Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • dp mata. 12 itu. 198-209
  • Faamalosia e se Avefe‘au Mai le Atua

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Faamalosia e se Avefe‘au Mai le Atua
  • Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • LE POGAI O LONA POPOLE
  • SE FAAALIGA E MATAʻU MA OFO TELE AI
  • NA FAAMALOSIA LE “TAGATA UA ALOFATELEINA”
  • Ua Folafola e Ieova iā Tanielu se Taui Matagofie
    Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!
  • Le Uiga o le Tusi o Tanielu mo Oe
    Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Tanielu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2007
  • Pe e Alofa Moni le Atua iā te Oe?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
Faitau Atili
Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!
dp mata. 12 itu. 198-209

Mataupu Sefululua

Faamalosia e se Avefeʻau Mai le Atua

1. Na faapefea ona faamanuiaina Tanielu i lona naunau atu i le faataunuuina o fuafuaga a Ieova?

NA MATUĀ tauia Tanielu i lona naunau atu i le faataunuuga o fuafuaga a Ieova. Na avatu iā te ia le valoaga mataʻina o le 70 vaiasosa e faatatau i le taimi e faaalia mai ai le Mesia. Na faamanuiaina foʻi Tanielu i le molimauina o le toe foʻi atu o le vaega totoe faamaoni o ona tagata i lo latou atunuu. Na taunuu lenā mea i le 537 T.L.M. e lata i le faaiʻuga o le “tausaga muamua o Kuresa le tupu o Peresia.”—Esera 1:1-4.

2, 3. Aiseā atonu na lē toe foʻi ai Tanielu i le nuu o Iuta faatasi ai ma le vaega totoe?

2 E leʻi iai Tanielu iā i latou ia na toe foʻi atu i le nuu o Iuta. Atonu na faafaigatā ona malaga ona ua afu lona soifua. Po o le ā lava le tulaga, ae sa iai foʻi isi galuega na finagalo ai le Atua mo ia i Papelonia. Ua mavae atu tausaga e lua. Ona faapea mai lea o le tala iā i tatou: “O le tolu o tausaga o Kuresa le tupu o Peresia sa faaali mai ai le tasi mea iā Tanielu, o lē ua igoa iā Peletisara; e moni le upu, a e tele taua; na ia iloa foʻi le mea, ma na iloa le faaaliga.”—Tanielu 10:1.

3 “O le tolu o tausaga o Kuresa” e tusa o le 536/ 535 T.L.M. Ua mavae le silia ma le 80 tausaga talu ona aumaia Tanielu i Papelonia, faatasi ai ma fanau a tupu ma isi talavou taualoa o Iuta. (Tanielu 1:3) Pe afai sa talavou lava Tanielu ina ua faatoʻā taunuu i Papelonia, o lona uiga la ua tai 100 ona tausaga i le taimi lea. Maʻeu se talaaga lelei o lana auaunaga faamaoni!

4. E ui lava ina ua afu le soifua o Tanielu, ae o le ā le galuega tāua e ao ona ia faatinoina i le auaunaga a Ieova?

4 Peitaʻi, e ui lava ina ua afu lona soifua, ae e leʻi muta ai le auaunaga a Tanielu i le galuega a Ieova. E ala mai iā te ia, o le a faalauiloa ai e le Atua se feʻau faavaloaga lea e iai sona uiga loloto. O se valoaga e tatau ona faagasolo lona faataunuuga e oo mai i o tatou aso ma faasolo atu ai i le lumanaʻi. Ina ia sauniunia Tanielu mo le isi galuega lenei, na finagalo le Atua e fesoasoani i ai, ina ia faamalosia o ia mo lana auaunaga i le lumanaʻi.

LE POGAI O LONA POPOLE

5. O ā lipoti atonu na faapogaia ai le popole o Tanielu?

5 E ui lava la e leʻi toe foʻi atu Tanielu faatasi ma le vaega totoe Iutaia i le nuu o Iuta, ae na ia matuā naunau lava i mea na tutupu i lona atunuu e pele iā te ia. Na iloa e Tanielu mai lipoti sa ia maua, e leʻi sologa lelei mea uma i lona atunuu. Ua uma ona toe fausia le fata faitaulaga, ua uma foʻi ona faataatia le faavae o le malumalu i Ierusalema. (Esera, mataupu 3) Ae peitaʻi na tetee mai nuu tuaoi i le galuega toe ati aʻe, ma gaoioi e faalavelaveina galuega a Iutaia na toe foʻi ane. (Esera 4:1-5) Sa ono faigofie lava la ona popole Tanielu i le tele o mea.

6. Aiseā na avea ai mea na tutupu i Ierusalema ma popolega iā Tanielu?

6 Na malamalama lelei Tanielu i le valoaga a Ieremia. (Tanielu 9:2) Na ia iloa e faapea, o le toe fausia o le malumalu i Ierusalema ma le toe faafoʻisia o le tapuaʻiga moni i inā, e fesootaʻi lelei atu i fuafuaga a Ieova e faatatau i Ona tagata. Na ia iloa foʻi o mea uma ia e muamua ona tutupu a o leʻi faaalia mai le Mesia folafolaina. O le mea moni, o se faaeaga sili mo Tanielu lona mauaina mai iā Ieova o le valoaga o “vaiasosa e fitugafulu.” Na malamalama Tanielu mai i le valoaga lenā, o le a oo mai le Mesia i le 69 o “vaiasosa” talu ona tuuina atu o le poloaʻiga ia toe faia ma ia atiina aʻe Ierusalema. (Tanielu 9:24-27) Peitaʻi, pe a manatu atu i le tulaga pagatia na iai Ierusalema ma le faatuai i le fausiaina o le malumalu, e faigofie la ona malamalama i le māfuaaga na faalotovaivaia, faanoanoa, ma popole ai Tanielu.

7. O le ā na fai e Tanielu mo le tolu vaiasosa?

7 Ua faapea mai le faamatalaga: “O ona pō ia, o aʻu o Tanielu sa ou faanoanoa ai i vaiasosa atoatoa e tolu; e leai se mea lelei na aʻu ʻai ai, e leai foʻi se aano o manu, po o se uaina na oo i loʻu gutu, na ou lē uu ai lava, ua oo ina mavae atu vaiasosa e tolu.” (Tanielu 10:2, 3) O “vaiasosa atoatoa e tolu” po o le 21 aso o le faanoanoa ma le anapogi, o se vaitaimi umi tele. E foliga mai na māeʻa i le “aso e luafulu ma le fā o le masina muamua.” (Tanielu 10:4) O lea la, na aofia ai i le vaitaimi o le anapogi a Tanielu, le Paseka lea na faailogaina i le aso 14 o le masina muamua, po o Nisani, atoa ai ma le fitu aso e sosoo mai ai o le tausamiga o areto lē faafefeteina.

8. O le ā le mea na tupu muamua atu na saʻilia ai ma le naunautaʻi e Tanielu le taʻitaʻiga a Ieova, ma o le ā le iʻuga?

8 Sa tupu muamua atu foʻi se tulaga faapea iā Tanielu. E leʻi malamalama Tanielu i lenā taimi i le faataunuuga o le valoaga a Ieova e uiga i le 70 tausaga o le faatafunaga o Ierusalema. O le ā le mea na faia loa e Tanielu? Na faapea mai ana upu: “Ona ou faasaga lea i le Alii le Atua [Ieova] e saʻili i le tatalo, ma le faatoga, ma le anapogi, ma le ie talatala, ma le lefulefu.” Na tali mai Ieova i le tatalo a Tanielu e ala i le auina mai o le agelu o Kaperielu iā te ia atoa ai ma se feʻau na matuā faamalosia ai o ia. (Tanielu 9:3, 21, 22) Pe o le a toe gaoioi ea la Ieova i se auala faapena ma avatu iā Tanielu se faalaeiauga lea ua ia matuā manaʻomia?

SE FAAALIGA E MATAʻU MA OFO TELE AI

9, 10. (a) O fea sa iai Tanielu i le taimi na ia iloa ai le faaaliga? (e) Faamatala mai le mea na vaaia e Tanielu i le faaaliga.

9 Sa faataunuuina faamoemoega o Tanielu. Na ia faamatala mai le mea na sosoo ai e faapea: “Sa aʻu i ai i le auvai o le vaitafe tele, o Hitekelu lea. Ona aʻu tepa aʻe lea ma ou vaai, faauta foʻi, o le tasi tagata ua ofu i le ie lino, ma ua fusi lona sulugātiti i le auro lelei o Upasa.” (Tanielu 10:4, 5) O Hitekelu, o se tasi lea o vaitafe e fā na tafe mai i le faatoʻaga o Etena. (Kenese 2:10-14) I le gagana anamua a Peresia, na lauiloa Hitekelu o le Tikera, ma o inā na māfua mai ai le igoa Eleni ua taʻua o Tikarise. O laufanua sa i le va o Hitekelu ma Eufirate, sa taʻua o Mesopotamia, o lona uiga “Nuu i le va o Vaitafe.” Ua faamausalī mai e lenei faamatalaga e faapea, na maua e Tanielu le faaaliga a o iai pea o ia i laufanua o Papelonia e ui atonu e leʻi iai i le aai o Papelonia.

10 Maʻeu se faaaliga na iloa e Tanielu! E manino lava, e lē o se tagata moni lea na vaai i ai Tanielu. Na faamatala mai ma le manino e Tanielu e faapea: “O lona tino foʻi ua pei o le tasesa lea, ma ona fofoga ua tino mai pei o le uila, ma ona mata ua pei o lamepa mumū ia, o ona lima foʻi ma ona vae ua pei o ʻapa memea ua faapupulaina, o le siʻufofoga o lana fetalaiga ua pei o le taalili o le vao tagata e toʻatele.”—Tanielu 10:6.

11. Na aafia faapefea Tanielu i le faaaliga na ia iloa, ae faapefea tagata sa iai faatasi ma ia?

11 E ui i le pupula malosi o le faaaliga, ae na faapea mai Tanielu, “o tagata sa matou i ai na lē iloa e i latou le faaaliga.” Ona o se māfuaaga e lē mailoa, “ua ootia i latou i le tetemū tele lava, na latou sosola foʻi ia lalafi ai i latou.” O lea la, na tuua ai na o Tanielu i le auvai o le vaitafe. O lona meia i lenā “mea tele na faaalia mai,” na faailoa mai ai e Tanielu e faapea: “Ona leai lea o se toe malosi iā te aʻu; ua mavae loʻu matagofie, ua ou pulavale, ua leai lava se malosi ua toe iā te aʻu.”—Tanielu 10:7, 8.

12, 13. O le ā ua faaalia mai e faatatau i le avefeʻau e ala i (a) ona laʻei? (e) ona foliga?

12 Seʻi o tatou iloiloina lelei la le avefeʻau uiga ese lea sa fefe ai Tanielu. Sa “ofu i le ie lino, ma ua fusi lona sulugātiti i le auro lelei o Upasa.” Sa masani i Isaraelu anamua, ona suʻi le fusi o le ositaulaga sili, o le efota, ma le ufifatafata, atoa ai ma ofu talaloa o isi ositaulaga, i le ie vavae ua milo ona manoa ma teuteuina foʻi i le auro. (Esoto 28:4-8; 39:27-29) O lea la, ua faaalia i laʻei o le avefeʻau le paia ma le mamalu o lona tulaga.

13 Na mataʻu ma ofo foʻi Tanielu i foliga vaaia o le avefeʻau, faatasi ai ma le pupula o le malamalama o lona tino e pei o se maatāua, le malosi o le pupula o ona fofoga, le pupula o ona mata ua mumū e pei o se afi, ma le feʻilafi o ona vae ma lima malolosi. E oo foʻi i lona siʻufofoga na matuā mataʻutia. O nei mea uma ua faaalia ai e faapea, e sili atu lona malosi na i lo le tagata. O lenei “tagata ua ofu i le ie lino,” o se agelu e maualuga lona tulaga, o se tasi e auauna i le afioaga paia o Ieova, lea na sau ai ma le feʻau.a

NA FAAMALOSIA LE “TAGATA UA ALOFATELEINA”

14. O le ā le fesoasoani sa manaʻomia e Tanielu ina ia mafai ai ona maua le feʻau a le agelu?

14 O le feʻau lea na avatu e le agelu a Ieova iā Tanielu, o se feʻau e tāua toe faigatā. A o leʻi mauaina e Tanielu le feʻau lenei, na ia manaʻomia se fesoasoani e toe malosi mai ai i ona mafatiaga sa iai i le tino ma le mafaufau. Na silafia lelei e le agelu lea tulaga, ma fesoasoani ai loa iā Tanielu ma faalaeiauina o ia. Seʻi o tatou tilofaʻia le faamatalaga a Tanielu lava ia e uiga i le mea na tupu.

15. O le ā na fai e le agelu e fesoasoani ai iā Tanielu?

15 “Ua ou lagona le siʻufofoga o lana afioga, ona ou moegase ai lea o aʻu ua faō, ua faō lava i le eleele.” E foliga mai o le mataʻu ma le popole o Tanielu na sīoa ma lē mautonu ai. O le ā na faia e le agelu e fesoasoani ai iā te ia? Na faapea mai Tanielu: “Faauta foʻi, ua paʻi mai iā te aʻu le lima, ma faatootuli iā te aʻu i oʻu tulivae ma oʻu alofilima.” Na toe faalaeiauina atili foʻi e le agelu le perofeta i upu nei: “Tanielu e, o le tagata ua alofateleina, ia e mafaufau i upu ou te fai atu ai iā te oe, ma ia e tū i luga; auā ua auina mai nei aʻu iā te oe.” Na avea le fesoasoani ma upu faamāfanafana o se faaola totoga iā Tanielu. E ui sa “gatete” Tanielu, ae na toe ‘tulaʻi.’—Tanielu 10:9-11.

16. (a) E mafai faapefea ona iloa sa vave ona tali mai Ieova i tatalo a lana auauna? (e) Aiseā na faatuai mai ai le agelu e fesoasoani iā Tanielu? (E aofia ai ma le pusa.) (i) O le ā le feʻau na momoli mai e le agelu iā Tanielu?

16 Na taʻua e le agelu e faapea, na sau faapitoa lava o ia e faamalosi iā Tanielu. Na ia faapea mai: “Tanielu e, aua le fefe; auā talu le luaʻi aso na e sauni ai lou loto e mafaufau ma faatigāina oe e oe i luma o lou Atua, sa faafofogaina au upu, ua aʻu sau foʻi ona o au upu.” Ona faamatala mai lea e le agelu o le māfuaaga o le faatuai mai e faapea: “A o le alii o le malo o Peresia na ia tetee iā te aʻu i pō e luafulu ma le tasi; faauta foʻi, o Mekaeli o so le ʻau alii sili ia, na ia maliu mai e fesoasoani mai iā te aʻu; na tuua foʻi aʻu i lea mea faatasi ma tupu o Peresia.” O le fesoasoani a Mekaeli na mafai ai e le agelu ona faataunuuina lana galuega ma momoli mai iā Tanielu lenei feʻau tāua: “O lenei, ua aʻu sau e faailoa atu iā te oe mea e tutupu i lou nuu i ona pō amuli; auā e tuai ona pō o le faaaliga.”—Tanielu 10:12-14.

17, 18. Na faapefea ona maua e Tanielu le fesoasoani i le taimi lona lua, ma o le ā na fesoasoani lenā mea iā te ia e fai?

17 Na i lo le sagisagi fiafia o Tanielu i le mauaina o se feʻau mataʻina, e foliga mai o mea na ia faalogo ai na iai ni aafiaga lē lelei mo ia. Ua faapea mai le faamatalaga: “Ua ia fetalai mai na upu iā te aʻu, ona ou faasaga lea oʻu mata i le eleele, ua ou lē magagana.” Peitaʻi na sauni le agelu avefeʻau i le taimi lona lua lea e avatu le fesoasoani. Na taʻua e Tanielu: “Faauta foʻi, o le tasi e pei se tagata ua paʻi mai i oʻu laugutu; ona ou tautala atu lea.”b—Tanielu 10:15, 16a.

18 Sa faamalosia Tanielu ina ua paʻi atu le agelu i ona laugutu. (Faatusatusa i le Isaia 6:7) Ina ua mafai ona toe gagana Tanielu, ona ia faamatala atu lea i le agelu avefeʻau le faafitauli na ia onosaia. Na faapea mai Tanielu: “Le alii e, ua aʻu puapuagatia ona o le faaaliga, ua leai se malosi ua toe iā te aʻu. Ua mafai faapefea le auauna a loʻu nei alii ona tautala ma loʻu nei alii? auā o aʻu ua leai lava soʻu malosi, ua leai foʻi se mānava ua toe iā te aʻu.”—Tanielu 10:16e, 17.

19. Na faapefea ona maua e Tanielu le fesoasoani i le taimi lona tolu, ma o le ā na iʻu i ai?

19 E leʻi faitio Tanielu pe faia foʻi se faamolemolega. Sa na ona ia taʻua o le tulaga na oo iā te ia, ma sa talia e le agelu lana faamatalaga. O le taimi lona tolu la lea ua fesoasoani atu ai le agelu avefeʻau iā Tanielu. Na faapea mai le perofeta: “Ona toe paʻi mai lea iā te aʻu o le tasi ua tino mai pei se tagata, ua ia faamalosi mai iā te aʻu.” Na sosoo le paʻi faalototele atu a le avefeʻau ma upu faamāfanafana nei: “O oe o le tagata ua alofateleina, aua e te fefe, ia e manuia, ia e faamalosi, ia e faamalosi lava.” O lenā paʻi māfana atoa ai ma na upu faalaeiau, e foliga mai o le mea tonu lava lenā na manaʻomia e Tanielu. O le ā na iʻu i ai? Na faailoa mai e Tanielu: “Ua mavae mai lana fetalaiga iā te aʻu, ona ou malosi ai lea, ma aʻu faapea atu, Inā fetalai mai ia loʻu alii; auā ua e faamalosi mai iā te aʻu.” Ua sauni atu nei Tanielu mo le isi galuega faigatā.—Tanielu 10:18, 19.

20. Aiseā sa manaʻomia ai ni taumafaiga a le agelu avefeʻau ina ia faataunuu lona tofiga?

20 Ina ua māeʻa ona faamalosia Tanielu ma fesoasoani iā te ia e toe faafoʻisia lona malosi i le tino ma le mafaufau, ona toe taʻua lea e le agelu o le ʻauga o lana sāvali. Fai mai ā ia: “Ua e iloa ea le mea ua aʻu sau ai iā te oe? o lenei, o le a aʻu toe foʻi e tau ma le alii o Peresia; faauta foʻi, a aʻu alu atu, ona sau ai lea o le alii o Iavana [Eleni]. A e peitaʻi ou te faaali atu iā te oe le mea ua tusia i le Tusi e faamaoni; ua leai foʻi se tasi e fesoasoani mai iā te aʻu i na mea, ua na o Mekaeli lo outou alii.”—Tanielu 10:20, 21.

21, 22. (a) O le ā tatou te aʻoaʻoina mai i le mea na tupu iā Tanielu e uiga i le auala e feutagaʻi ai Ieova ma ana auauna? (e) Ua faamalosia nei Tanielu mo le ā?

21 E manatu alofa tele mai Ieova! E feutagaʻi e lē aunoa ma ana auauna e tusa ma mea latou te mafaia ma mea e gata mai ai lo latou malosi. Na te avatu iā i latou tofiga na te silafia e mafai ona latou faataunuuina, e ui lava atonu o nisi taimi latou te manatu ai latou te lē agavaa. Ae i le isi itu, e nofosauni Ieova e faafofoga mai iā i latou ma foaʻiina mai le fesoasoani manaʻomia auā le faataunuuina o o latou tofiga. Tau ina ia lē aunoa ona tatou faaaʻoaʻo iā Ieova lo tatou Tamā i le lagi, e ala i le faalaeiauina ma faamalosia i le alofa o tatou uso tapuaʻi.—Eperu 10:24.

22 Sa matuā faamalosia Tanielu i le feʻau faalaeiau a le agelu. E ui ina afu lona soifua, ae ua faamalosia ma sauniunia nei Tanielu e taliaina ma faamauina isi valoaga mataʻina e aogā mo i tatou.

[Faaopoopoga i lalo]

a E ui e lē o taʻua le igoa o le agelu lenei, ae e foliga mai o le agelu lava lea e tasi, sa faalogoina lona siʻufofoga o faatonuina Kaperielu e fesoasoani iā Tanielu ia malamalama i le faaaliga lea na ia iloa muamua. (Faatusatusa i le Tanielu 8:2, 15, 16 ma le 12:7, 8.) E lē gata i lea, ua faaalia mai foʻi e le Tanielu 10:13 e faapea, o Mekaeli, “o so le ʻau alii sili ia” na fesoasoani atu i le agelu lenei. Atonu la na fiafia tele le agelu lea e lē o taʻua mai lona igoa, i le faaeaga o le galulue faatasi ma Kaperielu ma Mekaeli.

b E ui lava o le agelu lea sa talanoa atu iā Tanielu atonu na paʻi atu i ona laugutu ma toe faamalosi iā te ia, ae o le faaupuga o loo faaaogā i inei e mafai foʻi ona faasino atu i se isi agelu, atonu o Kaperielu, sa faia le gaoioiga lenei. Po o le ā lava le tulaga, ae sa faamalosia Tanielu e se agelu avefeʻau.

O Ā MANATU AOGĀ NA E MAUA MAI?

• Aiseā na faatuai mai ai le agelu a Ieova e fesoasoani iā Tanielu i le 536/535 T.L.M.?

• O ā mea na faailoa mai e laʻei ma foliga o le avefeʻau a le Atua e faatatau iā te ia?

• O le ā le fesoasoani na manaʻomia e Tanielu, ma sa faapefea ona fesoasoani faatolu i ai le agelu?

• O le ā le feʻau na avatu e le agelu iā Tanielu?

[Pusa i le itulau 204, 205]

Leoleo Faaagelu po o Pule Faatemoni?

E TELE mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i le tusi o Tanielu e uiga i agelu. Ua faamatala mai iā i tatou le matafaioi latou te fai i le faataunuuina o afioga a Ieova atoa ai ma taumafaiga latou te faia ina ia faataunuuina ai a latou galuega.

Na taʻua e le agelu a le Atua e faapea, a o agaʻi mai e talanoa iā Tanielu, na tetee mai iā te ia “le alii o le malo o Peresia.” O le māeʻa o le la tauiviga mo aso e 21, na faatoʻā mafai ai ona matala mai le agelu avefeʻau ona o le fesoasoani a “Mekaeli, o so le ʻau alii sili ia.” Na fai mai atili le agelu, o le a la toe tau ma lea fili ma e foliga mai e tau foʻi ma “le alii o Iavana [Eleni].” (Tanielu 10:13, 20) E oo lava foʻi i se agelu, e lē faigofie lea galuega! O ai la alii nei o Peresia ma Eleni?

Muamua lava, ua tatou iloa sa taʻua Mekaeli “o so o le ʻau alii sili” ma “lo outou alii.” Mulimuli ane, ona faasino atu lea iā Mekaeli “o le alii sili, o lē na te tulaʻi ona o tagata o lou nuu [o Tanielu].” (Tanielu 10:21; 12:1) O loo faasino atu manatu nei iā Mekaeli e faapea, o ia o le agelu sa tofia e Ieova e taʻitaʻiina tagata Isaraelu i le vao.—Esoto 23:20-23; 32:34; 33:2.

Na lagolagoina lenei manatu e le faamatalaga a Iuta le soo e faapea, “o Mekaeli o le agelu silisili, ina ua la finau ma le tiapolo na ia finau i le tino o Mose.” (Iuta 9) O le tulaga o Mekaeli, o lona malosi, atoa ai ma lana pule, ua avea moni ai lava ia ma “agelu silisili,” o lona uiga o “le agelu sili” po “o le agelu sili ona tāua.” Na pau lava la lē e sili ona fetaui i ai lenei tulaga maualuga, o Iesu Keriso le Alo o le Atua, i lona soifuaga muamua a o leʻi afio mai i le lalolagi ma ina ua toe afio aʻe i le lagi.—1 Tesalonia 4:16; Faaaliga 12:7-9.

Po o lona uiga ea la na tofia e Ieova agelu e pulea nuu ia e pei o Peresia ma Eleni, e taʻitaʻiina a la mataupufai? O le mea moni, na faaalia i lumāmea e Iesu Keriso, le Alo o le Atua e faapea: O “le alii o lenei lalolagi . . . e lē maua e ia se mea iā te aʻu.” Na toe faapea mai foʻi Iesu: “E lē mai le lalolagi nei loʻu malo . . . e lē mai iinei loʻu malo.” (Ioane 14:30; 18:36) Na faalauiloa mai e le aposetolo o Ioane e faapea, “o le lalolagi uma o loo nofo toʻilalo i loo leaga.” (1 Ioane 5:19) E manino mai la, e leʻi pulea lava, ma e lē o pulea pe taʻitaʻiina atunuu o le lalolagi i ona pō nei e le Atua po o Keriso. A o faatagaina e Ieova le iai o “faipule silisili” ma la latou pule i mataupufai a malo faalelalolagi, na te lē tofia ana agelu e pule iā i latou. (Roma 13:1-7) So o se “alii sili” po o se “alii” e pule iā i latou, e mautinoa ua latou iai i lea tulaga ona o “le alii o lenei lalolagi” o Satani le Tiapolo. E tatau la ona avea i latou o pule faatemoni, na i lo o ni leoleo faaagelu. E iai moni lava temoni malolosi e lē vaaia, po o “alii” o loo pulea taʻitaʻi o malo, ma e tele atu taaʻiga o loo aofia ai i taua ma fevaevaeaʻiga o malo na i lo na o gaoioiga a tagata.

[Ata i le itulau 199]

[Ata i le itulau 207]

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga