Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w92 10/15 itu. 8-11
  • Le Taua a le Tusi Paia Sepania mo Lona Faasaoina

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Taua a le Tusi Paia Sepania mo Lona Faasaoina
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Faia le Tusi Paia Sepania
  • Se Aliaʻi mai mo Sina Taimi Puupuu
  • Ua Faalilolilo le Tusi Paia Sepania
  • Ua Matala Faitotoa
  • Na Mautinoa le Manumalo
  • Faalauiloa le Afioga a le Atua i Sepania
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2014
  • Le Tauiviga a Casiodoro de Reina mo se Tusi Paia Faa-Sepania
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
  • Le Auala na Faasaoina ai le Tusi Paia Se‘ia Oo Mai i Aso Nei
    Ala Mai!—2008
  • Le Tusi Paia e Ta‘ua o le Complutensian Polyglot—O se Faaliliuga Mata‘ina o le Talafaasolopito
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1992
w92 10/15 itu. 8-11

Le Taua a le Tusi Paia Sepania mo Lona Faasaoina

I SE tasi aso ia Oketopa i le 1559, na lolofi atu ai le tusa ma le 200,000 tagata Katoliko Sepania i le aai o Valladolid i le itu i matu. O le pogai na tosina atu ai, ona o se faasalaga, “na susunu ola ai ni tagata se toalua, ae toasefulu na titinaina.” O i latou o ni “tagata e ese o latou talitonuga mai isi.”

O le tupu talavou lauiloa o Filipo II o ia lava sa na pulea le faia o lea mea na tupu. Ina ua talosaga atu se tagata na faasalaina i le oti ina ia alofagia o ia, na tali atu le tupu e faapea: “Afai e tutusa le leaga o loʻu lava atalii ma oe, o aʻu lava ou te taʻimua i le susunuina o ia.” O le ā le solitulafono matuiā a lena tagata lē manuia? Sa na o lona faitauina lava o le Tusi Paia.

I le taimi lava lena, sa tinoū ai le faalapotopotoga o Suesuega Faalotu (Inquisition) a le Lotu Katoliko i le aai o Andalusia i Seville. O inā, na faatoʻā maua ai lava e se vaega o monike i le monaseri o San Isidro del Campo, se lomiga faalilolilo o le Tusi Paia i le gagana Sepania. Po o le a faalataina ea i latou e ē na latou iloa lena mea? O nisi o ē na latou iloa ua i ai i se tulaga lamatia, sa sosola ese mai le atunuu. A o le 40 o i latou na totoe, sa lē manuia ma na susunuina i latou i luga o pou, sa faatasi ai ma i latou le tagata tonu lava lea na ia avatu faananā Tusi Paia i totonu o le atunuu. O Sepania i lona sefuluono o senituri, sa o se nofoaga lamatia mo tagata faitau Tusi Paia—e toaitiiti na sao mai i le puʻea e le Suesuega Faalotu.

Sa faatasi ai i le toaitiiti lea, sē na uluai avea ma monike, o Casiodoro de Reina (e tusa o le 1520-1594). Na sola o ia i Lonetona, ae e oo lava i inā sa lē saogalemu ai o ia. Sa tuuina atu e le Suesuega Faalotu se tau mo se tasi e mafai ona fasiotia o ia, ma sa taumafai ai le amepasa Sepania i Egelani ina ia toe faafoi o ia i se oganuu sa pulea e Sepania i se auala faatogafiti pe faatogafalea. I sina taimi puupuu, na faamalosia ai o ia e tuua Egelani ona o tuuaʻiga pepelo e uiga i le mulilua ma le tauatane.

Ona o le mativa ma ona o le toatele o le aiga e fafaga, na ia muai maua ai se lafitaga i Frankfurt. Mulimuli ane, ona o lona galala mo le fia faasaoina o mea tau i le lotu na taʻitaʻiina atu ai o ia i Falani, Holani, ma iʻu ai i Suisilani. Ae talu mai na taimi uma lava, sa toaga pea o ia. Na ia faamatalaina e faapea, ‘Seʻi vagana ai le taimi na ou maʻi ai pe malaga foi, . . . e leʻi paʻū ese lava le peni mai loʻu lima.’ E tele tausaga sa ia faaaluina e faaliliu ai le Tusi Paia i le gagana Sepania. O le lolomia o le 2,600 kopi o le Tusi Paia a Reina na amata mulimuli ane i le 1568 i Suisilani ma faaumaina i le 1569. O le tasi vala mataʻina o le faaliliuga a Reina ona sa ia faaaogāina le suafa Iehoua (Jehová) na i lo o le Señor (Alii) mo le Tetakalamatone, o mataitusi e fa faa-Eperu o le suafa totino o le Atua.

Faia le Tusi Paia Sepania

E ui ina sa fenuminumiai i le taimi lea, ae faafetai i le mauaina o le masini lomitusi, na tele ai lomiga o le Tusi Paia na toe maua i Europa, ae i Sepania sa oo ina tau lē maua ai. Ae sa lē faapea muamua. Mo ni senituri sa avea le Tusi Paia ma tusi sili ona faasalalauina a Sepania. Sa mafai ona maua kopi na tusia i le gagana Latina ma, mo ni nai senituri, sa maua ai foi i le gagana Gothic. Na faamatala e se tasi tusitala o talafaasolopito faapea, i le vaitaimi o lona 5 e oo i lona 15 o senituri, (Middle Ages), “sa sili ai ona lauiloa le Tusi Paia i Sepania—e avea o se puna o faagaeega ma le pule, e avea o se tapulaa mo le faatuatua ma amioga—na i lo o Siamani ma Egelani.” Sa oo ina avea talafaasolopito eseese faale-Tusi Paia, Salamo, faasinotusi eseese, tala tau i le olaga, ma isi lava tusi faapena ma tusi e sili ona alumia i lena vaitaimi.

Sa saunia ma le matuā faaeteete e tagata tusiupu ua uma ona aʻoaʻoina kopi na tusilimaina e saʻo aʻiaʻi o le Tusi Paia. E ui lava sa faaalu ai e tusiupu e toaluasefulu le tausaga atoa e saunia ai le na o le tasi lava le kopi na tusilimaina sa matuā saʻo, ae sa tele lava Tusi Paia Latina ma le faitauafe o isi faamatalaga e uiga i le Tusi Paia faa-Latina na salalau solo ai i Sepania i lona 15 o senituri.

E lē gata i lea, ina ua amata ona agaʻi i luma le gagana Sepania, ona mapuna aʻe loa lea o le naunau ina ia faaliliuina le Tusi Paia i le gagana a le atunuu lava ia. I le amataga lava i lona 12 o senituri, na faaliliuina ai le Tusi Paia i le gagana Romance, po o le gagana Sepania muamua, le gagana sa tautala ai tagata lautele.

Se Aliaʻi mai mo Sina Taimi Puupuu

Ae sa leʻi umi ona aliaʻi mai. Ina ua faaaogā e tagata Ualetenese (Waldensians), le au Lolati (Lollards), ma tagata sa Hasī (Hussites) le Tusi Paia e lagolagoina ai o latou talitonuga, sa faaalia vave uiga tetee ma le sauā. Sa vaai ma le masalosalo pule o le Lotu Katoliko i le faitauina o le Tusi Paia, ma na faailoa mai ai faapea ia matuā tafiesea uma faaliliuga fou i le gagana lautele.

Na faalauiloa mai e le Catholic Council of Toulouse (Falani), lea na fono i le 1229, e faapea: “Ua matou faasāina so o se tagata ona umia tusi o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou na faaliliuina i le gagana lautele. Afai e mananao i ai nisi o tagata lotu, e mafai ona ia umia se tusi o tusi pese mai le Salamo ma se tusi o tatalo . . . ae e matuā leai lava i so o se tulaga na te umia ai se tusi e pei ona taʻua i luga na faaliliuina i le gagana Romance.” I le fa tausaga mulimuli ane, na tuu atu ai e James I o Aragon (sa tupu i se vaega tele o le penisula) aso e valu ia i latou uma na umia se Tusi Paia i le gagana lautele ina ia tuuina atu ia tusi i le patele o le atunuu mo le susunuina. O le lē faia faapea, e tusa lava po o se taʻitaʻi lotu po o se tagata lautele, o le a masalomia ai lē o umia o sē tetee.

E ui i nei faasāsāaga—ia sa leʻi matuā usiusitai i ai—sa ono mafai lava e nisi tagata Sepania ona gugutu i lo latou umiaina o se Tusi Paia Romance i le tau faaiʻuiʻuga o lona 5 e oo i lona 15 o senituri (Middle Ages). Na oo mai se iʻuga faafuaseʻi i lenei mea faatasi ma le faavaeina o le Suesuega Faalotu a Sepania i lalo o le pulega a le Tupu Tamaitai o Isabella ma le Tupu o Ferdinand i le 1478. I le 1492, i le na o le aai lava o Salamanca, e 20 ni kopi tāua tele o le Tusi Paia na tusia i lima o tagata, na susunuina. Na pau lava nai kopi na tusilimaina faale-Tusi Paia i le gagana Romance na sao, o tusi ia sa teuina i potu tusi totino a le tupu po o ni nai tagata maualuluga aloaia o ē sa lē masalomia.

Mo le isi lua selau tausaga na sosoo mai ai, na pau lava le Tusi Paia aloaia Katoliko na faasalalauina i Sepania—e ese ai mai le Vulgate Latina—o le Complutensian Polyglott, le uluai Tusi Paia na lomia i gagana eseese, na lagolagoina e Katinale Cisneros. E mautinoa o se tusi na faia e tagata popoto, o le mea moni, sa leʻi faia mo tagata lautele. Sa na o le 600 kopi na faia, ma e toaitiiti lava sa mafai ona malamalama i ai, ona sa tusia mau o le Tusi Paia i le gagana Eperu, Aramaika, Eleni, ma le gagana Latina ae e lē i le gagana Sepania. E lē gata i lea, sa matuā taugata tele. O le tau sa tusa ma le tolu tupe auro (e tusa lona tau ma le totogi o se tagata faigaluega mo le ono masina).

Ua Faalilolilo le Tusi Paia Sepania

I le amataga lava o le senituri lona 16, na tulai mai ai se tagata Sepania e pei o “Tyndale” o Francisco de Enzinas. O le atalii o se tagata mauoa Sepania na te umia ni fanua, sa amata ona ia faaliliu le Tusi Paia Kerisiano Eleni i le gagana Sepania a o avea o ia o se tagata aʻoga talavou. Mulimuli ane, sa ia lomia le faaliliuga i Holani, ma i le 1544 sa ia taumafai malosi ai ina ia maua le faatagaga mai le tupu e tufatufaina atu ai i Sepania. O le taimi lena sa iai le Emeperoa o Sepania, o Charles I, i Brussels, ma na faaaogā ai e Enzinas lenei avanoa e talosaga ai le finagalo malie o le tupu mo lana galuega.

O le talanoaga uigaese i le va o nei alii e toalua na lipotia mai e faapea na fesili le emeperoa: “Po o le ā lena ituaiga o tusi?” Na tali atu Enzinas: “O se vaega o le Tusi Paia e taʻua o le Feagaiga Fou.” Na toe fesili atu foi le emeperoa: “O ai le tusitala o le tusi?” Na tali atu Enzinas: “O le agaga paia.”

Sa tuuina mai e le emeperoa le faatagaga e faasalalau ai le tusi, ae i le na o le tasi lava le tulaga—ina ia mafai foi e lana tali kofesio totino, o se monike Sepania, ona tuuina atu foi lana faamau faailoga e faamaonia ai. O le tulaga lē manuia mo Enzinas, ona sa leʻi tuuina mai lena faamau faailoga, ma sa leʻi pine ae tuuina ai o ia i le falepuipui e le au Suesue Faalotu (Inquisition). Ina ua mavae tausaga e lua, sa mafai loa ona sola ese o ia.

I ni nai tausaga mulimuli ane, na lomia ai i Venice i Italia se toe teuteuga o lenei faaliliuga, ma o le lomiga lenei o le Tusi Paia na ave faananā e Julián Hernández i Seville, Sepania. Ae na maua o ia, ma ina ua mavae le lua tausaga o faatigaina ma faafalepuipuiina, ona faasalaina loa lea o ia i le oti faatasi ma isi uso a tagata aʻoga o le Tusi Paia.a

I le Council of Trent (1545-1563), na toe taʻu atu ai e le Lotu Katoliko lona lē fiafia i faaliliuga o le Tusi Paia i le gagana lautele. Sa ia faasalalauina se faasinotusi o tusi faasāina, lea na aofia ai faaliliuga uma o le Tusi Paia na faia e aunoa ma le faamaoniga a le lotu. O lona uiga o Tusi Paia uma na faaliliuina i le gagana lautele a Sepania sa faasāina, ma i le na o le umia lava o se tasi o na tusi, na ono iʻu i le faatonuina ai o le oti o se tagata.

I ni nai tausaga ina ua mavae le faasalalauina o le faaliliuga a Reina, ona toe teuteu ai lea ma lomia e Cipriano de Valera, o lē sa avea muamua ma monike, sa mafai ona sola ese mai le sauā o le Suesuega Faalotu i Seville. Na lomia lenei tusi i Amsterdam i le 1602 T.A., ma na aauina faananā atu foi nisi kopi i Sepania. I lona faaliliuga i le amataga ma le toe teuteuga, ua avea ai pea le Tusi Paia a Reina ma Valera o se faaliliuga sa sili ona faaaogāina e le lautele o tagata Porotesano o ē tautala i le gagana Sepania.

Ua Matala Faitotoa

O le iʻuga, i le 1782 na poloaiina ai e le vaega faafaamasinoga o le Suesuega Faalotu faapea ua mafai ona lomia le Tusi Paia ae ia faaaofia ai ma faamatalaga i talafaasolopito ma aʻoaʻoga a le lotu. I le 1790 na faaliliu ai e le epikopo Katoliko mai Segovia, o Felipe Scio de San Miguel se Tusi Paia i le gagana Sepania e faaaogā ai le Vulgate Latina. O le mea sa lē manuia ai, ona o le taugata o le tusi—sa tusa ma le 1,300 tupe Sepania, o se tau sa sili ona fitā i lena taimi—ma sa faigata foi ona malamalama i faaupuga, sa matuā faigata lava, na faamatalaina ai e se tasi tusitala Sepania le tusi e “matuā lē manuia.”

I nisi tausaga mulimuli ane, na poloaiina ai e le tupu Sepania o Fernando VII le epikopo o Astorga, o Félix Torres Amat, ina ia faia se faaliliuga lelei, e faavae foi i le Vulgate Latina. Na tuuina mai lenei faaliliuga i le 1823 ma oo ai ina faasalalauina atu i se tulaga sili ona lautele na i lo o le faaliliuga a Scio. Ae peitai, ona sa leʻi faavaeina i le uluai gagana Eperu ma Eleni, na oo ai foi i ni tulaga lē manuia ia e masani ona iai mai le faaliliuina o se faaliliuga.

E ui lava i lenei agaʻigaʻi i luma, ae sa tumau pea ona lē talitonu le lotu ma taʻitaʻi o le atunuu faapea e ao ona faitauina le Tusi Paia e tagata lautele. Ina ua talosagaina e George Borrow, o se sui o le British and Foreign Bible Society (Sosaiete Faale-Tusi Paia a Peretania ma Atunuuese) se faatagaga i tausaga e amata mai i le 1830 ina ia lomia ni Tusi Paia i Sepania, na taʻu atu e le minisita o le malo o Mendizábal ia te ia e faapea: “Alii e, e lē o ni Tusi Paia o matou mananao i ai, ae o ni fana ma pauta o fana, e faaumatia ai tagata fouvale, ma i lo o mea uma lava, o tupe, ina ia mafai ai ona matou totogia vaegaau.” Sa faaauau e Borrow ona faaliliu le Evagelia a Luka i le gagana a tagata maumausolo (Gypsies) i Sepania, ma i le 1837 na tuuina ai o ia i le falepuipui ona o ana taumafaiga!

I le faaiʻuga, sa lē mafai ai ona toe taofia le anoanoai o faaliliuga. I le 1944 na lomia ai e le lotu Sepania lana uluai faaliliuga o le Tusi Paia, sa faavae i uluai gagana—pe tusa ma le 375 ni tausaga ina ua mavae le faaliliuga a Casiodoro de Reina. O le faaliliuga lenei a tagata aʻoga Katoliko o Nácar ma Colunga. Na mulimuli mai i lenei le faaliliuga a Bover ma Cantera i le 1947. Talu mai lena taimi, sa matuā tele ai lava faaliliuga faa-Sepania o le Tusi Paia.

Na Mautinoa le Manumalo

E ui lava sa tauivi le Tusi Paia Sepania mo ni senituri ina ia faasaoina, ae na iʻu lava ina manumalo i le taua. O taulaga tetele na faia e na tagata faaliliu totoa e pei o Reina na mautinoa lava sa matuā taulau. E toafia ni tagata i aso nei ua latou faatauina se Tusi Paia ma nofo ma mafaufau i le taimi na matuā faasā ai le umia o se Tusi Paia?

I aso nei, ua avea le Tusi Paia o se tusi sili ona alumia i Sepania ma i atunuu e tautala i le gagana Sepania, ma ua maua foi i le tele o faaliliuga. E aofia ai i nei faaliliuga, ua iai le Versión Moderna (Tusi Paia Faaonaponei, 1893), lea o loo maumauai i le faaaogāina o le suafa o le Atua, o Ieova (Jehová); o le Lomiga a Pauline o le Tusi Paia (1964), lea o loo faaaogā ai le suafa o Yavé i Tusitusiga Eperu; o le Nueva Biblia Española (Tusi Paia Fou Faa-Sepania, 1975), lea e lē manuia ona, e lē o faaaogāina ai le suafa Jehová po o Yavé; ma o le Traducción del Nuevo Mundo (Faaliliuga a le Lalolagi Fou, 1967), na lomia ma faasalalauina e le Sosaiete o le Olo Matamata, lea o loo faaaogā ai le suafa Jehová.

E asiasi atu Molimau a Ieova i aiga o le faitau miliona o tagata e tautatala i le gagana Sepania i vaiaso uma ina ia fesoasoani ia i latou e talisapaia le tāua o le Tusi Paia—o se tusi ua aogā ona maliu ai, o se tusi foi ua aogā ona ola ai. O le mea moni, o le tala i le taua na faia ina ia faasaoina le Tusi Paia Sepania, o se tasi lea o faamaoniga atili faapea “o le afioga a lo tatou Atua, e tumau lea e faavavau.”—Isaia 40:8.

[Faaopoopoga i lalo]

a I lena taimi, sa lē mafai ai lava ona toe aumaia so o se tusi lava i totonu o le atunuu e aunoa ma se laisene faapitoa, ma sa lē toe mafai foi e se tagata i faletusi ona tatala so o se uta o tusi e aumai e aunoa ma le faatagaga aloaia mai le Ofisa Mamalu (Inquisition).

[Ata i le itulau 10]

Ua toe aumaia le “Complutensian Polyglott” ma i lea ua saunia nei mo le iloiloina. (Tagai i le itulau e 8)

[Ē Ana le Ata]

Faatagaina e le Biblioteca Nacional, Madrid, Sepania

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga