Ia Faamaoni i Mea Uma
“O loo taofi i matou ia te i matou le loto fuatia ifo lelei, o loo loto i matou e amio lelei [faamaoni] i mea uma lava.”—EPERU 13:18.
1, 2. (a) O le ā ua tupu i le faamaoni i o tatou aso? (e) O ā ituaiga o tagata o loo aafia i le lē faamaoni?
O loo manatua pea e tagata matutua se taimi i le tele o nofoaga sa lē lokaina ai e tagata o latou faitotoa. Sa leʻi i ai foʻi ni o latou manatu e gaoi mai i isi pe faaʻoleʻole foʻi ia i latou. A latou nonō ni tupe, sa i ai lo latou lagona faamaoni aʻiaʻi e toe totogiina mai. Ma o la latou upu sa ‘faamoemoeina e pei o le auro.’ E moni, sa i ai le lē faamaoni, a e sa lē taatele. Peitaʻi, i aso nei, ua taatele i so o se nofoaga i le lalolagi le gaoi, pepelo, ma le taufaaʻoleʻole. Ma o le tele o gaoioiga lē faamaoni e amata mai lava ia i latou ua taʻua o tagata faaaloalogia o ē o ola ma e i ai ni a latou lotu, ma manatu o i latou o ni tagatanuu lelei. O le mea moni, ua taatele le lē faamaoni i tagata maualuluga o malo ma pisinisi.
2 I le Iunaite Setete e sili atu i le 11 miliona solitulafono tetele e aafia ia le lē faamaoni ua lipotia mai i tausaga taitasi. Ma le lē lipotia mai o tupe uma e maua tau lafoga e sili atu i le $250 piliona i le tausaga. I le Aai o Niu Ioka, e faitau selau afe tagata ua aloese mai le totogia o pasese i nofoaga o nofoafi—i aso uma. Fai mai se tagata ofisa afai a e tapueina uma nei tagata faaʻoleʻole, “o lona uiga o le a tatou taofia faiga faamasinoga mo ni masina.” I Iapani o se faamaumauga o tagata totogi lafoga na maua ai e 95 pasene ē taufaaʻoleʻole i le toe faafoiina atu o lafoga, e aofia ai le 92 pasene o alii loia. I le tasi le masina e sili atu i le 16,000 tagata na maua o gāoi i le tietei fua i nofoafi e lē totogia pasese.
3. Ua faapefea ona taatele le lē faamaoni i faaipoipioga?
3 Ua faateleina foʻi le lē faamaoni i olaga o ē ua faaipoipoina. I ni tausaga ua mavae atu na faaalia ai i se faamaumauga o le 30 pasene o fafine Amerika sa “auai i faiga faaleituaiga i fafo o le faaipoipoga.” I se isi foʻi faamaumauga aupito lata mai, o le sili atu i le selau afe fafine faaipoipo, e 50 pasene ua taʻutino “sa faia ni feusuaiga i fafo atu o lana faaipoipoga, e itiiti mai le faatasi.” Na faapea mai se tagata suʻesuʻe atonu o le “90 pasene o tane faaipoipo” e faapea foʻi ona taufaaʻoleʻole.
Se Vaega o “Aso e Gata ai”
4. Ai se ā ua lē o se mea tatou te tofo ai le faateleina o le lē faamaoni?
4 E lē o se mea e ofo ai auauna a Ieova ona o le faateleina o le lē faamaoni. Ua latou iloa o se vaega lenei o le faailoga o “aso gata ai.” Na valoia mai e le Afioga a le Atua faapea o i tatou aso ‘o le a avea ai tagata ma e alolofa ia i latou lava, o e mananaʻo i tupe, lē faaamoni, lē pulea i latou, lē alolofa i e amio lelei, o e ua peiseai ua amio Atua a o le mana ua i lea mea ua latou teena, ma ua agai mai le leaga i le sili atu ona leaga.’ (2 Timoteo 3:1-5, 13) “Ua faateleina pea,” se vaega o tagata tomai, o tagata o le lalolagi “ua tuuesea le tāua o tu i le saʻo ma le sese ma le lē amanaiaina o le loto fuatiaifo.”
5. O le ā sa tupu i le taimi o le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu anamua i na ua i ai se tulaga tutusa e pei ona i ai i aso nei?
5 Ua sili atu ona leaga le tulaga o le lalolagi i aso nei na i lo o le taimi a o leʻi aumaia e Ieova lana faamasinoga faasaga i le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu anamua. Ua faailoa mai e le Hosea 4:1-3 e uiga i lena taimi: “O loo ia Ieova le finauga ma e o nonofo i le nuu; auā e leai se faamaoni, e leai se alofa, e leai foi se na te iloa le Atua i le nuu. O loo tauto, ma tala pepelo, fasioti tagata, ma gaoi, ma mulilua, ua latou faasaua lava, ua fepaiaʻi toto. O le mea lea e faanoanoa ai le nuu, e tauāu ina vaivai o i latou uma o e nonofo ai.” O le faamasinoga mataʻutia a Ieova na faaoʻo atu ina ua ia faatagaina Asuria e fulisia Isaraelu ma lona laumua o Samaria i le 740 T.L.M. ma ave faaaunuuaina ē sa nonofo ai.
6. Ai se ā o le a faaoʻo mai ai e le Atua le faamasinoga i luga o lenei faiga o mea, ma o le ā le mautinoa o lena faamasinoga?
6 E faapena foʻi le “finauga a Ieova ma lenei lalolagi lē faamaoni. Ua faamaino mai e le Tusi Paia faapea na matuā mamafa ona faamasinoina e Ieova ma o le a “vaivai [mou atu]” i le faaumatiaga. “O le lagi nei ma le lalolagi ua tuu ona o lea lava afioga, ia taofia mo le afi i le aso e faamasino ai ma fano ai tagata faalematau.” (2 Peteru 3:7) O lea e mautinoa o le faataunuuga o lenei mea ua faapea ona tautala i ai le Afioga a le Atua peiseai ua uma ona tupu: “Faauta, e afio mai le Alii ma ona au paia e manomano, e faamasino ai i tagata uma, ma faasalaina ai e ua amio faalematau uma lava o ia i latou, ona o a latou galuega faalematau uma ua latou faia ma le faalematau.”—Iuta 14, 15.
7. Seʻia aumai e Ieova lenei lalolagi iʻuvale i lona iʻuga, o ā luʻi o fesagaʻi ma ana auauna?
7 Peitaʻi ane, e tatau ona nonofo pea ana auauna i totonu o lenei lalolagi lē faamaoni, seʻia aumai e le Atua le iʻuga i ai. A e ui ina i ai Kerisiano “i le lalolagi,” e pei ona fetalai Iesu, a “e le o ni o le lalolagi i latou.” (Ioane 17:11-14) O lea, o loo valaaulia pea i latou ia faia faamasinoga tau i amio e aafia ai le faamaoni. E aofia ai i nei tulaga tau i galuega, i aʻoga, i totonu o aiga, po o le feagai ai ma aumea. O nei luʻi uma e tusa ai ma o latou loto fuatiaifo ua aʻoaʻoina i le Tusi Paia, ua mananao ai auauna a Ieova ia lagona e pei ona sa faailoa mai e le aposetolo o Paulo ina ua ia faapea mai: “O loo taofi i matou ua ia te i matou le loto fuatia ifo lelei, o loo loto i matou e amio lelei [faamoni] i mea uma lava.”—Eperu 13:18.
E lē Na o se ʻFaatatauga Sili’
8. Ai se ā ua avea ai le faamaoni o le faatatauga mo auauna a Ieova?
8 Sa taʻua faapea o le ‘faamaoni o se uiga sili lea,’ o lona uiga o le faamoni e aumaia ai iʻuga aogā. A e mo Kerisiano, e maotua atu le mataupu ia i latou. O le faamaoni, o lo latou uiga masani lava lea. I le avea o ni auauna a Ieova, ua ia i latou se avega tauave ia lē faaaʻoaʻo i le lē faamaoni o lenei lalolagi malaia— i so o se mafuaaga. Na i lo o lena, e tatau ona tauaveina a latou gaoioiga uma ia talafeagai ma tulafono a le Atua. Ma e leʻi suia ana tulafono e tusa ai ma lenei mea.
9 Na faapefea ona faamamafaina e le Tulafono a Ieova ia Isaraelu anamua le faamaoni?
9 Mo se faataʻitaʻiga, na fetalai Ieova ia Isaraelu anamua: “Aua e te maulilua. Aua e te gaoi. Aua e te molimau pepelo i lē lua te tuaoi. Aua e te manao i . . . se tasi mea a lē lua te tuaoi.” (Esoto 20:14-17) E faapena foʻi ona taʻua i le Levitiko 19:11, 12 faapea: “Aua tou te gaoi, aua foi tou te faaʻoleʻole, aua foi tou te pepelo le tasi i le tasi. Aua tou te tauto i loʻu igoa ma le pepelo; aua foi e te faaleaga le igoa o lou Atua; o aʻu o Ieova.”
10. Ua faapefea ona faamamafa e le faa-Kerisiano le faamoni?
10 Ua taʻua mai foʻi na tulafono mo Kerisiano. O lea, ua faapea mai le Afioga a le Atua. “Tou te le iloa ea, o e amio leaga e le fai mo latou tofi le malo o le Atua? Aua neʻi faaseseina outou; o e faitaaga, ma e ifo i tupua, ma e mulilulua, ma e tauātane, ma e faasotoma, ma e gaoi, ma e matapeapea, ma e onā, ma e agatele, ma e fao mea, e le fai mo latou tofi le malo o le Atua”; e lē i ai foʻi so o se tasi “ua loto i le tala pepelo.” (1 Korinito 6:9, 10; Faaaliga 22:15) O i latou ma o ē mananao e ola i le faiga fou a le Atua, e ao ona faatagia ona uiga, o le tasi o na uiga o le “Atua e le ma fai ona tala pepelo.” (Tito 1:2; Eperu 6:18) O le lē faamaoni e mafua mai ia Satani, “le tamā o le pepelo.”—Ioane 8:44.
11, 12. (a) Ai se ā e tatau ai ona tatou aʻoaʻoina nei le faamaoni? (e) Ai se ā tatou te lagona ai le saogalemu i le faalapotopotoga vaaia a le Atua?
11 Talu ai “e mau ai le amiotonu” i le “lalolagi fou” folafolaina a le Atua, o lea “e aʻoaʻoina le amiotonu e ē o nonofo i le atulaulau.” (2 Peteru 3:13; Isaia 26:9 N.W.) O le pogai lena ua ‘aʻoaʻoina ai nei i ala o Ieova’ le faitau aofaʻi televave o tagatanuu o loo faamoemoe i le Parataiso faalelalolagi, e aofia ai ma le aʻoaʻoina i le faamaoni. (Isaia 2:3, 4) O lea, ua fautuaina ai i tatou e le Afioga a le Atua: “Aua le fetaupelopeloaʻi, ina ua toeseina e outou le tagata tuai atoa ma ana amio.” (Kolose 3:9) Ua faapea mai foʻi: “O lē gaoi aua neʻi toe gaoi, a e lelei ina faamalosi o ia i galuega a ona lima i mea aiga, ia maua e ia se mea e avatu i le ua mativa.”—Efeso 4:28.
12 O lea e tatau i auauna a Ieova ona faamaoni e mea uma lava. Talu ai o le auala lena o le a i ai tagata uma i le faiga fou, o le auala foʻi la lena e tatau i tagata o le Atua ona faia nei. Ma maeu se fiafiaga ua i ai i le auaufaatasi ma se sosaiete faavaomalo o le faitau miliona o tagata o loo galueaiina le faamaoni! Maeu le saogalemu ua tatou lagolagoina i totonu o lenei parataiso faaleagaga o le fua lena o le agaga paia mamana o le Atua, “ua foaiina atu e le Atua i e anaana ia te ia [o le pule].” (Galuega 5:32 N.W.) Seʻi faatusatusa lena ma le agaga leaga o loo taaina lenei lalolagi i lalo o le “atua o le lalolagi nei,” o Satani le Tiapolo.—2 Korinito 4:4; Kalatia 5:19-24.
Faamaoni Matauina e Isi
13, 14. O ā ni faamatalaga ua faia e nisi ona o le faamaoni o tagata o Ieova.?
13 O le faamaoni o tagata o le Atua ua masani lava ona matauina e isi. Mo se faaaʻoaʻoga, o le nusipepa Italia o le ll Piccolo na faasalalauina ai se tusi mai se tasi o ana tagata faitau na taʻua ai: “Ou te fia faafetai atu i se tamaitai na faailoa mai o ia o se Molimau a Ieova ma na ia aumai se faamaoniga aʻiaʻi e fai ma faaaʻoaʻoga o le faamaoni i lona toe auina mai ia te aʻu e ala i lenei nusipepa, se aofaiga atoa o laʻu tupe na leiloa.” Sa tusia foʻi i le The Indianapolis Star i le Iunaite Setete e uiga i se ulugalii Molimau na la maua $4,000 ma toe faafoʻi i lē ona. Na taʻua e le pepa “sa leʻi i ai se faaletonu o le ulugalii i le mea e tatau ona la faia.” Ai se ā na leai ai? Na la fai mai: “E lē mafai ona ma taofia. O maʻua o Molimau a Ieova.”
14 Ina ua maua e se Molimau i Missouri le $9,500 ma tuu atu i leoleo, na taʻua mai e le nusipepa le faamatalaga a se alii o le ofisa faapea: “O se mea e matuā lē masani ai mo se tasi na te maua sea aofaiga o se tupe ma tuu i le ofisa o leoleo. Matou te lē mafai ona manatuaina se tasi na faia se mea faapea muamua. O se mea e matuā maofa ai.” Na taʻua e le mataupu faapea “sa leʻi faafiafiaina le Molimau i le manatu e taofia le tupe.” Fai mai le alii ofisa pule faapea, o le Molimau “ua na toe faafoisia mai lona faatuatuaga faapea o loo i ai pea ni tagata faamaoni i totonu i le fanau a tagata.” Na tali mai le Molimau: “O i matou o ni tagata e mitamita ia i matou ona o le faamaoni i tulaga uma.”
15, 16. O ā ni mea na tutupu e faaalia ai o le faamaoni e tusa lava po o i ni nai mea iti e matauina e isi?
15 E le na o mea tetele e tatau ai ona tatou faamaoni. E tatau foʻi ona faamaoni i mea iti. (Luka 16:10) Mo se faaaʻoaʻoga, ina o nonofo se aiga molimau i se faletalimalo i Florida, na ave ai e le la tama se taga aluga e aunoa ma le manatu mamafa i ai, na ave sese faapea o lona tamaʻi ofu. Na toe lafo mai e le aiga i le meli le taga aluga i le faletalimalo, ma na tusi atu le pule o le faletalimalo: “Matou te fia faafetai tele atu ona o lo outou faamaoni. Ina ua toe faafoʻi mai la matou taga aluga, masalo o la outou galuega fai lea i aso uma i le avea o outou ia faapea, a e ia i matou o se mea e tatau ona faamalo atu ai.” E faapena foʻi, ina ua ave seseina e se ulugalii Molimau se peni mai le faletalimalo i Geogia ma toe faafoʻi atu, na tusi atu le pule: “Ou te fia faafetai ia te oulua ona o le faaaluina o le taimi e toe faafoʻi mai ai se peni na lua aveseseina faatasi ma a oulua mea totino. O se mea e faafouina ai le maua o ni faaaliga e pei o lea na lua auina mai, mai ni tagata faamaoni ma le manatu mai!”
16 O se tama Molimau e i le vasega lima maualuga sa taalo pesi polo i se aʻoga. Sa aafia ai o ia i se taaloga na lalata ai i le tini, a e na ia iloa ua “pē” o ia. Sa taumafai lana au taalo e fai atu o loo “sao” o ia. Peitaʻi na fai atu i ai se sui o le au tetee e tasi lava le auala tonu e iloa ai le mea moni. Na ia fai atu: “Fesili atu ia te ia pe ua pē pe leai. O ia o se Molimau, ma e lē talapepelo Molimau.” O le amio lelei a le tama i mea tutupu i aso uma sa matauina e isi. O le mea moni, o le ola e tusa ai ma tulafono i aso uma sa matauina e isi. O le mea moni, o le ola e tusa ai ma tulafono a le Atua, e oo lava i “gutu o tama meamea” e mafai ona avatu ai le viiga ia Ieova.—Mataio 21:16.
17, 18. O a ni taunuuga lelei e mafai ona maua ona o mataupu silisili a Ieova e tusa ai ma le faamaoni mai tagata loto lelei?
17 I Nigeria, sa tetee malosi ai le tane a se Molimau i lona alu atu i se fonotaga matagaluega. O lea na ia mulimuli ai ia te ia i inā ma taumafai e faateʻia o ia. Ina ua uma le sauniga, sa fai atu le tamaloa: “O le a ou tofoina nei outou Molimau.” Ina ua leai nisi e tilotilo ane, sa ia tago loa aumai tupe mai lana taga, faailoga, numinumi, ma faapaʻū i luga o le mutia. Mulimuli ane na ia taʻua faapea ua leiloa lana tupe. Peitaʻi, na taʻuina atu ia te ia e aua le popole auā e oo lava ina maua. Sa toe foʻi atu o ia i le mea na ia faapaʻū ai le tupe, a e ua leai. “A,” sa ia faapea ane ai, “Ua ou maua o outou o tagata faaʻoleʻole!” Ona taʻu atu lea ia te ia faapea atonu e lē o i nā le tupe a e maaslo ua tuuina atu i le Matagaluega o Mea Leiloa ma Toe Maua. Ma sa i ai tupe na faaigoaina i lena matagaluega ma na toe faafoʻi atu ia te ia. O lenei mea na tupu na faalaeiauina ai o ia e autiloina mea sa talitonu i ai lana avā, ma i aso nei ua avea o ia o se tasi o Molimau a Ieova.
18 I se tusi na auina atu i le Ofisa autū o Molimau a Ieova i le lalolagi atoa i Niu Ioka, na fai mai ai se fafine e lē o se Molimau faapea sa ia manao e faailoa mai se mea na tupu i lana tama teine i le aʻoga. Sa i ai se faagutu solofanua taugata a lana tama na gaoia mai ia te ia i se tasi aso. Ina ua mavae tausaga e lua mulimuli ane, na maua ai e le teine se tusi na faapea mai: “Peleina Lili, o lau faagutu lea na gaoia mai ia te oe i le lua tausaga ua mavae. O aʻu na aveina, a e ona ua avea nei aʻu o se tasi o Molimau a Ieova, ma o loʻu loto fuatiaifo fou o le a lē mafai ai ona faatagaina aʻu e taofi pea lenei mea. Ua ou matuā faanoanoa lava. Faamolemole faamagalo mai aʻu.” Ioe, o i latou o ē mananao e auauna ia Ieova e tatau ona galueaiina se “lotofuatiaifo lelei, o loo loto i matou e amio lelei [faamaoni] i mea uma lava.”—Eperu 13:18.
Tausia le Faalapotopotoga ia Mamā
19. (a) Afai ua faia e se Kerisiano se gaioiga lē faamoni, o le ā e tatau ona ia faia? (e) Afai o faia pea e nisi o i tatou ni gaoioiga lē faamaoni, o le ā o le a tupu ia i latou, ma ai se ā?
19 Afai e faia ma le lē mafaufauina e se auauna a Ieova se gaoioiga lē faamaoni, tatau loa lea on ia vave faia ni faaleleiga pe a ia iloa pe matauina foʻi. Ma afai ua ia i tatou ni nai tagata ua leiloa lo latou talisapaia o mataupu silisili mai le Tusi Paia ma tumau ai pea i faiga lē faamaoni, o le a lē faatagaina i latou e faapisiaina tagata o le Atua. O le a faateaeseina i latou. (1 Korinito 5:11-13) E mafai ona tatou faalagolago atu i le fesoasoani faalelagi i lenei mea, auā na valoia e Iesu: “E aauina atu e le Atalii o le tagata ana agelu, latou te faapotopotoina nai lona malo mea uma e tausuai ai ma ē amio leaga . . . Ona pupula ai lea o e amiotonu e pei o le la i le malo o lo latou Tamā.”—Mataio 13:41-43.
20, 21. (a) Ai se ā e mafai ai ona tatou valaaulia ma le mautinoa ē loto maulalo ina ia tatou tapuai faatasi ia Ieova? (e) O le ā le isi vala o le faamaoni o le a tatou talanoaina e sosoo ai?
20 O lea, ua tausia mamā pea le faalapotopotoga a Ieova. Ma o le iʻuga, ua ‘susulu atu lona malamalama’ e pei o se moli taʻiala i tagata loto faamaoni. O le pogai lena ua tatou faapea atu ai ma le mautinoa i e agamalu o i le lalolagi: “O mai ia, tatou o ae i ai le mauga o Ieova, [o le nofoaga po o le tulaga siitia o le tapuaiga moni] . . . e aʻoaʻo mai ia o ia ia te i matou i ona ala, ona tatou savavali ai lea i ona ala.”—Mika 4:2.
21 Talu ai e tatau i auauna a Ieova ona faataʻitaʻia le faamaoni i mea uma lava, o le mea moni, e aofia ai i inei lo latou feagai ai ma isi Molimau ia latou faiga faapisinisi. E mafai foʻi, ona mapuna aʻe ai luʻitau o le faamaoni. O a nisi o na mea? E faapefea ona tatou feutagaʻi ma i latou? O le a talanoaina i le mataupu o sosoʻo ai lenei vala tau i le faamaoni.
Fesili mo le Autaluga
◻ O le ā ua tupu i le faamaoni i o tatou aso? Ai se ā?
◻ Ua faapefea ona tautala le Afioga a le Atua i le manaomia o le faamaoni?
◻ Ai se ā e ao ai ona tatou galueaiina le faamaoni tusa lava pe leʻi oo mai le faiga fou?
◻ O ā mea na tutupu e faaalia ai le tāua o le faamaoni?
◻ O le ā se faamautinoaga o i ai i inā o le a faatumauina pea le faamaoni i totonu o i tatou?
[Ata i le itulau 13]
O le taimi nei, o tagatanuu o loo faamoemoe i le faiga fou a le Atua o loo aʻoaʻoina i ala faamaoni o Ieova.