Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 3/1 itu. 24-27
  • Faaune atu o Tupe i Uso Kerisiano

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Faaune atu o Tupe i Uso Kerisiano
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Faitauina o le Tau o le Nogatupe
  • ‘Tautala i le Upu Moni’ i Ē Nonō Mea
  • Faatatauina o le Tulafono Faaauro i Pisinisi
  • O Ē Atamamai e Ana Tupe o Faaune Atu
  • Lē Taulau
  • Pe Tatau Ona Ou Talosaga Atu i Lo‘u Uso mo se Nogatupe?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Fesili Mai le ‘Aufaitau
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
  • Le Nonō Atu ma le Aitalafu i le Va o Uo
    Ala Mai!—1999
  • Pe e Tatau Ona Ou Aitalafu Tupe?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2014
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 3/1 itu. 24-27

Faaune atu o Tupe i Uso Kerisiano

O PEDRO ma Carlos o se uo mamae.a O i laua o ni uso Kerisiano, ma o o la aiga vavalalata sa masani ona olioli i se auaufaatasiga mafana. O lea, ina ua manaomia e Carlos sina tupe mo lana pisinisi, sa leʻi faatalatū Pedro e ofo atu e nonō atu ia te ia se tupe. Ua faamatala mai faapea e Pedro, “Ona o i maʻua o se uo lelei, sa ou lē amanaia ai.”

Ae peitai, i le na o le lua masina mulimuli ane, ae gau loa le pisinisi a Carlos, ma ua lē toe totogiina atu ana tupe nonō. Sa iloa ma le ofo tele e Pedro faapea sa faaaogā e Carlos le tele o le tupe na ia nonō e toe totogi ai isi aitalafu e lē aafia ai i le pisinisi ma faatupeina ai se ituaiga o olaga faamaimau tupe. Sa leʻi foia ai le mataupu e tusa ma le manao o Pedro e ui lava ua atoa le tausaga o asiasi atu pea i ai ma avatu i ai ni tusi. Ona ua leai se faamoemoe, na alu atu ai loa Pedro i pule faalemalo, ma na lafo ai loa lana uo ma o lona uso Kerisiano o Carlos—i le falepuipui.b Po o se auala saʻo ea lenei na faia? O lea seʻi o tatou vaai.

O le lē femalilieai ma le lē femalamalamaai i le faia o nogatupe e avea pea o le pogai o le faaleagaina ai o faauoga a tagata i le lalolagi atoa. I nisi taimi, atonu e oo ai lava ina avea ma pogai o le lē femalilieai i uso Kerisiano. I le tele o atunuu, e faigata ai ona faia ni nogatupe, o lea o se mea taatele lava i tagata o loo manaomia ni tupe ona ō atu i uo ma aiga. Ae peitai, o le mea faanoanoa na tupu ia Pedro ma Carlos, ua faaatagia ai faapea, seʻi vagana lava ua mulimuli ma le faaeteete uma le tagata notupe ma lē o faaune atu tupe i mataupu silisili a le Tusi Paia, ona lē mapuna aʻe lea o ni faafitauli matuiā. O le ā la le auala saʻo e taulimaina ai se talosaga mo se nogatupe i se uso Kerisiano?

Faitauina o le Tau o le Nogatupe

E teena e le Tusi Paia le faia ma le lē tatau o ni nogatupe. “Aua neʻi ia te outou se mea e tasi a se tasi tagata; ae tau lava o le fealofani,” ua apoapoai mai ai le aposetolo o Paulo. (Roma 13:8) O lea, a o leʻi faia se aitalafu, ia faitau le tau o le faia faapea. (Faatusatusa Luka 14:28.) Po o iai moni se manaoga e nonō mai ai se tupe? Po o se mataupu faatatau i le faaleleia o le mea o tou nonofo ai ina ia tausia ai lou aiga? (1 Timoteo 5:8) Po o le mea o aafia ai sina matapeapea—pe atonu ona o se faanaunauga ina ia ola i se olaga sili ona taugata?—1 Timoteo 6:9, 10.

O le isi vala tāua, po o le faia o se aitalafu o le a faamalosia ai oe e galue mo ni itula uumi ma atonu ua tuulafoaia ai sauniga ma le auaunaga i le fanua. Pe e te gafatia moni foi ona toe totogi tupe a se tasi? Ae faapefea pe afai ua lē taulau le pisinisi po o se mea o faia? Ia manatua, “ua no mea le tagata amio leaga, a e le toe taui atu ai.”—Salamo 37:21.

‘Tautala i le Upu Moni’ i Ē Nonō Mea

Pe a uma ona talanoaina ma mafaufau i na vala, atonu o le a tumau pea ona ia te oe se lagona faapea e tatau ona faia se nogatupe mo se pisinisi. Afai e lē mafai ona maua i auala masani, e lē sese la le faalatalata atu i se uso Kerisiano, auā o le mea masani lava ona liliu atu i uo i se taimi e manaomia ai se mea, e pei ona matauina ai e Iesu i le Luka 11:5. Ae ao i se tasi ona onosaia tiga e “tautala i le upu moni.” (Efeso 4:25) Ia faamatala ma le faamaoni mea moni uma lava e aafia ai—e aofia ai ma tulaga e ono lamatia ai, e oo lava foi i ni mea o foliga mai o loo mamao lava. Ma aua le tee pe afai e fesiligia oe i ni fesili tuusaʻo se tele e lē e ana mea o le a faaune atu ina ia mafai ai ona ia mautinoa ua ia maua se ata saʻo lelei.c

Po o le tautala i le upu moni le nonō o le tupe mo se tasi mafuaaga, ae faaaogā mo le isi mea? E matuā leai lava. Ua faamatala mai e le tasi tagata faigaluega i le faletupe i Amerika Latina: “O le a soloia e se faletupe lau nogatupe, ma afai o le a e lē totogia vave lau aitalafu, o le a latou aumaia loa se poloaiga mai le faamasinoga ina ia latou ave faamalosia uma au mea totino.” Afai e nonō tupe i le fuafuaga faapea o le a faateleina ai le polofiti a le pisinisi, ae faaaogā mo se isi fuafuaga, i le iʻuga o le a aveesea ai le mautinoa a lē ana mea na faaune atu faapea e mafai ona toe totogi mai le nogatupe. E moni atonu o le a e lē fefe i ni faasalaga faaletulafono pe a e notupe mai lou uso Kerisiano. Ae peitai, “e auauna foi lē no mea i le ua au mai ai ana mea,” ma ua ia te oe se avega tauave ina ia e faamaoni ia te ia.—Faataoto 22:7.

Faatatauina o le Tulafono Faaauro i Pisinisi

Na fetalai Iesu: “O mea uma foi tou te loto i ai ia faia e tagata ia te outou, ia faapea lava ona outou faia ia te i latou.” (Mataio 7:12) Maeu le tāua o le iai o lenei tulafono pe a tatou faia se pisinisi ma se uso talitonu! Mo se faaaʻoaʻoga, o ā ou uiga faaalia pe a teena e se uso lau talosaga mo se nogatupe? Po o le a e lagona faapea ua ia faalata i la oulua faigauo? Po o le a e faaaloalo i lana aiā e teena ai lau talosaga, i le iloa faapea atonu o ia manaomia ana tupe, po o sili atu foi ona ia popole i ni lamatiaga i le ono mafai ona toe totogi mai na i lo oe? Atonu o le a ia fesiligia ma le faamaoni lou tomai i le taulimaina ma le uigā o tupe. I se tulaga faapena, o lona teena atonu o le a sili atu ona aogā ma alofa.—Faataoto 27:6.

Afai e malie se uo e nonō atu ia te oe se tupe, e ao lava ona faaupuina auiliiliga uma lava i se tusitusiga, e aofia ai ma le aofai o le tupe ua nonōina, po o le ā le mea o le a faaaogā ai le tupe, o ā mea o le a faamauina ai le nogatupe, ma e faapefea ma o afea o le a toe totogi atu ai le nogatupe. I nisi tulaga o se mea poto foi le tusitusia o le feagaiga pe vaaia ma sainia e se loia ma ia tuu i faila faalemalo. I so o se itu, o le taimi lava e sainia ai se feagaiga, “o la outou upu Ioe, ia uiga i le Ioe, o la outou Leai, ia Leai.” (Mataio 5:37, NW) Aua le manatu leaga i uiga lelei o lau uo i le lē taulau ona faia o lou tiute tauave agaʻi ia te ia e pei ona semanū e te faia agaʻi i se faletupe.

O Ē Atamamai e Ana Tupe o Faaune Atu

E faapefea pe a faalatalata atu se isi ia te oe mo se nogatupe? O le tele o mea, o le a faalagolago i tulaga o le a aafia ai. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu o le a paʻū atu se uso Kerisiano i se tulaga ua faaleagaina ai tautupe ona e lē o sona lava faatamala. Afai e ia te oe se auala e faia ai faapea, o le alofa faa-Kerisiano o le a uunaia ai oe ‘e foai atu ia te ia ni mea e tatau mo lona tino.’—Iakopo 2:15, 16.

Pagā le lē alofa pe afai o le a faaaogā le taimi o mafatiaga o se uso e tuuina atu ai le totogia o ni tupe faasili i se tulaga faapea! Sa uunai mai Iesu: “Ia outou alolofa atu [pea] i e o fai outou mo latou fili, ma ia agalelei atu, ma ia avatu tupe e nonoina [e aunoa ma le manao i se faasiliga], aua le faamoemoe i se mea e tasi e au mai.”—Luka 6:35; faatusatusa Levitiko 25:35-38.

Ae ui i lea, e faapefea pe afai e na ona fesili atu mo le faatupeina o se pisinisi ua faia po o le faamaonia o se nogatupe? I le tulaga masani, o mataupu faapena e sili ona lelei pe afai e avea o ni nogatupe tului. E manino lava le uunaia mai e le Tusi Paia o le lapataiga, i le apoapoai mai: “Aua neʻi fai oe ma so latou o e fetagofi i lima; pe fai oe ma [faamaonia o nogatupe].”—Faataoto 22:26.

Afai o lena le tulaga, ia e muai filifili pe mafai moni ona e gafatia le tupe o le a faaune atu. Po o le a faaumatia ai au tupe pe afai e lē taulau le pisinisi po ua lē mafai e lē na nonō tupe ona totogi le nogatupe i le taimi tonu? Afai e te gafatia le nogatupe ma o le a faia ai ni polofiti, o le a ia te oe foi la le aiā e faia ai sou sao i na nogatupe e ala i le tuuina atu o tului talafeagai mo lau nogatupe. (Faatusatusa Luka 19:22, 23.) Ua lapatai mai le Faataoto 14:15, NW: “O lē e leai se poto masani, e faatuatua o ia i upu uma, a o lē ua mafaufau, e faautauta o ia i ona ala uma.” O nisi tagata faipisinisi faautauta e masani lava ona lafoaia na lapataiga pe a faia pisinisi ma uso Kerisiano. O le faatosina o le maualuga o tului e totogia ua tosina ai nisi i le faaumatia ai o tupe tului na ua leiloa uma ai a latou lava tupe faapea ma a latou faauoga ma uso Kerisiano.

E aogā ona matau faapea, e masani ona mafaufau loloto tagata faigaluega i faletupe i vala e tolu e fuafuaina ai po o le ā le lamatiaga atonu o le a iai se nogatupe: (1) le uiga moni o le tagata o loo talosaga mo se nogatupe, (2) lona tomai e toe totogi ai, ma lona (3) tulaga o loo taatele i lona tulaga faapisinisi. Po ua lē o faaalia ai ea le “atamai aoga” i le fuafua lelei faapena o tulaga o mea pe a manatu i le faauneina atu o au tupe na maua i au galuega mamafa i se tasi?—Faataoto 3:21.

Mo se faaaʻoaʻoga, o le ā le talaaga o le uso o talosagaina le tupe? Pe lauiloa o ia i le maufaatuatuaina, ma mafai ona faalagolago i ai, po o se tagata lē magafagafa ma faatamala? (Faatusatusa 1 Timoteo 3:7.) Afai e manao o ia ina ia faalautele lana pisinisi, pe sa manuia o ia i le pulea o lana pisinisi e oo mai i le tulaga ua iai nei? (Luka 16:10) Afai e leai, atonu o le fesoasoani atu ia te ia i le puleaina o ana tupe, o le a sili ona aogā i le faagasologa umi, na i lo le faaune atu ia te ia o ni tupe na atonu o le a vale taulimaina.

O le isi vala, o le tomai lea o le uso e toe totogi atu ai. O le ā lana tupe maua? O ā ni ana aitalafu o iai? Po ua na o se mea talafeagai ona tau lava ina ia tautala saʻo atu ia te oe. Ae peitai, e tatau lava ona iai le alofa faa-Kerisiano. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu o le a e manao e faamauina le nogatupe a se uso i ni ana mea e ono mafai ona faatau. I le Tulafono faa-Mose sa taʻusalaina ai le taofia o mea e ono ola ai se tagata po o ana mea totino ina ia faamauina ai se nogatupe. (Teuteronome 24:6, 10-12) I lea, ua faapea mai se uso fai pisinisi i Amerika i Saute, o le a ia faaune atu e oo i le tusa na o le ʻafa o le tau o mea a le uso. “Ma ou te lē manatu i mea faigaluega e faia ai lana galuega po o lona fale o ni mea e ono faatau atu,” ua ia faamatala mai ai. “O le mea mautinoa lava ou te lē manao e agaleaga atu i loʻu uso i le tuu atu ia te ia e alu i le ala e aunoa ma se mea, ma taofia lona fale ina ia toe totogi mai ai aʻu tupe.”

O le mea mulimuli lava, e ao ona e iloilo ma le mautinoa tulaga masani o pisinisi i le mea o e mau ai. Ua tatou ola i “aso e gata ai,” i le vaitaimi ua avea ai tagata ma “e alolofa i tupe, . . . ma e faalata.” (2 Timoteo 3:1-4) A o atonu e faamaoni lau uo ma lou uso, ae atonu e lē o faamaoni ana paaga, tagata faigaluega, ma tagata e masani ona latou fai pisinisi faatasi. Ona o se Kerisiano, e lē mafai ai ona ia iʻu atu i le faia o faiga faatogafalea ma le pepelo—o mailei na o loo faaaogā e ē o latou tauva ina ia maua ai ni o latou lelei. E ao foi ona manatunatu i le faaumatia o tupe ona “o le [taimi] ma le mea e lē mailoa e tupu ai.” (Failauga 9:11, NW) E mafai ona paʻū faafuaseʻi le tau o fefaatauaiga. O le vave mavae o le siitia o le tau o le soifuaga ma le paʻū o le aogā o le tupe e mafai ona faaleagaina ai se pisinisi pe soloia ai foi le tāua o lau nogatupe. O tagata gaoi, o faalavelave faafuaseʻi, o tagata faaleagamea, ma tagata fai mea leaga, o mea lē lelei foi na ua lē manuia ai se pisinisi. E ao ona e manatunatu i nei vala uma a o leʻi faia sau faaiʻuga.

Lē Taulau

I nisi taimi, e ui lava i nei uluai lapataiga, ae faigofie lava i se Kerisiano ona lē taulau i le toe totogia o lana nogatupe. O le Tulafono Faaauro e ao ona uunaia o ia ia faia pea ni fesootaiga ma lē o ia aitalafu ai. Atonu o le a mafai ona totogi na o sina tupe itiiti mo sina taimi. Ae peitai, e lē tatau i se Kerisiano ona lagona faapea o le totogia o se tupe itiiti o le a fai ma faamolemolega mo ia mai le faia o ni faataulagaina moni ina ia faataunuuina ai ana avega tauave. (Salamo 15:4) O sē o aitalafu ai ma o se Kerisiano ua iai foi le avega tauave ina ia faaalia le alofa. Afai ua ia lagona faapea ua ooleina o ia, e mafai ona ia faatatauina le fautuaga i le Mataio 18:15-17.

O le faaaofia ai o pule faalemalo, e pei ona faia e Pedro i le mataupu e pei ona taʻua i le amataga, o le a lē fautuaina lena mea. Fai mai le aposetolo o Paulo: “Ai so outou la te fai se finauga ma se isi i se tasi mea, e faamalosi ea [ona] ia alu atu ina ia faamasinoina i luma o ē amioletonu, ae lē o luma o le au paia? . . . E moni ea e leai sē poto e toatasi o ia te outou, o lē na te mafaia ona faamasino i mea a ona uso, a ua alu atu le uso ma le isi uso i le faamasinoga, ma ua faia lea mea i luma o ē lē talitonu? O le mea moni lava, o lo outou matuā toilalo lea ina ua outou fesūaʻi o le tasi i le isi i le tulafono. Aiseā e lē tuu ai ia te outou e sese? Tou te lē onosai i se ā pe a faaʻoleʻoleina outou?”—1 Korinito 6:1-7, NW.

Atonu o iai ni tulaga faapena—e pei o le aafia ai o ni paaga lē talitonu, ni tagata o le lalolagi o loo aumai ai a outou mea, po o ni mataupu tau inisiua—e foliga mai e manaomia ona foia i se falefaamasino masani po o se sui foi faalemalo. Ae i le tele lava o mataupu, e sili i se Kerisiano ona puapuagatia i ni nai tupe ua leiloa na i lo le faalumaina o le faapotopotoga lea o le a aumaia i le faasalaina o se uso ona o le lē totogia o lana nogatupe.

I le tele o tulaga, e mafai lava ona alofia atoa na iʻuga. Faapefea? A o leʻi nonō atu pe aitalafu mai foi se tupe mai se uso, ia muai iloa ni tulaga e faaono lamatia ai. Ia faaalia le faaeteete ma le atamai. E sili i mea uma lava, “ia faia a outou mea uma lava,” e aofia ai ma faiga faapisinisi, “i le alofa.”—1 Korinito 16:14, NW.

[Faaopoopoga i lalo]

a Ua suia igoa.

b I nisi atunuu, o le lē totogia e tagata o a latou aitalafu ma le lē taulau ona totogia o nogatupe, o loo taatele pea ona iʻu i le tuuina ai i le falepuipui.

c O nisi ua latou nonō mai ni aofaiga laiti o tupe mai le tele o tagata e ana tupe o loo faaune atu. O tagata taitoatasi la o loo faaune atu a latou tupe, ona o le lē maua atoa o mea moni uma i lea tulaga, atonu o le a manatu ai faapea ai o le a faigofie i lē o nonō tupe ona toe totogi atu.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga