Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 9/15 itu. 21-24
  • le Faataumaoia Lou Olaga e Lagona ua Tuuatoatasi

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • le Faataumaoia Lou Olaga e Lagona ua Tuuatoatasi
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O le ā e Mafai ona E Faia?
  • Faataga Uo e Fesoasoani
  • E Manatu mai Ieova
  • Aua Neʻi Tuuaia le Atua
  • E Faapefea ona Fesoasoani atu i Ē ua Lagona le Tuuatoatasi?
  • E Faapefea Ona Faate‘a Ese O‘u Lagona Tuua To‘atasi?
    Fesili ua Fesili Mai ai Talavou—Tali e Aogā
  • Ia Iloa Māfuaaga o Lagona o le Tuua To‘atasi
    Ala Mai!—2011
  • E Mafai Ona Maua le Vaifofō
    Ala Mai!—2011
  • Auala e Feagai ai ma Lagona Tuua Toʻatasi
    Ala Mai!—2015
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 9/15 itu. 21-24

Aua le Faataumaoia Lou Olaga e Lagona ua Tuuatoatasi

O LE lagona o le tuuatoatasi e mafai ona faataumaoia ai olaga o ē matutua ma ē talavou. Na faapea mai Judith Viorst o se tusitala i se mekasini ua taʻua o le Redbook: “O lagona ua tuuatoatasi o se mea e matuā tiga ai le loto . . . O lagona ua tuuatoatasi tatou te maua ai faalogona ua lē toe aogā ma le leai o se faamoemoe. O lagona ua tuuatoatasi ua pei ai i tatou o se tinā ua leai sana tama, e pei o se mamoe ua sē, e faatauvaa ma ua leiloa i totonu o se lalolagi telē ma le lē manatu i isi.”—Setema 1991.

O le faaesea mai i uo, o le nofo i siosiomaga e lē masani ai, se talagā faaipoipoga, le toesea ona o le oti, po o le motusia o fesootaiga—o mea uma na e mafai ona e maua ai lagona o le tuuatoatasi. E tusa lava po o loo siomia e isi tagata, ae o nisi ua matuā lagona lava le tuuatoatasi.

O le ā e Mafai ona E Faia?

Afai ua i a te oe lagona ua tuuatoatasi, po ua avea ea oe ma se tasi ua lē toe aogā i ai se fesoasoani? Pe e mafai ona e faia se gaoioiga e taofia ai lagona ua tuuatoatasi ma faifai malie ai ona faaleagaina po o le aveesea mai i a te oe o le faanaunauga e ola pea? O le mea moni e mafai ona e faia. O loo iai ni fautuaga aogā. E tele ni fautuaga lelei e maua i le Afioga faagaeeina a le Atua, le Tusi Paia. O na faalaeiauga atonu o mea tonu ia o loo e manaomia ina ia manumalo mai ai i lagona ua tuuatoatasi.—Mataio 11:28, 29.

Mo se faataitaiga, atonu e faalaeiauina oe pe a e faitauina le tala i a Ruta, o se fafine talavou sa nofo i Sasaʻe Tutotonu mo le 3,000 tausaga ua tea. Sa tatau ona avea o ia o se tasi e sili ona afaina i lagona o le tuuatoatasi. Ae ina ua maliu lona toalua, sa ia malaga ma le tinā o lona toalua e nonofo i se siomaga e lē masani ai i Isaraelu. (Ruta 2:11) E ui ina mamao ese mai lona aiga ma ana uo, ma sa avea ma tagata āumau i se nuuese, ae lē o faamaonia mai i le Tusi Paia faapea na ia faataga na lagona o le tuuatoatasi e faatumulia ai o ia. E mafai ona e faitauina lena tala i a te ia i le tusi o Ruta.

E pei o Ruta, e manaomia ona e tausia se vaaiga mautinoa. O le auala e te mafaufau ai i mataupu ma mea tutupu e ono faatupuina ai lagona ua tuuatoatasi. E faamaonia lenei tulaga e Ane, o lē na tausia lona tamā mo tausaga e fā ona o se maʻi na aveesea atoatoa ai lona malosi. Ina ua maliu o ia sa matuā faatumuina Ane i lagona ua tuuatoatasi. Fai mai o ia: “Sa i a te aʻu se lagona gaogao ma le matuā leai o se aogā—e pei ua leai se tasi o toe manaomia aʻu. Ae na ou talia le manatu faapea ua iai nei se suiga i loʻu olaga, ma ina ia aveesea oʻu lagona tuuatoatasi e tatau ona faia ni aʻu taumafaiga sili mo le tulaga ua ou iai nei.” O nisi taimi e lē mafai ona e suia ou tulaga, ae peitai e mafai ona suia ou uiga agaʻi i ai.

O le tele o galuega manuia e fai e lē o le tali atoatoa lena e foia ai lagona ua tuuatoatasi, ae mautinoa o se isi lena fesoasoani. Sa avea Irene ma fafine ua oti lana tane ina ua faatoʻā ono masina o lana faaipoipoga, na ia faamaonia le moni o lena mea i lona tulaga. Na faapea mai o ia: “Sa ou matauina le vave ona oo i a te aʻu o lagona o le tuuatoatasi pe a lē tele ni aʻu galuega e fai, o lea sa ou taumafai ai e auaufaatasi atu ma isi tagata ma fesoasoani i a i latou ina ia foia ō latou faafitauli.” O le fesoasoani atu i isi e maua ai le fiafia, ma o Kerisiano ua lagona le tuuatoatasi latou te maua le tele o mea e fai i le galuega a le Alii.—Galuega 20:35; 1 Korinito 15:58.

Faataga Uo e Fesoasoani

Ua faamatalaina e le New York Times Magazine tamaiti tuuatoatasi ua mafatia ona o “manuʻa o le lē faaleuo.” (Aperila 28, 1991) O le toatele o tagata ua lagona le tuuatoatasi, o ē laiti ma ē matutua, ua iai faalogona o le leai o ni uo. O lea, o se mea tāua le maua o le faauoga moni o loo iai i le faapotopotoga Kerisiano. Ia galue malosi e faatele ni au uo i totonu o le faapotopotoga, ma ia faataga i latou e fesoasoani i a te oe i so o se auala latou te mafai ai. O se tasi lena o aogā o le iai o uo—ina ia avatu se lagolagosua i taimi o faigata.—Faataoto 17:17; 18:24.

Ia e iloa, o ou faalogona tiga, atonu o le a faafaigata mo au uo ona avatu se fesoasoani i a te oe ona o ou uiga. E faapefea? Ua faamatala mai e se tusitala o Jeffrey Young e faapea: “O nisi tagata ua lagona le tuuatoatasi . . . latou te faasegisegi i a i latou e ono avea ma uo e ala lea i le faia uma o tala o se talanoaga po o le faia o faamatalaga e faaoso inoino pe lē talafeagai foi. I le isi itu, o tagata o loo matuā pagatia ona o lagona ua tuuatoatasi e liliu atu e faaleaga faiā vavalalata.”—U.S.News & World Report, Setema 17, 1984.

E iai taimi, e tetele ai lou faanoanoa, ona o lou faaesea o oe mai i isi tagata. Sa faia faapea e Peteru, o lē sa i lona 50 o tausaga. Ina ua maliu lona toalua, sa amata ona ia lē toe auaufaatasi ma isi, e ui sa ia lagona le matuā manaomia o sa latou fesoasoani. Sa ia fai mai: “O nisi aso, ou te lē mafai ona feagai ma miomiō faatasi ma isi, ma oo ai i le taimi ua lē toe mafai e tagata ona toe talanoa mai.” E iai se matautia i lenei tulaga. Atonu e aogā taimi e tuua ai na o oe, ae e mafai foi e le vavaeesea ona e oo ai i se tulaga e faaleagaina ai. (Faataoto 18:1) Na iloa e Peteru lenei mea. Na ia fai mai: “Sa iu ina ou foia lenei mea, na mafai ona ou feagai ai ma oʻu tulaga, ma faatasi ma fesoasoani a aʻu uo, na ou toe fuatai ai loʻu olaga.”

Aua neʻi e manatu faapea, o loo iai i isi le matafaioi e fesoasoani atu ai. Taumafai e alofia le agaga tagisā. Ia talia ma le fiafia se agalelei ua ofoina atu, ma faaali atu ua e talisapaia. Ma ia e manatua le fautuaga lelei o loo i le Faataoto 25:17 “Ia seāseā ona e alu atu i le fale o lē lua te tuaoi; neʻi musu o ia ia te oe, ma ʻinoʻino ia te oe.” O Frances, o lē sa matuā loto faavauvau ona o le maliu o lona toalua, ina ua mavae le 35 tausaga talu ona la faaipoipo, sa ia lagona le tāua o lea faaeteetega. Ua faapea mai o ia: “Ia e faautauta i mea e te faatalitalia, aua e te tapā soo faamalosi le fesoasoani mai a isi. Aua e te alu soo i fale o isi mo se fesoasoani.”

E Manatu mai Ieova

E tusa lava pe iai taimi e lē taulau ai faigauo a tagata, ae o loo iai pea Ieova le Atua o sau Uo. Ia e mautinoa o loo manatu mai o ia i a te oe. Ia tuu atu lou faatuatuaga malosi i a te ia, ma ia faaauau ona e sulufai atu i lalo o lana puipuiga alofa. (Salamo 27:10; 91:1, 2; Faataoto 3:5, 6) Na faia e le fafine Moapi o Ruta lenei mea ma sa matuā faamanuiaina o ia. Ioe, sa avea o ia ma se tuaā o Iesu Keriso!—Ruta 2:12; 4:17; Mataio 1:5, 16.

Ia tatalo e lē aunoa i a Ieova. (Salamo 34:4; 62:7, 8) Na iloa e Makerita o le tatalo o se tasi lea o vaega pito sili ona faamalosiau ina ia foia ai le lagona o le tuuatoatasi. Sa la galulue faatasi ma lona toalua i le faiva faataimi atoa seia oo i le taimi na maliu ai lana tane a o talavou. Na faapea mai Makerita: “Na avea ma faamafanafanaga i a te aʻu le tatalo leotele i a Ieova ma taʻu atu i ai mea uma, o oʻu popolega ma faafitauli uma. Ua fesoasoani lea i a te aʻu ina ia iai se vaaiga saʻo pe a oo mai lagona ua tuuatoatasi. Ma o loʻu vaai atu i le tali mai a Ieova i aʻu tatalo na ou maua ai le mautinoa.” Na ia maua aogā sili i le mulimuli atu i fautuaga a le aposetolo o Peteru: “O le mea lea ia faamaulalo ai outou i lalo o le aao malosi o le Atua, ina ia faamaualugaina outou e ia i ona po e tatau ai. Ia tuuina atu ia te ia mea uma tou te popole ai, auā o loo manatu mai o ia ia te outou.”—1 Peteru 5:6, 7; Salamo 55:22.

O le iai o se faiā lelei ma Ieova e fesoasoani lea i a te oe e faatumauina ai se mea e masani ona lē iloa e tagata ua lagona le tuuatoatasi—o lou lava tulaga faaaloalogia. Ina ua maliu lona toalua i le kanesa, na tusi mai se tusitala o Jeannette Kupfermann e uiga “i faalogona o lagona faatauvaa ma le lē toe aogā.” Na toe faapea mai o ia: “O lenei lagona o le lē toe aogā i le olaga ua taitaiina atu ai le toatele o fafine ua lē toe iai ni ā latou tane i lagona ua tuuatoatasi ma ua toetoe lava ina uma ai ma ō latou ola.”

Ia manatua e matuā tāua oe i a Ieova. E lē i a te ia se manatu faapea ua e lē toe aogā. (Ioane 3:16) O le a lagolagoina oe e le Atua e pei lava ona sa ia faia i ona tagata Isaraelu i taimi ua tea. Na ia fetalai atu i a i latou: “Ou te lei lafoaiina oe. Aua e te fefe, auā ou te ia te oe; aua le fetepatepai, auā o aʻu o lou Atua; ou te faamalosia oe; e moni, ou te fesoasoani ia te oe; e moni, ou te taofia oe i loʻu lima taumatau e i ai le amiotonu.”—Isaia 41:9, 10.

Aua Neʻi Tuuaia le Atua

O le mea e sili ona tāua, o le aua neʻi tuuaia le Atua ona o ou lagona ua tuuatoatasi. E lē o ia le pogai. O lana fuafuaga mo oe, ma tagata ia fiafia pea ma ia faamalieina i le auaufaatasi ma isi. Ina ua faia e le Atua Atamu, na ia fetalai atu: “E le lelei ina toatasi o le tagata; ou te faia sona fesoasoani e tatau ma ia.” (Kenese 2:18) Sa faia faapea e le Atua i lona faia lea o Eva le uluai fafine. Pe ana leai le fouvalega a Satani, semanū e lē oo i le tamaloa ma le fafine ma aiga na afuafuaina mai lagona o le tuuatoatasi.

O le faatagaina faaletumau e Ieova o le amio leaga, ua avea ma mea ua faatuputupulaia ai lagona ua tuuatoatasi atoa ma isi puapuaga e tutupu. Ae ui i lea, e ao ona ia manatua o nei tulaga e lē tumau. O faigata o lagona ua tuuatoatasi o le a itiiti ona mafatiaga pe a tatou malamalama i mea o le a faia e le Atua mo oe i le lalolagi fou. Ae i le taimi nei, o le a ia fesoasoani ma faamafanafana i a te oe.—Salamo 18:2; Filipi 4:6, 7.

O lou iloa o lenei mea e faamalosia ai oe. Ina ua avea Frances ma sē ua oti lana tane, (o lē na taʻua muamua) na matuā faamafanafanaina o ia i upu a le Salamo 4:8, ae maise lava i le po: “Ou te taoto, ma ou moe filemu; auā o oe Ieova e, na o oe lava, ua ou nofo ai ma le filemu.” Ia manatunatu loloto i nei saafiafiga e pei ona maua i le tusi o Salamo. Ia manatunatu i auala o loo tausia ai oe e Ieova, e pei ona faamatala mai i le Salamo 23:1-3.

E Faapefea ona Fesoasoani atu i Ē ua Lagona le Tuuatoatasi?

O se isi auala autū e fesoasoani ai i ē ua lagona le tuuatoatasi o le faaalia i a i latou o le alofa. O le tele o taimi ua uunaia e le Tusi Paia tagata o le Atua ina ia faaalia le alofa i isi, ae maise lava i taimi faigata. Na tusi mai le aposetolo o Pauro e faapea: “Ia fefaapelepeleai i le fealofani o uso; ia tausolomua ona ava o le tasi i le tasi.” (Roma 12:10) O le mea moni, ua faapea mai le Afioga faagaeeina a le Atua: “E le uma le alofa.” (1 Korinito 13:8) E faapefea ona e faaali atu le alofa i a i latou ua iai lagona ua tuuatoatasi?

Na i lo o le teena po o le alofia o tagata ua iai lagona o le tuuatoatasi, o tagata e fia fesoasoani moni atu latou te faaali atu faalogona mafana, i le avatu lea o se fesoasoani ma le onosai i so o se taimi lava e tatau ai. E mafai ona pei o Iopu lea na ia faapea mai: “Auā na ou laveaiina le ua puapuagaina, ina ua valaau mai o ia, ma le ua aumatuā, atoa ma le ua leai sona fesoasoani . . . o aʻu foi na pese fiafia ai le loto o le fafine ua oti lana tane.” (Iopu 29:12, 13) O toeaina tofia o le faapotopotoga ma uo e faaalia le tigā alofa faatasi ma i latou, e mafai ona latou faia le auala magafagafa lava lea e tasi, i le tuuina atu lea o manaoga autū o tagata o le femalamalamai, mafana, ma faamafanafanaga. E mafai ona latou faaali atu lagona alofa, ma i le taimi lava e tasi o loo latou faamalieina se manaoga mo talanoaga mafana.—1 Peteru 3:8.

E masani lava, o mea laiti e faia e uo mo i latou ua lagona le tuuatoatasi e matuā tāua lena. E pei o se faataitaiga, pe afai o se uso talitonu ua mavae atu sē pele i a te ia ona o le oti, e tele mea lelei e mafai ona faataunuuina e ala lea i galuega agalelei faaleuo moni. Aua neʻi galo le faia o ni mea lelei faatauvaa, e pei o le valaaulia mo se taumafataga, avea ma sē faalogologo lelei, ia po o talanoaga foi e faalaeiau ai. O nei mea e aogā tele i le fesoasoani i se tagata e tetee atu ai i lagona ua tuuatoatasi.—Eperu 13:16.

E foliga mai o i tatou uma ua iai lagona ua tuuatoatasi mai lea taimi i lea taimi. Ae peitai, e lē manaomia le avea o le oo mai o lagona ua tuuatoatasi e avea o se mala i a te oe. Ia faatumu lou olaga i galuega tāua ma uigā. Ia faataga au uo e avatu se fesoasoani pe a tatau ai. Ia faatuatua i a Ieova le Atua. Ia tamau i lou mafaufau folafolaga faalaeiau o loo i le Salamo 34:19: “E tele lava mea leaga e oo i le ua amiotonu; a e laveaiina o ia e Ieova ai ia mea uma.” Faalatalata atu i a Ieova mo se fesoasoani, ma ia aua neʻi faatagaina lagona o le tuuatoatasi e faataumaoia lou olaga.

[Pusa i le itulau 24]

NISI AUALA E FAAFETAIAIA AI LAGONA O LE TUUATOATASI

▪ Mafuta atu i a Ieova

▪ Maua faamafanafanaga e ala i le faitauina o le Tusi Paia

▪ Faatumauina pea se vaaiga mautinoa faa-Kerisiano

▪ Ia tele galuega aogā e fai

▪ Faatoatele ni au uo

▪ Ia faafaigofie ona fesoasoani atu au uo

▪ Aua neʻi faaesea oe lava, ae ia atiina aʻe le alofa

▪ Ia e mautinoa e manatu mai Ieova i a te oe

[Pusa i le itulau 24]

AUALA E TE FESOASOANI AI I Ē UA LAGONA LE TUUATOATASI

▪ Ia femalamalamai, mafana, ma avatu faamafanafanaga

▪ Amanaia manaoga mo se talanoaga faalilolilo

▪ Naunau e fai ni mea laiti e fesoasoani ai

[Ata i le itulau 23]

E ui lava i ona tulaga faigata, ae e leai se faamaoniga faapea na faatagaina e Ruta ona lagona tuuatoatasi e faataumaoia ai lona olaga

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga