Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 7/1 itu. 4-7
  • Se Lotu Fevaevaeai—Pe Mafai ona Faatumauina?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Se Lotu Fevaevaeai—Pe Mafai ona Faatumauina?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • “Le Tagata o le Amio Leaga”
  • Saito ma Titania
  • Vaega o Lotu Fou
  • “Loʻu Nuu e, Ia Outou O Ese ia te Ia”
  • E na o le Tasi le Faatuatuaga Moni Faa-Kerisiano
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2003
  • O le ā se Lumana‘i mo le Faa-kerisiano?
    Ala Mai!—2007
  • ‘E Susulu Atu o Ē e Amiotonu e Pei o le Malamalama o le Lā’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2010
  • Le Talafaatusa i le Saito ma le Vao Leaga
    La Tatou Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano—Polokalame mo le Sauniga—2018
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 7/1 itu. 4-7

Se Lotu Fevaevaeai—Pe Mafai ona Faatumauina?

“O I LATOU uma o ē ua faalauiloa atu le upu moni e faaolaina ai a Keriso, e auai i le Lotu. O fevaevaeaiga a Kerisinetoma—i le va o lotu i Sasaʻe ma Sisifo, ma i le va o Roma ma Lotu Toefuataiina—o fevaevaeaiga lava na i le Lotu e tasi.” (Christians in Communion) O le manatu lena o se tasi tusitala i le Faa-Kerisiano—e pei o se auaiga o lotu ua salalau solo atu, o loo taʻutino uma mai e faatuatua ia Iesu Keriso.

Ae peitai, ua avea o se auaiga fevaevaeai, e iai ni talitonuga ma ni tapulaa tau amio e feteenai. Na taʻua ai e se tasi tagata o loo ia matauina nei mea e faapea: “O le Faa-Kerisiano i aso nei . . . ua maulalo atu ana tapulaa mo sui o le lotu na i lo o tapulaa mo i latou e faimalaga i se pasi.” O le ā la sa tatou faaiuga e tusa ai ma lona tulaga faaleagaga? Ua faaiu mai e le epikopo Katoliko o Basil Butler e faapea: “O se Faa-Kerisiano fevaevaeai ua matuā faamaʻia moni lava.” (The Church and Unity) Na faapefea ona amata le maʻi? Po o iai ni faamoemoega e toe malosi?

“Le Tagata o le Amio Leaga”

Na lapatai mai le aposetolo o Pauro e faapea, o le a tupu mai le lē autasi. Na tusi atu o ia i Kerisiano i Tesalonia o ē na manatu ua latalata le faatasi mai o Keriso e faapea: “Aua neʻi faasese se tasi ia te outou i se togafiti e tasi; auā e le oo mai lena aso [le aso o Ieova], seia muai ona taunuu o le teteʻa ese [“aposetasi,” NW], ma ia faaalia mai o le tagata o le amio leaga, o le tagata lea o le malaia.”—2 Tesalonia 2:3, LF.

O lenei “tagata o le amio leaga,” na ia faaofi maia le aposetasi ma le fouvalega i totonu o le faapotopotoga Kerisiano. O ai o ia? E lē o se tagata e toatasi, ae o le vasega o taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma. E leʻi leva ona mavae ona maliliu le au aposetolo o Iesu, ae siitia loa e lenei vasega o ia lava e sili aʻe i le faapotopotoga aposetate, ma mulimuli ane, na ia aʻoaʻoina ai filosofia faapaupau e pei o le Tolutasi ma le lē mafai ona oti o le solu o le tagata. (Galuega 20:29, 30; 2 Peteru 2:1-3) I le pei o se maʻi pipisi, ua aafia ai le faapotopotoga ua faapea mai o Kerisiano, i manatu e faagaeeina e temoni, na o le a taitaiina atu ai ma le lē maalofia i le lē autasi.—Kalatia 5:7-10.

Na amata lava i aso o le aposetolo o Pauro ona pipisi. Na ia tusi mai e faapea: “Auā o loo galue nei lava le mea lilo a le amio leaga, na ona seia aveeseina le o faalavelave.” (2 Tesalonia 2:7) Sa gaoioi le au aposetolo e avea o ni ē faalavelave faasaga i le mea oona o le aposetasi. Ae ina ua aveesea la latou taaʻiga autasi, na sosolo atu ai ma le lē taofiofia le aposetasi e pei o se papala.—1 Timoteo 4:1-3; 2 Timoteo 2:16-18.

O gaoioiga a lenei “tagata o le amio leaga” o loo faia pea e aunoa ma le faavaivai. I se lipoti talu ai nei e uiga i “se lotu ua faapuapuagatiaina i feusuaiga ma aʻoaʻoga faalotu,” na taʻua ai i le faitioga a se tasi o tiakono sili o le Lotu Egelani e faapea: “Ua teena le lafo na faatutu atu e fautuaina ai taʻitaʻi lotu ina ia soia le auai i faiga tau i feusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga. Ua faauuina ē o faia tauatane. Ua latou faia mea lelei e avea ma mea leaga, ma ua faia mea leaga ma mea lelei.”—The Sunday Times Magazine, i Lonetona, Novema 22, 1992.

Saito ma Titania

Na aʻoaʻo e Iesu Keriso lava ia e faapea, o le Faa-Kerisiano moni, o le a mou atu mo sina taimi. Na ia fetalai e faapea, o le faavaeina o le faapotopotoga Kerisiano, sa pei o se tagata na luluina fatu lelei i lona fanua. Ae na fetalai Iesu e faapea, “ona alu ane ai lea o le ua ita mai ia te ia, ua na luluina le titania i totonu o le saito.” Ina ua fesili atu ana auauna po o le a latou ō atu e liai ese titania, sa faapea atu lē ona le fanua: “Aua; ina neʻi outou liai ma le saito pe a outou vele ese le titania.” O le ā le umi o le a faaauau ai ona fetaomi faatasi le saito ma le titania? Na faapea atu lē ona le fanua: “Tuu ia, ia tupu lua pea seia oo i le seleselega.”—Mataio 13:25, 29, 30.

Seia oo i “le seleselega,” po o le taimi e tuu eseese ai i le gataaga o le “lalolagi,” sa tupu lua ai pea Kerisiano faatagafai ma Kerisiano moni. (Mataio 28:20) Sa faaaogā e Satani le Tiapolo aposetate e faia aʻe ai se faapotopotoga Kerisiano faatagafai, e fevaevaeai ma lē faamaoni. (Mataio 13:36-39) Ua latou saunia se faiga taufaasese e maasiasi ai o le Faa-Kerisiano moni. (2 Korinito 11:3, 13-15; Kolose 2:8) A o vaevaeina le lotu i vaega i le faagasologa o senituri, ua oo ai ina faafaigata ona iloa po o ai Kerisiano moni.

Vaega o Lotu Fou

I nei lava aso, ua faapea mai le tusi The Testing of the Churches—1932-1982, “ua aliali mai ai vaega o lotu [f]ou, ae maise lava gaoioiga a lotu fai faamalologa, ua na faatāuaina le faatuatua ma mea e tutupu i tagata lava ia.” E mālie, ona ua manatu nisi i gaoioiga a lotu toe fanau fouina ma le faia o faamalologa e faapea, o ni faailoga o le toe malosi faaleagaga na i lo o le manatu i ai o ni lotu fou. Mo se faaaoaoga, na oo ia Aialani i Mātū se toe faaolaolaina faapena i tausaga e amata mai i le 1850. Na siitia ai faamoemoega maualuluga. Na taʻua i se lipoti e uiga i se “aufaatasiga faaleuso . . . a tagata o le Lotu Periperiane, Uesilē, ma faifeau Tutoatasi” ma na faapea mai “o aso uma lava na lipotia mai ai ni tala fou e uiga i ni faiga e pulea ai mafaufau o tagata, faamomoe, faaaliga, o miti, ma vavega.”—Religious Revivals.

E toatele na vaai i nei faaaliga ofoofogia e faapea o ni faamaoniga ia o le galue o le agaga o le Atua e toe faaolaolaina lana lotu. Na faapea mai se tasi tagata o loo ia matauina nei mea: “O le lotu a le Atua, o loo iai i se uiga sili ona maualuga, i le toe faaolaolaina ua faia e nei itumalo.” Ae peitai, e ui lava ina faalauiloaina mai lenei toe faaolaolaina faapitoa e avea o “se vaitaimi mamalu ma le lē mafaatusaina o mea fou i le talafaasolopito faalotu o Ulster,” ae sa leʻi aumaia ai e lea toe faaolaolaina, faapea ma isi lotu na toe faaolaolaina e pei o lenei, se autasi faalelotu ia i latou o ē o loo faapea mai ua toe fanauina faaleagaga.

O le a finau mai na tagata e faapea, o loo autasi i latou i mataupu faavae. Ae o le mea foi lena o loo finau mauai mai ai isi uma o Kerisinetoma e faapea “o le mea lea o loo autasia ai Kerisiano, e sili mamao atu ona tāua na i lo o mataupu na o loo tumau pea ona fevaevaeai ai i latou.” (The Church and Unity) Ua faapea mai Kerisinetoma: “O le faavae o lo matou autasi o le tasi i le isi, faapea ma o matou uso Kerisiano uma, ua faavae i le papatisoina o i matou ia Keriso.” (Christians in Communion) Ae peitai, o le faapea mai, e lē taua fevaevaeaiga ona ua faatuatua uma ia Iesu, ua tutusa lava lea ma le faapea atu, e lē matuiā le kanesa, pe afai e malosi lou fatu.

O le mea moni e faapea, o gaoioiga a na lotu i ona po nei, ua faaopoopo atu i le fenuminumiai ma ua aumaia ai le leai o se taitaiga faaleagaga, a o aʻoaʻoina e faiaoga faaʻoleʻole ni soʻo mo i latou lava. O Jim Jones ma David Koresh, o ni faaaoaoga lata mai na o ni taʻitaʻi faaleagaga o ē na taitaiseseina le faitau afe o tagata. (Mataio 15:14) O se tasi o faifeau o le lotu Papatiso, o se tagata e taʻitaʻi i le ituaiga o le Ku Klux Klan. Ua ia faafesootaia ana taumafaiga faatosina mo le faasilisiliina o tagata papaʻe, ma le toe faaolaolaina o se lotu ma faapea mai, o i latou ia ua faia ai se vaega, o le a “tuuina atu i ai le malosi o le taʻitaʻiga tauatua, ma tuuina atu i ai le loto tele o Ia lē na maliu i Kalevario [o Iesu Keriso lea].”

Ae faapefea vavega, galuega mamana, ma faailoga ia na taʻua na faia i le suafa o Iesu? Ia manatua le lapataiga malosi a Iesu Keriso e faapea, e lē o i latou uma e valaau mai “Le Alii e, le Alii e” e maua lana faamaoniga, ae, e na o i ‘latou e faia le finagalo o lona Tamā.’ E toatele tagata i aso nei latou te matuā lē iloa le suafa o lona Tamā, o Ieova. Na lapatai mai Iesu e uiga ia i latou o ē o le a ‘tutulia temoni i lona suafa, ma faia galuega mamana i lona suafa’ ae o i latou o “e fai amio leaga.”—Mataio 7:21-23.

“Loʻu Nuu e, Ia Outou O Ese ia te Ia”

O le ā le faamoemoe o le toe malosi o Kerisinetoma ua faamaʻia? E matuā leaga lava. Po o le a tatou talia la le fautuaga a le epikopo Katoliko o Butler, ina ia “auai [i le lotu] e aunoa ma le toe muimui ma ia tatou fesoasoani atu i ai i lona ‘faamamaina’ lea o loo faia pea i ona vaega”? E leai! O le a lē faasaoina Kerisinetoma fevaevaeai ma le lē autasi. (Mareko 3:24, 25) O ia o se vaega o le emepaea o lotu sese i le lalolagi ua taʻua o Papelonia le Aai Tele. (Faaaliga 18:2, 3) O lenei faiga faalotu nofo sala i le toto, ua fesagai ma lona iuga ua latalata tele mai, i le aao o le Atua.

E lē o fautuaina e le Tusi Paia le nonofo ai o Kerisiano moni i lenei faalapotopotoga faalelotu lē faamaoni ma taumafai e toe fuataiina o ia mai i totonu. Na i lo o lea, ua ia apoapoai mai e faapea: “Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia, ina neʻi faatasia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foi outou i ona mala; auā ua paʻi atu ana agasala i le lagi, ua manatua foi e le Atua ana amioleaga.”—Faaaliga 18:4, 5.

“Ia outou o ese” i fea? Manatua, na folafola mai e Iesu e faapea, i le taimi o le seleselega, o le a aoaoina ai Kerisiano moni i se autasi i le lalolagi aoao. Na valoia foi e le perofeta o Mika lea toe aoaoina i upu nei: “Ou te faatasia i latou ma le autasi e pei o se lafu mamoe i totonu o le lotoā.” (Mika 2:12, NW) Po ua tupu ea lenei mea?

Ioe! ua aoaoina nei Kerisiano moni i se autasi faaleuso i le lalolagi aoao. O ai i latou? O i latou o se faapotopotoga Kerisiano o Molimau a Ieova, o ē o loo folafola atu ma le autasi le tala lelei e uiga i le Malo o le Atua i atunuu e 231. Ua latou teena aʻoaʻoga fevaevaeai a Kerisinetoma ma saili e tapuai i le Atua e tusa ma le upu moni o lana Afioga.—Ioane 8:31, 32; 17:17.

Ua valaauina ma le mafana oe ina ia e talanoa ma i latou. Afai e te fia silafia atili e uiga i Molimau a Ieova, faamolemole ia faafesootai atu i latou o i lou vaipanoa pe ala i tuatusi talafeagai o loo i le itulau e 2 o lenei mekasini.

[Ata i le itulau 7]

“Ua manatua foi e le Atua ana amio leaga”

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga