Felagolagomai ma le Vaega Pule i Aso Nei
“Na te tofia o ia e pule i ana mea uma.”—LUKA 12:44.
1. I luga o le ā le malo na amata ona pule ai Keriso i le 33 T.A., ma e ala i le ā?
I LE Penetekoso i le 33 T.A., na amata ai e Iesu Keriso, le Ulu o le faapotopotoga Kerisiano ona pule ma le tiotio i le malo o ana auauna faauuina e le agaga. Faapefea? E ala i le agaga paia, agelu, ma se vaega pule vaaia. E pei ona faaalia e le aposetolo o Paulo o le Atua ‘na ia laveai i ē faauuina mai le pule a le pouliuli ma aveina atu i latou i le malo o lona lava Alo pele.’—Kolose 1:13-18; Galuega 2:33, 42; 15:2; Kalatia 2:1, 2; Faaaliga 22:16.
2. O le ā le Malo e sili ona tele na amata ona pule ai Keriso i le 1914?
2 I le faaiʻuga o “tausaga [atofaina] o nuu ese,” na faateleina ai e Ieova le pule tau tupu a Keriso, i le faalauteleina atu e oo atu i tala atu o le faapotopotoga Kerisiano. (Luka 21:24) Ioe, i le tausaga e 1914, na avatu ai e le Atua i lona Alo le pule tau tupu i luga o “nuu,” o “malo o le lalolagi,” o le fanau uma a tagata.—Salamo 2:6-8; Faaaliga 11:15.
Tofia “e Pule i Ana Mea Uma”
3, 4. (a) I le tala faatusa a Iesu i mina, o ai na fai ma sui o le tamalii mamalu? (e) O ā atinaʻe o le Malo na faia i le 1918 ma le 1919?
3 E aogā ona matau i inei i le tala faatusa a Iesu e uiga i se tamalii mamalu. (Luka 19:11-27) A o leʻi alu malaga o ia i se mea mamao e saili mai se ao mo lona malo, na avatu ai e le tagata i ana auauna tupe (mina) ina ia galulue ai. I lona toe foi mai, o lenei tagata, o lē na fai ma sui o Keriso na valaau e ia ana auauna “na ia avatu i ai tupe ia o mai ia te ia, ina ia iloa e ia taitasi a latou faatau po ua faapefea.” (Luka 19:15) Na faapefea ona galueaiina lenei mea ina ua uma ona maua e Iesu le mana tau tupu?
4 I le 1918 na maua ai e le Tupu faapaleina o Iesu Keriso se vaega toaitiiti o Kerisiano o ē na muai tuua lotu Kerisinetoma ma sa pisi i le tausia o mea a lona Matai i le lalolagi. Ina ua uma le faamamāina o i latou i le afi, na faateleina atu ai e Iesu le pule i ana auauna i le 1919. (Malaki 3:1-4; Luka 19:16-19) Na ia tofia i latou “e pule i ana mea uma.”—Luka 12:42-44.
“Avatu Mea e ʻAi . . . i Ona Itu Aso Tatau”
5, 6. (a) O le ā le tofiga faalauteleina na maua e le auauna tausimea a Keriso? (e) O ā valoaga sa tatau ona faataunuuina ina ua mavae le 1914, ma na faapefea ona aloalo atu i ai ma le tiotio le vasega o le auauna tausimea i lo latou faataunuuga?
5 Na avatu e le Tupu ua pule o Iesu Keriso se tofiga tele i lana auauna tausimea, po o le pule i lona aiga, i luga o le lalolagi. O Kerisiano faauuina o ē sa tatau ona avea o “sāvali” a le Atua ua fai ma sui o se Tupu ua faapaleina ma tuuina atu i ai le pule e pule ai i tagata uma lava o le lalolagi. (2 Korinito 5:20; Tanielu 7:14) O lo latou tiute tauave faitele sa lē toe faagata mai i le na o le avatua i le tino o Keriso o auauna faauuina “ia avatu mea e ʻai ia te i latou i ona itu aso.” (Luka 12:42) Ae ua latou faia nei se vaega tiotio i le galueaiina o valoaga ia o le a faataunuuina pe a mavae le faavaeina o le Malo i le 1914.
6 O le ā le uiga o lenei mea i sona faatinoga moni? O lona uiga o le faalauteleina atu lea o le talaʻiina o ‘lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma.’ (Mataio 24:14) Ae lē gata i lea, o lona uiga o le faasalalauina atu o feau malolosi o le faamasinoga faasaga i le faiga leaga a Satani ma ē o latou lagolagoina. O lenei mea ua iai sona āuga e ‘luluina ai nuu.’ I lea, “o mea ua manaomia,” o “isi mamoe,” a Keriso na amata ona ō mai. (Hakai 2:7; Ioane 10:16) Mai le 1935 agaʻi mai ai, o le “motu o tagata e toatele” na amata ona lolofi mai i le faalapotopotoga a Ieova i le lalolagi aoao. (Faaaliga 7:9, 10) O lenei mea ua manaomia ai ni faaleleiga agaʻigaʻi i luma i le faalapotopotoga. I se gagana faafaatusa, e tatau ona suia maa i uamea, o laau i apa memea, o uamea i ario, ma apa memea i le auro. (Isaia 60:17) O nei mea uma ua faia talu mai le 1919 i lalo o le taʻitaʻiga tiotio ma le totoʻa a Iesu Keriso o lē na tuuina atu faanaunauga uma faalelalolagi o le Malo, po o ana mea uma, i lana vasega o le auauna faamaoni ma lona Vaega Pule.
7. O le ā na aofia i le avega tauave faateleina a le auauna tausimea?
7 Ua faigofie ona tatou malamalama faapea o le avega o tiute tauave ua lafo atu i luga o le auauna a le Matai, le auauna tausimea, po o le pule i lona aiga ua aafia ai le faia o ni tusitusiga se tele ma galuega o le faatonutonuina. E tatau ona faasalalauina atu meaʻai faaleagaga e lē aunoa i ona itu aso e tatau ai i Le Olomatamata. I le 1919 o le Golden Age (o se mekasini ua fai ma soa na mulimuli ane avea o le Consolation, ma i le taimi nei o le Awake!) na amata ona faasalalauina atu ina ia faagaee ai le naunau o le lautele, e faaopoopo atu i le atiina aʻe o le “aiga.” (Mataio 24:45) O le tafe atu o tusi, tamai tusi, ma sāvali ua saunia foi mo le tele o tausaga.
Faaauau le Faamamāina
8. O le ā na iloa faatasi ma sui o le Vaega Pule i le taimi muamua, ma o le ā le faamatalaga na aumaia i Le Olomatamata faa-Peretania i le 1944?
8 I le toe tepa i tua i lenei “taimi o le iʻuga,” tatou te lē ofo ai faapea o sui o le Vaega Pule sa muamua ona iloa vavalalata ma faatonu o le Ofisa o le Sosaiete o le Olo Matamata. (Tanielu 12:4) O le mataupu “Le Faasaʻosaʻoga Faatiokarate i Ona Po Nei,” na lomia i Le Olomatamata faa-Peretania o Novema 1, 1944, na faapea mai: “Ma le talafeagai lava, o i latou o ē na tuuina atu i ai le faasalalauina o upu moni o le Tusi Paia ua faaalia, sa vaavaai atu i ai e avea o le vaega pule filifilia a le Alii e taʻitaʻiina i latou uma o ē faanaunau e tapuai i le Atua i le agaga ma le upu moni, ma auauna ia te ia ma le autasi i le faasalalauina atu o nei upu moni faaalia i isi o ē o loo matelaina ma galala.”
9. Faatasi ai ma le ā na mulimuli ane ona faailoaina ai le Vaega Pule ma aiseā?
9 Sa iai ni mea manaomia faaletulafono na aafia ai i le faasalalauina o mekasini ma isi fesoasoani mo suesuega faale-Tusi Paia. I lea, na faatuina ai le Sosaiete o le Olomatamata ma Tamai Tusi ma lesitalaina i le setete o Pennsylvania i Amerika. Mo le tele o tausaga, na faailoaina ai le Vaega Pule vaaia faatasi ma sui e toafitu o le komiti faatonu o lenei faalapotopotoga na faatuina ina ia lomia fesoasoani faale-Tusi Paia na manaomia, ma sa faaaogā e tagata o le Alii i le lalolagi aoao.
10, 11. O le ā le faamamāina na faia i le 1944, ma o ā faamatalaga na faia e uiga i lenei mea i Le Olomatamata?
10 O faatonu e toafitu o le Sosaiete sa o ni Kerisiano faamaoni. Ae o la latou vaega i le faatulafonoina o le faapotopotoga ua mafai ai ona fautuaina faapea, e faafetai atu i le Vaega Pule i o latou tulaga ona o le filifilia o i latou e sui faaletulafono o le Sosaiete o le Olomatamata. E lē gata i lea, e ala i le tulafono, o na sui ma ona faaeaga e filifilia ai, sa muai tuuina atu i na o ni tagata faapitoa o ē na faia ni meaalofa i le Sosaiete. O lenei fuafuaga sa manaomia ona suia. Sa faia lenei mea i le fono faaletausaga a le faapotopotoga o le Sosaiete o le Olomatamata i Pennsylvania lea na faia ia Oketopa 2, 1944. Sa suia tulaga o le Sosaiete ina ia lē toe faia le filifilia o ona sui e faavae i mea tau tupe. O le a filifilia sui mai i auauna faamaoni a Ieova, ma o i latou nei e aofia ai le toatele o ē o loo auauna sauatoa i le Ofisa autū o le Sosaiete i Brooklyn i Niu Ioka, ma i ona lala i le lalolagi atoa.
11 I le lipoti e uiga i lenei faaleleia, na taʻua ai e Le Olomatamata faa-Peretania o Novema 1, 1944 e faapea: “O tupe, e pei ona tuuina mai i meaalofa tautupe, e lē tatau ona toe iai se leo i le filifiliga, e lē tatau foi ona o le mea moni ona lē toe iai se mea na te faia faatatau i le faatumuina o le vaega pule o Molimau a Ieova i le lalolagi atoa. . . . O le agaga paia, le malosi galue e sau mai ia Ieova le Atua, e ala ia Keriso Iesu, o le mea lena e tatau ona filifili ai ma taʻitaʻia ai mea.”
E Ese mai i se Komiti o Faatonu
12. O le ā ua faaalia ai sa faamanuia e Ieova nei faamamāina i lalo o le taʻitaʻiga a le Vaega Pule?
12 O le agaʻigaʻi i luma o le galuega talaʻi i le faagasologa o le tai sefulu tausaga mulimuli ane, ua faamaonia ai faapea sa faamanuia e Ieova le faagasologa o le faamamāina i le malamalamaga o le Vaega Pule. (Faataoto 10:22) Ia, na oso aʻe le fuainumera o ē folafola o le Malo i le lalolagi atoa mai le itiiti ifo i le 130,000 i le 1944 i le 1,483,430 i le 1970! Peitai sa iai ni faaleleiga atili e leʻi oo mai.
13. (a) Seia oo i le 1971, o le ā le tulaga sa iai faatatau i le tulaga o le Vaega Pule? (e) O le ā na tupu i le fonotaga faaletausaga a le Sosaiete i le 1971?
13 Seia oo i le 1971 sa tumau ai pea ona iloa i latou o le Vaega Pule faatasi ma sui e toafitu o le komiti o faatonu o le Sosaiete o le Olomatamata ma le Sosaiete o Tamai tusi o Pennsylvania. Sa tauaveina e le Peresitene o le Sosaiete le avega autū o tiute tauave mo le faia o filifiliga e aafia ai le galuega i lala o le Sosaiete i le lalolagi atoa. Ae sa iai se suiga fou i le faia o ni lauga na fofogaina atu i le fono faaletausaga na faia ia Oketopa 1, 1971. Na lauga le peresitene o le Sosaiete i le mataupu “Aumaia o le Nofoaga Paia i Lona Tulaga Saʻo,” ma le peresitene fesoasoani i le mataupu “O se Vaega Pule e Ese mai i se Faalapotopotoga Faaletulafono.” O le ā le eseesega ua iai i le va o le Vaega Pule ma le faalapotopotoga faaletulafono?
14. O ā eseesega i le va o le faalapotopotoga faaletulafono ma le Vaega Pule?
14 E pei ona muai taʻua, o le Sosaiete o le Olomatamata ma le Sosaiete o Tamai tusi o Pennsylvania sa iai se komiti o faatonu sa faatapulaa i le na o le toafitu sui. O nei tane Kerisiano tuuina atu e filifilia mo le tai tolu tausaga e sui o le faalapotopotoga e oo atu lona faitau aofai e lē sili atu i le 500, o le toatele o i latou e lē o ni Kerisiano faauuina. E lē gata i lea, talu ai o le iai o le faalapotopotoga e faavaeina na o i le tulafono, faatasi ai ma sona ofisa autū faalelalolagi, e mafai ona faaumatia e Kaisara, o lona uiga, o le malo o le Setete. (Mareko 12:17) Ae peitai, o le Vaega Pule e lē o se mea faigaluega faaletulafono. O ona sui e lē palotaina. E tofia i latou e ala i le agaga paia i lalo o le taʻitaʻiga a Ieova le Atua ma Iesu Keriso. (Faatusatusa Galuega 20:28.) E lē gata i lea, o i latou o faia aʻe ai le Vaega Pule o ni tane tofia e le agaga e aunoa ma le iai o se vaega a le faalapotopotoga faalelalolagi ua faatulagaina po o ofisa autū.
15. O le ā le faamatalaga e uiga i le faalapotopotoga na faia i Le Olomatamata faa-Peretania o Tesema 15, 1971, ma o le ā ua mafai ona fai atu ai e uiga i le Vaega Pule faaonaponei?
15 E tusa ai ma na faamamāina faatatau i le malamalamaga, na faapea mai ai Le Olomatamata faa-Peretania o Tesema 15, 1971: “E faafetai tele ona ua iloa ma le mautinoa e Molimau Kerisiano a Ieova faapea e lē o se faalapotopotoga faalelotu a se tagata e toatasi lenei, ae o lenei faalapotopotoga e iai sona vaega pule o Kerisiano faauuina e le agaga.” O le Vaega Pule o le vasega o le auauna faauuina ma le faitau miliona o a latou aumea o iai i isi mamoe ua agaʻigaʻi i luma i le faaauupegaina ina ia tausia lona ofisa e vaavaaia.
16. Na faapefea ona faateleina mea faalelalolagi a Keriso talu mai le 1971, ma o ā nisi o nei mea na ia tuuina atu i le tausiga a le auauna faamaoni ma le mafaufau, na suia e lana Vaega Pule?
16 O mea faalelalolagi a le Tupu o Iesu Keriso ua faaauau pea ona tuputupu aʻe. Talu mai le 1971 na oso aʻe ai le fuainumera o Molimau mai i lalo ifo o le 1,600,000 i se tumutumuga e sili atu i le 3,700,000 i le 1989. Maeu se faamaoniga o le faamanuiaga a le Atua! (Isaia 60:22) O lenei tupu aʻe sa manaomia ai le faalauteleina o mea i le ofisa autū o le Sosaiete ma i ona lala, faapea foi ma le faia faaonaponei o fuafuaga e saunia mai ai ma tufatufaga. Ua iʻu i le fausiaina o le tele o Maota o le Malo ma Maota Fono i le lalolagi atoa. I lenei taimi umi, sa faaauau ai foi e le Vaega Pule ona tauaveina le tiute tauave o le vaavaaia o le galuega talaʻi, i le saunia o mataupu mo suesuega faale-Tusi Paia, ma tofiaina o ovasia i lala, itumalo, matagaluega, ma faapotopotoga. O faanaunauga nei o le Malo sa tuuina atu e Iesu i le tausiga a le auauna faamaoni ma le mafaufau ua suia e lona Vaega Pule.
17. O ā faaleleiga atili i le puleaina na faia i le 1971, 1974 ma le 1976?
17 Sa faalauteleina le vaega pule o le uluai senituri ina ia aofia ai e sili atu na i lo o le au aposetolo o Iesu. Ina ua filifilia le mataupu e uiga i le peritomeina, e mautinoa lava sa aofia ai lena tino o “le au aposetolo ma toeaina i Ierusalema.” (Galuega 15:1, 2) I le faatusatusa atu i ai, sa faalauteleina le Vaega Pule i le 1971 ma na toe faia foi faapea i le 1974. Ina ia faafaigofieina la latou galuega o le vaavaaia, na fuafua ai e le Vaega Pule mo ni komiti se lima e amata ona galueaiina ia Ianuari 1, i le 1976. O komiti taitasi ua faia aʻe mai le toatolu i le toaono sui, o i latou uma o ē e iai se leo tutusa i mataupu ua iloiloina. O taʻitaʻifono o komiti taitasi e auauna mo le tausaga e tasi, ma o sui taitoatasi o le Vaega Pule e auauna i le tasi po o le sili atu o nei komiti. O komiti taitasi o nei komiti e lima e uaʻi faapitoa atu i se vala patino o mea faalelalolagi a Keriso. O le komiti lona ono—o le Komiti a le Taʻitaʻifono, o lē o lona sui e feauauai faataamilo pe suia i tausaga taitasi, e taulimaina faafitauli faanatinati.
Felagolagomai Tiotio ma le Vaega Pule
18. Ua faapefea ona faagaoioia le Vaega Pule, ma o le ā le tasi o auala e mafai ona faaatagia ai la tatou felagolagomai ma lea?
18 E faia fonotaga faalevaiaso a komiti o le Vaega Pule ina ia autaluina mataupu tāua, faia filifiliga pe a uma se talanoaga ma le tatalo, ma fuafua mo gaoioiga faatiokarate i le lumanai. E pei ona uluai matauina, i le Galuega mataupu e 15 ua faaalia ai faapea sa iai se fesili matuā tāua lava sa manaomia ona taliina lea sa tuuina atu i le vaega pule o le uluai senituri mo le talanoaina. E faapena foi i aso nei, o fesili tāua e tuuina atu i le tino atoa o le Vaega Pule, lea e feiloai i vaiaso uma pe sili atu foi pe afai e manaomia. O sui o le Vaega Pule, i le taimi nei, e 12 le aofai, latou te saili le taʻitaʻiga a Ieova le Atua e ala i le Tusi Paia ma i le tatalo. O se tasi o auala tatou te faaatagia ai la tatou felagolagomai ma le Vaega Pule e ala lea i le manatuaina o nei tagata tofia faapitoa i a tatou tatalo i aso fai soo.—Roma 12:12.
19. E faapefea ona taunuu atu i faapotopotoga faatonuga a le Vaega Pule?
19 E faapefea ona oo atu faatonuga ma filifiliga a le Vaega Pule i faapotopotoga? Pe a uma ona faia e sui o le uluai vaega pule sa latou filifiliga faatasi ai ma le fesoasoani a le agaga o le Atua, ona latou auina atu lea o se tusi i faapotopotoga. (Galuega 15:22-29) Ae peitai, o le auala sili i aso nei e ala lea i lomiga faa-Kerisiano.
20. (a) O le ā le isi faamamāina atili faalefaapotopotoga na faia i le 1976? (e) Ua faapefea ona felagolagomai Komiti o Lala ma le Vaega Pule?
20 Talu mai Fepuari 1, 1976, o lala taitasi o le Sosaiete o le Olomatamata, e iai sona Komiti o le Lala e faia aʻe i tane agavaa e tofia e le Vaega Pule. I le avea ma sui o le Vaega Pule mo lo latou atunuu po o atunuu o loo i lalo o le vaavaaiga a lo latou lala, o nei uso e tatau ona o ni tane faatuatua, ma faamaoni. Ua faamanatu mai ai e lenei mea ia i tatou e uiga i tane agavaa, matataʻu i le Atua, e mau faatuatuaina o ē na fesoasoani ia Mo se i le faamasinoina o tagata o Isaraelu anamua. (Esoto 18:17-26) O uso o Komiti o le Lala latou te faatinoina faatonuga e maua e auala mai i tusi ma mekasini a le Sosaiete ma i La Tatou Faiva o le Malo, faapea foi ma tusi lautele ma tusi faapitoa e tusa ai ma faafitauli i faapotopotoga. O Komiti o Lala latou te fesootai atu ma le Vaega Pule i faamatalaga fetaui faatatau i le agaʻigaʻi i luma o le galuega i atunuu taitasi ma i faafitauli atonu e mapuna mai. O na lipoti mai vaega uma o le lalolagi o le a fesoasoani i le Vaega Pule e filifili e uiga i mataupu e tatau ona talanoaina i lomiga a le Sosaiete.
21. Ua faapefea ona tofia ovasia femalagaai, ma o le ā ua aofia ai i o latou tiute?
21 I lalo o le taʻitaʻiga a le agaga paia, e fautuaina ai e Komiti o Lala tane taʻumatuaina faaleagaga ina ia auauna e avea o ovasia matagaluega ma itumalo. Pe a uma ona tofia tuusaʻo e le Vaega Pule, latou te auauna o ni ovasia femalagaai. O nei uso, e feasiasiai i matagaluega ma faapotopotoga ina ia atiina aʻe i latou faaleagaga ma fesoasoani ia i latou e faatatauina faatonuga ua maua mai i le Vaega Pule. (Faatusatusa Galuega 16:4; Roma 1:11, 12.) O ovasia faimalaga latou te tuuina atu lipoti i le ofisa o le lala. Faatasi ai ma le fesoasoani a le agaga paia ma le Tusi Paia faagaeeina, latou te fetufaʻi ai ma uso i le faapotopotoga i le fautuaina o ni uso agavaa mo le tofia e avea o auauna o le faiva ma toeaina e ala i le Vaega Pule pe e ala i ona sui.—Filipi 1:1; Tito 1:5; faatusatusa 1 Timoteo 3:1-13; 4:14.
22. (a) Ua faapefea ona felagolagomai toeaina o faapotopotoga ma le Vaega Pule? (e) O le ā ua faamaonia faapea ua faamanuia e Ieova lenei faatulagaga faatiokarate?
22 I se isi itu, o i latou o faia aʻe ai tino o au toeaina ‘e uai atu ia i latou lava ma i le lafu uma, lea ua tofia ai i latou e le agaga paia e fai ma ovasia.’ (Galuega 20:28) O nei ovasia latou te saili ma le faamaoni ina ia faatatauina faatonuga ua maua mai ia Ieova ma Iesu Keriso e ala i le auauna faamaoni ma le mafaufau ma lona Vaega Pule. O loo faamanuia e Ieova lenei faatulagaga faatiokarate, auā ‘o loo faaauau pea e faapotopotoga ona mauaa i le faatuatua ma i le faateleina o lo latou faitau aofai i lea aso ma lea aso.’—Galuega 16:5.
23. E faatatau i le Vaega Pule, e tatau ona tatou faia se faaiʻuga e faia le ā?
23 Maeu le lelei o le faapea e ala i le Vaega Pule ua faaalia ai e Ieova le Atua ma le Matai o Iesu Keriso le lagolagosua a tagata o le Atua! (Salamo 94:14) I le avea o se vaega o le faalapotopotoga a Ieova, ua tatou maua ai taitoatasi aogā mai i lena lagolagosua. (Salamo 145:14) E tatau i lenei mea ona faamalosia ai la tatou faaiʻuga ia felagolagomai ma faatulagaga a le Atua. E moni, seʻi tau ina ia maua mai i tatou o lagolagosua faatasi ma le Vaega Pule a Molimau a Ieova a o tatou agaʻi atu i luma i le taimi o le a “tumu [ai] le lalolagi i le malamalama o Ieova, e pei ona ufitia o le iliti tai i le suāsami.”—Isaia 11:9.
Manatu Autū ia Manatua
◻ O ā tiute tauave faateleina na maua e le vasega o le auauna tausimea i le 1919?
◻ Mo le tele o tausaga, faatasi ma ai na faailoaina ai le Vaega Pule vaaia?
◻ O ā faamamāina agaʻigaʻi i luma na faia i le tofia o sui o le Vaega Pule?
◻ O ā nisi o mea faalelalolagi a Keriso na ia tuuina atu i le vasega o le auauna ma lona Vaega Pule?
◻ E mafai faapefea ona tatou felagolagomai ma le Vaega Pule?
[Ata i le itulau 16, 17]
Mai i lona ofisa autū i Brooklyn i Niu Ioka, ua vaavaaia ai e le Vaega Pule le galuega o le faasalalauina atu ma le galuega talaʻi a Molimau a Ieova i lala e 93 o le Sosaiete o le Olo Matamata
Siamani
Iapani
Aferika i Saute
Pasili