Po ua Lava ma Totoe le Lelei o So o se Lotu?
“E mataʻutia le iʻuga tuupoina o o tatou taimi. Tatou te manaomia se lotu, ae leai se mea tatou te maua i ai se Atua e fetaui i ai.”—Lucian Blaga, o se tagata tusisolo ma o se fai filosofia Romania
“Ua umi se taimi o avea pea lotu ma taʻitaʻi lotu, ma atonu o le a tumau ai lava ona avea, e aofia i mea o loo aupito sili ona fai ma fili o le agaʻigaʻi i luma ma le saolotoga.”—Khristo Botev, o se tagata tusisolo Palakeria
O FAAUPUGA o loo sii mai i luga, ua faaleoina ai le tulaga ua iloa e le toatele o tagata loto faamaoni ua iai i latou lava. I totonu o o latou loto, ua latou lagona ai le manaomia o se lotu, ae o le Atua uigaese lena o loo aʻoaʻo e taʻitaʻi lotu e lē o se Atua e mafai ona latou malamalama ma alolofa i ai. E lē gata i lea, ua latou iloa faapea o taʻitaʻi lotu ma a latou lotu, ua tele mea ua latou faia e faatagitoia ai le agaʻigaʻi i luma ma le saolotoga o le fanau a tagata. Ioe, a o faateleina ona iloa le manaomia o le lotu, o le a lē nofoaʻi ai tagata loto faamaoni i so o se lotu lava.
Se Faaeseesega Tāua
Ua faia e le lotu se vaega autū i le faamaopoopoina o le talafaasolopito o le fanau a tagata. Ua tautala le The New Encyclopædia Britannica e uiga i le lotu “i le avea o se mea moni i le poto masani faaletagata, aganuu, ma le talafaasolopito” ma faaopoopo mai: “O faamaoniga o uiga faamaoni faalotu o loo iai i gaoioiga uma o le olaga faaletagata.” Ae ua faaalia i le talafaasolopito faapea e leai lava se tasi o lotu autū i le lalolagi ua avea o se faamanuiaga mo le fanau a tagata.
I se tasi taimi, na faapea mai se tagata Initia o Jawaharlal Nehru: “O le vaaiga i le mea ua taʻua o le lotu, po o i se isi itu, o le lotu ua leva ona iai, i Initia ma so o se isi mea, ua na faatumuina i tatou i le mataʻu.” Pe a manatunatu i taua na tauina ma solitulafono na faia i le igoa o le lotu, pe mafai ona e ioe moni atu ia te ia?
I lona 18 o senituri, na faia ai e le fai filosofia Falani o Voltaire se faaeseesega mālie. Na ia tusi: “Ua e fai mai o le lotu, na ia saunia galuega e tele e matuā sili ona leaga. Ae na i lo lea, e ao ona e faapea mai, o faiga faataulaitu, le mana faataulaitu lea o loo pule i luga o lo tatou kelope faanoanoa. O le mana faataulaitu o se fili aupito sili ona sauā o le tapuaiga mamā lea o loo tatou tuuina atu i Lē Silisili.” Sa tau Voltaire i le lē faapalepale o le lotu i ona aso, ae sa ia tausisia pea lona talitonuga i le Atua o Lē na Foafoaina le vateatea. Sa ia iloa le eseesega i le va o le lotu moni ma le lotu sese.
Le Manaoga ina ia Filifili
E leʻi ioe faatasi tagata uma ma Voltaire. Ua faapea mai nisi o loo latou vaaia le lelei i lotu uma lava; i lea, ua latou lagona ai le leai o se manaoga tele e saili atu i le lotu moni. E ao i na tagata ona utagia le lapataiga na tuuina mai e le perofeta o Isaia, o lē na tusi: “Oi talofa ia te i latou o e fai mai, ua lelei le mea leaga, a e leaga le mea lelei; o e fai ma malamalama le pouliuli, a e fai foi ma pouliuli le malamalama; o e fai ma mea suamalie le mea oona, a e fai ma mea oona le mea suamalie.” (Isaia 5:20) Ua aumaia e lotu sese le mea ua leaga mo faiga faaletagata. Ua iʻu ai i le pouliuli faaleagaga ma tuua ai le mea oona i gutu o tagata loto faamaoni.
O le mea lea, o le filifiliga, e lē o i le va o le avea ma sē e talitonu e leai se Atua ma le talitonu i so o se lotu. E lē faigofie faapena. Pe a iloa loa e se tasi le manaomia o le Atua, e tatau loa i lena tagata ona saili i le lotu moni. E pei ona taʻua ai ma le matagofie e se tagata suesue o Émile Poulat [male] i le Le Grand Atlas des Religions (Le Faafanua Telē o Lotu) faapea: “O mea ua aʻoaʻo ma tāpā [e lotu] e matuā eseese, o lea ua lē mafai ai ona talitonu i na mea uma lava.” I le ioe i lenei mea, ua faapea mai le Encyclopædia Universalis Falani (Le Lomifefiloi mo le Lalolagi Aoao, 1989): “Afai e toe foi atu le senituri lona 21 i le lotu, . . . e tatau la i le tagata ona faia se filifiliga pe moni pe sese mea paia ua ofoina atu ia te ia.”
E Faapea ona Filifili le Lotu Saʻo
O le ā o le a na taʻitaʻiina i tatou i le filifilia o le lotu saʻo? Ua saʻo ai le Encyclopædia Universalis ina ua ia faamatilatila mai le tāua o le upu moni. O se lotu na te aʻoaʻo ni pepelo e lē mafai ona moni. Na taʻua e le perofeta silisili o lē sa femaliuaʻi i le lalolagi: “O le Atua o le [Agaga] lava ia, ma o ē tapuai ia te ia, e tatau ona tapuai atu i le agaga ma le upu moni.”—Ioane 4:24, NW.
O lena perofeta o Iesu Keriso, ma na ia faalauiloa mai foi: “Ia leoleo outou faasaga i aʻoaʻo o lotu sese, o ē ō mai ia te outou i ofu faamamoe, ae o luko matapeapea moni lava i latou. E mafai ona outou iloa i latou i o latou fua. . . . O laau lelei uma lava e fua mai i fua lelei, a o le laau pala e fua mai i fua leaga.” (Mataio 7:15-17, Phillips) I le vaai atu i le fua leaga o lotu “sili” i le lalolagi, ma e oo lava i fua o lotu mavae ua mapuna aʻe nei, ua oo ai ina manatu le toatele o tagata loto faamaoni i na lotu uma faapea o ‘laau pala,’ e lē lava lo latou lelei. Ae e mafai faapefea ona latou maua le lotu moni?
O le mea moni o le a lē mafai ona suesue i le faitau afe o lotu uma lava i totonu ma fafo o Kerisinetoma a o leʻi faia se filifiliga. Ae peitai,—e pei ona fetalai Iesu,—afai tatou te faaaogā le upu moni ma le fua e tofotofoina ai, ona mafai lea ona iloa le lotu moni.
Fua ma le Upu Moni
Sa taʻua e Iesu le upu moni. Ae e tusa ai ma lenei mea, o le ā le vaega o tagata talitonu ua latou teena pepelo faalotu ia na aumaia mai tala o le vavau faaanamua ma filosofia faa-Eleni na ua saofagā atu i le tele o lotu? O le tasi o na pepelo o le aʻoaʻoga faapea, o le solu o le tagata e tumau pea le lē mafai ona oti. O lenei aʻoaʻoga na mapuna aʻe ai le aʻoaʻoga e lē faamamaluina ai le Atua e uiga i le afi i hele.a O se lotu na te teena na pepelo faalotu ma fuaina mai fua faapena, ua avatu ai se faamaoniga malosi i le avea o le lotu moni, a ea?
Sa taʻua foi e Iesu ni fua. E faatatau i lenei mea, pe e te iloa ea se lotu ua na fuaina mai se fealofaniga moni faaleuso i le va o malo, o i inā ua foia ai le faailoga lanu, gagana, ma papupuni faaleatunuu e ala i le alofa ma le femalamalamai i le va o uso? Pe e te iloa ea se faapotopotoga o ni tagata o ē o ona sui e sili atu ia i latou le sauāina na i lo le faatagaina o taʻitaʻi faapolotiki po o faalotu e faagaeetia i latou ina ia feita i o latou uso ma tuafāfine ma fasiotia i latou i le igoa o le atunuu po o le lotu?
Le Lotu Moni ua Faatinoina i Aso Nei
Po o iai ea se lotu faapena? Ioe, e iai. Ae tatau ona e ioe mai faapea e lē o se lotu o lotu tetele i le lalolagi. Pe ao ona e ofo ai i lenei mea? E leai. I lana Lauga taʻutaʻua i luga o le Mauga, na taʻua ai e Iesu: “Ia outou ulu atu i le faitotoa va apiapi; auā e va tele le faitotoa, e lautele foi le ala e tau atu i le malaia, e toatele foi i latou o e ui atu ai. Auā e va apiapi le faitotoa, e lauitiiti foi le ala e tau atu i le ola, e toaitiiti foi i latou o e maua.”—Mataio 7:13, 14.
O lea la, o fea le lotu moni? I le loto maulalo uma ma le faamaoni, e tatau ona tatou faapea atu ua faia e Molimau a Ieova se sosaiete faavaomalo o loo savavali i lenei ʻauala vaapiapi ma le pumoomoo.’ E moni, ua taʻua ma le faatauemu e lotu autū Molimau a Ieova ua na o se lotu mavae. Ae o le taʻu moni lava lena na taʻua ai uluai Kerisiano e taʻitaʻi lotu aposetate o le uluai senituri T.A.—Galuega 24:1-14.
Aiseā ua mautinoa ai e Molimau a Ieova faapea ua ia i latou le lotu moni? Ioe, ona o i latou o se auuso faavaomalo ua oo i le sili atu i le 200 atunuu, ma o le mea lena ua foia ai fevaevaeaiga faaleatunuu, lanu, gagana, ma vasega faavafealoai. Peitai latou te lē fia talitonu i aʻoaʻoga—faaanamua—na e manino lava le feteenai ma le mea o fai mai ai le Tusi Paia. Ae na faapefea ona latou oo mai i lena tulaga? Ma o le ā o aafia ai i le faia o le lotu moni? O lenei fesili ma isi foi e uiga i le lotu o le a talanoaina i isi mataupu e lua ia o le a sosoo mai.
[Faaopoopoga i lalo]
a Mo se faamatalaga faamaumauina lelei o lenei mea, tagai i le tusi Mankind’s Search for God, na lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., itulau 52-57.
[Ata i le itulau 7]
O Taua i Eleele Paia sa o se vaega o fua leaga o lotu sese
[Ē Ana le Ata]
Bibliothèque Nationale, Paris
[Ata i le itulau 8]
E fuaina mai e le lotu moni fua lelei