O Fua Lelei ma Fua Leaga
“Ua faaali mai e Ieova ia te au, faauta foi, o ato mati e lua, . . . O le tasi ato mati e matuā lelei, e pei o mati muai otata; a o le tasi ato mati e matuā leaga, e le mafai ona ʻaina ina ua leaga.”—IEREMIA 24:1, 2.
1. Na faapefea ona faaalia e Ieova lona alofa mutimutivale mo lona nuu o Isaraelu, ae na faapefea ona latou tali atu?
O LE tausaga e 617 T.L.M. Sa toe sefulu lava tausaga a o leʻi faaooina ifo le faamasinoga tatau a Ieova ia Ierusalema ma ona tagata. Ua uma ona talaʻi atu ma le filigā Ieremia mo le 30 tausaga. Seʻi mātau le faamatalaga auiliili a Esera e uiga i lea tulaga e pei ona maua i le 2 Nofoaiga a Tupu 36:15 e faapea: “Ua aauina mai ia te i latou e Ieova le Atua o latou tamā o e ave ana feau, ua ala aauina lava i latou; auā ua na alofa i lona nuu ma lona afioaga.” Ma o le ā le iuga o nei taumafaiga uma? E faanoanoa lava, ona ua faaauau ona faamatala mai e Esera i le fuaiupu e 16 e faapea: “Ua latou faatauemu i e na aauina mai e le Atua, ma ua ʻinoʻino i ana afioga, ma ua ula i ana perofeta, ua oo ina tupu le toasa o Ieova i lona nuu, ua oo ina leai se fofo.”
2, 3. Faamatala mai le faaaliga e gatete ai na faailoa atu e Ieova ia Ieremia.
2 Pe sa uiga lenei mea e faapea, o le a soloiesea uma le malo o Iuta? Ina ia maua le tali, seʻi o tatou talanoaina se faaaliga tāua na tuuina atu ia Ieremia, ma ua faamauina i le mataupu e 24 o le tusi o loo faaigoaina i lona igoa. Sa faaaogā e le Atua ni ʻato mati se lua i lenei faaaliga e faaatagia ai mea na tutupu i ona tagata o le feagaiga. O nei mea ua faaatagia mai i ituaiga eseese o fua, o fua lelei ma fua leaga.
3 I le Ieremia mataupu e 24, fuaiupu 1 ma le 2, ua faamatala mai ai le mea na vaaia e le perofeta a le Atua e faapea: “Ua faaali mai e Ieova ia te au, faauta foi, o ato mati e lua, ua tuu i luma o le malumalu o Ieova, ina ua mavae ona tāfea e Nepukanesa le tupu o Papelonia, o Iekonia le atalii o Ioakima le tupu o Iuta, ma alii o Iuta, atoa ma tufuga, ma e galulue i uamea, mai Ierusalema, ma ua avea i latou i Papelonia. O le tasi ato mati e matuā lelei, e pei o mati muai otata; a o le tasi ato mati e matuā leaga, e le mafai ona ʻaina ina ua leaga.”
Faaaliga o ʻAto Mati Lelei
4. O le ā le feau faamafanafana na tuuina atu e le faaaliga o ʻato mati mo Isaraelu faamaoni?
4 Ina ua uma ona fesiligia Ieremia e uiga i le mea na ia vaaia, ona faaauau lea ona fetalai atu Ieova i le fuaiupu e 5 e oo i le 7 e faapea: “E pei o ia mati lelei, e faapea ona ou faailogaina o le tafeaga o Iuta, ua ou aauina atu nai lenei mea i le nuu o Kaletaia, ina ia lelei ai i latou. Ou te faasaga atu oʻu mata ia te i latou ia lelei ai, ma ou faafoisia mai i latou i lenei nuu; ou te atiina ae i latou, a e le lepetia; ou te totōina i latou, a e le liaiina. Ou te avatu foi ia te i latou le loto e iloa ai aʻu, o aʻu lava o Ieova; e fai foi i latou moʻu nuu, e fai foi aʻu mo latou Atua; pe a latou toe foi mai ia te au ma o latou loto atoa.”
5, 6. (a) Na faapefea i nisi o tagata Isaraelu ona ‘auina ese atu i se auala lelei’ i Kaletaia? (e) Na faapefea e Ieova ‘ona faasaga atu ona fofoga i se auala lelei’ i luga o tagata Isaraelu faamaoni a o faaaunuuaina i latou?
5 O lea, e foliga mai, e tusa ai ma mea na fetalai atu ai Ieova i inei, sa faatalitalia ni taimi e sili ona lelei i le lumanai, ma o le a lē soloiesea atoatoa le nuu o Iuta. Ae o le ā le uiga tāua o lenei ʻato o mati lelei?
6 Faatoʻā tolu lava masina ma aso e sefulu talu ona avea Iekonia po o Ioakina ma tupu ia Iuta, ae lotomalie loa Ierusalema e malolo atu i le pule a le Tupu o Nepukanesa. Ia i latou na ave faatagataotaua faatasi ma ia i le tafeaga, sa iai faatasi Tanielu ma ana aumea Eperu e toatolu o Hanani, Mesaeli, ma Asaraia, faapea ma Esekielu. Sa faasaoina o latou ola e le tupu o Papelonia, o lea na faapea ai, sa tagai i ai Ieova ua ‘aauina ese atu nei tagata faapagotaina i se auala lelei i le nuu o Kaletaia.’ Pe sa e matauina na folafola foi e Ieova o le a ‘faasaga atu ona fofoga ia te i latou i se auala lelei’? Na faapefea ona faataunuuina lenei mea? I le 80 tausaga mulimuli ane, i le 537 T.L.M., na faapogaia ai e Ieova le Tupu o Kuresa e tuuina atu se poloaiga e faatagaina ai le vaega totoe o a latou fanau ina ia toe foi atu i le laueleele o Iuta. Sa toe fausia e nei tagata Iutaia faamaoni le aai o Ierusalema; sa latou fausia se malumalu fou mo le tapuaiga i lo latou Atua, o Ieova; ma sa latou toe foi atu ia te ia ma o latou loto atoa. O lea, i nei mea uma, sa pei nei tagata faaaunuuaina ma a latou fanau o uluai mati lelei.
7. O anafea ma na faapefea ona iai fofoga o Ieova i luga o le vasega faa-Ieremia i ona po nei ‘i se auala lelei’?
7 Atonu o tou manatuaina i la tatou mataupu na faatoʻā mavae atu nei e tusa ai ma upu faavaloaga a Ieremia, na tatou aʻoaʻoina ai le iai o sona uiga mo lo tatou 20 senituri. Ma e faapena foi le mataupu e 24. I le vaitaimi faanoanoa o tausaga o le Taua Muamua a le Lalolagi, sa aafia ai le toatele o auauna tuuina atu a Ieova i taaʻiga a Papelonia le Aai Tele i auala eseese. Ae sa ‘faasaga atu pea ia i latou fofoga o Ieova i se auala lelei.’ Ma i lea, e ala i le Kuresa Sili, o Keriso Iesu, na gausia ai e Ieova le malosi o Papelonia le Aai Tele mai o latou luga, ma auaumālie ai ona aumaia i latou i se parataiso faaleagaga. O nei Isaraelu faaleagaga na tali atu ma toe foi ia Ieova ma o latou loto atoa. Ma, i le 1931, na latou fiafia ai e taliaina le igoa o Molimau a Ieova. E moni, ua mafai nei ona faapea atu, ua avea i latou e pei o se ʻato o mati lelei i fofoga o Ieova.
8. I le ā le auala o loo faalauiloaina atu ai e Molimau a Ieova i le lautele le feau suamalie e pei o mati o le Malo?
8 Ma e lē o misia e Molimau a Ieova le fuafuaga lelei o le alofa tunoa o le Atua i le faasaolotoina o i latou mai Papelonia le Aai Tele. Latou te lē o taofia mo i latou lava le feau suamalie o le tala lelei o le Malo o le Atua e pei o mati, ae ua latou faalauiloaina atu i le lautele i le tausisia o upu a Iesu o loo i le Mataio 24:14 e faapea: “E talaʻiina atu foi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma e fai ma molimau i nuu uma.” Ma o le ā le iuga? E sili atu i le 4,700,000 ē pei ni mamoe o ē e lē o ni Isaraelu faaleagaga ua faasaolotoina mai ia Papelonia le Aai Tele!
Faaaliga o ʻAto Mati Leaga
9. O ai sa fai ma sui o ʻato mati leaga i le faaaliga ia Ieremia, ma o le ā sa oo ina tupu ia i latou?
9 Ae e faapefea lena ʻato o mati leaga i le faaaliga ia Ieremia? Ua taulai atu nei le manatu o Ieremia i fetalaiga a Ieova, e pei ona tatou faitau ai i le Ieremia mataupu e 24, fuaiupu e 8 e oo i le 10 e faapea: “E pei o mati leaga, e le mafai ona ʻaina, ina ua leaga; ua faapea ona fetalai mai ai o Ieova, E faapea ona ou tuuina atu o Setekaia le tupu o Iuta, ma alii ua ia te ia, ma e o totoe i Ierusalema, o e o totoe i lenei nuu, ma e o nonofo i le nuu o Aikupito; ou te tuuina atu i latou ia faaatuatuvaleina, ma ia malaia i malo uma o le lalolagi, e fai aʻi luma, ma upu faatusa, ma tauemuga, ma faafanoga, i mea uma ou te tulia ai i latou. Ou te aauina atu ia te i latou le pelu, ma le oge, ma le faamai, seia faaumatia i latou i le laueleele na ou foaiina atu ai ia te i latou ma o latou tamā.”
10. Aisea na manatu ai Ieova ia Setekaia e avea ma se ‘mati leaga’?
10 O lea, na avea moni ai Setekaia ma ‘mati leaga’ i fofoga o Ieova. Sa lē gata na ia fouvale i le Tupu o Nepukanesa e ala i lona solia o le tautoga faamaoni na ia faia i lena tupu i le suafa o Ieova, ae sa ia matuā teena foi le alofa mutimutivale o Ieova na faasalafa atu ia te ia e ala ia Ieremia. O le mea moni, sa oo lava ina ia faafalepuipuiina Ieremia! E lelētioa aotele mai e Esera le uiga o le tupu a o ia faamatalaina mai i le 2 Nofoaiga a Tupu 36:12 e faapea: “Sa faia e ia amio leaga i luma o Ieova lona Atua, ua le faamaulalo o ia.” I le silafaga a Ieova, sa pei Setekaia ma i latou na totoe i Ierusalema o se ʻato o mati leaga ua pala!
O Fua Pala Leaga Faafaatusa i O Tatou Aso
11, 12. O ai ua faailoaina mai o ʻato mati leaga i aso nei, ma o le ā o le a tupu ia i latou?
11 Seʻi tagai faataamilo la i le lalolagi i aso nei. Pe e te manatu ea e mafai ona tatou maua ai se ʻato faafaatusa o mati leaga? Seʻi o tatou iloiloina mea moni e ala i lo tatou faatusatusaina o o tatou aso ma aso o Ieremia. I lenei 20 senituri, ua faaaogāina ai e Ieova le vasega faa-Ieremia, le vaega totoe faauuina, ina ia lapataia pea atunuu e uiga i lona maemaea o loo fotuai mai i le puapuaga tele. Ua ia uunaia foi vaega o atunuu ina ia avatu ia te ia le viiga ua tatau mo lona suafa, ina ia tapuai atu ia te ia i le agaga ma le upu moni, ma ia aloaia le pule a lona Alo o Keriso Iesu, o le Pule tonu o lenei lalolagi. O ā uiga ua faaalia? E tutusa lelei lava ma aso o Ieremia. O loo faaauau pea ona faia e atunuu mea e leaga i le silafaga a Ieova.
12 O ai i latou o faapogaia lenei uiga fouvale? O ai o loo ulagiaina pea nei avefeau a le Atua e pei o Ieremia e ala i le fesiligia o la latou pule e galulue ai o ni faifeau a le Atua? O ai o loo inoino pea i le Afioga a le Atua? O ai i aso nei o loo mafua ai le tele o sauaga o loo faia i Molimau a Ieova? E matuā manino le tali, ma ua iloa e tagata uma—o Kerisinetoma, ae maise lava taʻitaʻi lotu! Ma seʻi tau lava ina tagai atu i fua pala leaga uma o Kerisinetoma ia ua uma ona tatou talanoaina i le mataupu na seʻi faatoʻā uma atu. Ioe, o loo iai moni lava se ʻato faafaatusa o mati leaga i le lalolagi i aso nei. O le mea moni, ua fetalai mai Ieova e lē mafai “ona ʻaina ina ua leaga” i latou. O afioga a Ieova e ala mai ia Ieremia o loo oo mai pea lona aogā i o tatou aso: ‘O le a oo mai lo latou iuga’! O le toasa o Ieova i luga o Kerisinetoma o le a leai se fofo.
O se Lesona Lapatai mo i Tatou
13. I le vaai atu i upu a Pauro o loo maua i le 1 Korinito 10:11, e ao faapefea ona tatou malamalama i le faaaliga o ʻato mati e lua?
13 A o tatou iloiloina iuga o le feau lapatai faagaeeina a Ieremia, ua faamanatu mai ai pea ia i tatou upu a le aposetolo o Pauro i le 1 Korinito 10:11 e faapea: “Na oo na mea uma ia te i latou e fai ma faailoga; ua tusia foi e fai ma apoapoaiga mo i tatou o e ua aulia mai ai tausaga e gata ai.” Po ua tatou teulotoina ea le lapataiga ua faailoa mai ia i tatou e ala i lenei faaaliga e uiga i ʻato mati e lua? O mea ua tatou talanoaina, o vaega autū ia o mea na oo ia Isaraelu e fai ma ata lapatai mo i tatou.
14. Na faapefea ona tali atu tagata Isaraelu i le tausiga alofa a Ieova?
14 O le manatu faaiu, seʻi o tatou toe manatunatu i le fetalaiga a Ieova i le Tupu o Tavita e faatatau ia Isaraelu, e pei ona maua i le 2 Samuelu 7:10 e faapea: “Ou te tuu atu foi se mea e nofo ai loʻu nuu o Isaraelu, ma ou totōina i latou.” Sa tausia ma le agalelei e Ieova lona nuu o Isaraelu i mea uma. Sa iai mafuaaga uma mo tagata Isaraelu e fua mai ai ni fua lelei i o latou olaga. I le na o le faalogo atu lava i aʻoaʻoga mai ia Ieova, ma tausia ana poloaiga. Ae peitai, sa na o le toaitiiti i latou na faia faapea. O le toatele lava, sa faauamaaa ma liliu ese, o lea na latou fua mai ai fua pala leaga.
15. Ua tali atu faapefea le Isaraelu faaleagaga o aso nei, ma a latou aumea pei ni mamoe i le tele o le alofa o Ieova?
15 Ia, ae e faapefea o tatou aso? Ua faaalia e Ieova le alofa tele i lana vaega totoe o Isaraelu faaleagaga ma a latou aumea pei ni mamoe. O loo silasila atu pea ona fofoga ia i latou talu mai lo latou laveaiina faaleagaga i le 1919. E pei ona sa ia valoia mai e ala ia Isaia, ua latou mauaina ai i aso uma faatonuga mai le Faiaoga silisili o le vateatea, o Ieova le Atua. (Isaia 54:13) O lenei aʻoaʻoga mai le Atua, e ala mai i lona Alo pele o Iesu Keriso, ua iu ai i se filemu e matuā tele ia i latou, ma ua aumaia ai i latou i se faiā vavalalata ma Ieova. Maeu se siosiomaga matagofie faaleagaga ua saunia e lenei mea mo i tatou uma ina ia iloa Ieova, ia faalogo atu ia te ia, ma ia faaauau pea ona fua mai ni fua lelei i o tatou olaga—ni fua e avatu ai le viiga ia Ieova! Auā e aafia ai o tatou lava ola!
16. O le ā le faatatauga totino e mafai e i tatou taitoatasi ona faia e faatatau i le faaaliga o ʻato mati e lua?
16 Ae e ui lava i le tele o le alofa tunoa o le Atua, o loo iai pea nisi o loo tumau pea ona tetee ma lotomaaa, e pei ona sa faia e le toatele o tagata Iutaia anamua, ma i latou o ē o loo fuaina mai ni fua leaga, o fua pala i o latou olaga. Pagā se iuga faanoanoa! Tau ina ia aua lava neʻi iai se tasi o i tatou e faagaloina le lesona lapatai ua tuuina mai ma le manino ia i tatou e ala i nei ʻato mati e lua ma o la fua—o fua lelei ma fua leaga. A o faanatinati le oo mai o le faamasinoga talafeagai a Ieova e faasaga ia Kerisinetoma aposetate, seʻi o tatou ave ia i fale le apoapoaiga a le aposetolo o Pauro e faapea: “Ia outou savavali e tusa ma le Alii, ina ia fiafia mai o ia ia te outou i mea uma, ma ia outou fua mai galuega lelei uma lava.”—Kolose 1:10.
Autaluga—“O Fua Lelei ma Fua Leaga” ma palakalafa 1-4 o le “Finauga i le Va o Ieova ma Atunuu”
◻ O le ā ua fai ma sui o le ʻato o mati lelei?
◻ Ua faapefea ona iloatino le ʻato o mati leaga i le faaaliga?
◻ O le ā le lesona lapatai ua saunia e le feau a Ieremia mo i tatou?
◻ O le ā le tāua o le tausaga e 607 T.L.M.? ma le 1914 T.A.?
[Ata i le itulau 15]
I le pei o ʻato mati lelei, ua aumaia ai i lumamea e tagata o le Atua fua suamalie o le Malo
[Ata i le itulau 15]
Ua faamaonia le avea o Kerisinetoma e pei o se ʻato mati leaga