Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w90 8/1 itu. 13-16
  • Tagata i Roma ua Mauaina le Tala e Aupito Sili Ona Lelei

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tagata i Roma ua Mauaina le Tala e Aupito Sili Ona Lelei
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • PAULO MA TAGATA ROMA
  • FAATUATUA MA LE TULAFONO
  • TAʻUAMIOTONUINA E ALA I LE FAATUATUA
  • TALIINA O TETEEGA
  • AMIOTONU MA TAGATA IUTAIA FAALETINO
  • MATAUPU SILISILI O LE AMIOTONU
  • MO Ē FAAUUINA MA ISI MAMOE
  • Roma 5:8—“Auā na Maliu Keriso mo i Tatou a o Tatou Agasala Pea”
    Uiga o Mau
  • Ia Faaalia le Naunau i le Amiotonu a Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
  • Fesili mai le Au Faitau
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • O Loo Iai se Tala Lelei e ao Ona Maua e Tagata Uma
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
w90 8/1 itu. 13-16

Tagata i Roma ua Mauaina le Tala e Aupito Sili Ona Lelei

E MAFAI faapefea e se tagata agasala ona taʻuamiotonuina i luma o le Atua ma maua ai le ola e faavavau? O le fesili lenei na mafua ai felafolafoaiga aasa i le uluai senituri T.A. Pe e te iloa le tali? Pe e te iloa pe leai, ae e ao lava ona e faitauina le talanoaga tomai ma le talenia a le aposetolo o Paulo i le faafitauli i le tusi o le Tusi Paia o Roma. O le faia faapea o le a fesoasoani ia te oe e malamalama ai i le faiā matuā tāua o loo iai i le va o le faatuatua, galuega, amiotonu, ma le ola.

PAULO MA TAGATA ROMA

O le tusi a Roma o se tusi na tusia e Paulo pe ā ma le 56 T.A. i Kerisiano i Roma. Aiseā na ia tusia ai le tusi? E ui lava e leʻi asiasia e Paulo Roma i le taimi lea i le 56 T.A., ae sa mautinoa lava lona iloa o le toatele o Kerisiano i inā, auā i lana tusi sa ia faafeiloaia ai lava le toatele o i latou i lona taʻua o o latou igoa. E faaopoopo atu i ai, sa manao tele Paulo e alu atu i Roma ina ia avatu faalaeiauga i ona uso Kerisiano i inā, ma e foliga mai foi sa ia fuafua e avea Roma ma nofoaga autū i lana malaga faamisionare ua fuafuaina e alu atu i Sepania.—Roma 1:11, 12; 15:22-24.

Ae peitai, o le fuafuaga autū a Paulo i le tusiaina o lenei tusi ina ia tali atu ai i le fesili: E mafai faapefea e tagata ona maua le taʻuamiotonuina e taʻitaʻiina atu ai i le ola? Sa liua le tali e avea o le tala e aupito sili ona lelei. E faitaulia le taʻuamiotonu e faavae i le faatuatua. Ua faia e Paulo lenei manatu ma faataatia ai le matua o lana tusi ina ua ia tusi: “Ou te le mā i le tala lelei ia Keriso; auā o le mana lava lea o le Atua e ola ai i latou uma o e faatuatua, e muamua le Iutaia, atoa ma le Eleni. Auā ua faaalia mai ai le amiotonu a le Atua i le faatuatua, ina ia faatuatua ai, pei ona tusia, E ola le tagata amiotonu i le faatuatua.”—Roma 1:16, 17.

FAATUATUA MA LE TULAFONO

I le uluai senituri, e lē o tagata uma na ioe faapea ua maua le taʻuamiotonuina ona o le faavae i le faatuatua. Sa maumaututū pea se vaega toaitiiti faapea e tele atu mea sa manaomia. Pe sa leʻi saunia ea e Ieova le Tulafono faa-Mose? E mafai faapefea e so o se tasi ona taʻuamiotonuina ae leʻi gauai atu i lena sauniuniga faagaeeina? (Tagai i le Kalatia 4:9-11, 21; 5:2.) I le tausaga e 49 T.A., sa talanoaina ai e le vaega pule i Ierusalema le fesili i le pipii atu i le Tulafono, ma na latou faaiʻua ai faapea o tagata o Nuu Ese o ē na talia le tala lelei, sa lē manaomia ona peritomeina ma gauai atu i aiaiga o le Tulafono faa-Iutaia.—Galuega 15:1, 2, 28, 29.

Pe tusa ma le fitu tausaga mulimuli ane, na tusi ai e Paulo lana tusi i tagata i Roma e lagolagoina ai lea filifiliga iloga. E moni, sa ia faaauau atili atu. E lē gata sa lē tatau le Tulafono mo Kerisiano o Nuu Ese, ae o Iutaia o ē sa faalagolago i le usiusitai atu i ai, o le a lē taʻuamiotonuina ai mo le ola.

TAʻUAMIOTONUINA E ALA I LE FAATUATUA

A o e faitau i le tusi atoa o Roma, o le a e matauina ai le faaeteete ua fafau aʻe ai e Paulo lana mataupu, i le lagolagoina lea o ana faamatalaga i le tele o upu sii mai i Tusitusiga Eperu. I le talanoa atu i tagata Iutaia, o ē atonu o iai ni faafaigata i le taliaina o lana aʻoaʻoga faagaeeina, ua ia faaalia le alofa mafana ma le manatu mamafa. (Roma 3:1, 2; 9:1-3) E ui lava i lea, sa ia tuuina atu lana mataupu ma le matuā manino lelei ma le saʻo atoatoa e aunoa ma se tau fesiligia.

I le Roma mataupu 1 e oo i le mataupu e 4, ua amata ai Paulo i le upu moni faapea ua taʻusalaina tagata uma lava i le agasala. O lea, e na o le pau le auala e mafai ai ona taʻuamiotonuina tagata e faavae lea i le faatuatua. E moni, sa taumafai tagata Iutaia ina ia taʻuamiotonuina e ala i le tausia o le Tulafono faa-Mose. Ae sa lē taulau i latou. I lea, ua faapea atu ai ma le lototele Paulo: “O Iutaia atoa ma Eleni, o loo nofo sala i latou uma lava.” Ua ia faamaonia atu lenei upu moni e lē lauiloa i le tele o upu sii mai le Tusi Paia.—Roma 3:9.

Talu ai ona “e le taʻuamiotonuina se tagata e toatasi . . . i galuega o le tulafono,” o le ā la le faamoemoe o iai i inā? O le a taʻuamiotonuina e le Atua tagata e avea o se meaalofa foaifua e faavae i le taulaga togiola a Iesu. (Roma 3:20, 24) Ina ia faaavanoaina i latou mo lenei mea, e tatau ona latou faatuatua i lena taulaga. Pe o lenei ea aʻoaʻoga faapea e taʻuamiotonuina tagata e faavae i le faatuatua, o se tala fatu? E leai lava. Sa taʻuamiotonuina Aperaamo lava ia ona o lona faatuatua a o leʻi taitai faavaeina le Tulafono.—Roma 4:3.

Ina ua faavaeina le tāua o le faatuatua, ua talanoaina ai e Paulo i le mataupu e 5 le faavae o le faatuatua faa-Kerisiano. O Iesu lea, o lē o lana auala amiotonu ua soloia ai āuga leaga o le agasala a Atamu mai ia i latou o ē faatuatua ia te Ia. I lea, e ala “i le amiotonu e tasi,” ae lē o le usiusitai i le Tulafono faa-Mose, “e faapea foi ona taʻuamiotonuina [ai] o tagata uma lava . . . latou te ola ai.”—Roma 5:18.

TALIINA O TETEEGA

Peitai, afai e lē o iai Kerisiano i lalo o le Tulafono, o le ā la e puipuia ai i latou mai le ō atu ma faia ni agasala ma faamoemoe pea lava ua taʻuamiotonuina, ma faafetai atu ai i le alofa tunoa o le Atua? Ua tali e Paulo lenei teteega i le Roma mataupu e 6. Ua oti Kerisiano i o latou ala agasala tuai. O lo latou ola fou ia Iesu ua manaomia ai ia i latou ona tau faasaga i o latou vaivaiga faaletino. Ua ia uunaia atu: “Aua neʻi malo le agasala i o outou tino auga vale.”—Roma 6:12.

Ae pe ua lē tatau ea i tagata Iutaia, i se tele e mafai ai, ona piimau atu pea i le Tulafono faa-Mose? I le mataupu e 7, ua faamalamalama ai ma le faaeteete e Paulo faapea e lē o le tulaga lenei. E pei lava ona saoloto i le tulafono se fafine faaipoipo mai lana tane pe a maliu o ia, ua faapea foi i le maliu o Iesu ona faasaolotoina ai Iutaia talitonu mai le saisaitia i le Tulafono. Ua faapea mai Paulo: “Ua oti outou i la le tulafono, i le tino o Keriso.”—Roma 7:4.

Pe o le uiga o lenei mea faapea sa iai se mea sese i le Tulafono? E matuā leai lava. Sa atoatoa ona lelei le Tulafono. O le faafitauli ona sa lē mafai ona usiusitai tagata lē lelei atoatoa i le Tulafono. “Ua tatou iloa o loo i la le Agaga le tulafono,” sa tusia ai e Paulo, “a o aʻu ou te i la le tino, ua faatauina atu aʻu e fai ma tagata o le agasala.” E lē mafai e se tagata lē lelei atoatoa ona tausia le Tulafono lelei atoatoa a le Atua ma o lea ua taʻusalaina ai e le Tulafono. Maeu la se ofoofogia faapea, “ua leai se faasala i e o ia Keriso Iesu”! Ua fai Kerisiano faauuina ma tamafai e ala i le agaga ina ia avea ma atalii o le Atua. Ua fesoasoani ia i latou le agaga o Ieova ina ia tau faasaga atu ai i le lē lelei atoatoa o le tino. “O ai se na te molia le au filifilia a le Atua? O le Atua o lē taʻuamiotonuina mai.” (Roma 7:14; 8:1, 33) E leai se mea e mafai ona vavaeeseina maia i latou mai le alofa o le Atua.

AMIOTONU MA TAGATA IUTAIA FAALETINO

Afai ua lē toe manaomia le Tulafono, o fea la ua tuu i ai le nuu o Isaraelu e lenei mea? Ma e faapefea i na mau uma o loo folafola mai ai le toe faafoisia o Isaraelu? O nei fesili o loo aumaia i le Roma mataupu e 9 e oo i le 11. Na valoia mai e Tusitusiga Eperu faapea e na o se vaega toaitiiti o Isaraelu o le a faasaoina ma o le a liliu atu le silasila a le Atua i nuu ese. I le ōgatasi ai ma lenei mea, ua faataunuuina ai valoaga e uiga i le faasaoina o Isaraelu e lē ala ia Isaraelu faaletino, ae ala i le faapotopotoga Kerisiano, lea e faia aʻe muamua lava i tagata Iutaia talitonu faaletino ma faatumuina atili ai i tagata o Nuu Ese o ē saʻo o latou loto.—Roma 10:19-21; 11:1, 5, 17-24.

MATAUPU SILISILI O LE AMIOTONU

I le Roma mataupu e 12 e oo i le 15, ua faaauau ai ona faamatala e Paulo nisi o auala aogā, ia e mafai e Kerisiano faauuina ona ola ai ina ia ōgatasi ma lo latou taʻuamiotonuina. Mo se faaaʻoaʻoga, ua ia faapea mai: “Ia outou tuuina atu o outou tino i le Atua, o le taulaga ola, ma le paia, ma le mālie, o le mea lea e tatau ai ona outou faia. Aua foi tou te amio faatasi ma lenei lalolagi, a e peitai ia liliuina i le toe fuataiina o outou loto.” (Roma 12:1, 2) E ao ona tatou faatuatua i le mana o le lelei ma aua neʻi taui atu le leaga i le leaga. “Aua le faatoilaloina oe i le leaga,” na tusi ai le aposetolo, “a ia e faatoilaloina le leaga i le lelei.”—Roma 12:21.

O Roma o le ogatotonu o malo faapolotiki i aso o Paulo. O lea, na fautuaina ai ma le atamai e Paulo Kerisiano: “Ia usiusitai tagata uma i faipule silisili; auā e leai se pule pe a le mai le Atua.” (Roma 13:1) O feutagaiga a Kerisiano o le tasi i le isi o se vaega foi lea o le ola ina ia ōgatasi ma le taʻuamiotonuina. “Aua neʻi ia te outou se mea e tasi a se tasi tagata;” ua fai atu ai Paulo, “a e tau lava o le fealofani; auā ai sē alofa atu i se tasi tagata, ua atoatoa ona faia e ia o le tulafono.”—Roma 13:8.

E lē gata i lea, e ao i Kerisiano ona magafagafa le tasi i le loto fuatiaifo o le tasi ae aua le fefaamasinoaʻi. Ua uunai atu Paulo: “Ia tatou tausisi i mea e tupu ai le filemu, ma mea e fefaamafanafanai.” (Roma 14:19) Maeu se fautuaga matagofie ina ia faatatauina i vala uma o le olaga o se Kerisiano! Ona oo lea i le mataupu e 16, ua faaiʻu atu ai e Paulo i ona alofaaga totino ma upu faaiʻu o faalaeiauga ma fautuaga.

MO Ē FAAUUINA MA ISI MAMOE

O le mataupu ua talanoaina i le Roma sa tāua i le uluai senituri ma o loo tumau pea ona matuā tāua le uaʻi atu i ai i aso nei. O le taʻuamiotonuina ma le ola e faavavau o naunautaiga faaoso manatu na i auauna uma a Ieova. E moni, na tusia atu le tusi o Roma i se faapotopotoga o Kerisiano faauuina, ae i aso nei o le vaega pito sili ona toatele o Molimau a Ieova e i le “motu o tagata e toatele” ma ua iai se faamoemoe faalelalolagi. (Faaaliga 7:9) Ae peitai, ua iai i lenei tusi se feau matuā tāua mo i latou nei foi. O le ā lea feau?

Ua faamaonia i le tusi a Roma faapea ua taʻuamiotonuina Kerisiano e ala i le faatuatua. Mo ē faauuina, o le tulaga lena faatasi ai ma se vaaiga atu i lo latou avea ma pule lagolago faatasi ma Iesu i le Malo faalelagi. Ae peitai, ua taʻuamiotonuina foi sui o le motu o tagata e toatele, ae i le avea o ‘uo a le Atua,’ e pei ona sa iai le tamā matua o Aperaamo. (Iakopo 2:21-23) Ua iai faatasi ma lo latou taʻuamiotonuina se vaaiga i lo latou faasaoina atu i le puapuaga tele, ua faavae aʻe i le faatuatua i le toto o Iesu, e pei ona iai i le tulaga o ē faauuina. (Salamo 37:11; Ioane 10:16; Faaaliga 7:9, 14) O lea, o le fetalanoaiga a Paulo i le tusi o Roma, ua sili ona manatu mamafa i ai isi mamoe faapea foi ma ē faauuina. Ma ua matuā tāua foi mo Kerisiano uma le fautuaga matagofie a le tusi mo le ola ai e ōgatasi ma lo tatou taʻuamiotonuina.

Ua taʻua i le tusi The Book of Life, na faatonutonuina e Doctors Newton Marshall Hall ma Irving Francis Wood: “I le itu i fefinauaiga ma tau i aʻoaʻoga ua ausia ai e le tusi o [Roma] togi aupito silisili ona maualuga i le aʻoaʻoga faagaeeina a Paulo. E matagofie, e atamai, ae lē itiiti ifo ai le malosi. . . . O le suesueina o lenei tusi faaaposetolo ua aumaia ai ona lava ʻoa ma le anoanoai o taui.” Aiseā e te lē faitau ai oe lava i le tusi ma olioli ai i “le tala lelei” o loo iai, o le “mana lava lea o le Atua e ola ai.”—Roma 1:16.

[Pusa/Ata i le itulau 13]

“E leai se pule [masani] pe a le mai le Atua.” E lē o le uiga o lenei mea faapea ua faatulagaina e le Atua pule taitasi uma. Na i lo o lea, ua iai pule faalelalolagi i le taimi nei i le faatagaga a le Atua. I le tele o tulaga, sa muai vaaia ai ma valoia mai taʻitaʻi faaletagata e le Atua, o lea la, i lea auala sa “faatuina e le Atua.”—Roma 13:1.

[Ē Ana le Ata]

Museo della Civiltà Romana, Roma

[Pusa/Ata i le itulau 14]

Na taʻu atu i Kerisiano: “Ia outou oofu i le Alii o Iesu Keriso.” O lona uiga e ao ona latou mulimulituʻi i tulaga aao o Iesu, faataʻitaʻi ia te ia i le tuu faamuamua o manaoga faaleagaga i o latou olaga na i lo manaoga faaletino, i lea, “aua . . . le sauniuni mo le tino, e oo ai ona tuʻinanau.”—Roma 13:14.

[Pusa/Ata i le itulau 14]

Na taʻu atu e Paulo i tagata Roma ina ia “fealofani [faafeiloai, NW] i le feasogi paia.” Peitai ane, sa leʻi iai o ia i inā ina ia faavaeina se tu fou faa-Kerisiano po o se faiga masani faalotu. I aso o Paulo, o se sogi atu i le muaulu, laugutu po o le lima, sa masani ona tuu atu ai se faailoga o le faafeiloai atu i le alofa, le alofa mafana, po o le faaaloalo. O lea, sa na ona faasino atu ai o Paulo i le tu lena sa taatele i ona aso.—Roma 16:16.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga