Pe ua e Mauaina le Lotu Saʻo?
“O lenei lava le amio Atua e lelei ma le faamaoni [“le ituaiga o tapuaiga e mamā ma lē ponā,” NW] i luma o le Atua o le Tamā lea.”—IAKOPO 1:27.
1, 2. (a) I mafaufauga o le toatele o tagata, o le ā e iloa ai pe o le latou lotu o le lotu saʻo? (e) O le ā e tatau ona iloiloina ma le uigā i le faavasegaina o le lotu?
UA TATOU ola i se vaitaimi ua toatele ai tagata ua malilie e itiiti se vaega o o latou olaga e aafia i mea tau lotu. Atonu latou te auai i nisi sauniga lotu, ae e toaitiiti o loo faia i se tulaga faifai pea. O le toatele lava o tagata e lē o iai se vaaiga e faapea, e sese uma isi lotu a o le latou lotu e saʻo. Atonu latou te manatu faapea o la latou lotu e lelei mo i latou.
2 E tusa ai ma lenei mea, pe faamata o le uiga o le fesili, Pe ua e mauaina ea le lotu saʻo? e faapea, Pe ua e mauaina ea se lotu e te fiafia i ai? O le ā e iloa ai le mea o e fiafia i ai? O lou aiga? O au aumea? O ou lava faalogona? O le ā le uigā o loo e iloiloina ai le silafaga a le Atua i le mataupu?
E Mafai Faapefea ona Tatou Iloa le Silafaga a le Atua?
3. (a) Ina ia tatou iloa le silafaga a le Atua, o le ā e tatau ona faigofie ona tatou mauaina? (e) O ā fesili e ao ona tatou fesili ai i le pogai tatou te talitonu totino ai o le Tusi Paia e mai le Atua?
3 Ina ia tatou iloa le mea o loo i le finagalo o le Atua lava ia, e tatau la ona iai ni faaaliga mai ia te ia. O le Tusi Paia o le tusi ua sili atu ona leva ua taʻua na faagaeeina e le Atua. (2 Timoteo 3:16, 17) Ae pe e moni ea e mafai ona faapea atu o lenei tusi, e ese ai mai isi tusi, o loo iai le feau a le Atua mo tagata uma? O le a faapefea ona e taliina lena fesili, ma aisea? Pe talu ai ona e faapea manatu o ou mātua? Pe ona o le manatu a au aumea? Pe ua e suesueina ea e oe lava ia faamaoniga? Aisea e lē faia ai nei loa i le faaaogāina o manatu e fa o loo mulimuli mai e fai ma faamaoniga?
4. E tusa ai ma le faigofie ona mauaina, o le ā e faaalia ai e faapea o le Tusi Paia, na i lo o nisi lava tusi, e mai le Atua?
4 Faigofie ona maua: O se feau e aumai moni mai le Atua, ma e mo le aiga uma faaletagata, e ao ona faigofie ona latou mauaina. Pe moni ea lena i le Tusi Paia? Manatu i le mea lenei: O le Tusi Paia, i lona atoaga pe i ni vaega, ua lomia nei i le sili atu i le 2,000 gagana. E tusa ai ma le American Bible Society, pe ā ma le sefulu tausaga ua mavae, o gagana na lomia ai le Tusi Paia, sa faafaigofie ai ona oo atu i le tusa pe ā ma le 98 pasene o le faitau aofai o le lalolagi. E pei ona faasino mai e le Guinness Book of World Records, e lē mafaatusatusaina le Tusi Paia “i lona faasalalauina i le lalolagi aoao.” O le mea lenei e ao ona tatou faatalitalia i se feau mai le Atua e uigā mo tagata o ituaiga uma, ma nuu ma gagana eseese. (Faatusatusa i le Faaaliga 14:6.) E leai lava se isi tusi i le lalolagi o loo iai se faamaumauga faapea e pei o lenei tusi.
5. Aisea e tāua ai le faavae o talafaasolopito o le Tusi Paia?
5 Moni tau talafaasolopito: O suesuega ma le faaeteete o tala faale-Tusi Paia, ua faamalamalamaina ai se isi auala, ua ese ai le Tusi Paia mai isi tusi na o loo faapea mai e paia. O loo iai i le Tusi Paia mea moni tau talafaasolopito, e lē o ni tala fatu e lē faamaonia. O Irwin Linton, o se loia o lē e masani i le iloiloina o mea sa manaomia e fai ma faamaoniga i se faamasinoga tau tulafono, na ia tusia e faapea: “A o faaeteete tala e uiga i faiga alofa, tala o le vavau ma tala fatu i le faamatalaina o mea na tutupu i se nofoaga mamao ma i ni taimi e lē mailoa, . . . ae ua matuā taʻu saʻo mai e tala o le Tusi Paia ia i tatou le aso ma le nofoaga tonu na faia ai mea o loo talanoaina.” (Mo ni faaaoaoga, tagai i le 1 Tupu 14:25; Isaia 36:1; Luka 3:1, 2.) Mo tagata o ē liliu atu i le lotu e lē o se sola ese mai le mea moni, ae mo le upu moni, e tāua ona manatu i lenei mea.
6. (a) Ua faapefea ona fesoasoani moni le Tusi Paia i se tagata e tusa i faafitauli o le olaga? (e) I ā auala e tolu ua fesoasoani ai le Tusi Paia i se tasi e foia tulaga faigata moni o le olaga?
6 Aogā: O i latou o ē suesueina ma le uigā le Tusi Paia, o le a lē pine ae iloaina e faapea, o ana poloaiga ma mataupu silisili e lē faapea ua fafauina ina ia faaaogāseseina ai i latou. Na i lo o lena, ua saunia ai se taiala mo le olaga e aumaia ai aogā ia i latou o ē pipiimau atu i ai. (Isaia 48:17, 18) O le faamafanafanaga ua na ofoina mai ia i latou o ē e puapuagatia e lē faifua, pe faavae i luga o filosofia lē aogā. Na i lo o lena, e fesoasoani i tagata ina ia faafetaiaia tulaga faigata moni o le olaga. E faapefea? I auala e tolu: (1) i le tuuina atu o fautuaga maufaatuatuaina i le auala e feagai ai ma faigata, (2) e ala i le faamalamalamaina o le auala e maua ai le lagolagosua alofa ua tuuina mai e le Atua i ana auauna i le taimi nei, ma (3) e ala i le faaalia mai o le lumanai ofoofogia ua teuina e le Atua mo i latou o ē auauna ia te ia, ma tuuina atu mafuaaga mautu mo le faatuatuaina o ana folafolaga.
7. (a) I le faaaogāina o mau ua siiina mai i le faaopoopoga i le pito i lalo, faamatala le tali a le Tusi Paia i se tasi o mataupu autū o loo popole i ai tagata i aso nei. (e) Taʻu mai pe faapefea ona puipuia e fautuaga a le Tusi Paia i tatou po o le fesoasoani ia i tatou ina ia foia se tulaga faigata.
7 E ui lava o fautuaga a le Tusi Paia e masani ona lē aloaia e i latou o ē teena le pule ma tausisi atu i se olaga o le faamalieina o o latou lava tuinanauga, ae e toatele ua latou iloaina e faapea, o lena ituaiga o olaga ua lē aumaia ai ia i latou se fiafiaga moni. (Kalatia 6:7, 8) Ua tuuina mai e le Tusi Paia tali tuusao i fesili e uiga i le faapaʻūtama, talagā faaipoipoga, ma le tauatane. O ana fautuaga o se puipuigamalu faasaga i fualaau faasaina ma le lē pulea o le faaaogāina o le ʻava malosi, ma faasaga i le pisia i le AIDS e ala i le faaaogāina o le toto ua pisia ai po o le feusuai solo. Ua faaalia mai e le Tusi Paia ia i tatou le auala e maua ai ni aiga fiafia. Ua na saunia tali e mafai ai e se tasi ona faafetaiaia tulaga aupito sili ona omia ai i le olaga e aofia ai le agaleagaina mai tagata moni o le aiga, o se maʻi faigata, ma le oti o sē e pele ia i tatou. Ua fesoasoani ia i tatou ina ia iloa lelei mea e ao ona tatou faamuamua, ina ia uigā ai o tatou olaga na i lo o le salamō.a
8, 9. (a) O le ā le valoaga ua e faatāuaina totino e faamaonia ai le faagaeeina o le Tusi Paia? (e) O le ā ua faamaonia e valoaga o le Tusi Paia e tusa ai ma lo latou puna?
8 Valoaga: Ua tutasi le Tusi Paia o se tusi o valoaga, o se tusi na te taʻuina mai le mea o le a tupu i le lumanai, ma na te faia faapea i le taʻuina mai o faamatalaga auiliili. Na ia valoiaina mai le faaumatiaga o Turo anamua, le paʻū o Papelonia, le toe fausiaina o Ierusalema, le tulai mai ma le pauu o tupu o Metai ma Peresia ma Eleni, ma le lē mafaitaulia o mea na tutupu i le soifuaga o Iesu Keriso. Ua ia valoia auiliili mai foi tulaga o le lalolagi lea ua iai i lenei senituri, ma ua faamatalaina mai ai lo latou uiga moni. Ua na faaalia mai le auala o le a foia ai faafitauli ua lofia ai pule faaletagata, ma ua na faailoa mai foi le Pule o le a na aumaia le filemu tumau ma le saogalemu moni mo tagata uma.b—Isaia 9:6, 7; 11:1-5, 9; 53:4-6.
9 O le mea mataina, ua mafai e le Tusi Paia ona valoiaina ma le saʻo le lumanai o se faailoaga lea e faamaonia ai e mai le Atua. (Isaia 41:1–46:13) O Lē e mafai ona ia faia, po o lē na te mafai ona faagaeeina isi ina ia faia, ua lē o se tupua e leai se ola. E lē o ia o se tagata e tau ina faaalia le mapolotu. O ia o le Atua moni, ma o le tusi o loo iai na valoaga o lana Afioga lea.—1 Tesalonia 2:13.
Pe e Saʻo Lotu Uma o Faaaogāina le Tusi Paia?
10, 11. E pei ona faaalia e Iesu, e ui lava atonu e faaaogā e se faifeau le Tusi Paia, o le ā atonu e lē tauaogāina ai le lotu o loo ia lagolagoina?
10 Pe e talafeagai—ae sili atu ona tāua, pe e faale-Tusi Paia—ona faaiu e faapea, o vaega faalotu uma lava o loo faapea mai o loo faaaogāina le Tusi Paia o aʻoaʻoina le lotu moni? Pe o faia e tagata uma lava o ē o loo tauaveina pe siiina mai le Tusi Paia le lotu moni?
11 O le toatele o faifeau, e ui lava o loo ia i latou le Tusi Paia, ua faaaogā lotu e suʻe ai o latou lava mamalu. Ua latou suivaia upu moni mamā i aganuu ma filosofia faaletagata. Pe o taliaina e le Atua la latou tapuaiga? I taʻitaʻi lotu i Ierusalema o le uluai senituri, o ē sa latou faia mea faapena, sa fetaui lelei le faatatauina i ai e Iesu Keriso o le folafolaga a le Atua e ala mai i le perofeta o Isaia, e faapea: “Ua faalatalata mai ia te au lenei nuu i o latou gutu, ma vivii mai ia te au i o latou laugutu, a o latou loto ua taumamao ia te au. E tapuai fua mai i latou ia te au i lo latou fai ma mataupu o poloaiga a tagata.” (Mataio 15:8, 9; 23:5-10) E manino, o lotu e faapena e lē o le lotu moni.
12, 13. (a) E mafai faapefea i amio a sui o le lotu ona fesoasoani i se tasi e iloa ai pe o la latou lotu o le lotu saʻo? (e) O le a faapefea ona silasila le Atua i la tatou tapuaiga pe afai tatou te filifili e auaumea ma i latou o ē na te teena? (2 Nofoaiga a Tupu 19:2)
12 Ae faapefea pe afai o fua o loo fuaina mai e ala i aʻoaʻoga a nisi lotu, e pei ona faatinoina i olaga o o latou sui o ē o loo i se tulaga lelei, e leaga? I lana Lauga i luga o le Mauga, na lapatai ai Iesu e faapea: “Ia outou ma perofeta pepelo . . . Tou te iloa i latou i o latou fua. . . . E faapea foi laau lelei taitasi ma fua mai i fua lelei; a o le laau leaga e fua mai i fua leaga.” (Mataio 7:15-17) E moni atonu e faia e tagata taitoatasi mea sese ma manaomia se faasaʻoga. Ae e ese le tulaga pe afai o sui o le lotu, e oo lava i le faifeau, o loo aafia i le mulilua ma le faitaaga, femisaai, onā, matapeapea, pepelo, faiga faaagaga, tapuai i tupua—so o se mea po o nei mea uma—ae e leai se aoaiga e tuuina atu, ma o i latou e faaauau pea i lenei auala, e lē o aveesea mai le faapotopotoga. Ua manino le faamatalaga a le Tusi Paia e faapea, o i latou o ē faia na mea e ao ona tuuesea mai le faapotopotoga; e leai so latou nofoaga i le Malo o le Atua. (Kalatia 5:19-21) E lē fiafia le Atua i la latou tapuaiga, e faapena foi ona lē fiafia le Atua i la tatou tapuaiga pe afai tatou te filifili e auaufaatasi ma i latou o ē na te teena.—1 Korinito 5:11-13; 6:9, 10; Faaaliga 21:8.
13 Ua manino e faapea, e lē o tagata uma e faapea mai o loo faaaogāina le Tusi Paia, o latou faia le lotu moni ua faamatalaina mai e le Tusi Paia. O lea la, o le ā le faailoga ua taʻu mai e le Tusi Paia e iloa ai le lotu moni?
Faailoga e Iloa ai le Lotu Moni
14. (a) O le ā e faavae aʻe ai aʻoaʻoga uma a le lotu moni? (e) E faapeī le moni o aʻoaʻoga a Kerisinetoma e uiga i le Atua ma le solu pe a faatusatusa atu i lenei tulaga?
14 O ana aʻoaʻoga e faavae mausali i le Tusi Paia faagaeeina. “O Tusi Paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aoga foi ia e aʻoaʻo ai, e aoai ai, e faatonu ai, e faapoto ai foi i le amiotonu.” (2 Timoteo 3:16) Ae o gafea o le Tusi Paia o loo tautala ai e uiga i le Tolutasi a Kerisinetoma? Ma o fea foi i le Tusi Paia o aʻoaʻo ai, e pei ona faia e faifeau, e faapea, e iai se solu o le tagata e ola pea pe a oti le tino faaletino? Pe ua e fesili ea i se faifeau e faaali atu ia te oe na aʻoaʻoga mai i lau Tusi Paia? Ua faapea mai le New Encyclopædia Britannica: “E lē o aliali mai le upu Tolutasi po o lea aʻoaʻoga maʻoti i le Feagaiga Fou.” (1992, Micropædia, Tusi 11, itulau e 928) Ma ua taʻutino mai e le New Catholic Encyclopedia e faapea: “I Tamā Aposetolo, sa lē taitai lava sōsō ane se mea tai faapea i o latou mafaufau po o se vaaiga.” (1967, Tusi XIV, itulau e 299) I le manatu o Kerisinetoma i le solu lea e alu ese mai le tino pe a oti, ua taʻutino mai e tagata popoto i mea tau lotu e faapea, na latou nonoina mai le manatu mai le filosofia faa-Eleni. Ae peitai, e lē faaleaogaina e le lotu moni le upu moni o le Tusi Paia ona o le filosofia faaletagata.—Kenese 2:7; Teuteronome 6:4; Esekielu 18:4; Ioane 14:28.
15. (a) Ua faapefea ona faailoa mai e le Tusi Paia Lē e toatasi e ao ona tapuaia? (e) O le ā le lagona o tagata tapuai moni e uiga i le faalatalata atu ia Ieova?
15 E faalauiloa atu e le lotu moni le tapuai atu i le na o le Atua moni e toatasi, o Ieova. (Teuteronome 4:35; Ioane 17:3) I le toe siiina mai o le Teuteronome 5:9, na toe faamausaliina e Iesu Keriso e faapea: “E te ifo atu i le Alii [“Ieova,” NW] lou Atua, ua na o ia lava e te auauna i ai.” (Mataio 4:10) I le tausisi atu i lena, na faailoa atu ai e Iesu le suafa o lona Tamā i ona soʻo. (Ioane 17:26) Pe ua aʻoaʻoina ea oe e lau lotu ina ia tapuai ia Ieova? Pe ua e iloaina ea le Peresona ua faailoa mai e lena suafa—ana fuafuaga, ana galuega, ona uiga—ina ia e lagona ai e mafai ona e faalatalata atu ma le mautinoa ia te ia? Afai o lau lotu o le lotu moni lea, o le tali la o le ioe.—Luka 10:22; 1 Ioane 5:14.
16. O le ā le uiga o le faatuatua ia Keriso ia i latou o ē e faatinoina le lotu moni?
16 O se vaega tāua o le tapuaiga e faafiafiaina ai le Atua, o le faatuatua i lona Alo, o Iesu Keriso. (Ioane 3:36; Galuega 4:12) E lē o le uiga o lenei mea e faapea, e na ona talitonu sa soifua o ia, pe faapea sa o ia o se tagata mataina. E aofia ai le talisapaia o le mea ua aʻoaʻo mai e le Tusi Paia e faatatau i le tāua o le faataulagaina o le soifua lelei atoatoa faaletagata o Iesu, ma le iloaina o lona tulaga i le taimi nei o se Tupu faalelagi. (Salamo 2:6-8; Ioane 3:16; Faaaliga 12:10) Afai o loo e auaufaatasi ma i latou o ē o loo faia le lotu moni, e te iloa ai e faapea, i le auala o ola ai i aso taitasi, latou te faia ni taumafaiga fitā mai le loto ina ia usiusitai ia Iesu, ia faataitai i lana faaaoaoga, ma ia auai totino ma le maelega i le galuega na ia tuuina atu i ona soʻo. (Mataio 28:19, 20; Ioane 15:14; 1 Peteru 2:21) Afai e lē o faia moni e i latou o loo tou tapuai faatasi, e manaomia la ona e saili atu i se isi mea.
17. Aisea e faaeteete ai tagata tapuai moni ia aua neʻi pisia i le lalolagi, ma o le ā e aofia ai i lena mea?
17 E lē pisia le tapuaiga moni i le faaaafia i faiga faapolotiki ma feteenaiga faalelalolagi. (Iakopo 1:27) Aisea e leai ai? Talu ai ona na fetalai Iesu e faatatau i ona soʻo e faapea: “E le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foi, ou te le so le lalolagi aʻu.” (Ioane 17:16) Sa lē aafia Iesu i faiga faapolotiki, ma sa ia taofia ona soʻo mai le faaaogāina o le auupega faaletino. (Mataio 26:52) O i latou o ē ave i fale le mea ua fai mai ai le Afioga a le Atua ‘e lē toe aʻoaʻo i taua.’ (Isaia 2:2-4) Afai o e auai i se lotu e tusa lava pe itiiti sau vaega i ai ae e lē o fetaui ma lena faamatalaga, ua tatau nei loa ona motusia noataga o lou auaufaatasi atu i ai.—Iakopo 4:4; Faaaliga 18:4, 5.
18. (a) O le ā ua faailoa mai e le Ioane 13:35 o se faailoga mataina o le lotu moni? (e) Atonu e faapefea ona e fesoasoani atu i se tasi ina ia ona iloa po o lē fea vaega e ogatasi ma le Ioane 13:35?
18 O le lotu moni e aʻoaʻo ma faatino le alofa lē manatu faapito. (Ioane 13:35; 1 Ioane 3:10-12) O lena ituaiga o alofa, e lē na ona taʻua i lauga. Ua na aumaia moni lava tagata i se aufaatasiga o le auuso moni o tagata mai so o se ituaiga, mai talaaga eseese faaletino, o gagana eseese uma, ma atunuu uma. (Faaaliga 7:9, 10) Ua na faaesea Kerisiano moni mai le lalolagi o loo siomia ai i latou. Afai e te leʻi faia lena mea, ia faatasi atu la i sauniga i le Maota o le Malo o Molimau a Ieova, faapena foi ma a latou tauaofiaga tetele. Matamata atu ia i latou a o latou galulue faatasi i le fausiaina o se tasi o o latou Maota o le Malo. Mātau le auala latou te feagai ai e lē gata o ē matutua (e aofia ai ē ua oti a latou tane) ma tagata talavou (e aofia ai i latou e na o le taitoatasi le matua po o le leai foi o ni mātua). (Iakopo 1:27) Faatusatusa le mea ua e matauina, i mea ua e vaaia i isi lotu. Ona e fesili ifo lea ia te oe lava, ‘O ai o loo faia le lotu moni?’
19. (a) O le ā le vaifofo mo faafitauli o tagata ua faalauiloa atu e le lotu moni? (e) O le ā e ao ona faia e sui o le vaega o tausisia le lotu moni?
19 O le lotu moni na te faalauiloa atu o le Malo o le Atua o le vaifofo tumau lea i faafitauli o tagata uma. (Tanielu 2:44; 7:13, 14; 2 Peteru 3:13; Faaaliga 21:4, 5) Pe o faia ea e ni lotu a Kerisinetoma lena mea? O anafea le taimi mulimuli na e faalogo ai i se faifeau o faamatalaina le Malo o le Atua, ma mea o faaalia i le Tusi Paia e faapea o le a na faataunuuina? Pe o faalaeiauina ea oe e le faalapotopotoga o e auai ina ia talanoa atu i isi e uiga i le Malo o le Atua, ma afai o faapea, pe o auai uma ea sui o se vaega atoa i le faia o lena mea? Na faia e Iesu se molimau faapena; na faia e ona uluai soʻo. E mafai foi ona ia te oe le faaeaga o le auai i lenei galuega. O le galuega e aupito sili ona tāua ua faia i le lalolagi aoao i aso nei.—Mataio 24:14.
20. E faaopoopo atu i le iloaina o le lotu saʻo, o le ā e tatau ona tatou faia?
20 E ui lava o loo iai le faitauafe o lotu, ae ua faanatinati ona fesoasoani mai le Tusi Paia ia i tatou e tuuesea le fenuminumiai ina ia iloa ai le lotu moni e tasi. Ae tatou te manaomia ona faia mea e sili atu na i lo o le na o le iloaina. E matuā tāua lo tatou faatinoina. O le mea o loo aafia ai i lenei o le a talanoaina atili faalauaitele i le isi a tatou mataupu o sosoo mai.
[Faaopoopoga i lalo]
a Faapaʻūtama: Galuega 17:28; Salamo 139:1, 16; Esoto 21:22, 23. Talagā faaipoipoga: Mataio 19:8, 9; Roma 7:2, 3. Tauatane: Roma 1:24-27; 1 Korinito 6:9-11. Faaaogāseseina o fualaau ma le ʻāva malosi: 2 Korinito 7:1; Luka 10:25-27; Faataoto 23:20, 21; Kalatia 5:19-21. Toto ma feusuaiga saoloto: Galuega 15:28, 29; Faataoto 5:15-23; Ieremia 5:7-9. Aiga: Efeso 5:22–6:4; Kolose 3:18-21. Teena: Salamo 27:10; Malaki 2:13-16; Roma 8:35-39. Maʻi: Faaaliga 21:4, 5; 22:1, 2; Tito 1:2; Salamo 23:1-4. Oti: Isaia 25:8; Galuega 24:15. Mea e faamuamua: Mataio 6:19-34; Luka 12:16-21; 1 Timoteo 6:6-12.
b Mo ni faaaoaoga o na valoaga ma o latou faataunuuga, tagai i tusi nei, The Bible—God’s Word or Man’s?, itulau e 117-161; ma le Reasoning From the Scriptures, itulau e 60-62, 225-232, 234-240. O na tusi uma na lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
E Faapefea ona E Tali?
◻ I le iloaina o le lotu saʻo, o le vaaiga a ai e sili ona tāua?
◻ O ā faamaoniga e fa e faamautinoaina ai le faasino atu i le Tusi Paia o le Afioga a le Atua?
◻ Aisea e lē talia ai e le Atua lotu uma o loo faaaogāina le Tusi Paia?
◻ O ā faailoga e ono e iloa ai le lotu saʻo?
[Pusa i le itulau 10]
O Molimau a Ieova e . . .
◆ Faavae a latou aʻoaʻoga uma i le Tusi Paia.
◆ Tapuai i le Atua moni e toatasi, o Ieova.
◆ Ola e talafeagai ma lo latou faatuatua ia Iesu Keriso.
◆ Lē aafia i faiga faapolotiki ma feteenaiga faalelalolagi.
◆ Saili e faatino le alofa lē manatu faapito i le olaga i aso taitasi.
◆ Lagolagoina le Malo o le Atua o le vaifofo tumau mo faafitauli o tagata uma.
[Ata i le itulau 9]
LE TUSI PAIA—o le ā e faamaonia ai e faapea o loo iai le feau a le Atua mo tagata uma?