Mai le Seder e Oo i le Faaolataga
“Ou te avae le ipu o le olataga, ma ou valaau atu i le suafa o Ieova.”—SALAMO 116:13.
1. O le ā le pese moomia i taimi uma e mafai ona aafia ai lou lumanai?
O LE A faapefea ona e olioli i se pese o loo feagai ma lou mauaina o se lumanai umi fiafia? O le mea moni, o sea pese e fiafia i ai i taimi uma lava. Ioe, ae ua e iai i se tulaga e sili ona lelei na i lo o le toatele, ina ia malamalama ma olioli ai i lenei pese uigā. Ua taʻua e tagata Iutaia lea pese o le Hallel (Vivii). I le aofia ai o le Salamo 113 e oo i le 118, ua ia uunaia ai i tatou ia pepese “Aleluia,” pe “Vivii ia Ioa.”
2. Ua faaaogā faapefea lenei pese, ma ua fesootai atu faapefea i le Seder?
2 E usuina e tagata Iutaia le Hallel i a latou sauniga o le Paseka, o lena pesega ua faaalia manino ai aso i tuā lava a o iai le malumalu o le Atua lea sa fai ai taulaga i manu. I aso nei, e usuina foi i aiga o tagata Iutaia i le taimi o a latou sauniga o le Paseka ma le taumafataga e taʻua o le Seder. Ae toaitiiti lava ē o pepese ai i la latou Seder latou te maua le uiga moni o le Salamo 116:13: “Ou te avae le ipu o le olataga, ma ou valaau atu i le suafa o Ieova.” E ui i lea, aiseā ua fesootai atu ai le faaolataga ma le Paseka, ma pe mafai ona faapea o lou faaolataga ua aafia ai?
Paseka—Tausamiga o le Faaolataga
3. O le ā le talaaga o le Seder?
3 Ia manatua sa avea tagata Isaraelu ma pologa i Aikupito i le pulega a se Farao sauā. I le iʻuga, na faatuina ai e Ieova Mose e taʻitaʻia Ona tagata i le saolotoga. Ina ua uma ona tuuina atu e le Atua mala e iva ia Aikupito, ona folafola atu lea e Mose le mala lona sefulu. O le a taia i lalo e Ieova ulumatua i aiga uma o Aikupito. (Esoto 11:1-10) E ui i lea, sa ono mafai ona faasaoina Isaraelu. Faapefea? Sa tatau ona latou fasia se mamoe, sausauina laau faalava o faitotoa i lona toto, ma nonofo i totonu ma aai le taumafataga o le tamai mamoe, areto lē faafefeteina, ma laau oona. A o faia lena Seder, o le a “sosopo” ane le Atua e aunoa ma le fasiotia o a latou ulumatua.—Esoto 12:1-13.
4, 5. Na faapefea ona taʻitaʻina atu le Paseka i le faaolataga mo le toatele? (Salamo 106:7-10)
4 I le tali atu i lenei mala lona sefulu, na taʻu atu ai e Farao ia Mose: “Ina tutū ia, o ese atu ia i loʻu nuu, oulua atoa ma le fanauga a Isaraelu, o atu ia outou, ma auauna ia Ieova.” (Esoto 12:29-32) Ina ua ō ese tagata Eperu ma “tagata ese e toatele” o ē tigāalofa, ona suia lea o le mafaufau o Farao ma tuliloa atu ia i latou. Ona fesoasoani faavavega lea o le Atua i ona tagata ina ia sosolaese atu e ala atu i le Sami Ulaula, o i inā na feoti ai Farao ma lana ʻau tuliloa.—Esoto 12:38; 14:5-28; Salamo 78:51-53; 136:13-15.
5 Na taʻu atu e Mose ia Isaraelu i le Sami Ulaula: “Aua tou te fefefe, a ia outou laulau tutū ma vāai atu i le olataga mai ia Ieova, o le a faia e ia mo outou i le aso nei.” Mulimuli ane na latou pepese: “O Ioa, o loʻu malosi ia, ma laʻu pese, ua fai foi o ia moʻu olataga; o loʻu Atua lenei, ou te faaneenee i ai; o le Atua o loʻu tamā, ou te vivii lava ia te ia.” (Esoto 14:13; 15:2) Ioe, o le laveaiga o Isaraelu, mai le mala lona sefulu ma mai le Sami Ulaula, sa o se faaolataga. Ua mafai lelei e le faisalamo ona faamatalaina Ieova o se Atua “o loo galue e faaola ai i luma o le lalolagi.”—Salamo 68:6, 20; 74:12-14; 78:12, 13, 22.
6, 7. Aiseā na faatuina ai le Paseka, peitai aiseā ua eseese ai le tausia nei mai le uluai Paseka?
6 Sa tatau ona tausia e tagata Eperu le Paseka e fai ma faamanatuga o le faaolataga. Na fetalai le Atua: “E fai foi lenei aso ma faamanatuga ia te outou, tou te fai ai foi le tausamiga ia Ieova; e faia i a outou tupulaga amuli le tausamiga.” (Esoto 12:14) I ʻaiga taitasi o le Paseka, po o le Seder, sa tatau ai i le tamā ona faamanatu i lona aiga e uiga i lena faaolataga. Na faatonu atu e Ieova: “Pe a fai mai foi a outou fanau ia te outou, O le a ea le uiga ia te outou o lenei sauniga? Ona outou tali atu ai lea, O le taulaga o le paseka lenei ia Ieova, o le na sosopo ane i fale o le fanauga a Isaraelu i Aikupito, ina ua fasia e ia o Aikupito, a ua faasao mai e ia i o tatou aiga.”—Esoto 12:25-27.
7 O le tausia pea e tagata Iutaia e oo mai i aso nei o le Seder o le Paseka ua faamautinoa mai ai le tulaga moni faatalafaasolopito o lena faamatalaga. E ui i lea, o nisi o a latou faiga e eseese mai mea na faatonuina e le Atua. Ua faapea mai The Origins of the Seder: “Ua aofia ai i le Tusi Paia ni talanoaga tetele o le Paseka ma le Tausamiga o le Areto e Lē Faafefeteina; ae peitai, o nei faamatalaga e lē fesootai atu ma le faamanatuga mulimuli ane o lea aso malōlō. I se tulaga patino lava, o le faiga faale-Tusi Paia ua taulaʻi atu i le taulaga o le paseka, lea ua lē o toe iai sona tulaga autū i lomiga na lomia mulimuli ane ae ua uma ona tusia le Tusi Paia.” O se pogai autū ona ua leai se malumalu o tagata Iutaia mo taulaga i manu.
8. O le ā le pogai faapitoa o ia i tatou mo le iloiloina o le Paseka?
8 Ua mafai e Kerisiano ona suesueina ma le aogā tausamiga uma na tuu atu e le Atua ia Isaraelu anamua,a ae mo le taimi nei e iai ni vala patino o le Paseka e aogā ona tatou uaʻi faapitoa atu i ai. O Iesu, o se tagata Iutaia, sa ia tausia le Paseka. I le sauniga mulimuli lava na ia faia ai faapea, sa ia otootoina le faamanatuga tauatua e tasi mo Kerisiano—le Talisuaga Afiafi a le Alii, le faamanatuga o le maliu o Iesu. O lea o lenei faamanatuga faa-Kerisiano ua fesootai atu i le Paseka.
E Sili atu na i lo o se Tamai Mamoe o le Paseka
9, 10. Na faapefea ona avea le tamai mamoe o le Paseka o se taulaga e faapitoa, pe tutasi?
9 Ua taʻu mai ia i tatou e le Eperu 10:1 faapea o le ‘Tulafono o le ata o mea lelei atali.” Ua faapea mai le Cyclopædia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, a M’Clintock ma Strong: “E leai lava se isi ata o mea lelei atali o loo maua i le tulafono e mafai ona faatavā atu i le tausamiga o le Paseka.” I se tulaga faapitoa na iai i le tamai mamoe o le Paseka se uiga, lea na faalautele atu i tala atu o le faamanatuga e manatua ai le auala na faasaoina ai e le Atua ulumatua ma mulimuli ane o tagata Eperu uma mai Aikupito.
10 Sa tutasi lena tamai mamoe i nisi o vala. Mo se faataʻitaʻiga, o le tele o taulaga i manu o le Tulafono faa-Mose na tuuina atu e se tagata e toatasi e fesootai atu ma agasala totino po o ni ē taʻusalaina, ma sa susunuina vaega o manu i luga o le fata faitaulga. (Levitiko 4:22-35) O nisi aao o manu mai le taulaga o le faamagaloga o agasala sa tuuina atu i le ositaulaga sili pe i isi ositaulaga. (Levitiko 7:11-38) Ae peitai, o le tamai mamoe o le paschal, po o le Paseka, sa lē faaaogāina i luga o le fata faitaulga, ma sa ofoina atu e se vaega o ni tagata, e masani lava o se aiga, o ē o le a taumafaina le Paseka.—Esoto 12:4, 8-11.
11. O le ā le silafaga a Ieova i le tamai mamoe o le Paseka, ma i le ā na faasino atu i ai lea tamai mamoe? (Numera 9:13)
11 Na maualuga le faatāuaina e Ieova o le tamai mamoe o le Paseka lea na ia taʻua ai o “laʻu taulaga.” (Esoto 23:18; 34:25) Ua faapea mai tagata aʻoga popoto “o le taulaga o le paschal o le taulaga a Ieova e aupito silisili ona lelei.” O lenei tamai mamoe ua faasino atu i ai ma le lē faafitia, pe faaataina ai, le taulaga a Iesu. Ua tatou iloa lenei mea auā ua taʻua e le aposetolo o Paulo Iesu o “la tatou paseka [o lē] ua fasia mo i tatou.” (1 Korinito 5:7) Sa mataulia Iesu o le “Tamai mamoe a le Atua” ma o le “Tamai mamoe na fasia.”—Ioane 1:29; Faaaliga 5:12; Galuega 8:32.
Le Toto Faasaoola
12. O le ā le vaega na faia e le toto o le tamai mamoe i le uluai Paseka?
12 I tuā i Aikupito sa avea ai le toto o le tamai mamoe ma taulaʻiga tāua mo le faaolataga. Ina ua fasiotia e Ieova ulumatua, na Ia sopo loa i fale na iai le toto i pou o faitotoa. Ae lē gata i lea, ona sa leʻi faanoanoa tagata Eperu ona e leʻi feoti a latou ulumatua, na latou maua ai se tulaga e savavali atu ai i totonu o le Sami Ulaula i le saolotoga.
13, 14. Ua faapefea ona avea le toto o Iesu o se faasaoola ma mea manaomia mo le faaolataga? (Efeso 1:13)
13 Ua aafia foi le toto i le faaolataga i aso nei—le toto maligi o Iesu. Ina “ua latalata le paseka, o le tausamiga lea o Iutaia,” i le 32 T.A., na taʻu atu ai e Iesu i se aofia e toatele e faapea: “O lē ʻai i loʻu tino ma inu i loʻu toto, ua ia te ia le ola e faavavau; ou te toe faatuina foi o ia i le aso gataaga; auā o loʻu tino o le mea e aʻi moni lea, o loʻu toto foi o le mea e inu moni lea.” (Ioane 6:4, 54, 55) Atonu na manatua uma e lana au faalogologo Iutaia le Paseka o loo sau, ma manatua faapea sa faaaogā le toto o se tamai mamoe i Aikupito.
14 I le taimi lea sa leʻi talanoaina ai e Iesu faatusa ua faaaogā i le Talisuaga Afiafi a le Alii. Sa leʻi faavaeina ai lena faamanatuga fou mo Kerisiano seia oo i le tausaga mulimuli ane, o lea e oo lava i aposetolo o ē na faalogo ia Iesu i le 32 T.A., na latou lē iloa se mea e uiga i ai. Ae sa faailoa atu e Iesu o lona toto sa matuā manaomia mo le faaolataga e faavavau. Na faamatala Paulo: “O ia foi ua tatou maua ai le togiola i lona toto, o le faamagaloina o agasala, e tusa ma le oloa faulai o lona alofa tunoa.” (Efeso 1:7) E na o le faamagaloina lava e faavae i le toto o Iesu e mafai ai ona tatou ola e faavavau.
O Lē Fea Faaolataga ma i Fea?
15. Mo tagata Eperu i Aikupito, o le ā le faaolataga ma faaeaga na mafai ona latou maua, ma o le ā na lē mafai? (1 Korinito 10:1-5)
15 Sa na o se faaolataga faatapulaaina na aofia ai i Aikupito anamua. E leai se tasi na tuua Aikupito na faatalitalia le tuuina atu i ai o le ola e lē muta pe a mavae le Esoto. E moni, na tofia e le Atua sa Levī e fai ma ositaulaga mo le nuu, ma o nisi o le ituaiga o Iuta sa avea ma tupu i le atunuu, ae o i latou uma nei o le a maliliu. (Galuega 2:29; Eperu 7:11, 23, 27) A o lē iai la i “tagata ese e toatele” o ē na tuua Aikupito na faaeaga, ae sa mafai e i latou, faatasi ai ma tagata Eperu, ona faamoemoe e oo atu i le Nuu Folafolaina ma olioli ai i se olaga masani e tapuai atu ai i le Atua. Peitai, sa iai i auauna anamua a Ieova, a o leʻi oo mai Keriso, se faavae mo le faamoemoe faapea, i se taimi, o le a mafai ona latou olioli i se ola e lē muta i le lalolagi, lea na fuafuaina e le Atua tagata e ola ai. Ua ōgatasi lenei ma le folafolaga a Iesu i le Ioane 6:54.
16. Mo le ā le ituaiga o faaolataga sa mafai ona faamoemoe i ai auauna anamua a le Atua?
16 Na faaaogā e le Atua nisi o ana auauna anamua e tusia upu faagaeeina e uiga i le foafoaina o le lalolagi ina ia ʻainā ma e uiga i le ola ai e faavavau o ē amiosaʻo. (Salamo 37:9-11; Faataoto 2:21, 22; Isaia 45:18) Peitai, sa mafai faapefea e tagata tapuai moni ona maua lea faaolataga pe afai na latou maliliu? E ala i le toe faafoi mai o i latou e le Atua i le ola i le lalolagi. Mo se faaaʻoaʻoga, sa faailoa atu e Iopu le faamoemoe faapea o le a manatua o ia ma toe aumaia i le ola. (Iopu 14:13-15; Tanielu 12:13) E manino lava, o le tasi itu o le faaolataga o le faavavau lea ona ola i luga o le lalolagi.—Mataio 11:11.
17. Ua faaalia e le Tusi Paia faapea e mafai e isi ona maua le ā le isi faaolataga?
17 O loo tautala foi le Tusi Paia i le faaolataga i le ola i le lagi, lea na afio atu i ai Iesu Keriso ina ua mavae lona toetu. “O ia o loo i le itu taumatau o le Atua, ina ua afio ae o ia i le lagi, ua toilalo ia te ia o agelu, ma faipule, atoa ma ē malolosi.” (1 Peteru 3:18, 22; Efeso 1:20-22; Eperu 9:24) Ae ua lē na o Iesu le tagata e tatau ona aveina aʻe i le lagi. Ua filifilia e le Atua o le a ia aveina foi mai le lalolagi sina fuainumera itiiti o isi. Na taʻu atu e Iesu i le au aposetolo: “E tele mea e nonofo ai i le maota o loʻu Tamā; . . . ou te alu e sauni se mea e nonofo ai outou. Afai foi ou te alu ma sauni se mea e nonofo ai outou, ou te toe sau, ou te talia foi outou ia faatasi ma aʻu; ina ia i ai outou i le mea ou te i ai aʻu.”—Ioane 14:2, 3.
18. O le ā le mafuaaga ua iai nei ia i tatou e taulaʻi atu ai i le faaolataga i le ola faalelagi?
18 O le faaolataga i le ola faalelagi i le autasi ma Iesu, e mautinoa le sili atu ona matagofie na i lo le faaolataga faatapulaaina lea sa aofia ai i le uluai Paseka. (2 Timoteo 2:10) O le afiafi o le toe Seder aogā, po o le talisuaga o le Paseka, na faatuina ai e Iesu le faamanatuga fou mo ona soʻo, lea na taulaʻi atu i le faaolataga i le ola faalelagi. Na ia taʻu atu i le au aposetolo: “Tou te faia le mea nei e fai ma faamanatuga ia te au.” (Luka 22:19) A o tatou leʻi iloiloina le auala e tatau ona tausia ai e Kerisinao lenei faamanatuga, seʻi o tatou iloiloina le mataupu e faatatau i le taimi e ao ai ona tatou faia faapea.
Le “Taimi Atofaina”
19. Aiseā e talafeagai ai ona faafesootai le Paseka ma le Talisuaga Afiafi a le Alii?
19 Na faapea atu Iesu: “Ua tele lava loʻu manao e muai ʻai lenei paseka ma outou, a o lei oo i loʻu tiga.” (Luka 22:15) Ona mulimuli ane lea ona otootoina le Talisuaga Afiafi a le Alii, lea sa tatau i ona soʻo ona tausia o se faamanatuga o lona maliu. (Luka 22:19, 20) Sa faatasi ona faia le Paseka i le tausaga. O lea, ua talafeagai ai ona tausia faaletausaga le Talisuaga Afiafi a le Alii. O afea? Ma le talafeagai ai, o le tau e totogo ai mea i le taimi o le Paseka. O lona uiga o le taimi e paʻū i ai Nisani 14 (kalena faa-Iutaia), na i lo o le faia pea i le Aso Faraile ona e faapea o le aso lena o le vaiaso na maliu ai Iesu.
20. Aiseā e naunau ai Molimau a Ieova ia Nisani 14?
20 O lea la o Nisani 14 o le aso lea sa mafaufau i ai Paulo ina ua ia tusi: “Auā o aso uma tou te aai ai i lenei areto, ma feinu i lenei ipu, tou te faailoa atu ai le maliu o le Alii seia afio mai o ia.” (1 Korinito 11:26) Mo senituri e lua na sosoo ai, o le toatele o Kerisiano na tausisi atu ia Nisani 14, ua iloaina i latou o Quartodecimans, mai le gagana Latina mo le aso lona “14.” Ua lipotia mai e M’Clintock ma Strong faapea: “Sa faamanatuina e lotu o Asia Itiiti le maliu o le Alii i le aso sa fesootai tonu atu i le aso lona 14 o le masina o Nisani, o le aso lea, e tusa ai ma le manatu o le Lotu atoa anamua, sa faataunuu ai le faasatauroina o Iesu.” I aso nei, ua faia ai faaletausaga e Molimau a Ieova le Talisuaga Afiafi a le Alii i le aso e fesootai tonu atu ia Nisani 14. Ae peitai, ua matauina e nisi, atonu e ese mai lenei aso i le aso ua faia ai e Iutaia la latou Paseka. Aiseā?
21. O anafea sa tatau ona faataulagaina ai le tamai mamoe o le Paseka, ae o le ā ua faia e tagata Iutaia i aso nei?
21 Sa amata le aso faa-Eperu i le goto o le la (pe tusa o le ono i le afiafi) e oo atu i le isi goto o le la. Na poloaiina e le Atua ina ia fasia le tamai mamoe o le Paseka ia Nisani 14 “i le va o afiafi e lua.” (Esoto 12:6, NW) O afea lena? Ua pipii atu Iutaia faaonaponei i le manatu faarapi faapea e tatau ona fasia le tamai mamoe e latalata atu i le faaiʻuga o Nisani 14, i le va o le taimi pe a amata ona faaifo le la, (pe tusa o le tolu i le afiafi) ma le goto moni o le la. O le iʻuga, latou te faia la latou Seder ina ua mavae le goto o le la, ina ua amata Nisani 15.—Mareko 1:32.
22. O le ā se mafuaaga e ese ai le aso mo le Faamanatuga mai le aso e faia ai e tagata Iutaia la latou Paseka? (Mareko 14:17; Ioane 13:30)
22 Ae peitai, ua ia i tatou se mafuaaga lelei e ese ai ona malamalama i le faaupuga. Na taʻu manino atu e le Teuteronome 16:6 i tagata Isaraelu ina ia “fasia le taulaga o le paseka, i le afiafi, i le goto o le la.” (faaliliuga faa-Iutaia o le Tanakh) Ua faaalia e lenei mea faapea o “le va o afiafi e lua,” sa faasino atu i le taimi o le tagi o alisi, mai le goto o le la (lea e amata ai Nisani 14) e oo atu ina pogisa. Na malamalama Tagata Iutaia faa-Karaite anamuab i lenei auala, faapea foi tagata Samariac e oo mai i aso nei. O lo tatou talia faapea na faataulagaina ma taumafaina le tamai mamoe o le Paseka “i lona taimi atofaina” ia Nisani 14, ae lē o Nisani 15, o le tasi lea mafuaaga e eseese ai le aso o la tatou Faamanatuga i nisi taimi mai le aso faa-Iutaia.—Numera 9:2-5.
23. Aiseā ua faaopoopo atu ai masina i le kalena faa-Eperu, ma ua faapefea ona taulimaina lenei mea e tagata Iutaia i ona po nei?
23 O le isi mafuaaga atonu e ese ai la tatou aso mai le aso a Iutaia ona latou te faaaogāina se kalena tuai muai filifilia, o lana faiga sa leʻi toe faamautuina seia oo i le senituri lona fa T.A. O le faaaogāina o lenei mea, e mafai ai ona latou faataatia ni aso mo Nisani 1 po o tausamiga pe mo le taʻi sefulu tausaga po o senituri a o leʻi oo mai. E lē gata i lea, sa manaomia e le kalena faavae i le atoa o le masina, ona faaopoopo i ai se masina lona 13 i nisi taimi ina ia mafai e le kalena ona ōgatusa ma tau o le tausaga. Ua faaopoopo i ai e le kalena faa-Iutaia i aso nei lenei masina i taimi faamautuina; i se faataamilosaga e 19 ona tausaga, ua faaopoopo atu i tausaga e 3, 6, 8, 11, 14, 17, ma le 19.
24, 25. (a) I le taimi o Iesu, na faapefea ona faamautuina masina ma filifilia le manaoga mo masina faaopoopo? (e) Ua faapefea ona faavaeina le aso mo le Talisuaga Afiafi a le Alii e Molimau a Ieova?
24 Ae peitai, ua fai mai Emil Schürer faapea “i taimi o Iesu sa leʻi iai lava se kalena mautu [a tagata Iutaia], ae sa faavae i na o mea sa mafai ona latou vaaia, na amata ai masina fou taitasi i le aliaʻi mai o le masina fou faatoʻā vaaia, ma e faapena foi ona faavae i mea sa vaaia” na faaopoopo atu i ai se masina e pei ona manaomia. “Afai . . . sa matauina faapea e agaʻi atu i le faaiʻuga o le tausaga, o le a paʻū le Paseka a o leʻi oo i le taimi e tutusa ai le umi o le ao ma le po i le tau e totogo ai mea [pe tusa o Mati 21], sa poloaiina le tuuina o se masina i totonu o le kalena a o leʻi amata Nisani.” (The History of the Jewish People in the Age of Jesus Christ, Tusi 1) O lea ua tuu i ai le masina faasili i se auala e masani ai, ae leʻi faaofi faamalosia i ai.
25 Ua faavaeina e le Vaega Pule o Molimau a Ieova le aso mo le Talisuaga Afiafi a le Alii i le ō gatusa ma le fua faaanamua. Ua filifilia Nisani 1 pe a faapea ua latalata atu lava le masina faatoʻā vaaia i le taimi e tutusa ai le umi o le ao ma le po i le tau e totogo ai mea, ai lava e mafai ona matauina i le taimi o le goto o le la i Ierusalema. O le faitauina o aso e 14 mai lena aso, e oo atu ai ia Nisani 14, lea e masani ona fesootai tonu atu i le aso e atoa ai le masina. (Tagai i Le Olomatamata faa-Peretania o Iuni 15, 1977, itulau 383-384.) E faavae i lenei fua faale-Tusi Paia, ua fautuaina ai Molimau a Ieova i le kelope atoa faapea o le faamanatuina o le Faamanatuga i lenei tausaga o le a faia pe a mavae le goto o le la ia Aperila 10.
26. O ā vala faaopoopo o le Talisuaga Afiafi a le Alii e aogā ona tatou uaʻi atu i ai?
26 E tutusa tonu lenei aso ia Nisani 14, le taimi lena na faia ai e Iesu le Paseka aogā mulimuli. Ae peitai, o le faamanatuina o le Faamanatuga ua taulaʻi atu ai i le faaolataga e i tala atu o le mea na faamanatuina e le Seder faa-Iutaia. E manaomia e i tatou uma ona malamalama i le mea e faia i le taimi o le Talisuaga Afiafi a le Alii, o lona uiga, ma le auala ua aofia ai ma lo tatou faaolataga.
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagai i Le Olomatamata faa-Peretania o Fepuari 15, 1980, itulau 8-24.
b Ua faamatalaina e M’Clintock ma Strong ia tagata o se “tasi o vaega faalotu e sili ona leva ma aupito mataʻina o le sunako faa-Iutaia, o la latou talitonuga e faamaʻoti ai se mea e matuā pipii maumauai i auiliiliga o le tulafono tusitusia.”
c “Latou te fasia le manu i le afiafi . . . I le vaeluaga o le po e taumafaina ai e aiga taitasi le aano o le manu . . . ona susunu lea o aano o le manu ua totoe ma ponaivi a o leʻi oo i le taeao . . . Ua manatu nisi tagata suesue faapea atonu e talitutusa le lotu Samaria ma le lotu faale-Tusi Paia, a o leʻi toe suia lea e faiga faa-Iutaia faarapi.”—The Origins of the Seder.
O le ā Lau Tali?
◻ Aiseā ua alagātatau ai ona fesootai le Paseka i le faaolataga?
◻ Ua mafai faapefea e le taulaga a Iesu ona faataunuuina se mea e sili atu na i lo o le mea na faia e le tamai mamoe o le Paseka?
◻ O le ā le faaolataga ua avanoa e ala ia Iesu?
◻ Ua faapefea ona faavaeina e Molimau a Ieova le taimi tonu mo le Talisuaga Afiafi a le Alii?