Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 10/15 itu. 4-7
  • Se Togiola e Fai ma Sui o Tagata e Toatele

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Se Togiola e Fai ma Sui o Tagata e Toatele
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Ufitia ma le Tatalaina
  • Se Togiola Talafeagai
  • Le Tagata e Toatasi e Fai ma Sui o Tagata e Toatele
  • Le Fuafuaga o le Togiola ma Oe
  • Le Togiola Talafeagai mo Tagata Uma
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
  • Ua Saunia e Ieova se “Togiola e Sui aʻi Tagata e Toʻatele”
    Faalatalata Atu iā Ieova
  • O le Togiola o le Meaalofa Sili Lea a le Atua
    O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?
  • Le Togiola​—Le Meaalofa Silisili a le Atua
    O ā Aʻoaʻoga Mai i le Tusi Paia?
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 10/15 itu. 4-7

Se Togiola e Fai ma Sui o Tagata e Toatele

IA MATI 31, 1970, na ave faamalosia ai se vaalele tele e latalata i le Mauga o Fuji i Iapani. E toaiva sui o se vaega sa lauiloa o le Japanese Red Army Faction na latou avea faapagota le sili atu i le 120 le pasese ma le auvaa, ma poloaiina se malaga saogalemu i Korea i Matu.

Ina ua tulaueleele le vaalele i Seoul, le Malo Faaupufai o Korea, na ofo ai le sui minisita o felauaiga, o Shinjiro Yamamura e foaiina lona ola e fai ma sui o i latou o loo taofia faapagota. I le loto malie e avatu o ia e fai ma faamautinoaga o lo latou lava saogalemu, na faasaolotoina ai e i latou na ave faamalosia le vaalele tagata uma na taofia faapagota vaganā ai le au ave vaalele. Ona latou felelei atu ai lea i Pyongyang, o i inā na latou siilima atu ai i pule sili o Korea i Matu. Ona toe foi atu ai lea o Mr. Yamamura ma le ave vaalele mulimuli ane i Iapani e aunoa ma se āfaina.

I lenei tulaga, na avea ai se tagata e toatasi ma sui o le sili atu i le 120 tagata na ave faapagota. O lenei mea ua fesoasoani ia i tatou e iloa ai po ua faapefea i le tagata e toatasi ona tuu atu lona ola e fai ma togiola e sui ai tagata e toatele. Ae ina ia malamalama i le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e uiga i le togiola, e tatau ona tatou iloiloina maeʻaeʻa lenei mataupu.

Ae e tasi le mea, e manaomia ona tatou toe suʻe i le amataga o le agasala. Ua faamatala mai e le Tusi Paia: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.” (Roma 5:12) Na faapefea ona tupu o lena mea? O le tagata o loo taʻua i inā, o Atamu, le uluai tagata na foafoaina. E mafai ona e faitau i le faamatalaga faatalafaasolopito i lona foafoaina ma le mea na taʻitaʻiina atu ai i lona paʻū ese mai mea sa finagalo malie ai le Atua. O loo faataatia mai lenei mea i uluai mataupu e tolu o le tusi o le Tusi Paia o le Kenese.

Ua faaalia i lena faamatalaga faapea sa iai se tau luʻiluʻi i tua o nei uunaiga ina ua uluai faia e Atamu le agasala. Ina ia faamalieina lona lava tuʻinanau i le pule, na fuafua ai e lena tau luʻiluʻi ina ia pulea Atamu ma so o se fanau lava o le a ia maua. O le tau luʻiluʻi, o Satani le Tiapolo. Sa taʻua foi o ia “o le gata tuai” auā na ia faaaogāina le gata e taʻitaʻiina atu ai Atamu i le faia o le agasala. (Faaaliga 12:9) E ui lava na taʻu atu e Lē na Foafoaina ma le alofa le fanau a tagata ia Atamu ina ia faaaloalo i Lana aiā e filifili ai le mea ua lelei ma le mea ua leaga, ae na olegia e le gata le avā a Atamu, o Eva, ina ia lē usiusitai i le Atua. O lea na ia faaseseina ai foi ma lana tane ina ia lē usiusitai. I lena auala, na faaalia ai le tutoatasi o Atamu mai le Atua, i le avea o sē agasala ma le loto i ai, ma ua mafai ai ona ia tuufaasolo mai na o lea ituaiga o olaga i lana fanau.

O loo tumau pea ona tatou puapuagatia i ona iʻuga. Faapefea? Ia, sa poloaia ma le tonu e Lē na Foafoaina Mea faapea, afai o le a filifilia ma le loto i ai e Atamu ma Eva ina ia lē usiusitai, o le iʻuga o le oti. Ina ua agasala, o le mea lea ua faatauina atu ai e Atamu le fanau uma a tagata e fai ma pologa a le agasala ma le oti.—Kenese 2:17; 3:1-7.

E mafai faapefea ona togiolaina le fanau a tagata mai lena tulaga agasala? Na afio mai Iesu Keriso i le lalolagi “ina ia foaiina atu lona ola e fai ma togiola e sui aʻi tagata e toatele,” ma ua tatalaina ai e lenei mea le auala e togiola ai le fanau a tagata.—Mataio 20:28.

Ufitia ma le Tatalaina

Ua faaalia e le Tusi Paia faapea o le taualumaga i le faasaolotoina o le fanau a tagata, e aofia ai laasaga e lua: (1) o le toe faatauina mai ma le (2) tatalaina. E tusa ma le upu Eleni (lyʹtron) ua faaliliuina i le “togiola,” na tusia ai e le tagata aʻoga o le Tusi Paia o Albert Barnes e faapea: “O le uiga moni o le upu togiola o se tau ua totogia mo le togiolaina o ē ua taofia faatagataotaua. I le taua, pe a avea ni pagota e se fili, o le tupe na manaomia mo le tatalaina o i latou e taʻua o le togiola; o lona uiga o le auala lea ua faasaolotoina ai i latou. O lea, so o se mea e tatalaina ai se tasi mai se faasalaga, po o se mea o puapuagatia ai, po o le agasala, ua taʻua o le togiola.”

Ioe, “so o se mea e tatalaina ai so o se tasi,” e mafai ona taʻua o le lyʹtron. O lea, o lenei upu Eleni ua faamatilatilaina ai se gaoioiga po o se taualumaga o le tatalaina.a

Sa faaaogā e le aposetolo o Paulo le upu sa fesootai i ai o le an·tiʹly·tron e faamamafa ai le tāua o le tau na totogiina e fai ma togiola. I le 1 Timoteo 2:6, na ia tusi ai faapea “[o Iesu] na foaifuaina e ia ia te ia e fai ma togiola [talafeagai] mo tagata uma lava.” I se faamatalaga e uiga i lenei mea, ua faapea mai ai le tusi a Parkhurst o le Greek and English Lexicon to the New Testament: “Ua na faailogaina ai ma le tatau se tau e mafai ona togiolaina ai pagota mai le fili; ma le ituaiga o fesuiaiga lea na togiolaina ai e le ola o le tasi le ola o le isi.” O le mea o loo faamamafa i inei e faatatau lea i le talafeagai lelei po o le aogā o le tau o le togiola na totogia ina ia faapaleni ai iʻuga o le faamasinoga tonu. E ao faapefea ona manatu i le taulaga togiola a Iesu “o se togiola talafeagai”?

Se Togiola Talafeagai

Na faatauina atu e Atamu le fanau uma lava a tagata e aofia ai ma i tatou, i le agasala ma le oti. O le tau, po o le sala na ia totogia, o lona ola lelei atoatoa faaletagata, faatasi ma le avanoa e ola ai e faavavau. Ina ia toe maua mai la lenei mea, o se isi ola lelei atoatoa faaletagata—sa tatau ona totogia ai se togiola talafeagai. Ae peitai, e leai lava se tasi na fanau mai i tagata lē lelei atoatoa e mafai ona saunia se ola lelei atoatoa faaletagata sa manaomia. (Iopu 14:4; Salamo 51:5) Ae peitai, i lona atamai, na tatala ai e le Atua se auala e sao ai mai nei uiga. Sa ia faaliliuina le soifua lelei atoatoa o lona Alo pele mai le lagi i le manava o se taupou, ma faatagaina ai o ia e fanau mai e avea o se tagata lelei atoatoa. (Luka 1:30-38; Ioane 3:16-18) O lenei aʻoaʻoga i le fanau mai o Iesu i se taupou, e lē o se tala na faia ina ia siitia ai sē na faavaeina se lotu. Na i lo o lea, ua faamatalaina ai se laasaga talafeagai i le sauniuniga a le Atua mo le togiola.

Ina ia faataunuuina le togiolaina, sa tatau ia Iesu ona tausisia se talaaga mamā o le taimi atoa na iai o ia i le lalolagi. O le mea lena na ia faia. Ona maliu lea o ia i se maliu faataulagaina. I lenei auala, na totogia ai e Iesu le tau o lona soifua faaletagata lelei atoatoa e fai ma togiola e laveaiina ai le fanau a tagata. (1 Peteru 1:19) O lea, ua mafai ai ona tatou faapea atu ma le saʻo na “maliu le toatasi o le sui o tagata uma.” (2 Korinito 5:14) Ioe, “e faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso.”—1 Korinito 15:22.

Le Tagata e Toatasi e Fai ma Sui o Tagata e Toatele

I le tulaga na ave faamalosi ai le vaalele e pei ona uluai taʻua, sa leai se auala e mafai ai e i latou na taofia faapagota ona faasaolotoina i latou lava, e tusa lava pe o i latou o ni tagata mauoa. Sa manaomia se isi fesoasoani ese mai fafo, ma o le tagata na avea ma sui o i latou sa manaomia ona fetaui lelei ma ni tulaga patino. E faapena foi ona moni o lenei mea, ae i se auala e sili mamao atu e tusa ai ma le togiola na manaomia e togiolaina ai le fanau a tagata. Na tusi se faisalamo: “O i latou o e . . . mitamita i latou ona o le tele o a latou oloa; e le mafaia lava e so latou ona faatau i lona uso, pe avatu i le Atua se togiola mo ia, (auā e matuā faigata le togiola o latou agaga, e le mafaia lava ia e faavavau).” (Salamo 49:6-8) E moni, sa manaomia se fesoasoani mai fafo mo le fanau a tagata. O le a lava ma totoe le soifua o se tagata e toatasi e togiola ai le fanau uma a tagata i le uiga faapea ua fetaui lelei ma mea manaomia ina ia faapaleni ai le faamasinoga tonu a le Atua. Sa avea Iesu Keriso ua na o lea le tagata lelei atoatoa e faafetaiaia ia agavaa.

Na faia e Ieova le Atua le sauniuniga mo le laveaiina o le fanau a tagata e ala i le totogia o le togiola ia Iesu Keriso. Ae, e sili atu mea na faia e le Atua. Sa ia tuuina atu se faasalaga o le oti ia Satani le Tiapolo, o lē na taʻitaʻiina le fanau a tagata i le agasala. (Faaaliga 12:7-9) O le a lē pine ae taofia e Ieova o ia lē na agasala ma o le a iʻu ina tuuina atu le faamasinoga e ala i le ‘lafoina o ia i le lepa afi ma le teio,’ ua faaatagia ai le faaumatiaga e faavavau. (Faaaliga 20:1-3, 7-10, 14) Ona o le a faaumatia lenei meafaiola agaga leaga ma e ala i le faatatauina o le togiola, o le a laveaiina ai le fanau a tagata e lē gata mai le pule a le agasala ma le oti, ae faapea foi mai taaʻiga a Satani. Ona ua faasaolotoina, ma ona o le faatatauina atoatoa o le aogā o le taulaga togiola a Keriso, o le a agaʻigaʻi atu ai le fanau usiusitai a tagata i le lelei atoatoa faaletagata.

Le Fuafuaga o le Togiola ma Oe

I le iloaina e uiga i le taulaga togiola a Iesu Keriso, ua talisapaia loloto ai e le toatele mai atunuu i Sasae le mea ua faia e le Atua mo i latou. O se faaaʻoaʻoga o Kazuo. Sa faaautū lona olaga i le sogisogi i vailaau palu vali ina ia lele ai. Pe a onā i nei vailaau, na te faaleagaina ai pea ana taavale. E toatolu isi o ana uo na pule i o latou ola ina ua uma ona faaleagaina lo latou soifua malōlōina. Sa taumafai foi Kazuo e pule i lona ola. Mulimuli ane, ae amata loa ona ia suesueina le Tusi Paia. I le faagaeetia i le upu moni na ia aʻoaʻoina, sa ia filifili ai e faamamā lona olaga. Sa ia tauivi ma lenei masani o le faaleagaina o lona tino i vailaau palu vali, ma sa tele lava ni taimi sa toe vaivai ai o ia. Sa fetosoaiina o ia i le va o tuʻinanauga o lona tino ma lona faanaunau ina ia fai le mea tonu. Maeu lona fiafia ina ua mafai ona ia tatalo i le Atua mo le faamagaloga e ala i le aogā o le taulaga togiola a Iesu Keriso! E ala i le tatalo atoa ma le fesoasoani mai uō Kerisiano, na manumalo ai Kazuo i lona vaivaiga, ma ua auauna nei o ia ia Ieova e avea o se faifeau fiafia faatasi ma se loto fuatiaifo mamā.

O e manatua Chisako, lea na taʻua i le amataga o le mataupu na seʻi mavae atu? E ala i le suesueina o le Tusi Paia, sa oo ai foi ina malamalama o ia i le fuafuaga alofa o le togiola. Sa matuā faagaeetia o ia ina ua ia aʻoaʻoina faapea na auina mai e le Atua lona Alo ina ia tatalaina le fanau a tagata mai le agasala. Sa tuuina atu e Chisako lona ola ia Ieova. E oo lava i le taimi nei, i le 77 o ona tausaga, ua faaalu ai e ia le 90 itula i masina uma i le taʻuina atu i tagata e uiga i le alofa silisili o Ieova ma le faaalia o lona alofa mutimutivale.

E ao foi ona tāua ia te oe le togiola. E ala i lea, o le a tatala ai e le Atua le ala i le saolotoga moni mo le fanau a tagata—o le saolotoga mai le agasala ma le oti. O se lumanai sili o le ola e faavavau i le lalolagi parataiso o loo taatia mai i luma mo i latou o ē talia le taulaga togiola a Iesu Keriso. Faamolemole ia faafesootai atu i Molimau a Ieova ma iloilo e oe lava po o le a faapefea ona e olioli i le saolotoga mai le agasala ma le oti e ala i le fuafuaga alofa o le togiola.

[Faaopoopoga i lalo]

a I Tusitusiga Eperu, o le upu pa·dhahʹ ma isi upu e fesootai atu i ai, ua faasino atu lea i le “togiola” po o le “tau o le togiola,” ua faamatilatilaina ai le tatalaina lena sa aofia ai.—Teuteronome 9:26.

[Ē Ana le Ata i le itulau 5]

Faatagaina e le Mainichi Shimbun

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga