Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w90 10/15 itu. 15-20
  • Ua Manumalo le Afioga a Ieova!

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ua Manumalo le Afioga a Ieova!
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Mai Asia e Oo i Europa
  • Ua Avea se Leoleo Falepuipui ma Tagata Talitonu
  • Ua Manumalo le Afioga a Ieova i Tesalonia ma Perea
  • Ua Manumalo le Afioga a Ieova i Atenai
  • Ua Manumalo le Afioga a le Atua i Korinito
  • Ua Manumalo le Afioga a Ieova i Efeso
  • Ua Lē Manuia le Faapalepale Faalotu
  • “Sau i Maketonia”
    ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
  • “Ia Tautala Atu Pea ma Aua le Mapu e Talaʻi”
    ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
  • “Fetufaaʻi o Ia ma i Latou i Tusitusiga Paia”
    ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
  • “Ua Matuā Tupu Tele . . . ma ua Manumalo” e Ui i Teteega
    ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
w90 10/15 itu. 15-20

Ua Manumalo le Afioga a Ieova!

“O lea ua matuā tupu tele ai ma ua manumalo le afioga a [Ieova].” —GALUEGA 19:20.

1. O le ā o le a faaaofia i lenei suesuega o le tusi o le Tusi Paia o Galuega a le au Aposetolo?

SA TATALAINA e Ieova se faitotoa i galuega. Ae maise lava o le a taʻimua Paulo, “o le aposetolo o nuu ese,” i lena galuega. (Roma 11:13) E moni, o lo tatou faaauau ona suesueina o Galuega a le au Aposetolo ua iloa ai sa auai o ia i malaga fiafia faamisionare.—Galuega 16:6–19:41.

2. (a) Na faapefea ona auauna le aposetolo o Paulo e avea o se tusitala faagaeeina tauatua mai le pe ā ma le 50 T. A. e oo atu i le 56 T. A.? (e) O le ā na tupu a o faamanuia e le Atua le faiva a Paulo atoa ma le faiva a isi?

2 O Paulo foi o se tusitala sa faagaeeina tauatua. Mai le pe ā ma le 50 T.A. e oo i le 56 T.A., sa ia tusia ai le 1 ma le 2 Tesalonia mai Korinito, Kalatia mai lena aai pe mai Suria Anetioka, 1 Korinito mai Efeso, 2 Korinito mai Maketonia, ma Roma mai Korinito. Ma a o faamanuia e le Atua le faiva a Paulo ma faapea foi ma isi, “o lea ua matuā tupu tele ai ma ua manumalo le afioga a [Ieova].”—Galuega 19:20.

Mai Asia e Oo i Europa

3. Na faapefea ona faataatia e Paulo ma ana aumea se faaaʻoaʻoga lelei i le fesootai atu ma le taʻitaʻiga a le agaga paia?

3 Sa faataatia e Paulo ma ana aumea se faaaʻoaʻoga lelei i le talia o le taʻitaʻiga a le agaga paia. (16:6-10) Atonu e ala i ni faaaliga e faalogo i ai, miti, po o vaaiga, na taofia ai e le agaga i latou mai le talaʻi atu i le itumalo o Asia ma le itumalo o Pitunia, ia na mulimuli ane oo atu i ai le tala lelei. (Galuega 18:18-21; 1 Peteru 1:1, 2) Aiseā na taofia ai e le agaga le uluai oo atu i ai? Talu ai sa toaitiiti le au faigaluega, ma sa taʻitaʻiina i latou e le agaga i ni laufanua e sili atu ona fua tele i Europa. O lea i aso nei, afai e taofia le auala i se oganuu, e talaʻi atu Molimau a Ieova i se isi mea, ma le mautinoa o le a taʻitaʻia i latou e le agaga o le Atua i ē pei ni mamoe.

4. O le ā le tali atu i le faaaliga na vaaia e Paulo i se tagata Maketonia o loo aioi mai mo se fesoasoani?

4 Ona ‘ui faatafatafa ane lea’ o Paulo ma ana aumea i Musia, o se vaega o Asia Itiiti, sa avea o le fanua faamisionare. Ae peitai, i se faaaliga na vaaia ai e Paulo se tagata Maketonia o aioi mai mo se fesoasoani. O lea na vave ai ona ō atu misionare i Maketonia, o se vaega o le Penisula o Palakana. I se tulaga tutusa, e toatele Molimau a Ieova i aso nei ua taʻitaʻia e le agaga paia ina ia auauna nei i le mea o loo matuā tele ai le manaoga mo ni ē folafola o le Malo.

5. (a) Aiseā ua mafai ai ona faapea atu sa manumalo le afioga a Ieova i Filipi? (e) I le ā le auala ua pei ai le toatele o Molimau i aso nei o Litia?

5 Na manumalo le afioga a Ieova i Maketonia. (16:11-15) O Filipi, o se kolone e tele e ʻaināina e tagatanuu o Roma, e foliga mai e toaitiiti ni tagata Iutaia sa iai ma e leai se sunako. O lea na ō atu ai le ʻau uso i “le mea ua masani ona fai ai o tatalo” i tafatafa o le vaitafe i fafo atu o le aai. Sa iai Litia ia i latou na maua atu i ai i inā, atonu o se fafine liliu atu i le lotu Iutaia mai Tuatira, o le aai i Asia Itiiti na lauiloa i le faia o pisinisi i le valiina o mea. Sa ia faatauina atu vali pauli po o ie ma ofu sa valiina ai. Ina ua papatiso Litia ma lona auaiga, sa ia ofoina atu se agaga talimalo ma le matuā naunau na faapea ona tusi ai Luka: “Ua pulutia foi i matou e ia.” Tatou te loto faafetai mo tuafafine faapena i aso nei.

Ua Avea se Leoleo Falepuipui ma Tagata Talitonu

6. Na faapefea i gaoioiga faatemoni ona taʻitaʻiina atu ai i le faafalepuipuiina o Paulo ma Sila i Filipi?

6 Atonu sa matuā ita lava Satani ona o atinaʻe faaleagaga i Filipi, auā o gaioioiga faatemoni i inā na taʻitaʻiina atu ai i le faafalepuipuiina o Paulo ma Sila. (16:16-24) Sa taumulimuli ia i latou mo ni aso se teine o lē na iai le “aitu vavalo” (o lona uiga, “o se agaga o se gata mataʻutia”). Atonu na faaliu mai le temoni ia Pyhthian Apollo, o se atua e manatu atonu na ia fasimatea se gata sa taʻua o le pyʹthon. Na aumaia e le teine i ona matai le tele o oloa na maua e ala i le faia o valovaloga. Ioe, atonu na te taʻu atu i faifaatoaga le taimi e totō ai mea, i tamaitai le taimi e faaipoipo ai, o tagata eli auro le nofoaga e sue i ai le auro! Sa femulimuliai pea o ia i uso ma alaga atu: “O auauna nei tagata a le Atua silisili ese, latou te talaʻi mai ia te i tatou le ala o le ola.” Atonu sa faatupu e temoni lona fai atu o nei upu ina ia faafoliga ai faapea o ana valoaga sa faagaeeina tauatua, ae leai se aiā a temoni e faia ai ni faalauiloaga e uiga ia Ieova ma lana sauniuniga mo le faaolataga. Ina ua fiu Paulo i le faasoesa, ona ia tulia ai lea o le temoni i le suafa o Iesu. Na faaleagaina la latou pisinisi, ona tatoso ai lea e matai o le teine Paulo ma Sila i le malae, o i inā na sasaina ai i laua i laau. (2 Korinito 11:25) Ona faafalepuipui ai lea o i laua ma faamau o la vae i laau. O na faamau e mafai ona fetuunai ina ia faamalosia ai se tasi e tuueseese ona vae, e faapogaia ai se matuā tiga tele.

7. Mo ai ma na faapefea i le faafalepuipuiina o Paulo ma Sila i Filipi ona taʻitaʻiina atu ai i faamanuiaga?

7 O lenei faafalepuipuiina na taʻitaʻia atu i faamanuiaga mo le pule o le falepuipui ma lona aiga. (16:25-40) Pe i le tulua o po ma ao sa tatalo ai Paulo ma Sila ma vivii i le Atua i pesega, i le mautinoa sa iai faatasi o ia ma i laua. (Salamo 42:8) Na faafuaseʻi ona lūlū se mafuie ma matala ai faitotoa o le falepuipui ma matagataga ai noataga uma e pei ona matagataga o ni filifili mai lagolago po o pa. Sa mataʻu le pule o le falepuipui ona o le a mafatia i le faasalaga oti auā ua sosola ana pagota. Na toetoe lava pule o ia i lona ola ae alaga atu loa Paulo: “Aua neʻi faia e oe se mea e leaga ai oe; auā o iinei i matou uma lava.” Ina ua aumaia Paulo ma Sila i fafo, sa fesili atu le pule o le falepuipui pe faapefea ona faaolaina o ia. O le tali, “ina faatuatua ia i le Alii o Iesu.” Ina ua faalogo i le afioga a Ieova, “ona papatisoina loa lea o ia ma lona aiga uma.” Maeu se olioli na aumaia e lena mea!

8. O le ā le gaoioiga na faia e faamasino Filipi, ma o le ā semanū e ausia pe ana faapea na latou faailoa atu i le lautele lo latou sese?

8 I le aso na sosoo ai, ona aauina atu lea e faamasino le upu ina ia faasaoloto Paulo ma Sila. Ae na faapea atu Paulo: ‘Na latou sasa mai ia te i maʻua nei i luma o le nuu a o leʻi faasalaina, o i maʻua o tagata Roma, ona latou lafo lea o i maʻua i le falepuipui. Pe latou te faasaoloto faalilolilo ea ia te i maʻua? Tuu atu ia te i latou e ō mai ma ave atu i maʻua i fafo.’ Afai sa faailoa faalauaitele e faamasino lo latou sese, atonu o le a faatalatu la i latou i le sasaina ma le faafalepuipuiina o isi Kerisiano. Ina ua lē mafai ona faateʻa i tagatanuu Roma, ona ō mai lea o faamasino ma fai atu i uso ina ia ō, ae na ō ese i laua ina ua uma ona faalaeiauina uso talitonu. O se naunau faapena ua uunaia ai nei le Vaega Pule ma isi sui faimalaga ina ia asiasi atu ma faalaeiau i tagata o le Atua i le lalolagi atoa.

Ua Manumalo le Afioga a Ieova i Tesalonia ma Perea

9. E ala i le ā le auala, ua faaaogā pea e Molimau a Ieova, na ‘faamatalaina ma faamaonia ai’ e Paulo faapea o le Mesia e tatau ona tiga ma toetu mai nai ē ua oti?

9 Ona sosoo ai lea ma le manumalo o le afioga a le Atua i Tesalonia, le laumua ma le taulaga autū o Maketonia. (17:1-9) I inā na fetufai ai Paulo ma tagata Iutaia, “ua faamatala ma faamaonia” (NW) faapea sa tatau ona tiga le Mesia ma toetu mai ē ua oti. (Sa faia faapea e Paulo e ala i le faatusatusa o valoaga ma le faataunuuga o mea tutupu e pei ona faia e Molimau a Ieova.) I lea, o nisi tagata Iutaia, e toatele ua liliu, ma o isi sa oo ina talitonu. Ina ua faapotopotoina e ni tagata Iutaia loto leaga se vaega o tagata faatupu faalavelave ae na lē mafai ona latou maua Paulo ma Sila, ona latou fetoso lea o Iasona ma isi uso i pule o le aai ma tuuaʻia sese ai faapea o i latou o ē tetee i le malo, o se moliaga pepelo lea foi o loo tuuaʻia ai pea tagata o Ieova. Ae peitai, sa faasaolotoina le ʻau uso ina ua uma ona “tuutotogi.”

10. I le ā le uiga na ‘suesue ai ma le faaeteete’ le Tusi Paia e tagata Iutaia i Perea?

10 Ona sosoo ai lea ma le ō atu o Paulo ma Sila i le aai o Perea. (17:10-15) O i inā sa ‘suesue ai ma le faaeteete’ e tagata Iutaia le Tusi Paia, e pei ona faalaeiauina e Molimau a Ieova tagata i aso nei ina ia faia faapea. Sa leʻi masalosalo tagata Perea e uiga ia Paulo ae na faia ni sailiiliga e faamaonia ai faapea o Iesu o le Mesia. O le iʻuga? E toatele tagata Iutaia ma nisi o Eleni (atonu o ni tagata ua liliu) na oo ina avea ma tagata talitonu. Ina ua faatupu e tagata Iutaia mai Tesalonia le ita o le motu o tagata, ona ō ai lea o le ʻau uso faatasi ma Paulo i le talafatai, o i inā atonu ua faaee ai le vaa a nisi o lana vaega mo le agaʻi atu i Paeroa (o Paerivi i ona po nei), o le aai taulaga lea o Atenai.

Ua Manumalo le Afioga a Ieova i Atenai

11. (a) Na faapefea ona molimau atu ma le faamalosi Paulo i Atenai, ae o ai na finau atu ia te ia? (e) O le ā na faasino atu e nisi ina ua latou tautala e uiga ia Paulo faapea o se “tagata sii i le lau”?

11 Sa avatu se molimau malosi i Atenai. (17:16-21) Ona o upu a Paulo e uiga ia Iesu ma le toetu, sa finau atu ai tagata faafilosofia ia te ia. O nisi o Epikuro, o ē na faamamafaina faafiafiaga. O isi o Setoiko, na faamamafaina le aʻoaʻia o le tagata lava ia. ‘O le ā o manao lenei tagata tautalatala (“tagata sii i le lau” faa-Samoa) e taʻu mai?’ na fesili ai nisi. O le “tagata tautalatala” (o le uiga moni, “o se tagata taetae fatu”) sa uiga ia Paulo faapea o ia sa pei o se manulele e taetae fatu, na te faaali atu ni nai vaega o se iloa ae leai se atamai. Na faapea mai nisi: “Ai se folafola mai i atua ese.” O se mea mataʻutia tele lenei, auā sa leiloa ai e Sokarate lona ola ona o lea tuuaʻiga. Na leʻi pine ae ave loa Paulo i Areopako (le Mauga o Mars), atonu o i inā sa feiloai ai le faamasinoga sili i le malae e latalata i Akapoli.

12. (a) O ā vala o le lelei o le lauga atu i le lautele ua iloa tino i le lauga a Paulo i Areopako? (e) O ā manatu na faia e Paulo faatatau i le Atua, ma faatasi ai ma ā iʻuga?

12 O le lauga a Paulo i Areopako o se faaaʻoaʻoga aupito sili ona lelei a se tasi e avatua se faatomuaga uigā, se faatulagaga tatau, ma se finauga e faamalieina ai—e pei ona aʻoaʻoina i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate a Molimau a Ieova. (17:22-34) Sa faapea mai o ia, o tagata Atenai sa sili atu lo latou mapo lotu na i lo isi. Ioe, sa oo lava foi ina iai lo latou fata faitaulaga “Mo le Atua e le Iloa,” atonu ina ia alofia ai le manatu māmā i so o se atua! Sa tautala Paulo e uiga i Lē na Foafoaina Mea o lē “ua faia foi e ia nuu uma o tagata i le toto e tasi” ma “tuu foi tausaga na tofia anamua, ma tuaoi o mea latou te nonofo ai,” e pei ona sa faia ina ua liaʻiina sa Kananā. (Kenese 15:13-21; Tanielu 2:21; 7:12) O lenei Atua e mafai ona maua, “auā o lana fanau i tatou,” na fai atu ai Paulo, i le faasino atu i le foafoaina e Ieova o le tagata, ma i le siitia mai i a latou fatu solo o Aratus ma Cleanthes. Ona o fanau a le Atua, e lē tatau ai ona tatou manatu ua tusa Lē na Foafoaina Mea e lelei atoatoa ma se faatusa ua faia e le tagata lē lelei atoatoa. Sa faapalepale le Atua i lena valea ae ua fetalai mai nei o ia i le fanau a tagata ina ia salamō, auā ua uma ona ia faataatia le aso e faamasinoina ai tagata e Lē ua Tofia e ia. Talu ai sa “folafola atu ia te i latou le tala lelei ia Iesu,” e Paulo, na iloa ai e lana aofia faapea sa uiga o ia o Keriso o le a avea ma lena Faamasino. (Galuega 17:18; Ioane 5:22, 30) O le talanoa atu i le salamō na feita ai Epikuro, ma sa mafai ona talia e filosofa Eleni faamatalaga e uiga i le lē mafai ona oti ae lē talia faamatalaga e uiga i le oti ma le toetu. E foliga mai, e pei o le toatele i aso nei latou te lē fia faalogo atu i le tala lelei, na faapea mai nisi: ‘Seʻi matou faalogo atu ia te oe i se isi taimi.’ Ae na oo ina talitonu le faamasino o Taionusio ma isi.

Ua Manumalo le Afioga a le Atua i Korinito

13. Na faapefea ona maua e Paulo mea e ola ai mo ia lava i le faiva, ma o le ā le tulaga tutusa faapena ua tatou maua i aso nei?

13 Ona alu atu lea o Paulo i Korinito, le laumua o le itumalo o Akaia. (18:1-11) I inā na ia maua ai Akula ma Pisila, o ē na ō mai i inā ina ua faatonuina e Kalaotio Kaisara tagata Iutaia o ē e lē o ni tagatanuu Roma ina ia tuua Roma. Ina ia maua mea e ola ai mo ia lava i le faiva, na faia ai e Paulo ni fale ie faatasi ma lenei ulugalii Kerisiano. (1 Korinito 16:19; 2 Korinito 11:9) O le taʻoti ma suʻi ie e faia i paʻu taufulufulua o ʻoti sa avea o se galuega faigata. I le tulaga tutusa, ua saunia e Molimau a Ieova mea o loo latou manaomia faaletino e ala i galuega i aso fai soo, ae o lo latou sini autū o le faiva.

14. (a) I le fesagaʻi ai ma teteega faifai pea a tagata Iutaia i Korinito, o le ā na fai e Paulo? (e) Na faapefea ona faamautinoa e Paulo faapea e tatau ona nofo ai pea o ia i Korinito, ae ua faapefea ona taʻitaʻia tagata o Ieova i aso nei?

14 Sa tautala faitio atu pea tagata Iutaia i Korinito a o folafola e Paulo le tulaga faa-Mesia o Iesu. O lea na ia lūlū atu ona ofu e faaalia ai le lē toe iai o sana tiute tauave ia i latou, ma amata loa ona faia sauniga i le fale o Iuso, atonu o se tagata Roma. E toatele (e aofia ai lē na avea muamua ma pule o le sunako o Kiripo ma lona aiga) sa avea ma tagata talitonu papatisoina. Afai sa popole Paulo ona o le tetee o tagata Iutaia e uiga i lona nofo ai pea i Korinito, sa aveesea lea masalosalo ina ua fetalai atu le Alii ia te ia i se faaaliga: ‘Aua e te fefe. Ia e tautala atu pea, auā ou te ia te oe ma e leai foi se tasi e oso mai e faasauā ia te oe. E toatele oʻu tagata o i lenei aai.’ O lea sa aʻoaʻo atu ai pea e Paulo le afioga a le Atua i inā, mo le tausaga atoa ma masina e ono. E ui e lē o toe maua e tagata o Ieova i le taimi nei ni faaaliga, ae o le tatalo ma le taʻitaʻiga a le agaga paia ua fesoasoani ia i latou e faia ai filifiliga poto faapena e aafia ai manaoga o le Malo.

15. O le ā na tupu ina ua tuuina atu Paulo i luma o le Sui Konesula o Kaliona?

15 Na taʻitaʻiina atu e tagata Iutaia Paulo i le Sui Konesula o Iulio Kaliona. (18:12-17) Na latou faasino atu faapea na faia e Paulo le faaliliuina i se auala lē faaletulafono—o se tuuaʻiga sese ua faia nei e taʻitaʻi lotu Eleni faasaga i Molimau a Ieova. Sa iloa e Kaliona le lē sala o Paulo i se amio leaga ma na ia iloa le itiiti o se manatu o tagata Iutaia mo le lelei o tagata Roma ma ana tulafono, o lea na ia tutuli ese ai i latou. Ina ua sasaina e ē na matamata ane Sosene, le pule fou o le sunako, sa leʻi aiā i ai Kaliona, atonu i le manatu faapea ua tatau lava i ai le faasalaga i lea tagata e foliga mai o le taʻitaʻi lea o le motu o tagata faatupu faalavelave na faia ni gaoioiga tetee faasaga ia Paulo.

16. Aiseā sa lelei ai mo Paulo ona ʻoti pupuu lona lauulu e tusa ai ma se tautoga?

16 Ona folau atu lea o Paulo mai Ainea le taulaga o vaa i Kenikerea i Efeso, o se aai i Asia Itiiti. (18:18-22) A o leʻi alu atu i lena malaga ‘ona ia ʻoti pupuu lea o lauulu o lona ulu, auā na ia faia se tautoga.’ E lē o faapea mai pe sa faia e Paulo le tautoga a o leʻi avea ma soʻo o Iesu pe ai ona o le amataga lea po o le faaiʻuga o le vaitaimi o le tautoga. O Kerisiano e lē o i lalo o le Tulafono, ae o se mea na tuuina mai e le Atua ma e paia, ma e leai se mea na agasala ai i lena tautoga. (Roma 6:14; 7:6, 12; Kalatia 5:18) I Efeso, na feutagai ai Paulo ma tagata Iutaia, na folafola atu i ai lona toe foi mai pe afai e finagalo i ai le Atua. (Na faataunuuina mulimuli ane lena folafolaga.) O lona toe foi atu i Anetioka i Suria na faaiʻuina ai lana malaga faamisionare lona lua.

Ua Manumalo le Afioga a Ieova i Efeso

17. E faatatau i le papatisoga, o le ā le faatonuga sa manaomia e Apolo ma isi?

17 Sa leʻi pine ae amata e Paulo lana malaga faamisionare lona tolu (e tusa o le 52-56 T.A.). (18:23–19:7) I le taimi lea i Efeso, na aʻoaʻo ai Apolo e uiga ia Iesu ae sa na o le papatisoga a Ioane na ia iloa i le faatusa o le salamō mo agasala faasaga i le feagaiga o le Tulafono. Ona ‘faamatala atili atu lea ma le saʻo o le ala o le Atua ia te ia’ e Pisila ma Akula, atonu i le faamatala atu faapea o le papatisoina e pei o Iesu sa aofia ai le uia e se tagata o le faatofuina i le vai ma le mauaina o le liligiina ifo o le agaga paia. Ina ua uma ona papatisoina i le agaga paia e pei ona faia i le aso Penetekoso i le 33 T. A., so o se tasi lava la na papatisoina i le papatisoga a Ioane sa manaomia ona toe papatisoina i le suafa o Iesu. (Mataio 3:11, 16; Galuega 2:38) Mulimuli ane i Efeso, o tane Iutaia pe ā ma le 12 o ē na uia le papatisoga a Ioane na toe “papatisoina lea i le suafa o le Alii o Iesu” e na o le pau lena o le toe papatisoina ua faamauina i le Tusi Paia. Ina ua faaee e Paulo ona lima i o latou luga, ona latou maua lea o le agaga paia ma faailoga faavavega e lua e faaalia ai le talia faalelagi—i le tautala i gagana eseese ma perofeta ane.

18. O fea na molimau atu i ai Paulo a o iai i Efeso, faatasi ai ma ā iʻuga?

18 E mautinoa lava sa tele feau a Paulo i Efeso, o se aai pe ā ma le 300,000 tagatanuu. (19:8-10) O lona malumalu o le atua fafine o Atemisa [Tiana] o se tasi o mea ofoofogia e fitu i le lalolagi anamua, ma o lona fale mataaga na mafai ona aofia ai le 25,000. I le sunako, sa ‘faaoleole’ ai e Paulo e ala i le tuuina atu o ni finauga maumauai ae sa solomuli o ia ina ua upu leaga nisi e uiga i Le Ala, po o le uiga o le olaga e faavae i le faatuatua ia Keriso. Mo tausaga e lua, na tautala atu ai e lē aunoa Paulo i le faleaʻoga o Turano, ma na matuā tupu tele ai “le afioga” i le itumalo o Asia.

19. O le ā na tupu i Efeso na faapogaia ai le ‘tupu tele ma le manumalo o le Afioga a Ieova’ i inā?

19 Sa faaalia e le Atua lana faamaoniga i le galuega a Paulo e ala i le mafai ai e ia ona faia faamalologa ma tutuli temoni. (19:11-20) Ae o atalii e toafitu o le ositaulaga sili o Seva sa lē mafai ona tulia se temoni e ala i le faaaogāina o le suafa o Iesu ona e lē o i latou o ni sui o le Atua ma Keriso. Sa oo lava ina faamanuʻaina ai i latou e le tagata na uluitinoina e le temoni! Na matuā matataʻu ai tagata i lenei mea, ma “ua viia foi le suafa o le Alii o Iesu.” O i latou o ē na talitonu na lafoaia a latou faiga faataulāitu ma susunu i luma o le lautele a latou tusi na atonu sa iai taaʻiga ma faamatalaga o faiga faataulāitu. “O lea,” na tusi ai Luka, “ua matuā tupu tele ai ma ua manumalo le afioga a [Ieova].” I aso nei foi, ua fesoasoani atu ai auauna a Ieova ina ia faasaoloto tagata mai faiga faatemoni.—Teuteronome 18:10-12.

Ua Lē Manuia le Faapalepale Faalotu

20. Aiseā na fuafua ai e tagata fai mea ario i Efeso e faatupu se vevesi, ma na faapefea ona faaiʻuina?

20 E masani pea ona fesagaʻi Molimau a Ieova ma se motu o tagata faatupu vevesi e feita, ma sa faapena foi Kerisiano i Efeso. (19:21-41) A o faatoateleina tagata talitonu, sa lē toe maua ai e Temetiu ma isi tagata fai mea ario ni tupe ona ua toaitiiti tagata sa faatauina a latou faatusa ario o le atua fafine o le fanau tama e tele ona susu, o Atemisa [Tiana]. I le faagaeetia e Temetiu, na pupuʻe ai e le motu o tagata faatupu vevesi aumea a Paulo o Kaio ma Aretako ma ave i laua i le fale mataaga, ae sa leʻi faatagaina e le au soʻo Paulo e alu atu i totonu. E oo lava i alii sili o tausamiga ma taaloga sa aioi atu ia te ia ina ia aua neʻi ona faia lena tulaga lamatia. Pe tusa ma le lua itula, sa alalaga atu ai le motu o tagata faatupu vevesi: “Ua silisili Tiana o Efeso.” I le faaiʻuga, na faapea atu ai se tusiupu o le aai (o lē na faauluulu i ai le pulega o le aai) e mafai ona tuuina atu e tufuga a latou moliaga i le sui konesula, faamaonia le pule e fai ai faaiʻuga faafaamasinoga, pe atonu e mafai ona iloiloina la latou mataupu i le “fono e talaʻiina” a tagata o le nuu. Auā afai e leai, e mafai e Roma ona molia i latou i lenei fonotaga e lē masani ai i le faatupu faalavelave. Ona o lea, na ia faataape ai i latou.

21. I le ā le auala na faamanuia ai e le Atua le galuega a Paulo, ma ua faapefea ona ia faamanuia le galuega a Molimau a Ieova i aso nei?

21 Sa fesoasoani le Atua ia Paulo e fesagaʻi ma tofotofoga eseese ma faamanuia ana taumafaiga e fesoasoani ai i tagata ina ia teena sese faalotu ma ia talia le upu moni. (Faatusatusa Ieremia 1:9, 10.) Maeu lo tatou loto faafetai faapea ua faapena foi ona faamanuia e lo tatou Tamā faalelagi a tatou galuega! I lea, i le taimi nei e pei ona iai i le uluai senituri, ‘o loo tupu tele le afioga a Ieova ma o loo manumalo.’

O le ā Lau Tali?

◻ O le ā le faaaʻoaʻoga na faataatia e Paulo i le taliaina o le taʻitaʻiga a le agaga paia?

◻ E ala i le ā le auala, lea o loo faaaogāina pea e auauna a Ieova, na ‘faamatala ma faamaonia ai’ e Paulo mea?

◻ O le ā le tulaga tutusa o loo iai i inā i le va o tali atu i le lauga a Paulo i Areopako ma le talaʻiga a Molimau a Ieova?

◻ Na faapefea ona maua e Paulo mea e ola ai o ia i le faiva, ma o le ā lona tulaga tutusa i aso nei?

◻ Ua faapefea ona faamanuia e le Atua le galuega a Molimau a Ieova i aso nei, e pei ona sa ia faia i le galuega a Paulo?

[Ata i le itulau 16, 17]

Sa manumalo le afioga a Ieova i

1. Filipi

2. ma 3. Atenai

4. ma 6. Efeso

5. Roma

[Ē Ana le Ata]

Ata Nu. 4: Manley Studios

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga