Ia Faaofuina i le Agamalu!
“Ia oofu outou i le alofa mutimuti vale, ma le agalelei, ma le loto maulalo, ma le agamalu, ma le onosai, faapei o e ua filifilia e le Atua, o e ua paia ma ua alofaina.”—KOLOSE 3:12.
1-3. I le Kolose 3:12-14, o le ā na fai mai ai le aposetolo o Paulo e uiga i le agamalu ma isi uiga faaleatua?
UA AVATU e Ieova i ona tagata se ofu faafaatusa e silisili atu ona lelei. O le mea moni, o i latou uma lava o ē fia maua lona finagalo malie e tatau ona faaofuina i se ofu ua suʻiina i ni filo malolosi o le agamalu. O lenei uiga e mālū ona na te faaitiitia le atuatuvale i tulaga e tumu i puapuaga. Ua avea foi lea o se puipuiga, ona e ʻaloʻalo ese mai fefinauaiga.
2 Na uunaia e le aposetolo o Paulo aumea Kerisiano faauuina: “Ia oofu outou i le alofa mutimuti vale, ma le agalelei, ma le loto maulalo, ma le agamalu, ma le onosai, faapei o e ua filifilia e le Atua, o e ua paia ma ua alofaina.” (Kolose 3:12) O le uiga o le upu Eleni ua faaliliuina “ia oofu outou” e faaalia ai se gaoioiga e tatau ona faia i se auala faanatinati. O ē faauuina, ua filifilia, e paia, ma ua alofagia e le Atua, sa lē tatau ona faatuai i le faaofuina o i latou lava i na uiga e pei o le agamalu.
3 Na faaopoopo mai Paulo: “Ia fefaapalepaleai, ma ia fefaamagaloai outou, pe afai ua agaleagaina se tasi e se tasi; faapei ona faamagalo mai [Ieova] ia te outou, ia faapea foi outou. A o le alofa, e lautua lea i nei mea uma, o le fusi lea e atoatoa ona lelei ai.” (Kolose 3:13, 14) Ua avea le alofa, agamalu, ma isi uiga faaleatua ma mafuaaga ua mafai ai e Molimau a Ieova ona ‘nonofo faatasi i le autasi.’—Salamo 133:1-3.
Manaomia Leoleo Mamoe Agamalu
4. O ā uiga o loo suʻiina ai le ofu faafaatusa o loo ofuina e Kerisiano moni?
4 O loo tauivi Kerisiano ina ia ‘fasiotia o latou itu tino e pei o le faitaaga, amioga lē mamā, tuʻinanau i feusuaiga, faanaunauga leaga, ma le matapeapea,’ ma o loo latou galulue i le aveesea o so o se ofu tuai ua faia aʻe i le ita, le lotoa, loto leaga, o upu leaga, ma upu matagā. (Kolose 3:5-11) Ua latou toeseina le “uiga tuai” (o lona uiga moni, “o le tagata tuai”) ae faaofuina i le “uiga fou” (po o, “le tagata fou”), o se ofu talafeagai. (Efeso 4:22-24, Kingdom Interlinear) Ua fesoasoani ia i latou lo latou ofu fou, ua suʻiina i le alofa mutimutivale, le agalelei, le loto maulalo, agamalu, ma le onosai, e foia ai faafitauli ma ola ai i ni olaga faaleatua.—Mataio 5:9; 18:33; Luka 6:36; Filipi 4:2, 3.
5. O le ā le mea e uiga i le faagaoioiga o le faapotopotoga Kerisiano ua faapogaia ai le olioli e fai ma ona vaega?
5 O tagata ua matauina e tamaoaiga i lenei lalolagi, e masani lava ona faigata, ma sauā. (Faataoto 29:22) Maeu le eseese ma le faafouina o loo iai i tagata o Ieova! Ua lē faagaoioia le faapotopotoga Kerisiano e pei ona galueaiina ai e nisi tagata se pisinisi—i se auala sologa lelei ae inainā e ono faapogaia ai le lē fiafia o tagata. Na i lo lea, o se olioli le avea ma vaega o le faapotopotoga. O se tasi o mafuaaga, ona o le agamalu o se vala lea o le atamai ua faaalia e Kerisiano uma ma ae maise lava tane ua agavaa e aʻoaʻoina aumea talitonu. Ioe, o le olioli o le iʻuga lea o faatonuga ma fautuaga ua aumaia e toeaina tofia o ē aʻoaʻo atu “i le agamalu o i ai le poto.”—Iakopo 3:13.
6. Aiseā e tatau ai i toeaina Kerisiano ona agamalu?
6 O le agaga, po o le uiga tupito o tagata o le Atua, e manaomia ai mo tane ua maufaatuatuaina e vaavaaia le faapotopotoga ona agamalu, faifaatatau, ma malamalama. (1 Timoteo 3:1-3) Ua pei auauna a Ieova o ni mamoe filemu, ae lē o ni ʻoti ulavavale, po o ni luko feai. (Salamo 32:9; Luka 10:3) I le avea e pei ni mamoe, e manaomia ona tausia i latou i le agamalu ma le loto alofa. (Galuega 20:28, 29) Ioe, ua faatalitalia e le Atua toeaina ina ia agamalu, agalelei, alolofa, ma faapalepale i ana mamoe.—Esekielu 34:17-24.
7. E ao faapefea i toeaina ona faatonuina isi pe fesoasoani atu i ē mamaʻi faaleagaga?
7 I le avea ma “auauna a le Alii,” e manaomia e se toeaina ona “agamalu i tagata uma, ia mafaia ona aʻoaʻo atu, ma ia onosai, ia aʻoaʻo atu ma le agamalu i e o finau mai; pe mafai lava le Atua ona foai atu ia te i latou le salamo, ina ia latou iloa lelei le upu moni.” (2 Timoteo 2:24, 25) E ao i leoleo mamoe Kerisiano ona faaalia le alofa ma le magafagafa pe a taumafai e fesoasoani i se tasi ua maʻi faaleagaga, ona o le Atua e ana mamoe. E lē tatau i toeaina ona faia i latou e pei o se tagata faigaluega, ae manaomia ona agamalu i ai, e pei o le Leoleo Mamoe Lelei, o Iesu Keriso.—Ioane 10:11-13.
8. O le ā na tupu ia Mose agamalu, ma aiseā?
8 Atonu e iloa e se toeaina i nisi taimi le faigata ona tausisia o le loto agamalu. “Na matuā agamalu lava le tagata nei o Mose, e sili lava i tagata uma o i le lalolagi.” (Numera 12:3) Peitai, ina ua fesagaʻi tagata Isaraelu ma le utiuti o vaiinu i Katesa, sa latou feosofi atu ia Mose ma tuuaʻia o ia mo le taʻitaʻia ese o i latou mai Aikupito i se vaomatua lafulafuā. E ui ina sa tutumau ma le agamalu Mose i le tele o mea, ae na ia tautala atu ma le inainā, ma le ita. Sa la tutū atu ma Arona i luma o le nuu ma faauaʻi ane ia i laua lava manatu, i le faapea atu o Mose: “Ina faalogologo mai ia o outou e ua fouvale; ma te faatafeina mai ea le vai ai lenei papa mo outou?” Ona ta faalua lea e Mose o le papa i lona tootoo, ma ua faatafe mai ai e le Atua o ‘vai e tele’ mo le nuu ma a latou manu. Na lē fiafia Ieova ona sa lē faapaiaina o Ia e Mose ma Arona, o lea na lē faaeaina ai Mose e taʻitaʻia atu tagata o Isaraelu i le Nuu Folafolaina.—Numera 20:1-13; Teuteronome 32:50-52; Salamo 106:32, 33.
9. E mafai faapefea ona tofotofoina le agamalu o se toeaina?
9 E ono tofotofoina foi le agamalu o se toeaina Kerisiano i ni auala eseese. Mo se faataʻitaʻiga, na lapataia e Paulo Timoteo faapea e mafai ona tulaʻi mai se tasi “ua faafefeteina [i le faamaualuga]” ma “ua se maʻi lona suesue ma lona finau i upu.” Na faaopoopo mai Paulo: “E tupu mai ai [i ia mea] le mataua, ma le misa, ma faifaiga, ma masalosalo leaga, o finauvalega o tagata loto leaga, o e ua tetea ma le upu moni.” Sa tatau i le ovasia o Timoteo ona aua neʻi soona inainā a ia “sola ese i ia mea,” ma sa tatau ona ia “tausisi atu i le amiotonu, ma le amio Atua, ma le faatuatua, ma le alofa, ma le agamalu.”—1 Timoteo 6:4, 5, 11.
10. O ā mea na faamanatu atu e Tito i faapotopotoga?
10 E ui ina manaomia e toeaina ona agamalu, ae tatau ona latou tutū mausalī mo le mea saʻo. Sa faia faapena e Tito, e ala i le faamanatu atu ia i latou sa auaumea ma faapotopotoga i Kereta ia “aua neʻi upu leaga i se tasi, aua neʻi faamisa, a ia faapalepale, ma ia faaali atu le agamalu uma i tagata uma lava.” (Tito 3:1, 2) I le faaalia o le pogai e ao ai i Kerisiano ona agamalu i tagata uma, na faasino atu ai e Tito i le agalelei ma le alofa na faaalia e Ieova. Sa lē faasaoina e le Atua ē talitonu ona o so o se gaoioiga amiotonu na latou faia peitai e tusa ma lona alofa mutimutivale e ala ia Iesu Keriso. Ua iʻu foi le agamalu ma le onosai o Ieova i lo tatou faaolataga. O le mea lea, e pei o Tito, e ao i toeaina i aso nei ona fagufagu atu pea i faapotopotoga e gauai atu i le Atua, ma faaaʻoaʻo ia te Ia e ala i le faia o isi i se auala agamalu.—Tito 3:3-7; 2 Peteru 3:9, 15.
Taʻitaʻia e le Agamalu se Fautua Atamai
11. E tusa ai ma le Kalatia 6:1, 2, e ao faapefea ona avatu fautuaga?
11 Ae faapefea pe afai e sese se mamoe faafaatusa? Na faapea mai Paulo: “Le au uso e, afai e maua se tagata i se tasi agasala, o outou o i la le Agaga ia outou faafoi mai le ua faapeaina ma le loto o le agamalu, ma ia faaeteete oe ina neʻi faaosoosoina foi oe. Ia outou fesui i a outou avega e ave, ma ia faapea ona outou faia le tulafono a Keriso.” (Kalatia 6:1, 2) E sili atu ona uigā le fautuaga pe afai e avatu i le loto agamalu. O lea foi le tulaga pe afai e taumafai toeaina e fautuaina se tagata lotoa, e ao ona latou faaalia le onosai, i le iloaina faapea o “le laulaufaiva filemu e gau ai le ivi.” (Faataoto 25:15) E mafai ona faavaivaia se tasi e malō e pei o se ponāivi e ala i se faamatalaga agamalu, ma atonu e gau ai lona fia malō.
12. E mafai faapefea ona fesoasoani le loto agamalu i se faufautua?
12 O Ieova o ia o se Aʻoaʻo agamalu, ma o lana auala agamalu e aʻoaʻo atu ai ua aogā lea i le faapotopotoga. E ao foi ona faapena, ae maise lava pe afai e iloa e toeaina e tatau ona fautuaina i latou e manaomia le fesoasoani faaleagaga. Na tusia e le soʻo o Iakopo: “O ai ea so outou ua poto ma ua malamalama? Ina faaali mai ia e ia ai le amio lelei o ana lava galuega i le agamalu o i ai le poto.” E tupu mai le agamalu i le faaaloalo ma le loto faafetai mo le “poto mai lugā,” e vaavaalua ma le amanaia ma le loto maulalo e se tasi o ona lava tapulaa. O se agaga agamalu ma le loto maulalo e puipuia ai le faufautua mai le faia o ni faamatalaga e faaleaga ai, ma ni sese ma faigofie ai ona talia lana fautuaga.—Iakopo 3:13, 17.
13. Ua faapefea i “le agamalu o i ai le poto” ona aafia ai le auala e avatu ai fautuaga?
13 O “le agamalu o i ai le poto” e alofia ai e se faufautua le matuā lē maumanatu po o le inainā. E ui i lea, o le manatu mamafa i se faigauo po o le iai o le faamaoniga a se tasi, e lē tatau ona uunaia ai se toeaina e tautala atu i ni mea ua fuafuaina e faafiafiaina ai, na i lo le agamalu e avatu tuusaʻo ai le fautuaga ua faavae i le Afioga a le Atua. (Faataoto 24:24-26; 28:23) Sa faamalieina le tuʻinanauga o Amanono i le fautuaga na ia maua mai lona tausoga, ae na iʻu ina māumau ai lona ola. (2 Samuelu 13:1-19, 28, 29) O le mea lea, e tatau ai i toeaina i aso nei, ona aua neʻi suivaia mataupu silisili o le Tusi Paia ina ia faamalie ai le loto fuatiaifo o se tasi, auā o le faia faapea e mafai ona lamatia ai lona ola. E pei o Paulo, e lē tatau i toeaina ona taofiofia mai le taʻu atu i isi o “le finagalo uma o le Atua.” (Galuega 20:26, 27; 2 Timoteo 4:1-4) E faaalia e se faufautua taʻumatuaina faa-Kerisiano le mataʻu faaleatua ma avatu fautuaga amiotonu faatasi ma le agamalu o iai le poto.
14. Aiseā e ao ai i se toeaina ona faaeteete ia aua neʻi ona faia ni faaiʻuga e ao i isi ona faia e i latou lava?
14 O le agamalu e vaavaalua ma le atamai faalelagi o le a taofia ai se toeaina mai le faia o ni faamatalaga inainā. E ao foi ona ia iloatino faapea e lē atamai ma e lē talafeagai mo ia ona faia se faaiʻuga e ao i se isi tagata ona faia mo ia lava. O le a amoina e se toeaina iʻuga pe afai na te faia ni faaiʻuga mo isi, ma o le a aafia ai o ia i le tuuaʻiga mo so o se iʻuga leaga. E mafai e se toeaina ona faamanatu atu mea ua fai mai ai le Tusi Paia, peitai afai e leai se tulafono faale-Tusi Paia i se mataupu, e tatau i le faautaga mamao ma le loto fuatiaifo o se tagata lava ia ona filifilia le mea o le a ia faia po o le mea e lē faia. E pei o fa Paulo: “E taitasi ma ave i lana lava avega.” (Kalatia 6:5; Roma 14:12) Peitai, e mafai ona fesoasoania lē o loo fesiligia ina ia faia ai se faaiʻuga saʻo, e ala i le siligia e se toeaina o ni fesili e faapea ona fesoasoani ai i le tagata e fefaaaliai i mau e fesootai ma mataupu lautele atonu e faailoa atu ia te ia.
15. O le ā e ao ona fai pe afai e lē iloa e se toeaina le tali i se fesili?
15 Afai e lē iloa e se toeaina le tali i se fesili, e lē tatau ona ia tali atu e tau ina taofia ai le toe fesili mai. O le agamalu o iai le poto, o le a taofia ai o ia mai le taumatemate ma ono avatu ai se tali sese e mafai ona faapogaia ai puapuaga mulimuli ane. E iai “ona po e faalologo ai, ma ona po e tautala ai.” (Failauga 3:7; faatusatusa Faataoto 21:23.) E ao i se toeaina ona faatoʻā “tautala” lava pe afai na te iloa le tali i se fesili pe ua lava ma totoe foi suesuega ua ia faia e avatu ai se tali saʻo. O se tulaga atamai le taatia o fesili taumatemate e aua le taliina.—Faataoto 12:8; 17:27; 1 Timoteo 1:3-7; 2 Timoteo 2:14.
Le Aogā o le Toatele o Faufautua
16, 17. Aiseā e talafeagai ai mo toeaina ona fetalanoaai o le tasi ma le isi?
16 O le tatalo ma suesue e fesoasoani lea i toeaina i le taliina o fesili ma le taulimaina o faafitauli faigata, ae e ao ona manatua faapea ‘o le toatele o faufautua e faataunuuina ai se mea.’ (Faataoto 15:22) O le fetalanoaai ma isi toeaina e iʻu ai i se tuufaatasiga tāua o le atamai. (Faataoto 13:20) E lē tutusa le agavaa po o le poto i le Tusi Paia o toeaina uma. O lea, o le agamalu o iai le poto, e ao ona uunaia ai se toeaina e itiiti lona agavaa ina ia fetalanoaai ma toeaina e tele le poto ma e sili atu le agavaa o loo iai, ae maise lava pe afai e manaomia ona taulimaina se mataupu matuiā.
17 A filifilia ni toeaina e taulimaina se mataupu matuiā, atonu latou te sailia faalilolilo pea se fesoasoani. Ina ia fesoasoani ia te ia i le faamasinoina o tagata Isaraelu, na filifilia ai e Mose “[tane agavaaa], o e matatau i le Atua, o tagata faamaoni, ma e ʻinoʻino i le manumanu.” E ui ina o i latou o ni toeaina, ae latou te leʻi maua le poto ma le agavaa e sili atu e pei ona maua e Mose. I lea, “o mea faigata ua latou avane ia Mose, a o mea māmā uma, ua latou faamasinoina e i latou.” (Esoto 18:13-27) O lea, afai e tatau, e mafai e toeaina o loo taulimaina se mataupu faigata i aso nei ona sailia faalelei le fesoasoani a ovasia agavaa, e ui ina latou te faia e i latou lava le faaiʻuga mulimuli.
18. I le taulimaina o mataupu faafaamasinoga, o ā vala tau filifiliga ua faamautinoa ai ni faaiʻuga tonu?
18 Ua faapea mai le Mishnah faa-Iutaia, o i latou e faia aʻe ai faamasinoga o se nuu i Isaraelu, e fuafua lava lona aofai e tusa ai ma le mamafa o le mataupu. O loo iai le aogā moni o le toatele o faufautua, e ui ina e lē na o se toatele e faamautinoa ai le mea saʻo, auā e mafai foi ona sese le toatele. (Esoto 23:2) O vala tau filifiliga ua faamautinoa ai le faia o ni faaiʻuga tonu, o le Tusi Paia ma le agaga o le Atua. O le atamai ma le agamalu e uunaia ai Kerisiano ina ia gauai atu i ia mea.
Molimau atu ma le Agamalu
19. Ua faapefea ona fesoasoani le agamalu i tagata o Ieova e molimau atu ai i isi?
19 E fesoasoani foi le agamalu i auauna a Ieova ina ia molimau atu i tagata e eseese o latou tulaga. (1 Korinito 9:22, 23) Ona sa aʻoaʻo atu Iesu ma le agamalu, sa lē fefefe ai i latou e loto maulalo ia te ia, e pei ona latou iai i taʻitaʻi lotu sauā. (Mataio 9:36) O le mea moni, o ona ala agamalu na tosina ane ai “mamoe,” ae lē o “ʻoti” amioleaga. (Mataio 25:31-46; Ioane 3:16-21) E ui ina sa faaaogā e Iesu faaupuga malolosi i le feutagaʻiga ma ē faagutugutulua e pei ni ʻoti, ae e tatau i Molimau a Ieova ona agamalu pe a folafola atu feau faafaamasinoga a le Atua i aso nei, auā e lē tutusa le malamalamaga ma le pule ua latou maua ma lea mea na maua e Iesu. (Mataio 23:13-36) A o latou faalogo i le feau o le Malo o loo talaʻi atu ma le agamalu, ‘ua avea ai i latou ua saunia ma le tonu mo le ola e faavavau ma ē talitonu,’ e pei ona faia e ē pei ni mamoe sa faalogo ia Iesu.—Galuega 13:48.
20. E faapefea ona aogā i se tagata aʻoga o le Tusi Paia le aʻoaʻoina o ia i le agamalu?
20 Ua maua ni iʻuga lelei e ala i le molimau atu ma le aʻoaʻoina o isi i le agamalu, ma i le talanoa atu ia i latou e faavae i mea moni, mataupu silisili o le Tusi Paia, ma le upu moni. Na tusia e Peteru: “Ia paia le Alii le [Keriso] i o outou loto. Ia saunia pea lava outou e tali atu ma le agamalu ma le mataʻu ia i latou uma o e fesili mai ia te outou i le uiga o le faamoemoe o loo ia te outou.” (1 Peteru 3:15) E mafai e se tagata aʻoga o loo aʻoaʻoina i se auala agamalu ona mafaufau loloto i le mataupu na i lo le tosina ese pe atonu e oo foi ina faatausuai ona o se uiga inainā, ma le finau. E pei o Paulo, e mafai e faifeau o loo aʻoaʻo atu ma le agamalu ona faapea mai: “Ua matou le tuuina atu se mea e tasi e tausuai ai, ina neʻi taʻuleagaina le galuega.” (2 Korinito 6:3) I nisi taimi, e oo foi i ē tetee, latou te talilelei mai ia i latou e aʻoaʻo atu ma le agamalu.
Manaomia e Tagata Uma le Agamalu
21, 22. Ua faapefea ona aogā le agamalu i tagata uma lava o Ieova?
21 E lē tatau ona faaalia le agamalu faa-Kerisiano e tau ina ia faaofo ai i latou o i fafo atu o le faalapotopotoga a Ieova. E matuā tāua foi lenei uiga i faiā ma tagata o le Atua. (Kolose 3:12-14; 1 Peteru 4:8) O le a atiina aʻe faaleagaga faapotopotoga, pe afai e galulue faatasi i le autasi toeaina ma auauna o le faiva agamalu. E tāua mo tagata uma o Ieova ona faaalia le agamalu ma isi uiga faaleatua, auā e “tasi le tulafono” mo tagata uma.—Esoto 12:49; Levitiko 24:22.
22 E saosaolaumea le agamalu i le filemu ma le fiafiaga o tagata o le Atua. O le mea lea, e ao ai ona avea ma vaega o uiga o loo suʻiina ai le ofu o loo ofuina e Kerisiano uma i le aiga, i le faapotopotoga, ma so o se mea. Ioe, o auauna uma lava a Ieova e manaomia ona faaofuina i le agamalu.
E Faapefea ona E Tali?
◻ Aiseā e tatau ai i toeaina Kerisiano ona agamalu?
◻ E faapefea i le agamalu ona taʻitaʻia se faufautua atamai?
◻ O le ā le aogā o le toatele o faufautua?
◻ Aiseā e tāua ai le molimau atu ma le agamalu?
[Ata i le itulau 15]
O tagata o Ieova e pei ni mamoe ma e manaomia ona tausia i latou i le agamalu
[Ē Ana le Ata]
Garo Nalbandian
[Ata i le itulau 17]
O le agamalu ua mafai ai e tagata o Ieova ona molimau atu i tagata e eseese o latou tulaga