Ia Vaavaai i Manaoga o Tagata Matutu
“Aua neʻi taitasi ma vaavaai i ana lava mea, a ia taitasi ma vaavaai mea a isi.”—FILIPI 2:4.
1, 2. (a) Na faapefa ona faatinoina e le vaega pule o le uluai senituri se naunau i manaoga o tagata matutua? (e) O le ā le faamaoniaga o i ai i inā faapea sa lē lafoaia ai foi le galuega talaʻi?
E LEʻI umi lava talu ona mavae le aso Penetekoso i le 33 T.A. “ua tupu ai le muimui (i totonu o le faapotopotoga Kerisiano) o Elenisi ia Eperu, auā ua galo o latou fafine ua oti a latou tane i le tufatufaina o (meaʻai i ē o i ai le manaomia) i aso fai soo.” E lē taumatea o le toatele o nei fafine ua oti a latou tane o ni tagata matutua ma na lē mafaia ona tausia i latou e i latou lava. O lea, na faalaa ane ai loa le au aposetolo, ua faapea atu: “Ina filifilia ia ni o outou se toafitu e taʻuleleia, e tutumu i le Agaga Paia ma le poto, ia matou tofia i latou i lenei faiva.”—Galuega 6:1-3.
2 O lea, sa vaai ai uluai Kerisiano i le tausia o tagata o i ai le manaomia e tusa o se “faiva” tatau. I tausaga mulimuli ane na tusi ai le soʻo o Iakopo: “O lenei lava le amio Atua e lelei ma le faamaoni i luma o le Atua o le Tamā lea, ina ia tauasiasi atu i e mātua oti ma fafine ua oti a latou tane i o latou tiga.” (Iakopo 1:27) O le uiga ea la o lenei mea, faapea na lafoaia ai le galuega talaʻi e sili ona tāua? E leai, auā fai mai le faamatalaga i le Galuega ina ua uma ona faamaopoopoina le galuega mo le tufatufaina atu o mea i fafine ua oti a latou tane, ua tupu foi le afioga a le Atua; ua matuā faatoateleina le au soo i Ierusalema.”—Galuega 6:7.
3. O le a le faalaeiauga o aumaia i le Filipi 2:4 ma ai se ā ua fetaui tonu ai lenei faalaeiauga i aso nei?
3 Ua tatou feagai ma “aso faigata” i aso nei. (2 Timoteo 3:1) O le tausia o mea manaomia i le olaga faaleaiga ma galuega i aso fai soo atonu o le a itiiti ai so tatou malosi—po o le naunau—e manatu mamafa ai i manaoga o tagata matutua. O lea, ua fetaui lava ona uunaʻia i tatou i le Filipi 2:4 ina ia “aua neʻi taitasi ma vaavaai (ia tatou) lava mea, a ia taitasi ma vaavaai i mea a isi.” E mafai faapefea ona faia lenei mea i se auala paleni ma le aogā?
Ia Āva i Fafine ua Oti a Latou Tane
4. (a) Ai se ā ma na faapefea ona “ava” le faapotopotoga o le uluai senituri i fafine ua oti a latou tane? (e) Pe sa tatau ona fai na sauniuniga i so o se tulaga?
4 Ua faalia e Paulo i le 1 Timoteo mataupu e 5, pe na faapefea ona tausia e uluai Kerisiano fafine matutua ua oti a latou tane i le faapotopotoga. Na ia uunaʻia Timoteo: “Ia ava i fafine ua oti a latou tane, o e ua ausage lava.” (1 Timoteo 5 Fuaiupu e 3) Sa faapitoa lava ona faatu ese mai fafine matutua ua oti a latou tane o ē ua tatau ona āva i ai, i le fesoasoani atu lea i ai e lē aunoa i tulaga tau tupe. O na fafine na matuā latou lē maua lava so o se fesootaiga o ni lagolagosua vaaia, ma e mafai ona latou maua se fesoasoani i le na o le ‘tuu atu lava o le lo latou faatuatua i le Atua, ma tumau pea i le tatalo ma faatoga i le po ma le ao.’ (1 Timoteo 5 Fuaiupu e 5) Na faapefea ona taliina a latou tatalo mo mea e ola ai? E ala i le faapotopotoga. I se tulaga maopoopo, na saunia ai mo fafine ua oti a latou tane ua tatau i ai, mea e manaomia e ola ai. O le mea moni, afai e i ai se ala e maua ai e se fafine ua oti lana tane se tupe, po o ni aiga foi e fiafia e lagolagoina o ia, o lona uiga la sa lē tatau mo ia na sauniuniga.—1 Timoteo 5 Fuaiupu 4, 16.
5. (a) Na faapefea i nisi fafine ua oti a latou tane ona ‘amio lē pulea’? (e) Pe sa fai la ma avega tauave a le faapotopotoga le lagolagoina o fafine faapena?
5 “A o le (fafine ua oti lava tane) e fiafia i la le tino, e ui lava ina ola, ua oti ia (faaleagaga),” na lapatai mai ai Paulo. (1 Timoteo 5 Fuaiupu e 6) Ua lē o faamatalaina e Paulo pe na faapefea e nisi, e pei ona faamatalaina mai e le Kingdom Interlinear i lona faatatauga faaletino, ona “amio lē pulea.” O nisi atonu o loo faia se taua ma o latou “(faalogona tau i fesusuaiga).” (1 Timoteo 5 Fuaiupu e 11, NW) A e peitai, e tusa ai ma le Liddell &Scottʻs Greek English Lexicon, o le “amio lē pulea” e mafai foi ona aafia ai le ‘ola faafifilemu po o le faatuutuu po o le manao tele.’ O lea, atonu sa mananao nisi ia faaʻoaina i latou e le faapotopotoga, ia avatu ni tupe se tele ia i latou, ua manao tele i le olaga soonafai ma le lē taofiofi. Po o le ā lava le tulaga, ua faailoa mai e Paulo o tagata faapena sa lē talafeagai ona latou maua se lagolagosua mai le faapotopotoga.
6, 7 ma le footnote. (a) O le ā le uiga o le “faitauina”? (e) Ai se ā na lē agavaa ai mo i latou na i lalo ifo o le 60 tausaga ona maua se lagolagosua? (i) Na faapefea ona fesoasoani Paulo i fafine laiiti ua oti a latou tane mai le maua o se ‘faasalaga’ leaga?
6 Ona faapea mai lea o Paulo: “Aua neʻi faitauina se fafine ua oti lana tane (ia i latou e maua le fesoasoani tau tupe) seia oo i ona tausaga e onogafulu.” I aso o Paulo, o se fafine ua sili atu i le 60 ona tausaga sa iloa manino lava ua lē mafai ona ia tausia o ia lava, ma ua lē toe manao e faaipoipoa” A o fafine muli ua oti a latou tane,” sa fai mai ai Paulo, “aua le talia i latou (e tusia o latou igoa i le lisi), auā pe a fia saoloto i latou nai ia Keriso, ona fia (faaipoipo) ai lea o i latou; o loo i ai le faasala, ina ua latou lafoai i lo latou uluai faamaoni.”—1 Timoteo 5 Fuaiupu 9, 11, 12.
7 Afai na tatalaina le “faitauina” mo fafine laiti ua oti a latou tane, o nisi atonu na faanatinati ona tautino mai se fuafuaga o le a nofo pea. A e a o faagasolo taimi, atonu sa i ai se faafitauli ia i latou i le pulea o ō latou “(faalogona tau i feusuaiga)” ma toe mananao ai e faaipoipo, ‘ua filifili ai e lafoaia lo latou uluai tautinoga o le faamaoni’ sa faapea o le ā nofo fua pea. (Faatusatusa le Failauga 5:2-6 0 Na lē faataga ai e Paulo na faafitauli i lona faapea mai atili, “Ou te loto ia nofotane o fafine muli, ia fanau ai tama.”—1 Timoteo 5 Fuaiupu e 14.
8. (a) Na faapefea ona puipuia le faapotopotoga i taʻiala a Paulo? (e) Pe sa vaaia foi ma fafine laiiti ua oti a latou tane sa i ai le manaomia po o tane matutua foi?
8 Na faatapulaaina foi e le aposetolo le tusia o i latou, ia tau lava o fafine Kerisiano ua loa tausaga i le faia o galuega lelei. (1 Timoteo 5 Fuaiupu e 10) O lea, o le faapotopotoga sa lē o se “setete mo le lelei” o tagata paiē ma le manao tele. (2 Tesalonia 3:10, 11) A e faapefea i tane matutua po o fafine laiti ua oti a latou tane? Afai e i ai se manaoga mai ia i latou na, e mafai lava e le faapotopotoga ona fesoasoani ia i latou taitoatasi.—Faatusatusa le 1 Ioane 3:17, 18.
9. (a) Ae se ā o le a ese ai fuafuaga mo le tausia o tagata matutua i aso nei mai na sa faia mo i latou i le uluai senituri? (e) I le talanoaga a Paulo i le 1 Timoteo mataupu e 5 e uiga i fafine ua oti a latou tane, o le ā ua fesoasoani ai ia i tatou e talisapaia i aso nei?
9 Sa matuā talafeagai fuafuaga faapena na faia mo manaoga o faapotopotoga i le uluai senituri. A e pei ona matauina e le The Expositorʻs Bible Commentary: “I aso nei, ua matuā tulaga ese ai tupe maua o inisua, saogalemu mo le lautele, ma avanoa i galuega.” I le avea o se iʻuga o le suia o tulaga i le lautele ma le ata o le tamaoaiga, ua seāseā ai i faapotopotoga i aso nei ona tausia ni lisi o aogā mo tagata matutua. A e peitaʻi, o upu a Paulo ia Timoteo ua fesoasoani ia i tataou e talisapaia faapea: (1) O faafitauli o tagata matutua o se mea e tatau ona manatu mamafa uma i ai le faapotopotoga—a e maise lava le au toeaina. (2) O le tausia o tagata matutua e tatau ona faamaopoopoina lelei. (3) O na tausiga e tatau ona faatapulaaina mai ia i latou o loo i ai moni lava le manaoga.
I le Avea o ni Toeaina Ia Vaaivaai i o Latou Manaoga
10. Ua mafai faapefea e le au toeaina i aso nei ona taʻimua i le faaalia o le naunau i tagata matutua?
10 E faapefea i ovasia i aso nei ona taimua i le faaalia o le naunau i tagata matutua? E mafai ona latou faatomua manaoga o ē matutua i a latou lisi o mataupu e talanoaina mai lea taimi i lea taimi pe a faia a latou fono. Pe a manaomia se fesoasoani faapitoa, e mafai ona latou faia se fuafuaga ina ia avatu ai. Atonu e lē mafai ona latou tuuina atu totino le tausiga, ona e masani lava ona toatele i le faapotopotoga—o ē mananao e fesoasoani atu—e aofia ai ma le au talavou. A e peitai, e mafai lava ona latou tagai totoʻa i ia tausiga, pe atonu i le tofia o se uso e vaaia le tausiga ua tuuina atu i lea tagata.
11. E mafai faapefea ona faamasani le autoeain i manaoga o tagata matutua?
11 Na fautua mai Solomona: “Ia e matuā iloa tino o au mamoe.” (Faataoto 27:23) O lea, e mafai ai lava e ovasia ona asiasi atu totino i tagata matutua ina ia iloa tino ai po o lelei ona “tufatufa atu . . . e tusa ai ma o latou manaoga.” (Roma 12:13, NW) Na faapenei ona faamatala mai e se ovasia faimalaga: “O nisi tagata matutua e tutoatasi tele, ma o le na ona fesili atu ia i latou po o le ā e manaomia ona fai, e lē lelei. E sili ona lelei le iloa po o le ā e manaomia o na faia ma fai loa!” I Iapani na iloa ai e nisi ovasia le manaomia tele e se tuafafine matua ua 80 ona tausaga se tausiga. Ua latou lipotia mai faapea: “Ua matou iloa nei e tatau ona faafesootai atu pea o ia e se isi e faalua i le aso, i le taeao ma le po, i le asiasi atu i ai po o le telefoni foi.”—Faatusatusa le Mataio 25:36.
12. (a) E mafai faapefea ona vaai le au toeaina ua maua e tagata matutua aogā mai sauniga a le faapotopotoga? (e) O ā aogā lelei e mafai ona faia i lipine ua saunia e le Sosaiete?
12 E manatu mamafa foi ovasia ina ia maua e tagata matutua aogā mai i sauniga a le faapotopotoga. (Eperu 10:24, 25) Pe e manaomia e nisi ni auala e femalagaʻi ai? Pe ua na ona lē mafai ea foi e nisi ona ‘faalogo ma maua le uiga’ o sauniga ona o le lē lelei o le faalogo? (Mataio 15:10) Ataonu e aogā ona faia o ni mea e fesoasoani ai i le faalogo. E faapena foi i isi faapotopotoga, ua mafai nei ona faasalalauina atu a latou sauniga i luga o telefoni ina ia mafai e tagata vaivai ona faalogo i ai mai o latou aiga e ala i telefoni. O isi e pue sauniga i lipine mo i latou ua mamaʻi tele e auai—a e o nisi ua latou faatau ni laau puʻe leo mo i latou. I le talanoa e uiga i laau pue leo ma lipine, na matauina ai ese toeaina i Siamani e faapea: “Sa ou asiasi i n nai tagata matutua o ē e na ona nonofo i luma o televise ma matamata i polokalama e faigata lava ona faapea atu e atiina aʻe ai faleagaga.” Ae se ā la e lē faalaeiau ai ia i latou e faalogologo i lipine ua saunia e le Sosaiete, e pei o na e maua ai pese o le Malo ma faitauga o le Tusi Paia?
13. E mafai faapefea ona fesoasoani i tagata matutua ina ia tumau ai pea ona tiotio i le avea o ni ē faaluiloa le Malo?
13 O nisi tagata matutua o le faapotopotoga ua oo ina lē aasa ma lē auai pea i le ave o ni tagata talaʻi. E ui i lea, e lē avea le matua i tausaga ma mea e taofia ai se tasi mai le alagaina o le “tala lelei o le malo.” (Mataio 24:14) Atonu o le a tali atu nisi i sina valaaulia faigofie, lua te galulue faatasi i le auaunaga i le fanua. Atonu o le a mafai ona e toe faagaee ai lo latou alofa mo le talaʻiga e ala i le fetufaʻai ma i latou o ni mea na e oo i ai i le auaunaga i le fanua. Afai o le faafitauli o le aʻeaʻe i luga o sitepu, fuafua la mo i latou ina ia galulue i fale e lē aʻeaʻe ai i ni sitepu. E mafai foi e nisi o le au talaʻi ona ave tagata matutua ia latou suʻesuʻega faale-Tusi Paia—po o le faia foi o le suʻesuʻega i le fale o le tagata matua.
14. ma le pusa (a) O le ā e mafai ona faia e le au toeaina pe afai ua paʻū se uso po o se tuafafine matua i se tulaga lē manuia tau tupe? (e) Ua faapefea ona faafetaiʻaia e nisi faapotopotoga manaoga o tagata talaʻi matutua?
14 ‘O tupe o se puipuiga.’ (Failauga 7:12) A e peitai, o le tele o uso ma tuafafine matutua ua matuā tulaga lē manuia lava lo latou itu tau tupe, ma e leai ni o latou aiga e fia mananao e fesoasoani. A e masani lava ona fiafia tagta o le faapotopotoga e fesoasoani pe a faailoa ia i latou lea manaoga. (Iakopo 2:15-17) E mafai foi e le au toeaina ona vaai po o ā ni mea o maua mai le auaunaga lautele i le malo, inisiua, penisione, ma isi mea faapena pe a talafeagai. A e peitai i nisi atunuu, e faigata tele ona maua na auaunaga, ma atonu e leai foi ni mea e maua seʻi vagana o le mulimuli i le faaaʻoaʻoga i le 1 Timoteo mataupu e 5, ma fuafua ai mo le faapotopotoga atoa ina ia saunia ni mea e avatu. (Tagai le Organized to Accomplish Our Ministy, itulau 122-3.)
Na masani lava ona fesoasoani ni tagata talaʻi i Nigeria i se paeonia sauatoa e 82 ona tausaga ma lona faletua i mea alofa faaletino. Ina ua uma ona faia se fuafuaga a le malo o le a talepeina i lalo le fale o loo la nonofo ai, ona vaalaaulia loa lea o i laua e le faapotopotoga e siitia i le potu o loo sosoo ma le Maota o le Malo e nonofo ai seia uma ona toe fuafuaina se isi mea e nonofo ai.
I Pasili, na totogi ai e se faapotopotoga se tamaitai tausimaʻi e tausia se ulugalii matutua lava. A e i le taimi lava lena, na tofia ai se tuafafine e faamamāina le fale, saunia a la mea taumafa, ma tausia isi manaoga faaletino. E faataatia ese lava e le faapotopotoga se tupe i masina taitasi mo i laua.
15. (a) Pe e i ai ni tapulaa o le fesoasoani e mafai ona saunia e le faapotopotoga? (e) Atonu ua faapefea ona fetaui le fautuaga i le Luka 11:34 mo i latou ua soona tagisā?
15 E pei lava ona sa i ai i le uluai senituri, o na sauniuniga e mo tagata ua tatau ai o loo latou manaomia moni lava ia mea. E lē o se matāfaioi a ovasia le faafetaiaia o ni talosaga se tele po o le avatu foi o ni mea i ni talosaga e lē talafeagai. E tatau foi i tagata matutua ona tausia se ‘vaaiga paleni.’—Luka 11:34.
Ia Avea o Tagata taitoatasi, Ia Vaavaai i o Latou Manaoga
16, 17. (a) Ai se ā e tāua ai mo isi e ese ai mai le au toeaina ona naunau foi i tagata matutua? (e) E mafai faapea e le au talaʻi o loo pisi ona ‘maua se taimi’ mo e matutua?
16 I se taimi ua mavae, na taofia a ise tuafafine matua i le falemaʻi. O le pogai, o le lē lelei o mea taumafa. “Ana fai e naunau totino i ai le toatele o le faapotopotoga ia te ia,” na tusia ai se toeaina, “atonu, semanu e lē tupu lenei mea.” Ioe, e lē na o le au toeaina e tatau ona naunau i tagata matutua. Na faapea mai Paulo: “O itu tino lava i tatou o le tasi i le tasi.”—Efeso 4:25.
17 E lē taumatea o nisi o outou ua i ai tiute tauave totino mamafa i totonu o le aiga. A e ‘ia vaavaai e lē i lou lava manaoga, a e atoa foi ma manaoga o isi.’ (Filipi 2:4) O le lelei ona faamaopoopoina totino, e masani ai lava ona e ‘maua se taimi.’ (Efeso 5:16) Mo se faaaʻoaʻoga, pe mafai ona e asiasi atu i se tagata matua pe a uma le auaunaga i le fanua? O aso o vaiaso, o ni taimi patino lava na e i ai le lagona tuua toatasi i nisi tagata. O le au talavou foi e mafai ona faaafia i le asiasi atu i tagata matutua ma faia feau mo i latou. Na tatalo faapenei se tuafafine na fesoasoani i ai se talavou: “Ieova faafetai mo le Uso talavou o Ioane. Maeu se tagata lelei,”
18. (a) Ai se ā atonu e faigata ai i nisi taimi ona talanoa i se tagata matua? (e) E mafai faapefea e se tasi ona faia se asiasiga po o se talanoaga ma se tagata matua e matuā atiina aʻe ai i laua uma?
18 Pe o e avatu ea sina faafeiloai puupuu atu i tagata matutua i sauniga? Atonu, e lē o se mea faigaofie le talanoa atu i se asi e lē lelei le faalogo pe faigata foi ona faailoa mai o ia. Ma talu ai ona ua lē lelei le soifua malōlōina, ua lē mafai ai e tagata matutua uma ona mafaufau ma gaoioi fiafia. A e peitaʻi, “e sili ona lelei o le ua onosai.” (Failauga 7:8) Faatasi ai ma sina taumafaiga itiiti, e mafai lava ona iʻu i le “fefaamafanafanaaʻi.” (Roma 1:12) Taumafai e faamatala atu se mea na tupu i le auaunaga i le fanua. Tufa atu se manatu na e faitau ai i Le Olomatamata po o le Awake! Po o le sili foi ona lelei, ia faalogo lelei. (Faatusatusa le Iopu 32:7) E tele atu mea e fetufaai ai ma ē matutua pe a etuu atu ia i latou e faamatala mai. Na ioe se toeaina: “Sa tele mea lelei na ou maua i loʻu asiasi atu i lena uso matua.”
19. (a) O lo tatou manatu mamafa mo tagagta matutua e ao foi ona faasalafa atu ia te ai? (e) O ā nisi auala e mafai ai ona tatou fesoasoani atu i aiga o loo latou tausia mātua ua matutua?
19 Pe e lē tatau ea foi ona faasalafa atu lou manatu mamafa i tagata matutua agaʻi i aiga o loo tausia i latou? Na lipoti mai e se tasi ulugalii o loo la tausia ni mātua matutua e faapea: “Na i lo o le faamalosiau ia i maʻua, sa matuā faitio lava nisi i le faapotopotoga. Na faapea mai se tasi tuafafine: ‘Afai lua te misia soo sauniga, o le a lua mamaʻi a i faaleagaga!’ A e na te lē o fia manao lava e fai se mea e fesoasoani mai ai ia i maʻua ia ma ō atu ai i le tele o sauniga.” E faapena ona lē mautinoa e pei o le fai atu, Afai lua te manaomia se fesoasoani, faailoa mai ia te aʻu. O nei faaupuga ua tutusa lelei lava ma le na ona faapea atu, “Ia mafanafana, ma ia maoona.” (Iakopo 2:16) Maeu le sili atu ona lelei pe a faaliliu lou manatu i ni gaoioiga! Ua lipoti mai e se tasi ulugalii: “E ese ma le lelei ma le lagolagosua o uō! O nisi latou te vaaia Mama moni nai aso se lua ina ia mafai ai ona fai sina ma malologa i lea taimi. O isi latou te ave o ia i suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Ma o se matuā faalaeiau moni lea ia i maʻua pe a fesili mai foi nisi mo lona lelei.”
20, 21. O ā e mafai e tagata matutua ona fai e fesoasoani atu ai i ē tausia i latou?
20 I le tulaga itiiti ma le tele o loo lelei lava ona vaaia o tatou tagata matutua. Ae peitai, o le ā e mafai ona faia e Molimau ua matutua ina ia faia ai ma le olioli lenei galuega a e lē ma le oi? (Faatusatusa le Eperu 13:17) Ia felagolagomai ma fuafuaga ua faia e le au toeaina mo le tausia o outou. Ia faaalia le faafetai ma le talisapaia mo so o se galuega alofa ua faia, ma ia aloese mai le soona tagisā i mea pe soona faitio foi. Ma e ui lava e moni e tiga ma gāoi le tino ona o le tulaga tau tagata matua, a e taumafai e faaalia le uiga fiafia, ma le mautinoa.—Faataoto 15:13.
21 ‘E ese le lelei o uso. Ou te lē iloa po le ā o le a ou faia pe a aunoa ma i latou,’ o upu na sa faalogoina o fai mai e le toatele o tagata matutua. A e peitaʻi, o le mamafa lava o le avega tauave o le tausia o tagata matutua e paʻū lava lea ia latou fanau. O le ā e aafia ai i lenei mea, ma e mafai faapefea ona faafetaiaʻia lenei luʻi i se auala e sili ona lelei?.
[Faaopoopoga i lalo]
a Ua faasino le Levitiko 27:1-7 i le togiolaina o tagata taitoatasi na ‘ofoina atu’ (e ala i se tautoga) i le malumalu e avea ai i latou o ni auauna. O le tau o le togiola sa faatatau lava i tausaga. I le 60 o tausaga, na matuā paʻū maulalo ai le tau o lenei togiola, ona e manino lava o se tagata matua faapena, sa lagona ua le toe mafai ona galue mamafa e pei o se talavou. Ua faapea mai atili le The Encyclopedia Judaica: “E tusa ai ma le Talmud, o tausaga o le tagata matua . . . e amata i le 60.”
E te Manatua?
◻ O a sauniuniga sa faia i le uluai senituri mo fafine matutua ua oti a latou tane?
◻ E mafai faapefea e ovasia ona faamaopoopo le tausia o tagata matuuta i le faapotopotoga?
◻ E mafai faapefea ona faaalia e tagata taitoatasi i le faapotopotoga le naunau i uso ma tuafafine matutua?
◻ O ā e mafai ona faia e tagata matutua e fesoasoani atu ai i ē o tausia i latou?
[Pusa i le itulau 11]
Fesoasoani i Tagata Matutua—O mea o fai e Nisi
Na maua e se faapotopotoga i Pasili se auala fetaui mo le tausia o mmanaoga faaletino o se uso e nofo latalata i le Maota o le Malo. o le vaega o suʻesuʻega tau tusi e tofia e faamamāina le maota latou te faamamāina foi ma lona fale.
Na maua foi e se isi faapotopotoga i inā se auala faigaofie e faagaee ai se uso ua lē aasa i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate. Pe a oo mai le taimi na te faia ai se lauga, ona tofia loa lea o se uso e alu ma ave ni tagata talaʻi se toalua pe toatolu e asiasi i le uso lea. E amata ai sina sauniga puupuu i se tatalo, ona fofoga atu loa lea e le uso lona tofiga. E avatu ai foi ni fautuaga tatau. Maeu se faaamlosiau ua faamaonia i lenei asiasiga!
Ua faataatitia foi e ovasia faimalaga se faaaʻoaʻoga lelei i le avea ma taimua. I se tasi faapotopotoga, e i ai se uso matua ua noanoatia i se nofoa faataavale na matuā ita ai, ma o le iʻuga na seāseā ona toe asiasi atu nisi ia te ia. A e peitai, sa fuafuaina e se ovasia faimalaga e fai se lauga faapitoa e faaali ai ata e matamata ai na o le uso. Na matuā faagaeeina le uso matua ma na maligi ona loimata ona o mea na ia vaaia. Fai mai le ovasia: “Sa ou lagona o se taui sili le vaai atu ua mafai ona maua nei iuga ona o le faaalia o le alofa ma sina uaʻi atu.”
Sa faia e nisi toeaina i Nigeria se asiasiga faaleoleo mamoe i se uso matua ma iloa ai na matuā gasegase tele o ia. Sa vave lava ona avatu i le falemaʻi. Sa iloa ai e manaomia e le uso matua nisi togafitiga faafomaʻi, ae sa lē mafai ona ia totogia. Ina ua faailoa atu i le faapotopotoga e uiga i lona manaoga, na o mai le autalaʻi ma tupe sa lava lelei mo le totogiina o le tau o mea manaomia. Sa auauaʻi toeaina e toalua i le aveina o ia i le falemai ma toe aumai, e ui lava o lenei mea sa toesea ai i laua mai taimi o galuega. Sa latou olioli i le vaai atu ua toe malosi le uso mai lona gasegase ma paeonia lagolago ai mo ni tausaga se fa seia oo i lona maliu i lona fa o tausaga mulimuli ane.
I le Atu Filipaina, e i ai se fuafafine matua e leai sona aiga. Sa faia e le faapotopotogani fuafuaga mo le tausia o ia mo tausaga e tolu na gasegase ai. Na latou saunia se fale itiiti e talafeagai mo ia e nofo ai, faatau i ai ana mea taumafa i aso taitasi, ma tausia lona soifua malōlōina.
[Ata i le itulau 10]
E mafai e tagata uma ona fai se vaega e faaaloalo ai i o tatou tagata matutua i le faapotopotoga