Talavou e,—O ā Sini o loo Outou Tulituliloa?
“Ia e sola ese i tuʻinanau o taulelea, ia e tausisi i le amiotonu, ma le faatuatua, ma le alofa, atoa ma le filemu, faatasi ma i latou o e valaau i le Alii ai le loto mamā.”—2 TIMOTEO 2:22.
1. O le ā lo tatou faamoemoe mo talavou ua miomiō faatasi ma i tatou?
“O MOLIMAU a Ieova,” sa faalauiloa mai ai le nusipepa o le Dagen (Le Aso) a le Lotu Penetekoso i Suetena, “ua latou faia se vaega ua manumalo i se aofaiga toatele o o latou sui fou i tausaga taitasi, ma ua ia i latou se motu e sili ona toatele o talavou.” Atonu o oe o se vaega o lenei motu e toatele o talavou amio mamā, e matataʻu i le Atua. Atonu sa aʻoaʻoina aʻe oe i ala faa-Kerisiano mai lava i lou tamameamea, po o oe lava ia na e faalogo ma e taliaina le feau o le Malo. So o se auala lava la, ae o se fiafiaga lou miomiō faatasi ma i matou. Ma, matou te faamoemoe o le a e tulituliloaina le ala o le amiotonu, e pei ona sa faia e talavou Kerisiano faamaoni o le uluai senituri. Ua talafeagai ai ona faamatalaina oe i upu nei a le aposetolo o Ioane: “Auā o malolosi outou, o loo tumau foi ia te outou le afioga a le Atua, ua outou manumalo foi i loo leaga.”—1 Ioane 2:14.
2. O ā vala e mafai ona faafaigata ai le tulituliloaina o le ala o le amiotonu, i le vaitaimi o le “malaulau o le talavou”?
2 E toatele—ioe, o le vaega tele—o talavou Kerisiano i aso nei o loo manumalo mai i omiga a le lalolagi. Peitai, atonu o loo e iloa, e lē faigofie le tausisia o lena olaga. A o e iai i le “malaulau o le talavou,” e ono faafuaseʻi ona tetele aʻe ou faalogona ona o ni lagona ootia e fou ma malolosi. (1 Korinito 7:36, NW) I le taimi lava e tasi, atonu e te lagona ai le faateleina o ni tiute tauave i le aʻoga, i le aiga, ma i le faapotopotoga. E iai foi omiga mai ia Satani le Tiapolo. Ona o loo ia maumauai e faasese se vaega toatele na te mafaia, na te osofaia ai i latou na e foliga mai e lē o matuā malupuipuia—e pei ona sa ia faia i le faatoaga i Etena. I tuā i inā, sa ia leʻi faaautū atu lana togafiti taufaaosooso ia Atamu, o lē ua matua ma sa tele foi lona poto, ae sa ia faaautū atu ia Eva, o lē sa laitiiti faalemafaufau, ma foliga mai sa leʻi lava sona poto masani pe a faatusatusa ia Atamu. (Kenese 3:1-5) I senituri mulimuli ane, na toe faaaogā ai foi e Satani maunu na i le faapotopotoga fou Kerisiano i Korinito. Na faapea atu le aposetolo o Paulo: “A ou te fefe, ina neʻi pei ona faaseseina o Eva e le gata i lana togafiti, e faapea ona faaleagaina o outou manatu ina ia le tonu ia Keriso.”—2 Korinito 11:3.
3, 4. O ā nisi o meafaigaluega ua faaaogā e Satani le Tiapolo e faasese ai tagata talavou, ma o ā ni iʻuga e ono iʻu i ai?
3 I aso nei, atonu o loo faapena foi le popole o ou mātua Kerisiano ia te oe. E lē faapea ua la manatu o loo e faanaunau i ni mea leaga, ae ona o lo la poto masani, ua la iloa ai e faigofie tele ona osofaia tagata talavou i “togafiti poto” a Satani. (Efeso 6:11, NW, faamatalaga i le pito i lalo) E matuā leai lava se foliga taufaamataʻu o mailei a Satani. Na i lo o lea, ua ia faia ina ia foliga mai e matagofie, e faatupu manao. Ua faaali mai i televise le matapeapea i meafaitino, ua matuā faamatilatila mai ai faiga faaleituaiga, ua matuā faamanino mai ai faiga faasauā, ma faiga faataulaitu e pei o se faafiafiaga. Ua oo ina faatumuina mafaufau o loo muʻamuʻa i mea e matuā lē o iai se ‘moni, se taʻuleleia, se amiotonu, se matagofie, ma se logoleleia.’ (Filipi 4:8) O se tasi o meafaigaluega sili ona malosi a Satani, o omiga mai ē tou te tupulaga. Atonu e omia malosi oe e ē tou te tupulaga, ina ia e faataʻitaʻi atu i o latou ala o loo ola ai, i le faiga o lavalava, ma teuga. (1 Peteru 4:3, 4) Ua mātauina faapea e le tagata tusitala i se nusipepa, o William Brown: “Afai e iai se Atua lava ia mo talavou, o le Atua lea o le manao e fealumi faatasi ma so o se taaʻiga ua iai. . . . O le manatu o talavou i le fia faaesea, o se mea lea ua sili atu ona leaga na i lo le oti. Na taʻutino mai e se tasi teine Molimau i Italia e faapea: “Sa ou mā e taʻu atu i aʻu uō i le aʻoga o aʻu o se Molimau. Ma talu ai na ou iloa sa lē finagalo malie mai Ieova ia te aʻu, sa ou matuā faanoanoa ai ma loto vaivai.”
4 Aua neʻi faaseseina oe—o loo manao Satani e taʻitaʻi oe i lou fanoga. E toatele talavou o i le lalolagi o le a māumau o latou ola pe a oo mai le puapuaga tele, talu ai lo latou faataga o i latou lava e faaseseina. (Esekielu 9:6) E na o le pau lava la le auala e sao ai, o le tulituliloa lea o le mea ua tonu.
Faaeteete i Aumea Leaga
5, 6. (a) O ā luʻi na fesagaʻi ma le taulealea talavou o Timoteo a o nofo i Efeso? (e) O le ā le fautuaga na tuu atu e Paulo mo Timoteo?
5 O le uiga moni lena o le fautuaga na avatu e le aposetolo o Paulo i le taulealea talavou o Timoteo. E silia i le sefulu tausaga o ō atu faatasi Timoteo ma le aposetolo o Paulo i ana malaga faamisionare. I se taimi a o faia le faiva a Timoteo i le aai faapaupau o Efeso, o le taimi lena sa nofo faatali ai Paulo i le falepuipui i Roma mo lona faasalaga i le oti. A o latalata mai lona oti, e mautinoa sa manatu mamafa Paulo i le tausia lelei aʻe o Timoteo. Sa lauiloa le aai o Efeso i lona tamaoaiga, i ana amioga lē mamā, ma ana faafiafiaga e faatino ai amioga lē mamā, ae o lea ua lē o toe umi ona lē toe iai lea ia Timoteo o le lagolagosua a lona faiaʻoga pele.
6 O lea na tusi atu ai Paulo i lona “atalii pele” i upu nei: “A e le na o ipu auro ma ario ua i le fale tele, a o ipu laau ma omea; o isi ua taʻuleleia, a o isi ua taʻuleagaina. O lenei, ai se tasi e faamamā ia te ia ai nei mea, e fai o ia ma ipu e taʻuleleia, e faasaina, e aoga foi mo le alii, ua saunia mo galuega lelei uma. Ia e sola ese i tuʻinanau o taulelea, ia e tausisi i le amiotonu, ma le faatuatua, ma le alofa, atoa ma le filemu, faatasi ma i latou o e valaau i le Alii ai le loto mamā.”—2 Timoteo 1:2; 2:20-22.
7. (a) O ā ‘ipu ua taʻuleagaina’ na sa lapatai mai ai Paulo? (e) E mafai faapefea e talavou i aso nei ona faatatau upu a Paulo?
7 Na lapatai atu Paulo ia Timoteo e faapea, e oo lava i uso Kerisiano, atonu sa iai foi ni ‘ipu ua taʻuleagaina’—o i latou ia sa lē saʻo le puleaina o a latou amioga. Afai la sa ono lamatia Timoteo i le aumea atu i nisi o Kerisiano faauuina, pagā la le sili atu ona faaleagaina o se talavou Kerisiano i aso nei, pe a aumea atu i faiga faalelalolagi! (1 Korinito 15:33) E lē o le uiga o lenei mea, o le a e faaali atu ni uiga lē lelei i au aumea i le aʻoga. Peitai ia e faaeteete, ina ia lē tele sou aafiaga ia i latou, e tusa lava pe e te lagona ai ua faaesea oe i nisi taimi. E matuā faigata lenei tulaga. Ua faapea mai se tasi teine mai Pasili: “E faigata. E masani ona valaaulia aʻu e aʻu uō i le aʻoga matou te ō i patī ma ō i nofoaga ia e lē talafeagai mo ni talavou Kerisiano. Latou te fai mai: ‘E ā! E te lē alu? Matuā e valea tele!’”
8, 9. (a) E faapefea i auaufaatasiga ma talavou o le lalolagi e foliga mai e lelei, ona lamatia ai se Kerisiano? (e) O fea e te maua i ai ni uō e taʻuaogāina?
8 O nisi talavou o le lalolagi e foliga mai e lelei, atonu ona e lē ulaula, e lē tautatala i gagana leaga, pe lē o aafia i ni amioga lē mamā faaleituaiga. Peitai, afai latou te lē o tulituliloaina le amiotonu, e faigofie lava la i o latou mafaufauga ma amioga faaletino ona taaʻina ai oe. E lē gata i lea, o le ā le tele o ni mea o tutusa ai ou faanaunauga ma ē lē talitonu? (2 Korinito 6:14-16) Ioe, o oloa tāua faaleagaga e pele ia te oe, ua na o ni “mea valea” na ia i latou! (1 Korinito 2:14) Pe mafai ea la ona e tausisia se faauōga ma i latou e aunoa ma lou faagutugutulua ai i ou tulaga amiotonu?
9 O lea, ia taumamao ese mai auaufaatasiga e lē taʻumamāina. Faatapulaa lau auaufaatasiga i na o Kerisiano o loo iai mafaufauga faaleagaga, o ē e alolofa moni ia Ieova. Ia faaeteete foi e tusa lava po o talavou o loo i le faapotopotoga, o ē e faatuʻiese pe faitio. A o e tuputupu aʻe faaleagaga, o le a faapena foi ona suia ai ou manatu i au uō. Ua faapea mai se isi teine talavou Molimau: “E tele ni aʻu uō i faapotopotoga eseese. Ua mafai ai ona ou mautinoa le lē manaomia o le faia o ni uō i le lalolagi.”
Sola Ese mai Tuʻinanauga Sese
10, 11. (a) O le ā le uiga o le “sola ese i tuʻinanau o taulelea”? (e) E mafai faapefea e se tasi ona ‘sola ese mai le faitaaga’?
10 Na uunaia foi e Paulo Timoteo ina ia “sola ese i tuʻinanau o taulelea.” A o e talavou, e mafai ona malolosi aʻe faanaunauga o le fia taʻutaʻua, le fia maua o le faafiafiaina, po o le fia faamalie o tuʻinanauga faaleituaiga. O le lē puipuia la, e mafai ai e na faanaunauga malolosi ona tataʻi oe i le agasala. O le pogai lena na faapea mai ai Paulo ina ia sosola ese mai tuʻinanauga e leaga ai—ia momoʻe e peiseai ua lamatia le ola o se tasi.a
11 Mo se faaaʻoaʻoga, o tuʻinanauga i faiga faaleituaiga ua taʻitaʻia atu ai le toatele o talavou Kerisiano i le fanoga faaleagaga. Ua iai la se mafuaaga lelei o le faapea mai o le Tusi Paia ia i tatou, “ina sosola ese ia outou i le faitaaga.” (1 Korinito 6:18) Afai o loo faia e se tama ma se teine se faigauō, o loo tuutala, e mafai ona la faatatauina lenei mataupu silisili e ala i le alofia o nofoaga e faaosoosoina ai—e pei o le iai na o i laua i se fale po o i se taavale. Atonu e te lua manatu o se faiga faaanamua le iai o se tasi e vaavaaia oulua, peitai o se matuā puipuiga lena. E ui ina iai nisi o upu ma gaoioiga e talafeagai e faaleo atu ai le alofa, peitai e ao ona faatulaga i ni tapulaa talafeagai ina ia alofia ai amioga lē mamā. (1 Tesalonia 4:7) O le sola ese mai le faitaaga e aofia ai foi tifaga po o polokalama o TV na e ono faaosofia ai tuʻinanauga sese. (Iakopo 1:14, 15) Afai e faafuaseʻi ona oo ia te oe ni mafaufauga mo amioga lē mamā, ia sui se mataupu e mafaufau i ai. Alu e savalivali; faitau se tusi; fai ni galuega i le fale. Ae faapitoa lava ona malosi le fesoasoani a le tatalo e tusa ai ma lenei itu.—Salamo 62:8.b
12. E faapefea ona e aʻoaʻo ina ia inoino i le leaga? Ia faataʻitaʻi.
12 A o le sili ona tāua, e tatau ona e aʻoaʻo ina ia ita, inoino, ma matuā inosia mea leaga. (Salamo 97:10) Pe faapefea ona e ita i se mea, sa mālie ma faafiafiaina ai oe i le taimi muamua? E ala i le manatunatu i ona āuga! “Aua neʻi faaseseina outou, e le ulagia le Atua auā o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia; o sē lulu i la lona tino, e selesele mai ai e ia i la le tino le mea e pala.” (Kalatia 6:7, 8) Pe a faaosoosoina e lolo atu i faiga alofa, seʻi mafaufau i se āuga e sili ona mataʻutia—le faapefea e lenei lolo atu ona faatiga ai ia Ieova le Atua. (Faatusatusa i le Salamo 78:41.) Seʻi mafaufau foi, i le ono oo ai i se maʻitō e leʻi manaomia po o le pipisi ai o faamaʻi e pei o le AIDS. Seʻi manatunatu i le matuā faaleagaina o faalogona ootia ma lou mafatia ai ona ua e lē faaaloalo ia te oe lava. E mafai foi ona iai āuga faaumiumi. Ua ioe mai se tasi fafine Kerisiano e faapea: “Sa ma faia uma ma laʻu tane ni feusuaiga a o ma leʻi masani. E ui lava la o lea ua avea uma nei i maʻua o ni Kerisiano, ae ua avea pea o ma olaga faaleituaiga i taimi ua tuanai o se puna o misa ma le fuā i la ma faaipoipoga.” Aua foi neʻi faagaloina, e aveesea ai ou faaeaga faatiokarate po o le ono oo ina faateʻaina ai mai le faapotopotoga Kerisiano! (1 Korinito 5:9-13) Pe iai ea la so o se faafiafiaga i na o sina taimi puupuu e sili atu ona telē sona taui?
Tulituliloa se Faiā Vavalalata ma Ieova
13, 14. (a) Aiseā e lē lava ai le sola ese mai le leaga? (e) E mafai faapefea e se tasi ona “tausisi atu ia iloa Ieova”?
13 Peitai, e lē lava le na ona sola ese mai le mea leaga. Sa uunaia foi Timoteo ina ia “tausisi i le amiotonu, ma le faatuatua, ma le alofa, atoa ma le filemu.” Ua manaomia ai i lenei uunaiga ni gaoioiga matuā malolosi. Na faapena foi le aioi atu a le perofeta o Hosea i le nuu lē faatuatua o Isaraelu: “O mai ia, ina tatou toe foi atu ia Ieova . . . o loo o tatou tausisi atu ia iloa Ieova.” (Hosea 6:1-3) Po ua e faia ea lena tuliloaga? E sili atu nisi mea e aofia ai na i lo o le tau ina auai i sauniga ma ō atu faatasi ma ou mātua i le auaunaga i le fanua. Na taʻutino mai e se tasi teine Kerisiano: “Na tausi aʻe aʻu e oʻu mātua i le upu moni, ma sa ou papatiso a o oʻu laitiiti lava. . . . E seāseā oʻu misia ni sauniga ma e lē taitai oʻu misia le auaunaga i masina taitasi, peitai, ou te leʻi atiina aʻe lava saʻu faiā totino vavalalata ma Ieova.”
14 Ua ioe se tasi talavou e faapea, sa leʻi manatu o ia ia Ieova o sana Uō ma o sona Tamā, ae sa tele lona manatu i ai o ia o se Agaga e lē mautinoa. Na toʻilalo o ia i le faia o amioga lē mamā ma avea ai o se tinā lē faaipoipo i le 18 o ona tausaga. Aua neʻi mulimuli atu i lea lava mea sese! E pei ona uunai mai Hosea: “Tausisi atu ia iloa Ieova.” E ala i le tatalo ma lou mulimuli ia Ieova i aso uma, e mafai ai ona avea o ia ma sau uō e te faatuatuaina. (Faatusatusa i le Mika 6:8; Ieremia 3:4.) Afai tatou te saili ia te ia, “e le mamao o ia ma i tatou taitoatasi.” (Galuega 17:27) Ua matuā manaomia ai la se polokalama faifai pea o suesuega totino faale-Tusi Paia. O lena faasologa e lē manaomia ona papanu nauā po o le faafaigata. Ua faapea mai se teine talavou e igoa ia Melody: “O aso uma ou te faitauina ai le Tusi Paia mo le tusa ma le 15 minute.” Faataatia ese se taimi e faitau ai lomiga taitasi o Le Olomatamata ma le Awake! Ia sauniuni mo sauniga a le faapotopotoga ina ia mafai ai ona e “taufaatupu ai [i isi] le alofa ma galuega lelei.”—Eperu 10:24, 25.
Ia Iloa e Ou Mātua Ou Faalogona
15. (a) Aiseā e faafaigata ai i nisi taimi ona usiusitai se tasi i ona mātua? (e) Aiseā e masani ai ona aogā i se talavou le usiusitai?
15 E mafai ona avea mātua o ē matataʻu i le Atua ma puna o fesoasoani moni ma le lagolagosua. Ae mātau mai lau vaega e ao ona fai: “Ia outou faalogo i o outou mātua i le Alii, auā o le mea tonu lava lea. Ia e ava i lou tamā ma lou tinā; o le uluai tulafono lea ua i ai le mea ua folafolaina; ina ia manuia ai oe, ma ia e nofo tuluʻi ai i luga o le laueleele.” (Efeso 6:1-3) E moni, o loo faasolosolo aʻe pea ina e matua, ma e mautinoa foi ua e manaomia atili se saolotoga. Atonu foi ua tele ina e iloa vaivaiga o ou mātua. Na ioe mai le aposetolo o Paulo: “E faia e o tatou tamā faaletagata na o mea ua latou iloa e sili ona lelei.” (Eperu 12:10, The Jerusalem Bible) Peitai ane, mo sou lelei tumau, ua lelei ai pea ona e usiusitai atu ia i laua. E alolofa ou mātua ia te oe, ma na o i laua lava la te iloa lelei oe na i lo se isi lava tagata. E ui lava e iai ni taimi e te lē malie ai ia i laua, ae o o la faanaunauga i taimi uma ina ia maua mea e silisili ona lelei mo oe. Aiseā la e te teena ai a la taumafaiga ina ia tausi aʻe oe i “aoaiga ma apoapoaiga a le Alii [“Ieova,” NW]”? (Efeso 6:4) O le mea moni, e na o le tagata valea e ‘lē faaaloalo i le aʻoaʻiga a lona tamā.’ (Faataoto 15:5) O le talavou e atamai, na te amanaia le pule a ona mātua, ma faaalia i ai le faaaloalo tatau.—Faataoto 1:8.
16. (a) Aiseā e lē atamai ai mo talavou ona natia faafitauli mai o latou mātua? (e) O le ā e ono faia e talavou ina ia faaleleia ai a latou fesootaiga ma o latou mātua?
16 E aofia ai le tautala saʻo i ou mātua, ia taʻu ia i laua ni ou faafitauli ua iai, e pei o ni manatu lē mautonu ua faalavelavea ai e uiga i le upu moni po o le lolo atu foi i ni amioga lē tatau. (Efeso 4:25) O le natia o na tulaga faapopoleina mai mātua e tupu atili aʻe ai faafitauli. (Salamo 26:4) E moni, e tau leai ni taumafaiga a nisi mātua ina ia talanoa ai. Na faitio mai se isi teine talavou: “E lē taitai nofo mai i lalo loʻu tinā seʻi ma talanoa. E matuā leai lava soʻu lototele e taʻu atu ai ia te ia oʻu faalogona ona ou te fefe ina neʻi ona matuā faitioina mai aʻu.” Afai o le tulaga foi lena o loo e iai, ia e filifili ma le atamai se taimi talafeagai e taʻu atu ai i ou mātua ou faalogona. Ua uunai mai le Faataoto 23:26: “Loʻu atalii e, au mai ia lou loto ia te au.” Taumafai e talanoaina e lē aunoa ma i laʻua ou popolega, a o leʻi tutupu aʻe ni faafitauli matuiā.
Ia Tulituliloa Pea le Amiotonu!
17, 18. O le ā o le a fesoasoani i se talavou ina ia faaauau ai pea i lona tulituliloaina o le amiotonu?
17 A o agaʻi ina faaiʻuina e Paulo lana tusi lona lua, na ia timaʻi atu ia Timoteo: “Ia e tumau i mea ua aʻoaʻoina ai oe, ma ua mautinoa ia te oe.” (2 Timoteo 3:14) E tatau foi ona faapena oe. Aua e te faatagaina so o se tasi po o so o se mea e tosoesea ai oe mai lou tulituliloaina o le amiotonu. E tele mea mananaia—a le lalolagi a Satani—peitai ua faatumulia i le amioleaga. E lē o toe umi ona puapuagatia lea i se faatamaʻiaga lea lalolagi ma i latou uma o loo fai ai sa latou vaega. (Salamo 92:7) Ia maumauaʻi ina ia lē faaumatia faatasi ai ma le motu o tagata a Satani.
18 Ona o lena tulaga, e tatau ai ona e iloiloina e lē aunoa ou sini, ou faanaunauga, ma mea o loo e fiafia i ai. Ia e fesili ifo ia te oe lava, ‘Po o oʻu tausisia ea ni tulaga lelei o laʻu gagana ma aʻu amio pe a lē o mafai ona vaaia aʻu e oʻu mātua ma tagata o le faapotopotoga? O ā ituaiga o uō o loo oʻu filifilia? Po o faatonutonu mai ea e aʻu tupulaga faalelalolagi le faiga o oʻu lavalava ma aʻu teuga? O ā sini ua ou faataatitiaina mo aʻu? Po o oʻu faanaunau ea i le faiva faataimi atoa—po o oʻu faanaunau i se galuega i le faiga o mea a Satani lea o loo mou atu?’
19, 20. (a) Aiseā e lē tatau ai ona soona popolevale se talavou i mea ua manaomia mai e Ieova? (e) O ā sauniuniga e mafai ona faaavanoa atu i ai e talavou i latou?
19 Atonu ua e mātauina e manaomia ona toe fetuutuunai ou mafaufauga. (2 Korinito 13:11) Aua e te soona popolevale. Ia manatua, e lē o faatalitalia e Ieova mai ia te oe ni mea e sili atu na i lo o mea e te mafaia. Na fesili le perofeta o Mika: “Se a foi se mea e finagalo ai Ieova ia te oe, pe a le o ia mea, ia fai le amiotonu, ia naunau i le alofa, ma ia feooai ma lou Atua ma le loto faamaulalo?” (Mika 6:8) O le a lē faigata tele lenei tulaga pe a e faaaogā tatau sauniuniga ua faia e Ieova e fesoasoani ai ia te oe. Ia mafana lou mafuta atu i ou mātua. Ia auaufaatasi e lē aunoa ma le faapotopotoga Kerisiano. Ae maise, ia taumafai e faamasani lelei atu i toeaina o le faapotopotoga. O loo manatu mamafa i latou mo lou lelei ma e mafai ona avea i latou ma puna o lagolagosua ma faamafanafanaga. (Isaia 32:2) Ae o le sili o na mea uma, ia atiina aʻe se faiā vavalalata, ma le mafana ma Ieova le Atua. O le a ia foai atu ia te oe le malosi ma le naunautaiga e tulituliloa ai mea ua tonu!
20 Ae ui i lea, ua faaleagaina e nisi talavou a latou taumafaiga ina ia tutupu aʻe ai faaleagaga, e ala i le faalogologo i musika e lē mamā. O le mataupu la o loo sosoo mai, o le a faapitoa ona uaʻi atu ai i lenei mataupu.
[Faaopoopoga i lalo]
a O le upu Eleni mo le “sola ese” ua faaaogā foi i le Mataio 2:13, i le taimi lea na faatonuina ai Maria ma Iosefa e “sosola atu i Aikupito” ina ia sosola ese ai mai le mailei fasioti tagata a Herota.—Faatusatusa i le Mataio 10:23.
b O le a e maua le anoanoai o manatu e fesoasoani i le puleaina o tuʻinanauga faaleituaiga i le mataupu e 26 o le tusi o le Questions Young People Ask—Answers That Work, lea ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Po o E Manatua?
◻ Aiseā e masani ai ona faigofie ona osofaia talavou i “togafiti poto” a Satani?
◻ Aiseā e lamatia ai le auaufaatasi vavalalata ma talavou o le lalolagi?
◻ E mafai faapefea ona e sola ese mai i amioga lē mamā faaleituaiga?
◻ E mafai faapefea ona e tulituliloaina se faiā vavalalata ma Ieova?
◻ Aiseā e tāua ai lou fesootai atu i ou mātua?
[Ata i le itulau 16]
E atamai mo ni tagata se toalua o loo faia se faigauō ona fefaamasaniai i ni nofoaga, e pei o le ō e faasee i le aisa, ae la te lē o faaesea mai ai i laʻua mai isi tagata