Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • brw920815 itu. 48-53
  • Le Faatasi Mai o le Mesia ma Lana Pule

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Faatasi Mai o le Mesia ma Lana Pule
  • 1992 Mataupu mo Suʻesuʻega Mai “Le Olomatamata”
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Auala e Toe Afio mai ai Keriso
  • O le ā le Taimi e Amata Ai?
  • Aiseā ua Avea ai o se Taimi o Faalavelave?
  • Pe a Pulea e le Mesia le Lalolagi
  • Le Auala e Aafia ai Oe i Lana Pulega
  • Faamalamalamaina le Faatasi mai o Keriso
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1993
  • O Afea o le a Oo Mai ai le Malo o le Atua?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2008
  • Le Afio Mai o Iesu po o le Faatasi Mai o Iesu—O Lē Fea?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
  • Le Mesia! Le Ala o le Faaolataga a le Atua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2009
Faitau Atili
1992 Mataupu mo Suʻesuʻega Mai “Le Olomatamata”
brw920815 itu. 48-53

Le Faatasi Mai o le Mesia ma Lana Pule

“O Iesu lena, ua aveina ae nai ia te outou i le lagi, e faapea ona toe afio mai o ia, pei o lona afio atu i le lagi na outou vaavaai i ai.”—GALUEGA 1:11.

1, 2. (a) Na faapefea ona faamafanafanaina e agelu e toalua aposetolo a Iesu ina ua afio aʻe o ia i le lagi? (e) O ā fesili na lagā e le faamoemoe i le toe afio mai o Keriso?

E TOASEFULUTASI tane sa tutū i le malifa i le itu i sasae o le Mauga o Olive, o loo pulatoʻa i le lagi. I ni nai minute ua mavae, na siitia aʻe ai Iesu nai ia i latou, ua faasolo ina nimo atu ona foliga seia oo ina punitia i se ao. I tausaga na latou faatasi ai ma ia, na vaaia ai e nei tane le anoanoai o faamaoniga na tuuina mai e Iesu e iloa ai o ia o le Mesia; sa oo foi ia i latou le loto momomo ona o lona maliu, ma le matuā faafiafiaina i lona toetu. Ae o lea ua maliu ese atu nei o ia.

2 Na faafuaseʻi lava ona faaali mai ni agelu se toalua ma faapea mai ia te i latou i nei upu faamafanafana: “O outou tagata Kalilaia e, se a le mea tou te tutū ai, ma vaavaai i le lagi? O Iesu lena, ua aveina ae nai ia te outou i le lagi, e faapea ona toe afio mai o ia, pei o lona afio atu i le lagi na outou vaavaai i ai.” (Galuega 1:11) Maeu se faamautinoaga—o le afio aʻe o Iesu i le lagi sa lē faapea ai, ua lē o toe manatu mai o ia i le lalolagi ma tagata! Na i lo o lea, o le a toe afio mai Iesu. E lē taumatea o nei upu sa faatumuina ai le au aposetolo i se faamoemoe. Ua faatāuaina foi e le faitau miliona o tagata i aso nei le folafolaga e uiga i le toe afio mai o Keriso. Ua taʻua e nisi faapea o le “Afio Faalua Mai” po o le “Toe Afio Mai.” E ui i lea, e foliga mai e toatele o loo fenuminumiai e faatatau i le uiga moni o le toe afio mai o Keriso. O le ā le auala o le a toe afio mai ai Keriso? O le ā le taimi? Ma e faapefea ona āfaina ai o tatou olaga i aso nei?

Le Auala e Toe Afio mai ai Keriso

3. O le ā o talitonu i ai le toatele e uiga i le toe afio mai o Keriso?

3 E tusa ai ma le tusi An Evangelical Christology, “o le afio faalua mai po o le toe afio mai o Keriso (parousia) o le a faavaeina ai le malo o le Atua i le iʻuga, e vaaia uma e le lautele, ma e oo i le faavavau.” O se talitonuga taatele lena o le toatele o tagata faapea o le toe afio mai o Keriso o le a vaaia e mata o tagata uma, o le a iloatino e tagata uma i le lalolagi. Ina ia lagolagoina lenei manatu, e toatele ua faasino atu i le Faaaliga 1:7, lea ua faitauina e faapea: “Faauta, o loo afio mai o ia ma ao, e iloa atu foi o ia e mata o tagata uma, atoa ma e na tuʻia o ia.” Ae pe e ao ea ona faauiga faaletino lenei mau?

4, 5. (a) E faapefea ona tatou iloa e lē o faauigaina faaletino le Faaaliga 1:7? (e) Ua faapefea i fetalaiga a Iesu lava ia ona faamautinoaina lenei malamalamaga?

4 Ia manatua, o le tusi o Faaaliga o loo tuuina mai i ni ‘faailoga.’ (Faaaliga 1:1) O lea la, o lenei fasi fuaitau o se mea e uiga faafaatusa; pe a mafaufau i ai, e mafai faapefea e i latou “na tuʻia o ia” ona vaai i le toe afio mai o Keriso? Ua toetoe lava 20 senituri talu ona feoti i latou! E lē gata i lea, na faapea mai agelu o le a “faapea ona toe afio mai” o Keriso e pei o lona afio atu i le lagi. Ia, sa faapefea la ona afio aʻe o ia? Pe faitau miliona ea na matamata atu i ai? E leai, e na o nai tagata faamaoni lava e toaitiiti na latou vaaia lenei mea na tupu. Ma ina ua fai atu agelu ia i latou, pe sa matamata moni atu ea le au aposetolo a o afio aʻe Keriso seia oo lava o ia i le lagi? E leai, sa ufitia e se ao Iesu mai la latou vaaiga. I se taimi mulimuli ane, atonu na ulu atu ai loa o ia i le lagi e nonofo ai agaga e avea foi ma agaga, ua lē vaaia e mata o tagata. (1 Korinito 15:50) O lea la, na pau lava le mea na vaaia e le au aposetolo, sa na o le amataga o le malaga a Iesu; sa lē mafai ona latou iloa atu lona taunuuga, lona toe foi atu i le afioaga faalelagi o lona Tamā, o Ieova. O lenei mea, sa na o mata o lo latou faatuatua sa mafai ona latou iloa ai.—Ioane 20:17.

5 Ua aʻoaʻoina e le Tusi Paia faapea o le toe afio mai o Iesu, o le a tutusa lelei lava ma lona afio atu i le lagi. Na fetalai Iesu lava ia a o toeitiiti oo i lona maliu: “E toeitiiti ona le vaai mai lea o le lalolagi ia te au.” (Ioane 14:19) Na ia fetalai mai foi faapea “e le oo mai le malo o le Atua ma le vaaia e mata.” (Luka 17:20) O le ā le auala o le a ‘vaaia ai o ia e mata o tagata uma’? Ina ia taliina, tatou te manaomia muamua se malamalamaga manino e uiga i le upu na faaaogā e Iesu ma ona soʻo e tusa ai ma lona toe afio mai.

6. (a) Aiseā e lē fetaui ai upu e pei o le “toe afio mai,” “taunuu mai,” “afio faalua mai,” ma le “afio mai” e faaliliuina ai le upu Eleni pa·rou·siʹa? (e) O le ā e faaalia ai faapea o le pa·rou·siʹa, po o le “faatasi mai,” e sili atu ona umi na i lo o se mea iloga e tupu mo sina taimi puupuu?

6 O le mea moni, e sili atu mea e faia e Iesu na i lo o le na ona “toe afio mai.” O lena faaupuga e pei o le “afio mai,” “taunuu mai,” po o le “toe afio mai,” e faatatau i se mea e tasi e tupu i se taimi puupuu. Ae o le upu Eleni na faaaogā e Iesu ma ona soʻo, sa sili atu ona uigā. O le upu o le pa·rou·siʹa, o lona uiga moni lava o le “iai faatasi” po o le “faatasi ai.” E ioe le toatele o tagata popoto faapea o lenei upu e lē gata ina lagolagoina ai le taunuu mai, ae o le faatasi ai mulimuli ane—e pei o se asiasiga a se tagata mamalu mai se ofisa o le malo. O lenei faatasi mai e lē o se mea e faia mo sina taimi puupuu; ae o se vaitaimi faapitoa, se vaitaimi faailogaina o taimi. I le Mataio 24:37-39, NW, na fetalai ai Iesu faapea “o le faatasi mai [pa·rou·siʹa] o le Atalii o le tagata” o le a pei “o ona po o Noa” lea na faaiʻuina i le Lolo. Sa fau e Noa le vaa ma lapataia tagata amio leaga mo le faitau sefulu o tausaga a o leʻi oo mai le Lolo ma soloiesea ai le faiga iʻuvale o lena lalolagi. E faapena foi la le umi o le faatasi mai lē vaaia o Keriso, e sili atu i le faitau sefulu ni tausaga a o leʻi faaiʻuina i le faaumatiaga e sili ona telē.

7. (a) O le ā e faamaonia ai o le pa·rou·siʹa e lē vaaia e mata faaletagata? (e) E faapefea ma o le ā le taimi o le a faataunuuina ai mau o loo faamatalaina ai le toe afio mai o Keriso, faapea e vaaia e “mata o tagata uma”?

7 E mautinoa lava la, o le pa·rou·siʹa e lē mafai ona vaaia e mata o tagata. Auā ana faapea e vaaia, aiseā o le a faaalu ai fua e Iesu le tele o le taimi, e pei ona o le a tatou vāai nei i ai, e avatu ai i ona soʻo se faailoga ina ia fesoasoani ia i latou e matauina ai le taimi o lona faatasi mai?a Ae peitai, pe a afio mai Keriso e faaumatia le faiga o mea a le lalolagi a Satani, o le a matuā faaalia ai i tagata uma lava mea moni o lona faatasi mai. O le taimi lena o le a ‘iloa ai o ia e mata o tagata uma lava.’ E oo lava i ē tetee ia Iesu o le a latou maofa i lo latou iloa e moni le pulega a Keriso.—Tagai i le Mataio 24:30; 2 Tesalonia 2:8; Faaaliga 1:5, 6.

O le ā le Taimi e Amata Ai?

8. O le ā le mea na tupu ua faailogaina ai le amataga o le faatasi mai o Keriso, ma o fea na tupu ai?

8 O le faatasi mai o le Mesia e amata i se mea e tupu e faataunuuina ai se matua o loo taʻua pea i valoaga e faatatau i le Mesia. Ua faapaleina o Ia i le lagi e avea ma Tupu. (2 Samuelu 7:12-16; Isaia 9:6, 7; Esekielu 21:26, 27) Sa faaalia e Iesu lava ia faapea, o lona faatasi mai o le a fesootai lea ma lona tulaga tautupu. I nisi o faataoto, sa ia faatusaina ai ia lava i se matai o lē na tuua lona aiga ma ana auauna, ae malaga atu “i le nuu mamao” ina ia maua mai ai lana ‘pule tautupu.’ Sa ia tuuina atu foi se tasi faataoto faapena, o se vaega o lana tali i le fesili a lona au aposetolo e uiga i lona faatasi mai (pa·rou·siʹa) pe oo mai afea; na ia tuuina atu foi se isi faataoto ona ‘sa manatu i latou faapea o le a faaalia mai loa le malo o le Atua.’ (Luka 19:11, 12, 15; Mataio 24:3; 25:14, 19) O lea, i le taimi a o iai o ia i le lalolagi o se tagata, sa mamao lava le taimi mo lona faapaleina e fai ma tupu, e faia i se “nuu mamao” o le lagi lea. O afea o le a tupu ai lenei mea?

9, 10. O ā faamaoniga o iai faapea o loo pule nei Keriso i le lagi, ma o anafea na amata ai lana pule?

9 Ina ua fesili atu soʻo o Iesu ia te ia: ‘O le ā le faailoga o lou faatasi mai ma le faaiʻuga o lenei faiga o mea?’ Na tali atu Iesu i le avatua ia i latou o se faamatalaga auiliili o lena taimi mo le lumanai. (Mataio, mataupu e 24; Mareko, mataupu e 13; Luka, mataupu e 21; tagai foi i 2 Tim. 3:1-5; Faaaliga, mataupu e 6.) O lenei faailoga o se ata auiliili lea o se vaitaimi o faalavelave. O se taimi o le a faailogaina i taua faavaomalo, le tupu tele o le amio leaga, le faaleagaina o olaga faaleaiga, mala o faamaʻi, o oge, ma mafuiʻe—ua lē gata ai ia faafitauli i se nuu e tasi, ae ua aofia ai le lalolagi atoa. Pe masani ona e faalogo i nei mea? I le mavae atu o aso taitasi, ua faamautinoa mai ai faapea ua fetaui lelei lava lenei 20 senituri ma le faamatalaga a Iesu.

10 E ioe tusitala o talafaasolopito faapea o le tausaga e 1914 sa avea lea ma tai liliu i talafaasolopito faaletagata, o se tausaga na amata ai ona lē toe mafai ona pulea le tele o nei faafitauli, ma ua matuā sili ona faateteleina le leaga i le lalolagi aoao. Ioe, o mea tutupu i le lalolagi i le faataunuuina o valoaga a le Tusi Paia, ua faasino uma atu lava i le 1914 faapea o le tausaga lea na amata ai ona pule Iesu e avea ma Tupu i le lagi. E lē gata i lea, o le valoaga i le Tanielu mataupu e 4 ua saunia ai se faasologa o faamaoniga e taʻitaʻiina atu ai i tatou i lena lava tausaga—o le 1914—o le taimi na amata ai le pule a le Tupu tofia a Ieova.b

Aiseā ua Avea ai o se Taimi o Faalavelave?

11, 12. (a) Aiseā ua faigata ai ona talitonu nisi faapea o loo pule Keriso i le lagi i le taimi nei? (e) E mafai faapefea ona tatou faataʻitaʻia le mea na tupu ina ua uma ona faapaleina Iesu e avea ma Tupu?

11 E ui i lea, atonu e tau mānatu nisi faapea, ‘Aiseā ua tumu ai le lalolagi i faalavelave pe afai ua pule le Mesia i le lagi? Po ua lē aogā ea lana pule?’ Atonu e fesoasoani mai se tala faatusa. E iai se atunuu o loo pulea e se peresitene leaga. Ua ia faatūina se faiga iʻuvale faatasi ma ni faiga faatosina i lana pulega ina ia faalautele atu ai lana pule i itu uma o le atunuu. Ae na faia se palota; ma manumalo ai se tagata lelei. O le ā la o le a tupu nei? E pei lava o le tulaga i nisi o atunuu faatemokalasi, e masani ona iai se vaitaimi o ni fesuiaiga e faia mulimuli ane i ni nai masina a o leʻi faauuina le peresitene fou. O ā la gaoioiga o le a faia e nei tagata a o faagasolo lea vaitaimi? Po o le a osofai atu loa le tagata lelei ma aveesea mea leaga uma na faatutūina e lē na muamua atu ia te ia i le atunuu atoa? Po o le a ia lē muai uaʻi atu ea i le aai laumua, i le faavaeina o se kapeneta fou ma motusi ese uma fesootaʻiga faapiʻopiʻo na faia e le uluai peresitene ma ana uō mamae ma ē na lagolagoina o ia? I lena auala, pe a oo loa ina ia maua le pule atoatoa, ona mafai lea ona faia o lana pulega mai se nofoaiga mamā, ma le tomai. A o le peresitene leaga, po o le a ia lē faaaogāina ea lenei taimi puupuu o totoe na te aveesea faamalosi ai mai le atunuu mea uma e mafai ona ia aveesea na maua i le amio leaga, a o leʻi aveesea atoatoa le pule mai ia te ia?

12 O lona uiga, e faapena foi le faatasi mai po o le pa·rou·siʹa o Keriso. Ua faaalia i le Faaaliga 12:7-12 faapea, ina ua faanofotupuina Keriso i le lagi, na muamua lava ona ia lafoina ifo Satani ma temoni mai le lagi, ma faamamāina ai le nofoaga o Lana pulega. I le puapuagatia i lenei toilalo ua leva ona faatalitalia, ua faapefea ona amioaʻi Satani ‘i lenei taimi puupuu’ a o leʻi faamalosia e Keriso lana pule atoatoa i inei i le lalolagi? E pei o lena peresitene leaga, ua taumafai ai Satani e maua mea uma na te mafaia mai lenei faiga tuai. E lē o manao o ia i ni tupe; o loo manao o ia i ola o tagata. O loo manao o ia ina ia aveesea le toatele o tagata na te mafaia mai ia Ieova ma Lana Tupu ua pule nei a o ia mafaia.

13. Ua faaalia faapefea i le Tusi Paia faapea, o le a avea le amataga o le pulega a Keriso ma taimi o faalavelave i inei i le lalolagi?

13 E letioa la, ona avea le taimi na amataina ai le pulega faa-Mesia o se taimi o le ‘oi talofa i ē o nonofo i le lalolagi.’ (Faaaliga 12:12) Ua faapena foi ona faaalia i le Salamo 110:1, 2, 6 e faapea ua amata le pule a le Mesia ‘i totonu o ona fili.’ Mulimuli ane, ona ia nutililiia atoatoa lea “o malo” o le lalolagi faatasi ma so o se vaega o le faiga leaga o mea a Satani, i se tulaga e lē toe manatua ai!

Pe a Pulea e le Mesia le Lalolagi

14. O le ā o le a mafai ona faia e le Mesia pe a uma ona ia faaumatia le faiga leaga o mea a Satani?

14 Pe a uma ona ia faaumatia le faiga o mea a Satani ma i latou uma e lagolagoina, ona maua ai loa lea e le Tupu Faa-Mesia o Iesu Keriso se avanoa e faataunuuina ai valoaga ofoofogia a le Tusi Paia o loo faamatalaina ai lana Pulega Faameleniuma. Ua fesoasoani foi le Isaia 11:1-10 ia i tatou ina ia iloa, po o le ā tonu lava le ituaiga o pule o le a iai le Mesia. Ua taʻu mai e le fuaiupu e 2 ia i tatou faapea o le a ia te ia “le Agaga o Ieova; o le Agaga o le poto [“atamai,” NW] ma le mafaufau; o le agaga o le faatonuga ma le malosi.”

15. O le ā o le a uiga i ai le ‘agaga o le malosi i le pulega faa-Mesia?

15 Seʻi manatu po o le ā o le a uiga i ai le ‘agaga o le malosi’ i le pulega a Iesu. Ina o iai o ia i le lalolagi, sa ia maua se tulaga sili o le malosi mai ia Ieova, na mafai ai ona ia faia vavega. Ma na ia faaalia se faanaunauga mai le loto e fesoasoani atu ai i tagata, i lona faapea atu, “Ou te loto i ai.” (Mataio 8:3) Ae o ana vavega i na aso sa na o ni faataʻimuaga o le mea o le a ia faia pe a ia pule mai le lagi. O le a faia e Iesu vavega i le lalolagi atoa! O le a faamalōlōina e faavavau ē mamaʻi, tauaso, tutuli, pipili, ma tagata manunuʻa. (Isaia 35:5, 6) O le a tutusa lelei le faasoasoaina o le anoanoai o meaʻai, o le a faaiʻua le fia ʻai e faavavau. (Salamo 72:16) Ae faapefea le faitau miliona e lē mafaitaulia o loo i tuugamau na o loo fiafia le Atua e manatua? O le a aofia ai i le “malosi” o Iesu le mana e toe faatutū ai i latou, ma avatu ai i tagata taitoatasi le avanoa e ola ai e faavavau i Parataiso! (Ioane 5:28, 29) Ae peitai, e ui lava i lenei malosi uma, ae o le a matuā loto maulalo pea le Tupu Faa-Mesia. Na te maua le ‘fiafia i le mataʻu ia Ieova.’—Isaia 11:3.

16. O le ā le ituaiga o Faamasino o le a iai le Tupu Faa-Mesia, ma ua faapefea ona eseese lena ma mea moni e uiga i faamasino faaletagata?

16 O lenei Tupu o le a avea foi ma Faamasino lelei atoatoa. “E le faamasino o ia e tusa ma le sisila atu o ona fofoga; e le aoai foi o ia e tusa ma le faafofoga o ona taliga.” O ai se faamasino faaletagata i aso ua mavae ma le taimi nei e mafai ona faamatalaina faapena? E oo lava i se tagata faamaoni e mafai ona ia faamasino i na o mea e vaai i ai ma faalogo i ai, e faaaogā ai po o le ā lava se atamai ma se faautauta o ia te ia. O lea, o faamasino ma faufautua a lenei lalolagi tuai e mafai ona faatosina pe fenuminumiai foi i manatu faatogafiti poto, faiga taufaavalea i fale faamasino, po o le feteenai o molimau. E masani lava, e na o tagata mauoa ma tagata o umia le pule, e mafai ona gafatia se puipuiga i se tuuaʻiga, i le faia o se faiga e faaseseina ai le faamasinoga. E lē faapena le Faamasino Faa-Mesia! E mafai ona ia silafia loto. E leai se mea o le a lilo i lana silafaga. O le faamasinoga tonu, e faia i le loto alofa ma le alofa mutimutivale, o le a lē faatauina. O le a tumau pea le faamasinoga tonu.—Isaia 11:3-5.

Le Auala e Aafia ai Oe i Lana Pulega

17, 18. (a) O le ā le ata pupula o le lumanai o tagata ua tusia i le Isaia 11:6-9? (e) O ai e faatatau autū i ai lenei valoaga, ma aiseā ua faapea ai? (i) E faapefea ona iai se faataunuuga faaletino o lenei valoaga?

17 Ma le malamalama lava, ua tele se aafiaga loloto o le pulega a le Mesia i ona tagatanuu. Ua suia ai tagata. O loo faaalia i le Isaia 11:6-9 le telē nauā ua faia ai na suiga. Ua tusia e lenei valoaga se ata faafiafia loto o manu mataʻutia, taufeʻai—e pei o urosa, luko, nameri, leona, gata uogo—ua nonofo faatasi ma manu lalata filemu e oo lava i tamaiti. Ae o le a lē toe taufeʻai na manu! Aiseā? Ua tali mai le fuaiupu e 9: “Latou te le faia se mea leaga, latou te le faaumatia foi se mea i loʻu mauga paia uma; auā e tumu le lalolagi i le malamalama o Ieova, e pei ona ufitia o le iliti tai i le suāsami.”

18 O le mea moni, e leai se aafiaga o le “malamalama o Ieova” i manu faitino; ma atonu la e faatatau autū nei fuaiupu i tagata. Ua lagolagoina e le pulega a le Mesia se polokalama tau aʻoaʻoga i le lalolagi aoao, e aʻoaʻo ai tagata e uiga ia Ieova ma ona ala, ma aʻoaʻo ai tagata uma lava ina ia feagai ma o latou uso a tagata i le alofa, le faaaloalo, ma le migao. I le Parataiso o loo sau, o le a faatutūina ai faavavega e le Mesia tagata i le lelei atoatoa i le tino ma amioga. O uiga taufeʻai pei ni manu na sa faaleagaina ai uiga masani o tagata lē lelei atoatoa, o le a mavae ese atu. I se uiga faaletino, o le a faapena foi ona maua e tagata le filemu ma manu!—Faatusatusa i le Kenese 1:28.

19. E faapefea ona faaaafia e le pulega a le Mesia olaga o tagata i nei aso e gata ai?

19 Peitai, ia manatua o loo pule nei le Mesia. E oo lava i le taimi nei, ua aʻoaʻo ai e tagatanuu o le Malo ia nonofo faatasi ma le filemu, e faataunuuina ai le Isaia 11:6-9 i se tasi itu. E lē gata i lea, ua toetoe lava 80 tausaga talu ona faataunuuina e Iesu le Isaia 11:10: “O lea aso foi e tu mai ai le Pogai o Iese, e fai ma tagavai o le nuu, e saili ia te ia o nuu ese; e matagofie foi lona malologa.” Ua liliu atu tagata o nuu uma i le Mesia. Aiseā? Auā talu mai lava ona amata lana pulega, sa ‘tu ai pea o ia e avea ma tagāvai.’ Na ia faailoa atu i le lalolagi atoa lona faatasi mai e ala i le polokalama tau aʻoaʻoga e sili ona telē o loo faamatalaina i luga. O le mea moni, na valoia e Iesu faapea o le galuega talaʻi i le lalolagi atoa o le a avea o se faailoga mataʻina o lona faatasi mai a o leʻi oo i le iʻuga o lenei faiga tuai o mea.—Mataio 24:14.

20. O le ā le uiga e ao i tagatanuu uma o le pulega faa-Mesia ona alofia, ma aiseā?

20 O lea, o le faatasi mai o Keriso i le mana Tautupu e lē o se mataupu o ni aʻoaʻoga maotua, ua lē na o se mataupu o ni felafolafoaiga poto i le va o aʻoaʻo faalelotu. O lana pulega ua aafia ai ma suia ai olaga o tagata i inei i le lalolagi, e pei lava ona valoia e Isaia o le a ia faia. Ua taʻitaʻieseina e Iesu le faitau miliona o tagatanuu mo lona Malo mai lenei faiga iʻuvale o mea a le lalolagi. Po o oe ea o se tasi o na tagatanuu? Ia auauna la ma le maelega uma ma le olioli e pei ona tatau ai, i lo tatou Pule! Ioe, e faigofie lava ona faavaivai, ma auai i le alaga taufaifai a le lalolagi e faapea: “O i fea o i ai le upu na folafolaina ai lona afio mai?” (2 Peteru 3:4) Ae e pei ona fetalai Iesu lava ia, “a o lē tumau seia oo i le gataaga, e faaolaina lea.”—Mataio 24:13.

21. E mafai faapefea e i tatou uma lava ona faaalia lo tatou talisapaia mo le faamoemoe faa-Mesia?

21 O le mavae atu o aso taitasi uma, ua atili ai ona tatou latalata atu i lena aso tele, e faatonuina ai e Ieova Lona Alo e faaalia lona faatasi mai i le lalolagi atoa. Aua lava neʻi mavae lou faamoemoe i lena aso. Ia manatunatu loloto i le tulaga faa-Mesia o Iesu ma ona agavaa o loo pule ai o se Tupu. Ia mafaufau loloto foi ia Ieova le Atua, le tusitala ma lē na fuafuaina le faamoemoe sili faa-Mesia lea o loo faaali mai i le Tusi Paia. A o e faia faapea, e lē taumatea o le a atili ai ona e maua le lagona e pei ona sa iai i le aposetolo o Paulo ina ua ia tusia: “Auē! le loloto o le tamaoaiga o le poto atoa ma le silafaga a le Atua.”—Roma 11:33.

[Faaopoopoga i lalo]

a I le 1864 na faamatalaina ai e se aʻoaʻo o R. Govett e faapea: “O lenei mea e foliga mai e matuā moni lava. O le tuuina mai o se faailoga o le Faatasi mai e faaalia ai faapea o se mea lilo. Tatou te lē manaomia se faailoga e faailoa mai ai ia i tatou le faatasi mai, pe ana faapea tatou te vaaia.”

b Mo ni faamatalaga auiliili, tagai i le tusi “Let Your Kingdom Come,” itulau e 133-139.

E Faapefea ona E Tali?

◻ O le ā le auala e toe afio mai ai Keriso?

◻ E faapefea ona tatou iloa e lē vaaia le faatasi mai po o le pa·rou·siʹa o Keriso ma e aofia ai se taimi umi?

◻ O anafea na amata ai le faatasi mai o Keriso, ma e faapefea ona tatou iloa lenei mea?

◻ O le ā le ituaiga o Pule faalelagi e iai le Mesia?

◻ I ā auala ua faaaafia ai e le pulega a Keriso olaga o ona tagatanuu?

[Ata i le itulau 49]

O le faamoemoe faapea o le a toe afio mai Keriso, sa matuā uigā i ona aposetolo faamaoni

[Ata i le itulau 51]

I lana pule mai le lagi, o le a faatino mai ai e Iesu vavega mo le lalolagi aoao

[Ē Ana le Ata i le itulau 51]

Lalolagi: O se ata mai NASA

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga