Faia Ia Sili i lo o le Na Ona Fai Atu: “Ia Mafanafana ma Ia Maoona”
“A fai atu so outou ia te i latou [uso o loo i ai le manaoga]: Ina o ia outou ma le manuia, ia maoona, a ua le foai atu ia te i latou ni mea e tatau i le tino, se a lona aoga? E faapea foi le faatuatua, pe afai e le i ai galuega, e mate lava ia ina ua na o ia.”—IAKOPO 2:15-17.
1. Na faapefea ona i ai se manaoga i se uso i Nigeria?
UA fuafuaina faapea o Lebechi Okwaraocha na fanau i tua atu o le 1880, o lea ua silia atu nei i le selau tausaga le matua. Na ia maua ma tapuaʻi ai i le lotu a ona matua Nigeria o le juju. Peitaʻi, ina ua 80 ona tausaga, sa amata ai loa ona ia suʻesuʻe le Tusi Paia ma Molimau a Ieova. Sa ia faatinoina mea na ia aʻoaʻoina ma papatisoina ai loa o ia. O lea ua avea ai o ia ma Molimau a Ieova mo le 30 tausaga. E leʻi leva atu, sa asiasia ai o ia ma lona toalua lotu Egelani ua 72 tausaga le matua e ni toeaina mai lana faapotopotoga ina ua maea ni timuga mamafa tele. Sa faavaivaia lava i laua ona—o le fola o lo la faleoʻo ato lau ua lofia i le vai, a e sa leai ni o la aiga e avatua se mea e nonofo ai pe fesoasoani foʻi ia i laua e toe faafou le fale. Ana e i ai i ina, o le ā atonu e te faia? A o leʻi taʻuina atu le mea na tupu, seʻi tatou manatunatu i ni nai fautuaga mai le Tusi Paia
2. A i se ā tatou te naunau ai i “galuega lelei”?
2 O Keriso Iesu “na foaiina mai o ia e ia mo i tatou, e . . . faamamāina mai e ia e fai mona, o lona lava nuu e maelega i galuega lelei.” (Tito 2:14) O nei galuega e faaautu i le talaʻiga faasaoola o le Malo. (Mareko 13:10; Faaaliga 7:9, 10) A e peitaʻi, o “galuega lelei” faa-Kerisiano e tele mea e aofia ai na i lo o le talaʻiga, faitaulia, auā ua faamatala mai e Iakopo le ʻafa uso o Iesu: “O lenei lava le amio Atua e lelei ma le faamaoni i luma o le Atua o le Tamā lea, ina ia tauasiasi atu i e mātua oti ma fafine ua oti a latou tane i o latou tiga, ia leoleo foi o ia ia te ia, ina neʻi pisia mai o ia i le lalolagi.”—Iakopo 1:27.
3, 4. O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le 1 Timoteo mataupu e 3-5 e uiga i “galuega lelei,” ma taʻitaʻiina atu ai i ā fesili?
3 Sa aafia faapotopotoga o le uluaʻi senituri i ituaiga uma o “galuega lelei.” I le 1 Timoteo mataupu 3, ina ua uma ona faaauivi mai agavaa o ovasia ma auauna o le faiva, ona tusi atu lea o le aposetolo o Paulo faapea “o le ekalesia lea a le Atua soifua, o le pou tu foi lea ma le lagolago o le upu moni.” (1 Timoteo 3:1-15) Sa ia faaalia faapea o Kerisiano o e tumau ai i nei aʻoaʻoga faamaoni e mafai ona faasaoina ai i latou atoa ma e faalogo ia i latou. (1 Timoteo 4:16) Ona talanoaina loa lea o ‘galuega lelei’ o le tausia faaletino o fafine ua faamaonia ua oti a latou tane ua “ausage.”—1 Timoteo 5:3-5.
4 O lea, i le faaopoopo atu i la tatou faaevagelia, e tatau ona tatou uaʻi atu i “galuega lelei,” e pei o le ‘tausia o tamaiti ua mātua oti ma fafine ua oti a latou tane i o latou puapuaga.’ O le ā e mafai e le au toeaina ma auauna o le faiva ona faia e tusa ai ma lenei mea, i le avea o i latou “ma ō outou taʻitaʻi”? (Eperu 13:17) E mafai faapefea e isi o i tatou ona fesoasoani ia i latou i lenei mea? Ma o le ā e mafai ona tatou faia totino i le faaalia o “galuega lelei” o lea ituaiga?
Toeaina o E Faia se Taʻitaʻiga Lelei
5. Na faapefea ona faafetaʻaia e Paulo se manaoga faapitoa, faatasi ai ma ā faataoto faaonaponei?
5 Ina ua tulaʻi mai se manaoga faapitoa i Iutaia, sa taʻimua lava le toeaina o Paulo i le fuafuaina o le faiva e mapu i ai. O lena taʻitaʻiga sa faaitiitia ai le fenuminumiaʻi; le vaevae tutusa ai o mea, e tusa ai ma le manaoga. (1 Korinito 16:1-3; Galuega 6:1, 2) Ua faapena foʻi toeaina i aso nei, ona avea ma taʻimua i le faiva e mapu ai pe a mavae mala o ni lologa, sologa, galu lolo, asiosio, po o mafuie, ina ‘ia taitasi ma vaavaai i mea a isi.’—Filipi 2:3, 4.
6. Ina ua tupu se mala i Kalefonia, U.S.A. o le ā le tali na sagaʻi atu i ai le au toeaina?
6 O le Awake! o Oketopa 8, 1986, na aumaia ai se faaaʻoaʻoga o lena faa-Kerisiano i gaoioiga. Na tali atu le au toeaina ina ua pa le auvai o se vaitafe i Kalefonia, U.S.A. ma mafua ai lologa. O nei leoleo mamoe faaleagaga na vave lava ona latou siakiina a latou lafu ina ia iloa ai po o ai atonu ua leiloa a o ai foʻi e manaomia se tausiga faafomaʻi, mea e ʻai, po o ni mea foi e nonofo ai. Sa felagolagomaʻi le au toeaina ma le ofisa autu o Molimau a Ieova i a latou taumafaiga. Sa faatuina ai se komiti e faasoasoaina mea, ma ina ua taunuu uso a Molimau e fesoasoani atu, sa faamaopoopoina i latou i ni vaega e faamamāina ma fesoasoani e toe fausia fale ua faaleagaina. Sa vaaia e lea au toeaina le faatauina mai ma le tufatufaina atu foʻi o mea. Ua faataʻitaʻia ai i lenei mea faapea pe a mapuna aʻe ituaiga o manaoga faapitoa, ‘ona filifili lea taitoatasi le au soʻo e tusa ma le mea e mafai ona ia avatu’ pe faia foʻi, a e o se mea poto pe a faafesootaʻi ovasia o la outou faapotopotoga ma maua mai ai ni faatonuga ia i latou.—Faatusatusa Galuega 11:27-30.
7. O ā isi manaoga lautele i le faapotopotoga e tatau foʻi ona tatou tali atu i ai?
7 Po o oe (o se toeaina pe leai) atonu i nisi taimi o le a mafai ona e tali atu i se manaoga iloaga pe a mavae se mala, o loo i ai ni manaoga masani e sili foʻi ona faitaulia—i totonu o lau lava faapotopotoga. Auā o nei manaoga atonu e lē faaalialia tele e pei o se mala, e faigofie ai la ona faaleamanaiaina pe itiiti foʻi se manatu i ai. A e o manaoga o le faapotopotoga lava ia o le ituaiga lena o loo taʻua i le Iakopo 2:15-17. Ioe, atonu e mafai e lau faapotopotoga ona ofoina atu se luʻi sili po o lou faatuatua ‘e i ai ni galuega, pe mate ina ua na o ia.’
8. Atonu e mafai faapefea e ovasia ona faaalia le poto i le taulimaina o manaoga i le faapotopotoga?
8 I le avea ma taʻimua, e tatau i le au toeaina ona tinoū ina ia avea ma se “ua poto ma ua malamalama” (Iakopo 3:13) O le poto e mafai ai ona latou puipuia le lafu mai tagata taufaasese o ē e oso oso solo mai lea uso i lea uso (po o lea faapotopotoga i lea faapotopotoga) e aisi mai ni tupe po o le fatu o ni tala pepelo ina ia maua ai le “fesoasoani.” O ovasia e tatau ona popoto ina ia aua neʻi tiga alofa i tagata paiē, auā o le tulafono a le Tusi Paia: “Pe afai e le fia galue se tasi, aua neʻi ʻai foi o ia.” (2 Tesalonia 3:10-15) Ui i lea, latou te mananao foʻi e ‘punitia lo latou loto alofa’ pe taʻitaʻiina foʻi o latou uso e faia faapena. (1 Ioane 3:17) O le tasi mafuaaga e tatau ai ona latou faaalia le poto ona e le aumaia e le Tusi Paia ia i tatou ni tulafono tumau o le tausia o ē matitiva ma ē ua tigaina. E eseese a tulaga o mea mai lea vaitaimi i lea vaitaimi pe mai lea nofoaga i lea nofoaga.
9. (a) Na faapefea ona tausia fafine ua oti a latou tane ua tatau ai i le uluaʻi senituri? (e) O ā ituaiga o fesoasoani atonu e aogā mo na tagata i aso nei?
9 Mo se faaaʻoaʻoga, i le 1 Timoteo 5:3-10 sa talanoaina ai e Paulo e faatatau i fafine ua oti a latou tane “ua ausage.” O ō latou aiga talitonu e tatau ona muaʻi fesoasoani ia i latou; ma o le lafoaʻia o lena tiute o le a mafai ai ona faaleagaina le tulaga o le aiga i luma o le silafaga a le Atua. A e afai, o se fafine ua oti lana tane, o i ai se manaoga ma ua tatau ai ua lē mafai ona ia maua se fesoasoani i lenei auala, e ono mafaia e le au toeaina ona fuafua mo se fesoasoani faaletino mai le faapotopotoga. I ni nai tausaga talu ai nei, sa fesoasoani ai foʻi nisi faapotopotoga a e maise lava i e na i ai le manaoga i totonu o i latou. A e peitaʻi, o le tele lava o atunuu ua i ai polokalama e lagolagoina e lafoga mo tagata matutua, i latou e leʻi mautu, po o o i latou o loo mananao a e leai ni galuega. O lea, atonu o le a mananao foʻi le au toeaina Kerisiano e fesoasoani atu i se isi auala. O i latou o i ai moni le manaoga ma ē ua manaomia atoatoa ona maua le fesoasoani ona latou te le iloa pe faapefea ona talosaga atu po o e matamuli e fesili. O lea atonu e tatau ai i le au toeaina ona fesili atu i sui o le malo pe faafesootaʻi Molimau ua lava lo latou poto masani i nei mataupu. Ona latou fuafuaina lea mo se uso po o se tuafafine tomai e fesoasoania i le tagata o loo i ai le manaoga ina ia maua aogā tatau.—Roma 13:1,4.
Faamaopoopoina mo Fesoaosani Aogā
10. A o latou leoleoina lafu, o le ā e tatau ona uaʻi i ai le au toeaina?
10 O ovasia mataala lava ona avea o le ki i le vaaia ua maua e ē ua tigaina ma i ai le manaoga mo le fesoasoani mai uso ma tuafafine alolofa. E tatau ona mataala le au toeaina i manaoga faaleagaga ma faaletino a o latou leoleoina le lafu. Ua malamalama lava, e faamamafa e le au toeaina “talotaloga ma le auauna i le upu.” (Galuega 6:4) I lea foʻi, latou te taumafai ai e fuafuaina mea ina ia fafaga ina ai faaleagaga ē ua le toe mafai ona savavali po o ē o faataotolia i falemaʻi. Atonu e mafai e le au toeaina ona tapuʻeina sauniga mo i latou ua le mafai ona auai. O toeaina ma auauana o le faiva e auauaʻi ona ō atu e avatu na lipine ua latou iloa ua mafai e a latou asiasiga ona avatu isi meaalofa faaleagaga. (Roma 1:11, 12) I le taimi lava e tasi e mafai ai foʻi ona latou siakiina po o ā ni manaoga o i ai i lena taimi.
11. Faataʻitaʻi mai pe mafai faapefea ona fuafuaina se fesoasoani mo se tuafafine o i ai se manaoga.
11 Atonu o le a latou matauina ai faapea o se tuafafine e lē atoatoa lona malosi po ua tagata matua foʻi e tau lē mafai ona sau i le Maota o le Malo, pe itiiti foʻi sona taimi e auai i le faiva i le fanua, pe a mafai ona fesoasoani atu i ai se tuafafine e faataele ma fai ona ofu. (Faatusatusa le Salamo 23:1, 2, 5.) E mafai foʻi e ovasia ona tofia se tasi o la latou vaega e faia fuafuaga. E faapena foʻi ona mafai ona fesili atu i le faapotopotoga mo nisi e tauofo e malaga atu ma le ua tigaina pe faatietie foʻi i le taavale. O le fai o se faasologa mo lenei mea o le a sili atu ai ona sologa lelei mea uma.
12. E mafai faapea ona galulue faatasi isi ma ovasia i le fesoasoani atu i e mamaʻi po o tagata matutua?
12 Atonu o le a iloa foʻi e le au toeaina nisi mea e mafai ona ofo atu ai le fesoasoani po o le faia ai o ni fuafuaga alofa. Mo se faataʻitaʻiga o se tuafafine matua e maʻi foʻi, sa le toe mafai ona tausia lona fale e pei ona sa masani ai ona ia faia. Pe fesoasoani atu auauna o le faiva ma nisi ia te ia? O lo latou sasaina o le vao i le fanua ma teu laau atonu o i ina e maua ai e ia se faalogona lelei, auā ua na iloa ua le toe mā i ona tuaoi ona o le fale. Pe o manaomia ea ona vele ma fui le togālaau? Atonu e mafai e se tuafafine e alu e faatau ona manao e vaai ia te ia ma faatau mai ai ni mea o manaomia? Manatua sa naunau tele le au aposetolo i nei taualumaga lelei, ma sa latou faamaopoopoina tagata agavaa i le faapotopotoga e fesoasoani.—Galuega 6:1-6.
13. O le ā na iʻu i ai mai le fesoasoani atu a le au toeaina i uso mai Nigeria e pei ona uluaʻi taʻua?
13 O nei ituaiga o manatu faa-Kerisiano sa faaalia e toeaina na muaʻi tāua o ē, a o faia se asiasiga o le leoleoina ma tau ai ia Lebechi Okwaraocha ma lana avā i se tulaga faanoanoa. Sa faavave lava ona tagofia e le tino o le au toeaina le mataupu ma faailoa atu i le faapotopotoga le mea o i o latou manatu— ia toe fausia le fale. O uso ma tuafafine eseese sa fai meaalofa mai i mea e fau ai ma loto malilie foʻi e auai i lea fuafuaga. I totonu o le vaiaso e tasi na latou fausia ai se tamaʻi fale apa mautū. Fai mai le lipoti mai Nigeria:
“Sa ofo tagata o le nuu ma na latou aumaia ma le loto fiafia mea e ʻai ma fagu inu mo uso ma tuafafine o ē na galulue mo ni taimi umi ina ia faaumaina le galuega a o leʻi oo mai timuga. O le toatele o tagata o le nuu sa faitio i isi lotu o e gaoia mea a tagata na i lo o le fesoasoani atu i e matitiva. O lenei mea na tupu sa fai ma talanoaga a tagata o le nuu. Sa nofo sauni tagata o le nuu e talia, ma e tele lava suʻesuʻega faale-Tusia Paia na faia i aiga.”
Lou Sao i Nei “Galuega Lelei”
14. O le ā le vaaiga e tatau ona ia i tatou i le faia o “galuega lelei” i o tatou uso?
14 O le mea moni, e mafai ona tatou tali atu toatasi ma tuusaʻo i manaoga o e matutua, o e leʻi mautu lelei, po o ē mamaʻi, po o i latou foʻu ua tigaina o loo siomia i tatou. Afai tatou te iloa se auala e faaalia ai le faa-Kerisiano, ai se ā e le tuusaʻo atu ai lo le fesoasoani? (Galuega 9:36-39) O a tatou gaoioiga e lē o ni uunaiga mai isi, a o le alofa faa-Kerisiano. O lea mea muamau lava mo so o se fesoasoani aogā, o le i ai o lo tatou naunau faamaoni ma le alofa. E moni e lē mafai e se tasi o i tatou ona toe ki i tua le uati mo e ua matutua, ma faamalolo maʻi e ala i vavega, po o le faatusatusa o tulaga tautamaoaiga o le faapotopotoga atoa. A e tatau ona i ai se manatu mamafa totino ia i tatou ma le agaga foaʻi. A ia i tatou lena mea, ma tatou gaoioi ma le tusa, o le a faamalosia ai noataga o le alofa i le va o i tatou ma ē o tatou fesoasoani atu i ai. Sa faapena i le va o Paulo ma Onesemo, o se Kerisiano fou o le aiga o Paulo o na ‘auauna ia te ia i ona noanoataga i le falepuipui.’—Filemoni 10-13; Kolose 3:12-14; 4:10,11.
15. E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i ē ua tatau o loo i ai moni lava se manaoga?
15 O nisi taimi e mafai ona tatou tali atu i se manaoga faaletino i se meaalofa agalelei, tusa lava pe auina i se tulaga e lē faailoina ai lou suafa pe e te alu atu lava oe e ave i ai. Ua leai ea se galuega a le uso ma le ua le mafai ona maua o se isi galuega? Pe a feagai se tuafafine ma se pili e leʻi faatalitalia mai le falemaʻi; pe sa tupu ai se faalavelave faafuasei pe na gaoia foʻi ana mea? O tulaga faapena atonu e mapuna aʻe i ō tatou siomaga. Pe a e “avatua ai se mea alofa,” o lo tatou Tamā o loo silasila i mea lilo o le a na silafia ma faamaonia. (Mataio 6:1-4) A le o lea, na i lo o le avatu o se tupe, atonu o le a tatou pei o Iopu, e avatu ofu mo e matitiva po o le avatu i ai o mea ʻai po o le faia o se kuka manogi mo fafine ua oti a latou tane po o tamaiti ua matuaoti.—Iopu 6:14; 29:12-16; 31:16-22.
16. O ā isi auala aogā e mafai ona avatu ai le fesoasoani i nisi taimi? Faataʻitaʻi.
16 O lou poto masani po o au fesootaʻiga e mafai ona avea ma puna o fesoasoani aogā. Na fesili atu se uso i le Uso o V—— mo se nōgatupe. o lana tali agalelei sa faapea atu: ‘Ai se ā ua e lagona ai atonu e i ai ni aʻu tupe e nonō atu?’ O le tasi na sau e faapea atu: ‘Auā o oe o se pule lelei o au tupe.’ Faatasi ai ma le iloa lelei e le Uso o V——, o lē e masani ona nonō atu tupe i ē o i ai le manaomia, sa fautua: ‘Atonu o le mea sili ona e manaomia o se fesoasoani e aʻoaʻo pe faapefea ona pulea au tupe, ma ou te fiafia e fesoasoani pe a e manaomia laʻu fesoasoani.’ O nei fesoasoani e talisapaia moni lava e uso o e mananao e fetuunaʻi o latou tulaga o le olaga i ni tulaga fou pe o i latou foʻi o mananao e galulue malosi i ni galuega tusa lava pe itiiti le totogi. Ioe, afai e manaomia moni se nōgatupe, e lelei pe a sainia se faamaumauga ina ia le tupu ai se faafitauli i se taimi mulimuli. Peitaʻi, o le toatele o uso o ē e lē o faanaunau e nonō ni tupe latou te matuā talisapaia le fesoasoani totino e ala i fautuaga po o le fetufaaʻi o le poto. (Roma 13:8) Ua faataʻitaʻia lenei mea e se mea na tupu i Aferika i Sisifo na aafia ai Emanuelu:
E ui lava o Emanuelu o le ʻoti ulu aʻoaʻoina, e toaitiiti tagata e ō atu e ʻoti o latou ulu, ma ua faalotovaivaiina o ia ona o lona lē tomai e saili mea o le olaga. Ona fesili atu lea o se tasi toeaina mataala i le faapotopotoga ia Emanuelu pe o manatu i le faia o se isi galuega. Ioe, sa tali atu o ia, ona o le a na lē faatagaina le mimita faapea o ia e polofesa i le ʻoti ulu e tu i lona ala. Sa talanoa le toeaina ma ni ana uo ma fai ai loa se galuega mo Emanuelu o se tautua i le falemaʻi. Sa matuā lelei tele o ia i le galuega lenei ma sa mafai ai foʻi ona ia fesoasoani i isi i le faapotopotoga.
17. E mafai faapefea ona e fesoasoani atu i se uso o i le falemaʻi? (Salamo 41:1-3)
17 Pe a i ai se uso a Kerisiano i le falemaʻi po o nofoaga e tausi ai tagata mamaʻi, e i ai lava avanoa faapitoa e fesoasoani ai. Ua toe i ai foʻi se faavae o le naunau faamaoni ma le manatu mamafa. Atonu e mafai na e faaalia lenei mea i lou fiafia e faitau i le tagata maʻi lomiga faa-Kerisiano e atiina aʻe ai po o le faamatala atu i ai o ni mea na tutupu. A e pe o i ai foʻi ni manaoga faaletino e mafai ona e fesoasoani atu i ai? I nisi vaipanoa, e matuā maualuga lafoga o mea faafomaʻi ma ua le mafai ai ona faataele pe fafagaina foʻi maʻi seʻiloga e fai e se tagata asiasi atu. O lea, afai e malilie i ai fomaʻi, atonu e mafai ona e avatu i ai se aiga manaoga ma le susua po o le fesoasoani atu foʻi i ai e tofu lona ulu pe faataele. Atonu o le a talisapaia se ofu talaloa mafanafana po o ni seevae tosotoso.? (2 Timoteo 4:13) Pe mafai ona e ofo atu e taulimaina ni mea o popole i ai le maʻi? Atonu o manatunatu pe o le a faapefea ona tala le siaki o lona totogi atoa foʻi ma le totogiina o pili e pei o le paipa ma le eletise. E mafai ona e avatu se fesoasoani i le fai o nai mea iti faigofie mo ia, e pei o le vaai ma faamautinoa ua uma ona siaki le meli ma ia lē faaputuina i lona fale, ia fui laau,ma ia tape le tafunaʻi.
18. O le ā ua e maumauaʻi e faia e tusa ai ma uso o i ai manaoga?
18 E mautinoa lava, e mafai e i tatou taitoatasi ona maua ni auala e mafai ona faaleleia ai lo tatou faia e sili atu na i lo o le na ona fai atu, “Ia mafanafana, ma ia maoona.” (Iakopo 2:16) Mafaufau i ou uso ma tuafafine i lau faapotopotoga. Po o manaomia moni e ē ua tatau i ai ni mea faaletino, pe maʻi, e le atoatoa le tino ma le mafaufau, po ua le mafai ona savali? O le ā e mafai na e faia e se auala aogā e fesoasoani ai i nei sui faapelepele o le faapotopotoga na maliu Keriso? O le i ai o lenei uiga o le a fesoasoani ai ia te oe e sauniuni lelei e tali vave atu i ni faigata e mapuna aʻe.
19. (a) Ai se ā e tāua tele ai le paleni i lenei vaipanoa? (e) O le ā le lelei aupito sili e mafai ona tatou faia mo isi, ma ai se ā ua faapea ai? (Salamo 72:4, 16)
19 I le faatinoina o i tatou e fesoasoani atu i o tatou uso, o le a tatau faamaonia ai e le o mate lo tatou faatuatua. O lena lava faatuatua o loo uunaʻia i tatou ia galulue malosi i le talaʻiga faa-Kerisiano. E manaomia ona tatou tausia le paleni i le fesoasoani atu faaletino ma le auai e le aunoa i le faaevagelia Kerisiano. (Faatusatusa le Mataio 15:3-9; 23:23.) O le faatonuga a Iesu ia Maria ma Mareta ua atagia ai lena paleni. Sa ia fetalai atu faapea afai ua fuaina e se tagata mea faaletino i mea faaleagaga, o le mea mulimuli o le “mea lelei” e le aveeseina lava. (Luka 10:39-42) O le a i ai pea e mamaʻi ma e matitiva i lenei faiga o mea. E mafai, ma e tatau foʻi ona tatou faia mea lelei ia i latou. (Mareko 14:7) E tumau pea, o le mea silisili ma le mea aupito sili ona lelei ma le umi e mafai ona tatou faia o le aʻoaʻo o isi e uiga i le Malo o le Atua. O le mea lena sa sili ona uaʻi atu i ai Iesu. (Luka 4:16-19) O le auala lena e maua ai e ē matitiva, mamaʻi, ma e ua tiga le mapusaga tumau. Maeu se olioli i le fesoasoani atu i o tatou uso ma isi ia tuu atu lo latou faamoemoe i le Atua “ina ia latou fetagofi atu i le ola e faavavau.”—1 Timoteo 6:17-19.
E te Manatua?
◻ O ā “galuega lelei” e sili ona tāua e ao ona faia e le faapotopotoga Kerisiano?
◻ E mafai faapefea e le au toeaina o le faapotopotoga ona uaʻi atu i se tulaga paleni i “galuega lelei” e tusa ai ma tulaga faaletino o o latou uso?
◻ O ā laasaga tatau atonu o le a faia e le au toeaina?
◻ O ā ni mea aogā atonu e mafai ona e faia e fesoasoani atu ai i ou uso ma tuafafine o ē o loo i ai se manaoga?
[Pusa i le itulau 17]
Tausia e le Faapotopotoga
O le ulugalii na siitia atu i se faapotopotoga laititi i nuu i tua na maua mai ai lenei lipoti faaoso manatu: ‘I le tolu tausaga ua mavae sa ma faatauina atu ai ma lāu avā lo ma fale ma siitia i se faapotopotoga mamao e manaomia ai se fesoasoani taʻumatuaina ona sa i ai ni faafitauli. E leʻi pine a e ou taulimaina tulaga e fa o avega tauave. Sa ma alolofa i uso ma mananao e galulue ma i latou. I ni nai masina, ona faaleleia lea o le agaga o le faapotopotoga, ma ua ō mai foʻi toeaina lelei e toalua.
‘Sa amata ona i ai faafitauli i le soifua maloloina o loʻu toalua, ma i le tausaga ua mavae na ia manaomia ai ona faia se taotoga iloga. O le aso lava na alu ai o ia i le falemaʻi, na maua ai aʻu i le maʻi o le ate fefete. I le lua masina mulimuli ane, na vāeā ai aʻu i le galuega ona o le tulaga tau tamaoaiga i le nuu na matuā paū leaga lava. Ua leaga faia lo ma tulaga tautupe, ua leai foʻi saʻu galuega, ma sa taumafai uma i maʻua ia toe maua le malosi. Sa lagona lava loʻu faanoanoa ona o lea sa fotuaʻi mai le tauaofaiaga itumalo ma sa i ai saʻu vaega i le polokalama. Sa i ai foʻi ni oʻu tofiga i le fonotaga matagaluega toe lua vaiaso oo mai. A e o le leai o se tupe, na ou le iloa ai pe o le a faapefea ona ou alu i nei fonotaga ma tausia foʻi loʻu aiga. I se tasi taeao na alu ai laʻu avā i le auaunaga i le fanua, a e ou nofo i lalo ua toe iloilo lo ma tulaga.
‘A o oʻu tilotilo atu i fafo i le faamalama, na oʻu fesili ifo. O fea o i ai loʻu faalagolago ia Ieova? Sa oʻu taʻu atu i loʻu toalua e aua le popole, a e o lenei ua amata ona ou faaletonu. O lea, na ou faailoa atu ai loʻu “faatuatua faatauvaa” ia Ieova ma ole atu ia te ia mo se fesoasoani. Ina ua uma ona ou tatalo, a e tuʻituʻi mai loa se uso i le faitotoa. Sa ia manao ma te ō e inu sa ma ipu kofe. Sa ou faamatala atu i ai, e sili pe a aua ou te alu, ona o lea ou te fia galue mo laʻu vaega i le sauniga i le po lena. A e sa maumauaʻi lava o ia, o lea, na faapea mai o ia e le umi se taimi. Ona ma ō loa lea. Sa ma toe taliu mai pe ā ma le afa itula, ma ina ua ou oso ese mai lana taavale sa ou lagona loʻu malosi.
‘Ina ua oʻu ulu atu i le fale, sa oʻu iloa ai ua tumu luga o le fata o le umukuka i mea ʻai. Sa oʻu manatu faapea ai sa alu loʻu toalua e faatau. “A e faatali lava, e mafai faapefea ona ia faia lenei faatau a e leai se ma tupe.” Sa ou vaaia se teutusi. E faitauina faapenei luma: “E mai i ō oulua uso ma tuafafine o e alolofa tele ia te oulua. Aua neʻi tuuina se vaega o nei tupe i le pusa o meaalofa. Ua maea ona faia mo oulua.” ‘Sa le mafai ona taofia oʻu loimata. Sa ou manatu i si oʻu “faatuatua faatauvaa” ma sa atili ai ona ou tagi. Ona foʻi mai lea o loʻu toalua. Sa ou faasino atu i ai mea aʻi ma isi meaalofa. Sa tagi foʻi o ia faatasi ma isi tuafafine e toalua na latou ō mai. Sa ma taumafai lava e faamatala atu i ai e le mafai ona ma talia o nei mea e tele, a e fai mai tuafafine e le iloa e isi po o o ā mea na foaʻi e isi. Sa faia se vaega a le faapotopotoga atoa, ma sa latou mananao e faia auā na latou lagona sa ma aʻoaʻo ia i latou i le faapefea ona foaʻi atu i isi. O lenei mea na toe atili maligi ai foʻi loimata!’
Mulimuli ane ina ua ia tusia lenei faamatalaga, ua toe agai i luma le galuega a le uso. Sa auai o ia ma lona toalua i le auaunaga paeonia lagolago.
[Pusa i le itulau 18]
Faamaoniga o le Alofa Faa-Kerisiano
O se faapotopotoga o Molimau a Ieova i le Iunaite Setete i Sisifo na fesagai ma se tulaga tutasi na mulimuli ane i o latou faaalia ai i le alofa faa-Kerisiano, e pei ona fautuaina mai i le Tusi Paia. I la latou oganuu na tatalaina ai e le malo se nofoaga ogatotonu e tausia ai tagata ua matuā pipili lava i le faamaʻi o le pē o le tino. O se tasi o uluaʻi tagata o le nofoaga lea o Gary ua 25 tausaga, ua le toe mafai nei ona tausia i lona aiga. Ona o le maʻi ua tuua ai o ia ua pē atoa le tino, e oo lava i lana tautala ua aafia ai foʻi.
O Gary sa avea o se Molimau papatisoina mo le fitu tausaga. Ina ua faatasi atu i le nofoaga sa manao o ia e auai i sauniga a le faapotopotoga i lena vaipanoa. E le mamao le mea e nonofo ai ona matua, ma sa la tausia o ia mo se taimi. A e ona o ō la tausaga ua tagata matutua, sa amata ai loa ona fesoasoani isi uso o le faapotopotoga. O le tasi uso e i ai sana taavale pei se tamaʻi pasi. O lea, e tuua ai e ia, lona toalua, ma la la fanau teine e toalua lo latou aiga i le toe 45 minute a o leʻi amataina le sauniga ina ia latou amia Gary. Latou te toe ave foʻi ia te ia ai lea nofoaga pe a uma le sauniga e ui lava ina tuai ai ona oo i lo latou aiga.
Sa tulaʻi mai se mea i totonu o lea nofoaga. O isi foʻi tagata mamaʻi pipili sa faaalia lo latou naunau i le upu moni o le Tusi Paia. Sa leʻi pine a e talia e le toalua o i latou se suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Mulimuli ane, na faaalia foʻi e isi le naunau. E faapefea nei la ona aumaia i latou uma i sauniga? Sa faatauina e se tasi aiga i le faapotopotoga se taavale lapoʻa pei se tamaʻi pasi, ma o se pisinisi a se Molimau i le faapotopotoga na latou faaavanoa le taavale lona tolu. O lea, o lona uiga i nisi taimi e le talafeagai pe le lava ai foʻi. E mafai e le faapotopotoga ona faia e sili atu?
Sa talanoaina e le au toeaina lenei mea ma fuafuaina loa o le a faatauina mai faapitoa lava se taavale mo le aumaia o e le atoatoa le malosi i sauniga ma toe faafoʻi atu. Sa malilie i ai le faapotopotoga ma tuuina mai loa ma le fiafia meaalofa. O nisi Molimau i nofoaga tau lata ane o e na faalogo i meaalofa ua faia na latou avatu foʻi se fesoasoani. Sa maua le taavale ma sa fetaui lelei ina ia mafai ona ave ai i totonu nofoa faataavale.
Nei la, i masina taitasi e feauaʻi ai Vaega o Suʻesuʻega Tautusi a le Faapotopotoga i le aveina o le taavale i sauniga ma fonotaga. E toa 5 i latou mai le nofoaga o tagata e le atoatoa le malosi e auai pea i sauniga, a e toafa i latou ua papatisoina nei o ni Molimau. Ua lauiloa i latou ma alofagia e le toatele o uso ma tuafafine o e na tofo i le fiafia o le feosasoani atu. Faapefea? I le uuina i luga o le tusi pese ma suʻeina o mau i le taimi o sauniga. I fonotaga matagaluega ma tauaofiaga itumalo, latou te fesoasoani atu foʻi i le fafagaina ma tausia i o latou e lē mafai ona faia o na mea mo i latou lava. Na matuā aumaia e lenei mea le alofa lē masuia e sili ona faamafanafana loto. A e faapefea Gary? Ua avea nei o ia o se auauna o le faiva i lenei faapotopotoga lea ua matuā faaalia ai le faamaoniga o le alofa.—Galuega 20:35.