galuega e laiti totogi. Ua mafai e nisi ona faaleleia o latou tulaga e ala i le toe auai atu i ni polokalame e aʻoaʻoina ai mo ni galuega po o le ave o ni mataupu i aʻoga mo se vaitaimi puupuu.
10. E mafai faapefea e se tinā nofo toatasi ona faamatala i lana fanau le mafuaaga e ao ai ona ia sailia se galuega e maua ai se totogi?
10 Aua neʻi faateʻia oe pe a lē fiafia lau fanau ona ua e sailia se galuega, ma ia aua foi neʻi ia te oe ni faalogona nofosala. Ae ia faamatala ia i latou le mafuaaga e ao ai ona e faigaluega, ma ia fesoasoani atu ia latou malamalama e finagalo Ieova ina ia e saunia mea mo i latou. (1 Timoteo 5:8) E oo mai le taimi, e iu ai ina masani le toatele o tamaiti. Peitai, ia taumafai e faaalu se taimi tele e faifaimea faatasi ai ma i latou pe a talafeagai ma lau faasologa pisi. O lena uaʻi atu ma le alofa e mafai ona fesoasoani e faaitiitia ai le faateʻia i so o se tulaga utiuti tau seleni atonu ua oo i ai le aiga.—Faataoto 15:16, 17.
O AI E FAATINOINA LE TAUSIGA?
11, 12. O ā tapulaa e ao i mātua nofo toatasi ona tausisia, ma e mafai faapefea ona latou faia faapea?
11 O se tulaga masani mo mātua nofo toatasi ona sili atu lo latou vavalalata i a latou fanau, ae ia faaeteete foi ina neʻi faaleaogaina tapulaa ua uma ona tofia e le Atua i le va o mātua ma fanau. Mo se faaaoaoga, e mafai ona mapuna aʻe faafitauli matuia pe a faatalitalia e se tinā nofo toatasi lana tama tama na te faia tiute tauave a le ulu o le aiga, po o le manatu i lana tama teine o se tasi e sasaa atu i ai ona mafatiaga, ona faamamafa atu ai lea i le teine ni faafitauli totino. E lē talafeagai le faia faapea, e tiga, ma atonu e fenuminumiai ai foi le teine.
12 Ia faamautinoa i lau fanau o oe, o le matua, o le a tausia i latou—ae e lē o latou e tausia oe. (Faatusatusa i le 2 Korinito 12:14.) E iai taimi, atonu e te manaomia ai ni fautuaga po o ni lagolagosua. Ia saili atu i toeaina Kerisiano pe atonu i ni tuafāfine Kerisiano taʻumatuaina, ae e lē o le saili atu i lau fanau o ē o loo i lalo o lau pulega.—Tito 2:3.
TAUSISIA PEA AOAIGA
13. O le ā le faafitauli e faatatau i aoaiga e ono fesagai ma se tinā nofo toatasi?
13 Atonu e tau leai se faafitauli i le tamaloa i le avatuina ma le uigā o ana aoaiga, ae atonu e iai i se fafine ni faafitauli i lenei itu. Ua faapea mai se tasi tinā nofo toatasi: “O laʻu fanau tama ua pei leo ma tino o ni tamaloloa. O nisi taimi e faigofie ai ona lagona mai le faaletonu pe ua vaivai le leo pe a faatusatusa atu i ai.” E lē gata i lea, atonu o loo e faavauvau pea i le maliu o se paaga na pele ia te oe, pe atonu o loo e lagona le nofosala po o le ita ona o le malepe o le faaipoipoga. Pe afai o loo ia te oulua uma ma lau paaga sa iai le aiā i le tausia o le fanau, atonu e te fefe ina neʻi manao lau tama e alu e nofo i lau paaga sa iai. O na tulaga e mafai ona faafaigata ai ona avatu aoaiga e paleni lelei.
14. E mafai faapefea e mātua nofo toatasi ona tausisia se vaaiga e paleni lelei i aoaiga?
14 Ua faapea mai le Tusi Paia o “le tama ua tuulafoaiina, e tupu ai le mā o lona tinā.” (Faataoto 29:15) O loo lagolagoina oe e Ieova le Atua i le faia ma le faamausalīina o tulafono faaleaiga, o lea la, ia aua neʻi e lolo atu i lagona nofosala, le faanoanoa, po o le fefe. (Faataoto 1:8) Ia aua lava neʻi suia mataupu silisili o le Tusi Paia. (Faataoto 13:24) Taumafai ia magafagafa, ia maumauai, ma ia mausalī. I se taimi o le a tali lelei mai le toatele o tamaiti. Ae o le a e manao pea e iloiloina faalogona o lau fanau. Ua faapea mai se tasi tamā nofo toatasi: “Sa tatau ona faamāmā atu aʻu aoaiga faatasi ma le loto malamalama ona o le faateʻia i le toesea o lo latou tinā. Ou te talanoa atu ia i latou i avanoa uma. E iai a matou ʻtaimi e faia ai ni talanoaga loloto’ pe a matou sauniunia le meaʻai o le afiafi. O le taimi lena e matuā sasaa mai ai o latou mafatiaga ia te au.”
15. O le ā e tatau i se matua ua tatala lana faaipoipoga ona alofia pe a talanoa e faatatau i lana paaga na iai muamua?
15 Pe afai o oe o se matua ua tatala lau faaipoipoga, e leai se aogā e maua mai i le taʻufaatauvaaina o lau paaga na iai muamua. O taugā upu a mātua e tiga i le fanau ma o le a matuā faavaivaia ai lo latou faaaloalo mo oulua uma. O lea, ia alofia le faia o faaupuga faatiga e pei o le: “Ua tutusa pau lava oe ma lou tamā!” Po o ā lava ni tiga na faapogaia e lau paaga muamua ia te oe, ae o loo avea pea o ia ma matua o lau tama, o lē o loo moomia le alofa, le uaʻi atu, ma aoaiga a mātua uma e toalua.b
16. O ā faatulagaga faaleagaga e tatau ona avea o se vaega e faia e lē aunoa o aoaiga i totonu o se aiga e toatasi le matua?
16 E pei ona talanoaina i mataupu ua mavae atu, o aoaiga e aofia ai aʻoaʻoga ma faatonuga, ae e lē na o faasalaga. E tele faafitauli e mafai ona alofia e ala i se polokalame lelei o aʻoaʻoga faaleagaga. (Filipi 3:16) O le auai e lē aunoa i sauniga faa-Kerisiano e manaomia tele. (Eperu 10:24, 25) E faapena i le suesuega faale-Tusi Paia faalevaiaso a le aiga. E moni, e lē faigofie ona faia e lē aunoa lena suesuega. Ua faapea mai se tasi tinā mataala: “Pe a uma galuega o le aso, ua e matuā manao lava e mālōlō. Peitai ou te sauniunia loʻu mafaufau ina ia ma suesue ma laʻu tama teine, auā ou te iloa o se mea e tatau ona fai. E matuā fiafia laʻu tama teine i la ma suesuega faaleaiga!”
17. O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le tausia lelei aʻe o Timoteo le uo a Paulo?
17 O Timoteo, le uo a le aposetolo o Paulo, e faamaonia sa aʻoaʻoina o ia i mataupu silisili o le Tusi Paia e lona tinā ma le tinā o lona tinā—ae foliga mai sa lei faia e lona tamā. Peitai e maeu se Kerisiano mataina na iai Timoteo! (Galuega 16:1, 2; 2 Timoteo 1:5; 3:14, 15) E mafai foi ona e faamoemoe faapena e maua ni iuga fiafia a o e tauivi e tausia aʻe lau fanau “i aoaiga ma apoapoaiga a le Alii.”—Efeso 6:4.
MANUMALO I LE TAUIVIGA MAI LAGONA TUUA TOATASI
18, 19. (a) E mafai faapefea e lagona tuua toatasi ona aliali mai i se matua nofo toatasi? (e) O le ā le fautuaga ua avatu e fesoasoani ina ia pulea ai tuinanauga o le tino?
18 Na auē mai se tasi matua nofo toatasi: “Pe a ou foi mai i le fale ma ou manatua ua tuua toatasi aʻu, ae maise lava pe a momoe le fanau, e matuā ou mafatia ai i lagona o le tuua toatasi.” Ioe, o lagona tuua toatasi e masani ona avea o se faafitauli sili ona telē e fesagai ma se matua nofo toatasi. O se uiga masani le moomoo atu mo se faauooga māfana ma ni faiā vavalalata o le faaipoipoga. Ae pe tatau ea i se tagata ona taumafai e foia ona faafitauli e tusa lava po o le ā le iuga o le a iu i ai? I aso o le aposetolo o Paulo, na faataga ai e nisi fafine ua feoti a latou tane o “latou tuinanauga i faiga faaleituaiga e faalavelave mai i le va o i latou ma Keriso.” (1 Timoteo 5:11, 12, NW) O le faatagaina o tuinanauga o le tino e punitia ai manaoga faaleagaga o le a faaleagaina ai.—1 Timoteo 5:6.
19 Na faapea mai se tamaloa Kerisiano: “O uunaiga i faiga faaleituaiga e matuā malolosi, ae mafai ona e pulea. Pe a oso aʻe se manatu i lou mafaufau, e lē tatau ona e mafaufau pea i ai. E tatau ona e aveesea. E aogā foi pe a e mafaufau i lau tamaitiiti.” Ua fautua mai le Afioga a le Atua: ʻIa fasiotia ou itu tino o loo tuinanau atu i faiga faaleituaiga.’ (Kolose 3:5, NW) Pe afai sa e taumafai e taofia lou tuinanau atu i meaʻai, pe o le a e faitauina ea ni mekasini o loo faatomua mai ai ata o meaʻai manogi, pe o le a auaufaatasi atu ea ma tagata o ē talanoa pea lava pea i meaʻai? E mautinoa lava e leai! O le tulaga moni foi lena e tusa ai i tuinanauga o le tino.
20. (a) O le ā le lamatiaga e lē o iloa atu e i latou o loo faia ni faigauo ma ē lē talitonu? (e) Ua faapefea ona tauivi i lagona tuua toatasi tagata nofo toatasi i le uluai senituri ma i latou foi i aso nei?
20 O nisi Kerisiano ua latou faia ni faigauo ma ē lē talitonu. (1 Korinito 7:39) Pe na foia ai ea o latou faafitauli? E leai. Na lapatai mai se fafine Kerisiano ua tatala lana faaipoipoga: “E iai se mea e sili atu lona leaga nai lo le nofofua. O le sese lea o le tagata e faaipoipo atu i ai!” E mautinoa sa oo i fafine Kerisiano ua feoti a latou tane o le uluai senituri lagona o le tuua toatasi, ae o ē atamamai sa latou faateleina pea mea latou te faia i le ʻalolofa atu i tagata ese, mulumuluina o vae o tagata paia, ma le agalelei atu i ē ua puapuagatia.’ (1 Timoteo 5:10) O Kerisiano faamaoni i aso nei o ē ua āutausagā o faatalitali mo le mauaina o se paaga e mataʻu i le Atua, ua faapena foi ona latou faateleina mea latou te faia. Na amata e se Kerisiano ua 68 ona tausaga o lē ua oti lana tane, ona asiasi atu i isi fafine ua feoti foi a latou tane, i so o se taimi lava na te lagona ai le tuua toatasi. Na ia faapea mai: “Ua ou iloaina, o le faia o na asiasiga, le faia pea o aʻu feau i le fale ma le tausia o loʻu itu faaleagaga, ua leai ai se taimi ou te lagona ai le tuua toatasi.” O le aʻoaʻoina o isi e uiga i le Malo o le Atua o se galuega lelei e matuā aogā.—Mataio 28:19, 20.
21. I le ā le auala e mafai ai e le tatalo ma aumea lelei ona fesoasoani i le foiaina o lagona tuua toatasi?
21 E ioeina, e leai se vaifofo faafuasei mo lagona tuua toatasi. Ae e mafai ona onosaia i le malosi mai ia Ieova. O lena malosi e maua e se Kerisiano pe a “tumau pea i le faatoga ma le tatalo i le po atoa ma le ao.” (1 Timoteo 5:5) O faatoga o ni olega naunautai, ioe, o le aioi atu mo se fesoasoani, atonu e faia ma le matuā maligi o loimata. (Faatusatusa i le Eperu 5:7.) O le sasaa atu o o tatou faafitauli ia Ieova i le “po atoa ma le ao” e matuā aogā lava. E lē gata i lea, o aumea lelei e tele ni mea e mafai ona latou faia ina ia aveesea ai lagona o le tuua toatasi. O aumea lelei, e mafai ai e se tasi ona maua “upu lelei” o faalaeiauga ia o loo faamatalaina i le Faataoto 12:25.
22. O ā mea e manatunatu i ai o le a fesoasoani pe a tau oso aʻe i nisi taimi lagona o le tuua toatasi?
22 Pe a tau oso aʻe i nisi taimi lagona o le tuua toatasi—e pei ona mautinoa o le a iai—ia manatua e leai se tasi e sao mai faafitauli. O le mea moni, e tele mea o loo puapuagatia ai “lo outou au uso.” (1 Peteru 5:9) Ia alofia le mafaufau pea i mea ua tuanai. (Failauga 7:10) Ia toe manatunatu i mea lelei o loo e olioli ai. Ae sili i na mea uma, ia maumauai e tausia pea lou faamaoni ma ia faafiafia le finagalo o Ieova.—Faataoto 27:11.
LE AUALA E MAFAI E ISI ONA FESOASOANI AI
23. O le ā le tiute tauave ua iai i uso Kerisiano mo mātua nofo toatasi o loo iai i le faapotopotoga?
23 E tāua tele le lagolagosua ma le fesoasoani mai uso Kerisiano. Ua faapea mai le Iakopo 1:27: “O lenei lava le toaga i lotu e lelei ma le faamaoni i luma o le Atua o le Tama lea, ina ia tauasiasi atu i e mātua oti ma fafine ua oti a latou tane i o latou tiga.” Ioe, e ao i Kerisiano ona fesoasoani atu i aiga e taitoatasi mātua. O ā nisi o auala aogā e mafai ona faia ai lenei mea?
24. I ā auala e mafai ona fesoasoani atu ai i aiga e taitoatasi mātua o loo iai se manaoga?
24 E mafai ona avatu ni fesoasoani i meafaitino. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O sē ua i ai le oa a le lalolagi nei, pe a iloa atu e ia lona uso ua mativa, a e punitia lona loto alofa ia te ia, pe faapefea ona tumau o le alofa i le Atua i lea tagata?” (1 Ioane 3:17) O le uluai upu Eleni mo le “iloa” o lona uiga, e lē na ona silaloa atu, ae ia matuā tagai atu i ai ma le naunau. E faaalia mai ai, o se Kerisiano e agalelei atonu e faamasani muamua atu i tulaga ma manaoga o le aiga. Atonu o loo latou manaomia se tupe. O nisi atonu o loo manaomia se fesoasoani i le toe faaleleia o ni mea i le fale. Pe atonu foi e na ona latou fia talisapaia lava o le valaaulia atu o i latou mo se taumafataga po o se aufaatasiga faasamasamanoa.
25. E ono mafai faapefea e le auuso Kerisiano ona faaalia le alofa mutimutivale i mātua nofo toatasi?
25 E lē gata i lea, ua faapea mai le 1 Peteru 3:8: “Ia loto gatasi outou uma, ia fealofani, ia alolofa i le au uso, ia mutimuti vale i le alofa, ia agalelei.” Na faapea mai se tinā nofo toatasi e toaono lana fanau: “E matuā faigata ma o nisi taimi e oo ai ia te au le lotovaivai. Peitai ane, e iai lava taimi e faapea mai ai uso ma tuafāfine ia te au: ʻIoana, o loo e faia se galuega lelei. O le a iu ina taulau manuia.’ O se matuā fesoasoani le tau lava ina iloa o loo mafaufau mai isi ia te oe ma o loo manatu mamafa mai.” O tuafāfine matutua Kerisiano atonu e sili ona aogā i latou i le fesoasoani atu i fafine laiti o ē o loo avea o ni mātua nofo toatasi, i lo latou uaʻi atu lea i ni faafitauli o nei fafine laiti atonu e faafaigata ona latou talanoa atu ai i se tamaloa.
26. E mafai faapefea e tane Kerisiano ua taʻumatuaina ona fesoasoani atu i fanau ua mātuaoti?
26 E iai isi auala e mafai e tane Kerisiano ona fesoasoani atu ai. Na faapea mai le tagata amiotonu o Iopu: “Na ou laveaiina . . . le ua aumatuā, atoa ma le ua leai sona fesoasoani.” (Iopu 29:12) O nisi tane Kerisiano i aso nei ua faapena foi ona latou naunau lelei atu i fanau ua mātuaoti ma faaalia le moni o le “alofa . . . ai le loto mamā,” e aunoa ma ni faanaunauga faatogafiti. (1 Timoteo 1:5) I le lē faatalalē i o latou lava foi aiga, ua latou fuafuaina ai i nisi taimi e galulue faatasi ma na talavou i le faiva faa-Kerisiano ma atonu foi e valaaulia i latou ina ia auai mai i le suesuega faaleaiga po o ni faafiafiaga ma tafaoga. O lena agalelei e matuā mafai ona faasaoina ai se tamaitiiti mātuaoti mai se ala lē lelei.
27. O le ā le lagolagosua e mafai ona mautinoa e mātua nofo toatasi?
27 E matuā mautinoa lava, o mātua nofo toatasi e tatau ona ʻave i a latou lava avega’ o tiute tauave. (Kalatia 6:5) Ae ui i lea, e mafai ona latou maua le alofa o uso ma tuafāfine Kerisiano ma le alofa o Ieova le Atua lava ia. Ua faapea mai le Tusi Paia e uiga i le Atua: “E fai [Ieova] ma lagolago mo le ua aumatuā ma le fafine ua oti lana tane.” (Salamo 146:9) Ona o Lana lagolagosua alofa, e mafai ai e aiga e taitoatasi mātua ona taulau manuia!
a Pe a maʻito se talavou Kerisiano ona o amioga lē mamā, e mautinoa le lē taliaina e le faapotopotoga Kerisiano o le mea ua na faia. Ae afai e salamō o ia, atonu e mananao toeaina ma isi i le faapotopotoga e fesoasoani atu ia te ia.
b Tatou te lē o faasino atu i tulaga na atonu e manaomia ai ona puipuia se tamaitiiti mai se matua o lē e faia faiga leaga i le tamaitiiti. Pe afai foi e taumafai le isi matua e faaleaogaina lau pule, atonu i se tulaga e tauanau tamaiti e ō ese mai ia te oe, e lelei la pe a talanoa atu i ni uo ua lava lo latou tomai, e pei o toeaina o le faapotopotoga Kerisiano, mo ni fautuaga e faatatau i le auala e taulimaina ai lena tulaga.