Pe Mafai ona E Faaalia le Onosai?
NA TAʻU atu e Ieova ia Aperamo e faapea: “Ia tuua e oe o lou nuu . . . a e alu atu i se nuu ou te faasino atu ai ia te oe. Ou te faia oe ma nuu tele, ou te faamanuia foi ia te oe, ou te matuā faamamaluina lou igoa.” (Kenese 12:1, 2) O le taimi lena ua 75 tausaga o Aperamo. Sa usiusitai o ia ma faaalia ma le atamai le onosai i lona olaga atoa, i le faatalitali atu ia Ieova.
Mulimuli ane, ona faia lea e le Atua o lenei folafolaga ia Aperaamo (Aperamo) o lē sa faaalia le onosai: “E moni lava, ou te matuā faamanuia ia te oe, ma ou matuā faatoateleina lau fanau.” Na faaopoopo mai le aposetolo o Pauro e faapea: “Na onosai lava o ia, ona maua lea e ia o le mea na folafolaina.”—Eperu 6:13-15.
O le ā le onosai? Ua faamatalaina e lomifefiloi e faapea, o le tomai “e faatalitali ai ma le toafilemu mo se mea” po o le faaalia o le “lavātia i lalo o ni faaonoono po o mea faigata.” O lea la, ua tofotofoina lou faatuatua pe afai e te faatalitali i se tasi po o se mea, ma pe a faaita oe, pe e i lalo o ni mafatiaga. I na tulaga, o le tagata onosai, e tumau pea ona toafilemu; o le tagata e lē onosai, e oo ina faatopelau ma itaitagofie.
Lo Tatou Lalolagi Lē Onosai i Aso Nei
Ae maise lava i le tele o nofoaga i aai, ua lē faamamafaina ai le onosai, ae ua faamamafa le faavavevave. Mo le faitau miliona o tagata o loo nonofo i aai feomai, e amata lava aso taitasi pe a tatagi mai le faailoilo. Ua amata ai loa se tausinioga faanatinati—e fia alu i se mea, e vaai se tasi, po o le faia o se mea. Po o se mea la e ofo ai ona o le toatele ua faamaaʻa ma lē onosai?
Pe e te ita pe a fesagai ma mea sese a isi? Fai mai Alapati: “Ou te lē fiafia i le faiaga.” E ioe le toatele e faapea, o le faatalitali mo se tagata e faiaga, e tiga, ae maise lava pe a iai se taimi faatapulaaina e ao ona faafetaiaia. Fai mai se faamatalaga e faatatau i le Aloalii o Newcastle, o se faipolotiki Peretania i lona 18 o senituri, e faapea: ‘E masani ona tuai o ia pe tusa ma le ʻafa itula i le taeao, ma e alu lava le aso atoa o ia tulia, ae uma ane lava le aso, e lē mafai ona ia maua.’ Afai la e te faalagolago i se ituaiga o tagata faapena i lea aso ma lea aso, po o le a tumau pea ona e onosai?
Pe a e aveina se taavale, pe e vave ona e ita, ma lē manao e faatali, po o le faaosoosoina foi oe ina ia e alu ma le matuā saosaoa? I tulaga faapena, o le lē onosai, e masani lava ona tutupu mai ai mala. I le vaitaimi o le 1989, i le mea sa taʻua o Siamani i Sisifo i lena taimi, e sili atu i le 400,000 faalavelave faafuaseʻi na tutupu i ala tetele, ma na iu ai i manuaga po o le oti. Mai nei faalavelave, e 1 mai le 3 na pogai ona o le soona saosaoa, po o le latalata tele atu i le taavale lena e muamua. O lea la, o le lē onosai ua iu ai i manuaga po o le oti o le sili atu i le 137,000 tagata pe a itiiti mai. Pagā se tau ua totogia ona o le lē onosai!
Ua faitio mai Ane e faapea: “Ua ou iloa le faigata ona onosai pe a faalavelave mai se tasi i taimi uma lava, pe gugutu tele foi se tasi.” Ua taʻutino e Karl-Hermann e faapea, e luia lona onosai “pe a lē faaaloalo le au talavou i tagata matutua.”
O nei tulaga ma nisi foi, e ono lē lava ai lou onosai. E mafai la faapefea ona e atiina aʻe se onosai e sili atu?
E Mafai e Ieova ona Faamalosia Lou Onosai
E toatele tagata ua manatu faapea, o le onosai, e faaalia ai le lē mautonu, po o le vaivai. Ae peitai, ia Ieova, o le onosai, e faaalia ai le malosi. “Ua onosai mai lava o ia ia i tatou, ona ua le finagalo ia fano se tasi, a ia oo uma lava i le salamo.” (2 Peteru 3:9) O le mea lea, ina ia faamalosia lou lavātia, ia pipiimau ia Ieova ma faalagolago ia te ia ma lou loto atoa. O le faamalosia o la lua faiā ma le Atua, ona pau lava lea o le laasaga e tasi e aupito sili ona tāua agaʻi i le atiina aʻe o se uiga onosai.
E lē gata i lea, e tāua le iloa o fuafuaga a Ieova mo le lalolagi ma tagata. O Aperaamo, sa “faatalitali atu i se aai ua faavaeina, [le Malo o le Atua], o lona mataisau ma le tufuga o le Atua lea.” (Eperu 11:10) O le a faapena foi ona aogā pe a tausia se vaaiga manino i folafolaga a le Atua, ma ia loto malie e faatalitali ia Ieova. Ona e iloa ai lea, o le onosai, o le a maua moni ai tagata mo le tapuaiga moni, ae lē o le faatopelau. I lea, “ia outou manatu o le onosai o lo tatou Alii o le olataga lea.”—2 Peteru 3:15.
Ae faapefea pe afai ua tofotofoina lou faatuatua i ou lava tulaga totino ma tau lē lavātia ai onosai? Pe ua faatiga pea se tagata lē talitonu ia te oe? Pe sa e maʻi mo se taimi umi lava? I tulaga faapena, ia manatua i le loto le mea na tusia e le soʻo o Iakopo. Ina ua uma ona faasino atu i le faaaoaoga na tuuina mai e le au perofeta i le faatinoina o le onosai, ona ia faaalia mai loa lea o le mealilo e tumau ai ona toafilemu i lalo o omiga faigata. Na faapea mai Iakopo: “Ua tigaina ea so outou? ina tatalo ia.”—Iakopo 5:10, 13.
Ia talosaga atu ma le faatauanau i le Atua i le tatalo ina ia faamalosia lou onosai ma fesoasoani ia te oe ia pulea lou agaga i lalo o tofotofoga. Ia liliu atu pea ia Ieova, ona fesoasoani lea o ia ia te oe e te iloa ai tulaga ma masaniga a isi na o le a aumaia ai se faamataʻu faapitoa i lou onosai. O le tatalo a o leʻi oo mai tofotofoga e ono tutupu mai, e mafai ona fesoasoani ia te oe e tumau ai i le toafilemu.
Se Vaaiga Saʻo ia te Oe ma Isi
Ina ia toafilemu pea lou mafaufau, e tatau ona e vaai ia te oe lava ma isi tagata i se tulaga saʻo. E mafaia lenei mea e ala i se suesueina o le Tusi Paia, auā o loo faaalia ai e faapea, ua agasala tagata uma, ma ua tofu uma ma le pona. Ae lē gata i lea, o le poto i le Tusi Paia, o le a fesoasoani ia te oe e tuputupu aʻe ai i le alofa. E matuā talafeagai lenei uiga ina ia mafai ai ona faaalia le onosai i isi.—Ioane 13:34, 35; Roma 5:12; Filipi 1:9.
O le alofa ma le naunau e faamagalo, e mafai ona faatoafilemuina oe pe a oo ina e ita. Afai e iai ni uiga o se tasi e masani ona e ita ai, o le alofa, o le a faamanatu atu ai ia te oe, e lē o le tagata lea e te lē o fiafia i ai, a o amioga. Manatunatu i le tele o taimi o loo tofotofoina ai e ou lava vaivaiga le onosai o le Atua, ma faaita ai i isi.
O se vaaiga saʻo ia te oe lava, o le a fesoasoani foi ia te oe e faatalitali ai ma le onosai. Mo se faaaoaoga, pe sa e aapa atu mo ni faaeaga i le auaunaga a Ieova, ae ua e lē taulau ma faanoanoa ai? Po o e lagona ua oo ina e lē lavā onosai? Afai o lena le tulaga, ia ona manatua lea, o le lē lava o le onosai, e mafua ona o le faamaualuga. Na faapea mai Solomona: “E sili ona lelei o le ua onosai i le ua loto faamaualuga.” (Failauga 7:8) Ioe, o le faamaualuga, o se toatuga sili i le atiina aʻe o le onosai. Pe e lē moni ea, o le tagata loto maulalo, e sili atu ona faigofie ona faatali ma le toafilemu? O lea la, ia atiina aʻe le loto maulalo, ona mafai ai lea ona e onosai, ma toafilemu lou mafaufau, pe a tuai.—Faataoto 15:33.
O le Onosai e Maua ai Taui Faaoaina
E lauiloa faapitoa lava Aperaamo ona o lona faatuatua. (Roma 4:11) Ae o le onosai na faatumauina ai lona faatuatua. O le ā le taui na ia maua ona o lona faatalitali ia Ieova?
Sa faateleina le maufaatuatuaina o Aperaamo e Ieova. Na faasilisiliina le igoa o Aperaamo ma na avea lana fanau ma nuu malosi. Ua mafai foi e nuu uma lava o le lalolagi ona maua faamanuiaga e ala i lana fanau. Sa avea Aperaamo ma fofoga fetalai mo Ieova ma na pei o se ata o Lē na Foafoaina Mea. Pe sa iai se isi taui e sili mo le faatuatua ma le onosai o Aperaamo?
E “mutimuti vale tele le Alii [“o Ieova,” NW] ma le alofa naunau” i Kerisiano o ē na tumau ma le onosai i lalo o tofotofoga. (Iakopo 5:10, 11) Ua olioli na tagata i se loto fuatiaifo mamā ona o le faia o lona finagalo. O lea la, e tusa ai ma lou tulaga, afai e te faatalitali ia Ieova ma tumau ma le onosai i tofotofoga, o le a iu lou lavātia i le mauaina o le faamaoniga ma le faamanuiaga a Ieova.
O le onosai, e aogā mo le lelei o tagata o le Atua i vala uma lava o le olaga. Sa iloa e auauna e toalua a Ieova o Kerisiano ma Akenese lenei mea ina ua la filifili o le a faamau. Sa la tolopoina le faamau ona o le faaaloalo mo mātua o Kerisiano, o ē sa mananao ina ia lava se taimi e faamasani lelei ai ia Akenese. O le ā se iuga na maua ona o le faia o lenei gaoioiga?
Ua faamatala mai e Kerisiano e faapea: “Faatoʻā ma iloa mulimuli ane le maeu o le tāua o lo ma onosai i oʻu mātua. O lo ma faatalitali ma le onosai, sa leʻi faaumatia ai le faiā i le va o aʻu ma laʻu avā. Ae sa avea o se uluai laasaga e fausia aʻe ai la matou faiā ma oʻu mātua.” Ioe, o le onosai ua avea o se taui faaoaina.
O le onosai foi e faatupu ai le filemu. O le a matuā loto faafetai aiga ma uo pe a e lē finau atu i mea sese uma latou te faia. O lou toafilemu ma lou malamalama pe a faia e isi ni mea sese o le a taofia ai le vaaia o ni tulaga e faalumaina ai. Ua faapea mai se alagaupu faa-Saina: “O le onosai i le taimi o le ita, o le a laveaiina ai oe mai le mafatia i aso e tele.”
O le onosai, o le a atili faamatagofie ai ma faatumauina ai isi ou uiga lelei. E faatumauina ai lou faatuatua, o le a tumau ai lou filemu mo se taimi umi, ma lē maluelue ai lou alofa. O le onosai o le a fesoasoani ia te oe e olioli a o faatinoina le agalelei, amiolelei, ma le agamalu. O le faatinoina o le onosai, e tuputupu ai le malosi talafeagai e atiina aʻe ai le faapalepale ma le pulea totino.
O lea, ia faatalitali ma le onosai mo le faataunuuga o folafolaga a Ieova ma ua faamautinoa ai ia te oe se lumanai ofoofogia. I le pei o Aperaamo, tau ina ia e “maua i le faatuatua ma le onosai mea na folafolaina.”—Eperu 6:12.
[Ata i le itulau 23]
O se faiā vavalalata ma Ieova, o le a fesoasoani ia te oe e faaalia ai le onosai, e pei ona sa faia e Aperaamo