Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 7/15 itu. 10-15
  • Ia Avea lau Faaipoipoga o se Faatasiga e Tumau

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ia Avea lau Faaipoipoga o se Faatasiga e Tumau
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Mautu o se Faaipoipoga
  • Le Tulaga Ulu ma le Gauai Atu
  • Fesootaiga—Le Totoola o se Faaipoipoga
  • Taulimaina o Feeseeseaiga
  • Ia Faamaoni le Tasi i le Isi
  • Auala e Taulau Manuia ai Faaipoipoga a Kerisiano
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2016
  • Aua Ne‘i Faate‘aeseina Ē ua Faatasia e le Atua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2007
  • O le ā le Manatu o le Tusi Paia e Faatatau i Faaipoipoga?
    Tali i Fesili Faale-Tusi Paia
  • E Lua Ki i le Mauaina o se Faaipoipoga e Tumau
    Le Ala e Maua ai le Fiafia i le Aiga
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 7/15 itu. 10-15

Ia Avea lau Faaipoipoga o se Faatasiga e Tumau

“O e ua faatasia e le Atua, aua neʻi faateaeseina e se tagata.”—MATAIO 19:6.

1. O le ā le faavae mo le manuia o se faaipoipoga i totonu o Kerisiano moni i aso nei?

E FAITAUAFE i latou o loo iai faatasi i tagata o Ieova i aso nei, o loo olioli i ni faaipoipoga fiafia ma le sologa lelei. Peitai o lena manuia o loo salalau tele atu, e seāseā lava ona tupu faafuasei. E solosolo manuia faaipoipoga faa-Kerisiano pe afai o paaga uma e toalua e (1) faaaloalo i le silafaga a le Atua e faatatau i le fusi o le faaipoipoga ma (2) vilivilitai ina ia tausisia mataupu silisili o lana Afioga. Ae maise foi, o le Atua lava ia na faavaeina le faatulagaga o le faaipoipoga. O ia Lē ‘ua faaigoaina ai aiga uma o le lalolagi.’ (Efeso 3:14, 15) Talu ai ua silafia e Ieova le auala e mafai ai ona manuia faaipoipoga, tatou te maua la aogā pe a usiusitai i ana taiala.—Isaia 48:17.

2. O ā āuga o le lē taulau ona faaaogāina o mataupu silisili o le Tusi Paia i le faaipoipoga?

2 Ae i se isi itu, o le lē taulau ona faaaogāina o mataupu silisili o le Tusi Paia e iu ai i puapuaga tau faaipoipoga. Ua talitonu nisi tagata popoto i mataupu o faaipoipoga e faapea, e tusa ma le luavaetolu le toatele o ē ua faaipoipo i le Iunaite Setete i aso nei, o le a toe tatala mulimuli ane a latou faaipoipoga. E oo lava foi i Kerisiano e lē o sao mai ai i popolega ma mafatiaga o nei “aso faigata.” (2 Timoteo 3:1) O popolega i le tulaga tau tamaoaiga ma omiga mai falefaigaluega e mafai ona iai sona aafiaga leaga i so o se faaipoipoga. O nisi Kerisiano ua matuā oo i ai le loto tiga ona o le lē taulau i a latou paaga ona faaaogāina mataupu silisili a le Tusi Paia. Ua faapea mai se tasi avā Kerisiano: “Ou te alofa ia Ieova, ae ua 20 tausaga o matuā leagafaia laʻu faaipoipoga. E manatu faapito laʻu tane, ma e lē manao e faia se suiga. Ua ou lagona le puapuagatia.” Ua toatele foi isi tane po o avā Kerisiano ua latou faaleo maia lagona lava na. O le ā o loo sese? Ma o le ā e mafai ona puipuia ai se faaipoipoga mai le paʻū atu i ni feeseeseaiga matuitui po o le sasao aʻe o le lē fiafia?

Le Mautu o se Faaipoipoga

3, 4. (a) O le ā le faatulagaga a le Atua mo faaipoipoga? (e) Aisea ua tonu ma aogā ai le mautu o se faaipoipoga?

3 E tusa lava po o loo i ni tulaga e sili ona lelei, ae o le faaipoipoga lava ia, o se faatasiga a ni tagata lē lelei atoatoa. (Teuteronome 32:5) O lea na faapea mai ai le aposetolo o Pauro, “e oo i e ua [faaipoipo] le puapuaga i [o latou] tino.” (1 Korinito 7:28) O nisi tulaga matautia e ono oo atu ai lava i se teteaga po o se talagā faaipoipoga. (Mataio 19:9; 1 Korinito 7:12-15) Ae peitai, i le tele lava o tulaga, ua usitaia ai e Kerisiano le fautuaga a Pauro e faapea: “Aua le teʻa ese le avā i lana tane . . . aua foi le molia e le tane lana ava.” (1 Korinito 7:10, 11) O le mea moni lava, sa fuafuaina le faaipoipoga ia avea o se fusi e tumau, auā na faalauiloa mai e Iesu Keriso e faapea: “O e ua faatasia e le Atua, aua neʻi faateaeseina e se tagata.”—Mataio 19:6.

4 O se tasi ua lagona le mafatia ona o se faaipoipoga vevesi ma le leai o se alofa, atonu e foliga atu ai ia te ia ua mamafa ma lē talafeagai le faatulagaga a Ieova. Ae lē o le tulaga lena. O le mautu o le fusi o le faaipoipoga e uunaia ai se ulugalii o loo matatau i le Atua, ina ia fesagaia ma saili se vaifofo mo o la faafitauli, na i lo o le lafoaia faatopetope o a la tiute tauave i le taimi lava e aliae ai se faafitauli. O se tasi tamaloa ua silia i le 20 tausaga talu ona faaipoipo, na ia faamatala mai e faapea: “E lē mafai ona e alofia taimi o faafitauli. E lē faapea o le a lua fiafia ai lava i taimi uma. O le mea la lena e tāua tele ai le faamaoni.” O le mea moni, e lagona e ulugalii Kerisiano ua faaipoipo le ia i laua o le uluai tiute tauave ia Ieova le Atua, o Lē na Amataina faaipoipoga.—Faatusatusa i le Failauga 5:4.

Le Tulaga Ulu ma le Gauai Atu

5. O ā nisi o fautuaga a Pauro mo tane ma avā?

5 O lea la, pe a mapuna aʻe faafitauli, o le taimi lea e sailiili ai, e lē mo se auala e sola ese ai, ae mo se auala e sili atu ona lelei e faatatauina ai le fautuaga o le Afioga a le Atua. Mo se faaaoaoga, seʻi manatunatu i nei upu a Pauro, o loo tusia i le Efeso 5:22-25, 28, 29: “O outou fafine, ia outou usiusitai i a outou lava tane, faapei ona usiusitai i le Alii. Auā o le tane o le ulu ia o le avā, pei o Keriso foi o le ulu ia o le ekalesia, o ia foi o le faaola o le tino. O lenei, faapei ona usiusitai o le ekalesia ia Keriso, ia faapea foi fafine i a latou lava tane i mea uma lava. O outou tane, ia outou alolofa atu i a outou lava avā, faapei o Keriso foi ona alofa mai i le ekalesia, ma foaiina mai e ia ia te ia e fai mona sui. O loo faapea ona tatau ona alolofa o tane i a latou lava avā, faapei o latou lava tino; o lē alofa i lana lava avā, o loo alofa o ia ia te ia lava; auā e leai lava se tasi e ita i lona lava tino; a e peitai na te fafaga ma tausi atu i ai, faapei o le Alii foi ona tausi i le ekalesia.”

6. E ao faapefea ona ese tane Kerisiano mai tamaloloa o le lalolagi?

6 E masani lava ona faaaogā sese e tamaloloa la latou pule o ni tane, ma pulepuletutu ai i a latou avā. (Kenese 3:16) Peitai, na fautuaina e Pauro tane Kerisiano ina ia ese i latou mai tamaloloa o le lalolagi, ia latou faapei o Keriso, ia lē o ni pule sauā e puleaina gaoioiga uma o le olaga atoa o a latou avā. E mautinoa lava, sa lē taitai ona soona sauā pe soona pulepuletutu Iesu Keriso a o iai o se tagata. Sa ia feutagai ma ona soʻo i le āva ma le faaaloalo, i le faapea atu: “Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o aʻu foi e malolo ai outou. Ia outou amoina laʻu amo, ma ia outou faaaʻoaʻo ia te au, auā o aʻu lē agamalu ma le loto maulalo.”—Mataio 11:28, 29.

7. E mafai faapefea e se tamaloa ona āva atu i lana avā pe afai o loo faigaluega le avā i se galuega faaletino?

7 Ia āva le tane Kerisiano i lana avā ona o ia o le ipu e sili ona vaivai. (1 Peteru 3:7) Mo se faaaoaoga, seʻi faapea o loo faigaluega le avā i se galuega faaletino. O le a amanaina e le tane lenei itu, ma avea ai o ia o sē e fesoasoani atu ma magafagafa i se tulaga e mafai ai. O se tasi o mafuaaga sili ua taʻu mai e fafine mo le tatalaina o a latou faaipoipoga, ona o le lē tausia lelei e a latou tane o le fanau po o le fale foi. O lea la, e taumafai se tane Kerisiano ina ia avea o ia ma fesoasoani i lana avā i le aiga, i ni itu e aogā e manuia ai le aiga atoa.

8. O le ā ua ō faatasi ma le gauai atu mo avā Kerisiano?

8 O le feutagai i le āva o le a faafaigofie ai i avā Kerisiano ona gauai atu i a latou tane. Peitai, e lē o le uiga o lenei mea ia fai e pei o se pologa. Na poloaia e le Atua e faapea ia lē avea le avā o se pologa, ae o se “fesoasoani” (“se vaega talafeagai,” faamatalaga i lalo, NW), e faaalia ai o se mea ua fetaui mo le tamaloa. (Kenese 2:18) I le Malaki 2:14, ua taʻua ai le avā o lē e “mafuta” faatasi ma le tamaloa. Ona o lena tulaga, sa olioli ai avā i vaitaimi amata o le Tusi Paia, i se saolotoga talafeagai. E tusa ai o se “avā amio lelei,” ua taʻua i le Tusi Paia: “Ua faatuatua ia te ia le loto o lana tane.” O le mea moni, sa tuu atu ia te ia le vaaia o mea i totonu o le aiga, le fuafuaina o faatauga o meaai, le totogiina o pili, ma le vaavaaia o se tamai pisinisi.—Faataoto 31:10-31.

9. (a) Na faapefea ona faaalia le gauai moni, e fafine o ē matatau i le Atua i vaitaimi amata o le Tusi Paia? (e) O le ā e mafai ona fesoasoani i se avā Kerisiano ina ia tausisia ai lona gauai atu i aso nei?

9 Ae peitai, sa amanaia lava e le avā e mataʻu i le Atua, le pule a lana tane. Mo se faaaoaoga, o Sara sa “faalogo ia Aperaamo, na ia taʻua o ia o le alii;” ua lē o se faatagā faaaloalo, ae o se faaatagia atu moni o lona gauai. (1 Peteru 3:6; Kenese 18:12) Sa ia lotomalie foi e tuua lona fale mautu i le aai o Uro, ae nofo aumau i faleie ma lana tane. (Eperu 11:8, 9) Ae lē faapea a gauai ona lē mafai ai lea e se avā ona faia se gaoioiga pe a talafeagai. Ina ua lē taulau ona usitaia e Mose le tulafono a le Atua e faatatau i le peritome, sa taofia e lana avā o Sepora le oo ane o mala, e ala i lona gaoioi ma le poto. (Esoto 4:24-26) E tele atu isi mea e aofia ai i le na ona faamalieina o se tane e lē lelei atoatoa. E tatau i avā ona “usiusitai i a [latou] lava tane, faapei ona usiusitai i le Alii.” (Efeso 5:22) Pe afai e mafaufau se avā Kerisiano i le la faiā ma le Atua, o le a fesoasoani lenei ia te ia e faagalo ai ni masei ma ni sese laiti o lana tane, e pei foi ona manaomia e le tane ona fai pe a feutagai ma ia.

Fesootaiga—Le Totoola o se Faaipoipoga

10. O le ā le tāua o fesootaiga i se faaipoipoga?

10 Ina ua fesiligia i le mafuaaga sili e tetea ai ulugalii, na tali se loia o loo gafa ma talagā faaipoipoga e faapea: “O le leai lea o se lagona ina ia talanoa ma le faamaoni, e faaali atu o la faalogona moni ma feutagai le tasi i le isi e pei o sana uo e sili ona mafana.” Ioe, o fesootaiga o le totoola lea o se faaipoipoga malosi. E pei ona taʻua e le Tusi Paia, “e faaleaogaina mafaufauga pe a leai se filifiliga.” (Faataoto 15:22) E manaomia ona avea tane ma avā o ni ‘uo maufaatuatuaina,’ la te olioli i se faiā e mafana ma vavalalata. (Faataoto 2:17) Peitai, e toatele ulugalii ua matuā faafaigata ia i latou ona talanoa, ona tuputupu ai lava lea o le loto tiga seia oo ina pasae aʻe le loto tiga e faaleagaina ai. Po o le faatagā faafoliga mai foi o paaga faaipoipo e faapea o loo fefaaaloaloai, ae i o la faalogona e matuā vavamamao lava.

11. E mafai faapefea ona faaleleia fesootaiga i le va o le tane ma le avā?

11 O se isi pogai o le faafitauli e foliga mai e masani ona eseese tane ma fafine i auala e talanoa ai. O le toatele o fafine e foliga mai e toʻa lelei i le talanoaina o faalogona, ae e mafuli atu tamaloloa i le talanoaina o mafuaaga moni. O fafine e tele ina latou faaalia lagona ootia ma lagolago atu i le itu tau i faalogona, ae o tamaloloa e mafuli i le sailia o ni vaifofo. Ae o loo tumau pea ona iai le avanoa e maua ai ni talanoaga lelei, pe a filifili paaga uma e toalua e “faataalise ona faalogologo, ia faagesegese ona tautala atu, ia faagesegese ona ita.” (Iakopo 1:19) Ia iai ni fesootaiga i mata ma ia matuā uai atu. Ia fai ni fesili magafagafa e maua mai ai le manatu o le isi tagata. (Faatusatusa i le 1 Samuelu 1:8; Faataoto 20:5.) Na i lo o le taumafai e tuuina atu se vaifofo vave pe a faaali mai e lau paaga se faafitauli, ia matuā faalogologo lelei a o e mafaufauina se fofō mo mataupu. Ma ia auai faatasi i se tatalo ma le loto maulalo, e sailia ai le taitaiga a le Atua.—Salamo 65:2; Roma 12:12.

12. E mafai faapefea e paaga Kerisiano ona faaavanoa se taimi o le tasi mo le isi?

12 O nisi taimi, talu ai mafatiaga ma popolega o le olaga, e foliga mai ai e itiiti ni taimi po o se malosi o paaga faaipoipo e faia ai se talanoaga aogā. Peitai, afai e mananao Kerisiano ina ia tausia pea le mamalu o a latou faaipoipoga ma ia puipuia mai le faaleagaina, e ao la ona mafuta vavalalata le tasi i le isi. E manaomia ona la tausia le la faatasiga o se mea e tautele, e aogā, ma e tatau ona la faaavanoa ni taimi mo le faaipoipoga ma le taimi o le tasi mo le isi. (Faatusatusa i le Kolose 4:5.) I nisi tulaga, atonu e faigofie lava le vaifofo mo le mauaina o le taimi mo talanoaga e aogā, e na ona tapē lava o le televise. O le inu faatasi e lē aunoa o se iputi e mafai ona fesoasoani i paaga faaipoipo ina ia la fesootai ai pea i o la faalogona. O taimi faapena e mafai ai ona la ‘talanoa faatasi’ i ni mataupu o le aiga. (Faataoto 13:10) Ma e maeu le atamai o le atiina aʻe o le masani o le talanoaina o ni lē maliliega ma ni feeseeseaiga laiti a o leʻi oo ina avea ma puna autū o le loto tiga!—Faatusatusa i le Mataio 5:23, 24; Efeso 4:26.

13. (a) O le ā le faaaoaoga na faataatia e Iesu e faatatau i le mafana ma le faamaoni? (e) O ā nisi o auala e mafai ai e paaga faaipoipo ona faatupuina le mafana vavalalata?

13 Na taʻutino mai e se tasi tamaloa e faapea: “E masani lava ona faigata ia te aʻu le matuā taʻu uma atu o oʻu mafaufauga ma taʻu atu [i laʻu avā] oʻu lagona moni lava.” E ui i lea, o lou lē taofiofi mamau ia te oe lava, o se laasaga tāua lea i le faatupuina o le mafana vavalalata. Seʻi mātau le mafana ma le faamaoni sa feagai ai Iesu ma sui filifilia o lana vasega o le faatoanofotane. Na ia fetalai atu: “Ou te le toe taʻua outou o auauna, auā e le iloa e le auauna mea e faia e lona alii; a ua ou taʻua outou o uo, auā ua ou faailoa atu ia te outou mea uma na ou faalogo ai i loʻu Tamā.” (Ioane 15:15) Ia e manatu la i lau paaga o sau uo. Ia e faatuatuaina lau paaga e taʻu atu i ai ou faalogona. Fai se taumafaiga ina ia taʻu atu ni “faaupuga faapelepele” e faigofie ae faamaoni. (Pese a Solomona 1:2, NW) O ni talanoaga e lē afeia atonu e faalemanuia i nisi taimi, peitai, afai e lava ni taumafaiga e faia e paaga faaipoipo uma e toalua, o le a tele la mea e ausiaina ina ia maua ai se autasiga tumau mo le la faaipoipoga.

Taulimaina o Feeseeseaiga

14, 15. E mafai faapefea ona alofia taugaupu?

14 E mautinoa lava e iai taimi e mapuna aʻe ai ni feeseeseaiga moni lava. Peitai, e lē tatau ona avea lou aiga o se ‘fale e tumu i taugaupu.’ (Faataoto 17:1) Ia faaeteete ina ia lē talanoaina ni mataupu maaleale a o loo faalogo le fanau, ma ia magafagafa foi i faalogona o lau paaga. Ina ua taʻu atu e Rasela ona mafatiaga ona o lona lē fanau, ma aioi atu ia Iakopo ina ia foai mai ia te ia se fanau, sa tali atu ma le ita Iakopo: “O aʻu ea le sui o le Atua, o le ua le avatu ia te oe ni fanau?” (Kenese 30:1, 2) Afai e mapuna aʻe ni toatuga i le aiga, ia saili se vaifofo o le faafitauli, ae lē o le soona mateletele ai fua i le tagata. Pe a faia se talanoaga na o oulua, ia alofia le “soona tautala” po o le faalavelave atu i le isi e aunoa ma se mafuaaga tatau.—Faataoto 12:18.

15 E moni, atonu e malolosi ou lagona i sou manatu, ae mafai ona faaali atu nei lagona e aunoa ma “upu faafiufiu uma lava, ma le lotoa, ma le ita, ma le leo tele, ma le upu leaga.” (Efeso 4:31) Ua faapea mai se isi tane: “Ia talanoa lua faafitauli i le leo e masani ai. A amata loa ona oso aʻe le ita ma leoleoā, taofi loa. Toe foi i ai i se isi taimi lata ane. Ona toe amata lea.” Ua aumaia e le Faataoto 17:14 lenei fautuaga lelei: “Ina tuu ai ia le misa, manū ua le tupu tele.” Taumafai e toe talanoaina mataupu pe afai ua toe toafilemu uma oulua.

Ia Faamaoni le Tasi i le Isi

16. Aisea ua avea ai le mulilua o se mataupu e matuia?

16 Ua taʻua i le Eperu 13:4 e faapea: “Ia lelei le faiavā i tagata uma, o le moega foi ia leai sona leaga; e faasalaina e le Atua o e faitaaga ma e mulilulua.” O le mulilua, o se agasala lea i le Atua. E faaleagaina ai foi le faaipoipoga. (Kenese 39:9) Ua tusi mai se tagata faufautua i faaipoipoga e faapea: “E iloa loa ua faia se mulilua, o le taimi lava lea e gatete ai le aiga atoa e pei ua taia i se afā malosi, faamalepe le auaiga, e lē toe iai se maufaatuatuaina ma se faaaloalogia o le tagata lava ia, e aafia leaga ai foi le fanau.” E ono iu foi i se maʻitaga po o ni faamaʻi pipisi ona o feusuaiga.

17. E mafai faapefea ona alofia pe teena uiga mulilua?

17 O nisi tagata ua latou aʻoaʻoina uiga mulilua i le faaaogāina lea o manatu leaga o le lalolagi e faatatau i faiga faaleituaiga e pei o ata matagā i tusi, i televise, ma tifaga. (Kalatia 6:8) Ae peitai ua faapea mai ni tagata suesue, ua lē na o faanaunauga mo faiga faaleituaiga e mafua ai le mulilua, ae mafua foi i se manaoga ina ia faamaonia e se tasi e faapea o loo lalelei pea o ia, po o se faanaunauga o se tasi ina ia alofagia atili o ia. (Faatusatusa i le Faataoto 7:18.) Po o le ā lava la le mafuaaga, ae tatau lava i Kerisiano ona teena faanaunauga valea i amioga lē mamā. Ia talanoaina ma le faamaoni ou faalogona ma lau paaga. Pe afai e talafeagai, ia saili atu se fesoasoani i toeaina o le faapotopotoga. O le faia faapea o le a matuā puipuia mai ai i le paʻū atu i le agasala. E lē gata i lea, e manaomia e Kerisiano ona faaeteete pe a feagai ai ma isi tagata o le isi ituaiga. O le a feteenai ma mataupu silisili faale-Tusi Paia le faaipoipo atu i le tasi tagata ae vaavaai atu ma le tuinanau i le isi tagata. (Iopu 31:1; Mataio 5:28) E ao i Kerisiano ona matuā faaeteete i le amataina o ni sootaga vavalalata tau i faalogona ma ē latou te faigaluega faatasi. Ia faaaloalogia na faiā ae i se tulaga tau le galuega.

18. O le ā e masani ona avea ma aa i faafitauli tau i faiga faaleituaiga i se faaipoipoga, ma e mafai faapefea ona foia nei faafitauli?

18 O se isi puipuiga e sili atu ona lelei, o le iai lea o se faiā mafana a se tasi ma lana paaga. E toatele tagata suesue ua faapea mai, o faafitauli i faiga faaleituaiga i se faaipoipoga e seāseā mafua ona o ni tulaga o le tino, ae masani lava ona o ni āuga o le lē lelei o fesootaiga. E seāseā tutupu ni faafitauli faapea pe afai e fai ma masani a le ulugalii le talatalanoa ma avatu le agalelei e tatau ai i lea vala o le faaipoipoga, e avea o se faailoaga o le alofa na i lo o se tiutefai.a I na tulaga talafeagai, e mafai ai ona avea faiā mafana o se faamalosiau i le fusi o le faaipoipoga.—1 Korinito 7:2-5; 10:24.

19. O le ā le “fusi . . . e atoatoa ona lelei,” ma o le ā lona aafiaga e ono mafai ona iai i se faaipoipoga?

19 O le alofa ua avea lea ma “fusi . . . e atoatoa ona lelei” i totonu o le faapotopotoga Kerisiano. O le atiina aʻe o le alofa, e mafai ai e se ulugalii faaipoipo o ē auauna i le Atua ona ‘faaauau pea i le fefaapalepaleai ma nofosauni e fefaamagaloai.’ (Kolose 3:13, 14) O le alofa e faavae i mataupu silisili e sailiili mo le lelei o isi. (1 Korinito 13:4-8) Ia atiina aʻe lena alofa. O le a fesoasoani lena ia te oe e faamalosia ai le fusi o lau faaipoipoga. Ia faaaogāina mataupu silisili o le Tusi Paia i lou olaga faaipoipo. Pe afai e te faia faapea, o le a faamaonia ai le avea o lau faaipoipoga ma faatasiga e tumau, ma o le a viia ma faamamaluina ai Ieova le Atua.

[Faaopoopoga i lalo]

a O le mataupu “Fesootaiga—E Sili atu na i lo o le Tau ina Tautala,” o loo i Le Olomatamata o Aokuso 1, 1993, ua faaalia ai le auala e mafai ai e ulugalii ona foia faafitauli i lenei itu.

O le a Faapefea ona E Tali?

◻ Aisea e tatau ai ona avea le faaipoipoga ma fusi e tumau?

◻ O le ā le vaaiga faale-Tusi Paia e faatatau i le tulaga ulu ma le gauai atu?

◻ E mafai faapefea i ulugalii faaipoipo ona faaleleia fesootaiga?

◻ E mafai faapefea e ulugalii ona taulimaina feeseeseaiga i se uiga faa-Kerisiano?

◻ O le ā o le a fesoasoani i le faaleleia atili o le fusi o le faaipoipoga?

[Ata i le itulau 12]

Pe afai e tatau ona faigaluega lana avā i se galuega faaletino, o le a lē tatau i se tane Kerisiano ona ia faamamafa atili atu i le avega a le avā

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga