Le Auala Sili e Faaaogā ai Loʻu Olaga
E PEI ONA FAAMATALAINA E BOB ANDERSON
Pe ā ma le sefulu tausaga ua mavae, na fesili mai ai faapea nisi aʻu uo i a te aʻu: “A Bob, o le ā le mafuaaga o lou faaauau pea i le galuega paeonia mo se taimi umi?” Na ou ʻataʻata ma faapea atu: “Faamata tou te iloa e iai se isi mea e sili atu ona faia na i lo le paeonia?”
NA AMATA ona ou auai i le faiva faapaeonia i le tausaga e 1931, i le 23 o oʻu tausaga. O lenei ua 87 oʻu tausaga ma o loo ou paeonia pea. Ou te iloa e leai se isi mea e sili atu e mafai ona ou faia i loʻu ola. Seʻi ou faamatalaina atu le mafuaaga ua ou fai atu ai faapea.
I le 1914, na tuuina ai se sāvali i lo matou aiga. Na lomia e Tagata Aʻoga Faavaomalo o le Tusi Paia, e pei ona taʻu ai Molimau a Ieova i lena taimi. Ina ua toe asia i matou e le Molimau, na fesiligia auiliili e loʻu tinā o ia e faatatau i le afi i Seoli. Na ola aʻe loʻu tinā o se Metotisi Uesiliane, ae na lē mafai ona ia faafetauia lenei aʻoaʻoga o le faapuapuagatia e faavavau, ma se Atua alofa. Ae ina ua ia malamalama loa i le saʻo o le mataupu, na ia faapea mai: “Ua sili atu loʻu fiafia na i lo se isi lava taimi o loʻu olaga!”
Na faamuta loa le faiaʻoga a loʻu tinā i le aʻoga Aso Sa a le Metotisi ma auai i le vaega toaitiiti o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Na amata ona ia talaʻi i lo matou aai o Birkenhead, lea e faafesagai ma le taulaga o Liverpool i le isi itu o le vaitafe o le Mersey, ma e leʻi umi ae faasolo atu i isi taulaga o loo lata ane e ala i lana uila vilivae. Na ia talaʻi ai lava i lenei oganuu telē mo le taimi sa totoe o lona olaga ma lauiloa ai lava e tagata, ma faia ai se faataitaiga lelei mo lana fanau. Na maliu o ia i le 1971 i le 97 o ona tausaga, o avea lava ma Molimau malosi seia oo i le iuga.
Na aveese mai i maʻua ma loʻu tuafafine o Kathleen mai le aʻoga Aso Sa a le Metotisi, ae ō atu ma Tinā i ana sauniga ma Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Mulimuli ane, ina ua auai foi ma tamā, ona faia lea e oʻu mātua o se fuafuaga mo la matou suesuega faale-Tusi Paia e faia pea mai le tusi e taʻua o le Harp of God. O se mea fou lea ituaiga o suesuega i na aso, ae peitai, na tauia lea uluai aʻoaʻoga i upu moni faavae o le Tusi Paia, ona sa oo ai lava ina ma auai uma ma loʻu tuafafine i le faiva faapaeonia.
E talitonu lava Tinā e faapea, na amata ona iai se suiga faaleagaga i a i maʻua tamaiti mai lava i le taimi lea na ma matamata ai i le “Photo-Drama of Creation” (Le Ata o le Foafoaga) i Liverpool i le 1920, ma e saʻo a ia. E ui lava ina ou laitiiti, ae na matuā iloga aafiaga o lea ata i loʻu mafaufau. E sili ona ou manatua le vaega lea o loo faaali mai ai le olaga o Iesu, ae maise lava a o ia agaʻi atu i lona maliu. O lena talaaga atoa na fesoasoani lea i a te aʻu e faasaʻo ai laʻu vaaiga i le galuega e sili ona tāua i le olaga—o le talaʻi atu!
I le amataga o tausaga mai le 1920, na amata ai ona ma ō ma loʻu tinā e tufatufaina atu sāvali i aoauli o Aso Sa. Na faatonuina muamua i maʻua e tuuina i aiga; ae mulimuli ane fai mai e tuu atu i ē ona fale, ma toe asia ē e fiafia. E i a te aʻu pea le manatu e faapea o lea faiga, o le uluai faavae lea mo la tatou galuega o le faia o toe asiga ma suesuega faale-Tusi Paia, lea o loo fua tele mai i nei aso.
Oo atu i le Faiva Faapaeonia!
Na papatisoina i maʻua ma Kathleen i le 1927. I le tausaga e 1931, a o ou galue ai i le iloiloina o vailaau i Liverpool, na ou faalogo ai i le iugafono ia faaaogaina le igoa o Molimau a Ieova. E masani lava ona ou vaai i uluai paeonia a le Sosaiete (ia ua taʻua nei o paeonia) o galulue i le oganuu e iai pisinisi i Liverpool, ma na i a te aʻu se faaaloalo loloto mo la latou faataitaiga. Pagā loʻu fia saoloto mai sootaga ma le lalolagi, ina ia faaaogā loʻu olaga i le auaunaga i a Ieova!
I le taumafanafana o le tausaga lava lena, na fai mai ai laʻu uo o Gerry Garrard e faapea ua uma ona ia taliaina se tofiga mai le peresetene lona lua o le Sosaiete o le Olo Matamata, o Joseph F. Rutherford, e alu atu e talaʻi i Initia. A o leʻi tuuvaa atu, na ia asia mai aʻu e talanoa e faatatau i le faaeaga o le auaunaga faataimi atoa. Ina ua ia faamavae mai, na ia faalaeiau atili mai e faapea, “Bob, ou te mautinoa e toeitiiti ona avea lea o oe ma paeonia.” Ma o le mea lava lena na tupu. Na ou amata i a Oketopa, 1931. Maeu le olioli, maeu le faalogona o le saolotoga a o vilivili atu laʻu uila i le auala i nuu i tua e talaʻi atu i vaiaai tu mamao ese! Na ou iloa lava i le taimi lena ua ou auai i le galuega e sili ona tāua.
O loʻu tofiga muamua o se paeonia, o South Wales, lea na ou alu atu ai e ma te toalua ma Cyril Stentiford. Na mulimuli ane faaipoipo ia Cyril ma Kathleen, ma na la paeonia faatasi mo ni nai tausaga. O le la tama teine o Ruth, na oo foi ina auai i le faiva faapaeonia. E oo atu i le 1937, ua ou i Fleetwood i Lancashire—e ma te paga i le galuega paeonia ma Eric Cooke. E oo atu i le taimi lena, e ese ai mai le oganuu a le faapotopotoga lava ia, e na o nuu i tua o Peretania e galulue ai paeonia. Ae o lē na vaaia galuega a le ofisa o le lālā o le Sosaiete i Lonetona i le taimi lena, o Albert D. Schroeder, na ia filifili e ave i maʻua i le aai o Bradford i Yorkshire. O le uluai taimi lea i Peretania ua tofia ai ni paeonia e fesoasoani i se faapotopotoga patino.
I le 1946, na auai atu ai Eric i le Aʻoga o le Olomatamata ma le Tusi Paia o Kiliata ma na tofia e galue i Rhodesia i Saute, lea ua taʻua nei o Zimbabwe, ma o loo galulue pea ma le faamaoni ma lana avā i le avea o ni misionare i Durban, i Aferika i Saute.
Na suia loʻu tofiga i le tausaga e 1938, na avea ai aʻu ma ovasia o le sone (lea ua taʻua nei o le ovasia matagaluega) i le vaipanoa i Lancashire i mātū i sasaʻe, ma le oganuu matagofie i Lake District. O i inā na ma fetaui ai ma Olive Duckett, ma ina ua uma ona ma faaipoipo, na ma ō faatasi loa ma ia i le galuega femalagaai.
Le Tulaga o Aialani i le Vaitaimi o le Taua
E leʻi leva ona mavae ona folafola e Peretania le taua faasaga i a Siamani i a Setema 1939, ae suia loa loʻu tofiga i Aialani. O le taimi lena ua amata le valaauina mo le vaegaau i Peretania, ae leʻi faia i le Republic of Ireland i saute, lea na tumau o se nuu e solitu i le vaitaimi o le taua. Na avea le Republic of Ireland ma Aialani i Mātū o se matagaluega e tasi. Na iai ni faasasaāga, ma na manaomia ai ni pemita femalagaai ina ia mafai ona malaga mai Peretania i so o se vaega o Aialani. Na fai mai alii ofisa i a te aʻu e mafai ona ou alu, ae e tatau ona ou ioe e toe foi mai i Egelani i le taimi lava e valaaulia ai laʻu tupulaga i le vaegaau. Na ou ioe i ai, ae ua ou teʻi i le taunuu mai o loʻu pemita, e leai ma ni tuutuuga o aumaia ai!
I le taimi lena, e sili itiiti aʻe lava i le 100 Molimau i Aialani atoa. Ina ua ma taunuu i Dublin i a Novema 1939, na faafeiloaia i maʻua e Jack Corr, o sē tasi ua leva ona paeonia. Na ia faamatala mai e faapea e toalua isi paeonia i le taulaga e lata ane, ma ni tagata fiafia i Dublin, pe ā ma le 20 le aofai. Na totogi e Jack se potu i Dublin e faia ai sauniga, ma na malilie uma e feiloai ai pea lava pea i Aso Sa taitasi. Na faaauau lea fuafuaga seia oo ina faatuina le faapotopotoga i le 1940.
Talu ai o Aialani i Mātū o se vaega o le United Kingdom lea na fetauai ma Siamani, o lea na ma siitia ai i mātū i Belfast, ma na manaomia ona onosaia ai tulaga faigata e pei o le utiuti i meaai ma le leai o ni molī i le po ona o faasasaāga o le taua. E ui lava ina sili atu i le 1,000 maila (1,600 kilomita) le mamao e felelei ai vaalele a Nazi e ō mai ai i Belfast ma toe foi i o latou nofoaga e faamautu ai i Europa, ae na matuā lavea lava le aai i a latou pomu. I le uluai osofaiga, na faaleagaina ai la matou Maota o le Malo ma le mea e ma te nonofo ai a o ma asiasi atu i uso i le isi vaega o le aai, ma e uigaese lo ma sao mai ai. I le po lava lena, na sulufai ai se aiga Molimau i se nofoaga e lalafi ai le lautele. E taunuu atu ua matuā tumu lava ma na toe taliu ai i lo latou aiga. Na lavea tonu lava lea lafitaga i le pomu ma na maliliu uma i latou na iai, ae na faasaoina o tatou uso vaganā ai nai lavelavea ma mafoefoe. Matou te faafetaia uma ai Ieova ona e leai se tasi o ō tatou uso na leaga ona lavea i ia tausaga faigata o le taua.
Mauaina Meaai Faaleagaga
A o faagasolo le taua, na faateteleina ia faasasaāga, ma na iu lava ina siakiina ai meli ma tusi. O lona uiga o lea mea, na taofia ai Le Olomatamata ma na lē faatagaina i totonu o le atunuu. E ui ina matou tau mānatu po o le ā e tatau ona fai, e leʻi puupuu ai le aao o Ieova. I se tasi taeao na ou maua ai se tusi mai se “tasi e ma te aiga” i Kanata o lē na tusi mai i a te aʻu e faatatau i mataupu faaleaiga. Na ou matuā lē iloa po o ai o ia, ae na ia faaopoopo mai i le faaiuga o lana tusi e faapea o loo ia lafoina mai ai faatasi ma “se mataupu faale-Tusi Paia faaoso naunau” mo aʻu ou te faitau i ai. O se kopi lea o Le Olomatamata, ae talu ai e leʻi afifiina i le faavaa masani, e leʻi taofia e le siaki meli.
Na amata loa e i matou, e aofia ai aʻu ma laʻu avā faatasi ma le fesoasoani a Molimau o le vaipanoa lena, e aofia ai ma Maggie Cooper o lē na galue i le ata o le “Photo-Drama,” ona faia kopi o ia mataupu. E leʻi leva ae matou faamaopoopoina i matou lava auā le tufaina atu o kopi e 120 i le atunuu atoa a o faaauau pea ona taunuu mai mekasini o Le Olomatamata e afei mai i pepa e lē lolomia ai ni igoa mai i uo fou i Kanata, Ausetalia, ma le Iunaite Setete. Ona o lo latou maelega ma le agalelei, matou te leʻi misia ai lava se lomiga i le vaitaimi atoa o le taua.
Na mafai foi ona faia a matou fonotaga. Na matilatila le tauaofiaga o le 1941 lea na maua ai le lomiga fou e taʻua o le Children. E foliga mai e leʻi tetee lē e siakiina le meli i se tusi sa manatu o ia e faatatau i tamaiti, o lea na mafai ai ona sao mai a matou tusi e aunoa ma se faafitauli! I se isi taimi, na matou aveina ai le tamaitusi e taʻua o le Peace—Can It Last? e lomia e lomitusi i lo matou vaipanoa ona sa lē mafai ona maua mai ni kopi mai Lonetona. E ui lava i le mau faasasaāga i a i matou, ae na lelei le tausiga o i matou faaleagaga.
Manumalo i Teteega
O se faifeau na nofo i se fale mo tagata matutua e vaaia e se tasi o Molimau a Ieova i Belfast, na ia auina atu se kopi o le tusi e taʻua o le Riches i lana avā i Egelani. Na tetee le avā i le upu moni, ma na ia faamanino maia lea tulaga i lana tali. Na ia faapea mai foi o i matou o se “faalapotopotoga e lē lotonuu.” Na matauina lea mea e lē na siakiina meli ma lipotia i le Matagaluega e Suesueina Soligatulafono. Ona o lea, na feau mai ai ou te alu atu i le ofisa o leoleo e fai se faamatalaga ma avatu se kopi o le tusi Riches. O le mea e mālie ai, ona ina ua faafoi mai le tusi, na ou matauina ai le vasevaseina uma o vaega o loo taʻua ai le Ekalesia Katoliko Roma. Na ou manatu e iai se tāua o lea mea, ona sa ou iloa na nofo mataala ia leoleo faasaga i gaoioiga a le IRA (Irish Republican Army).
Na auiliili le faamasinoina o aʻu e faatatau i lo matou tulaga solitu i taimi o taua, auā na faigata ona malamalama leoleo i lo matou tulaga. Ae na leʻi faia e ē pule se gaoioiga e faasaga i a i matou. Mulimuli ane, ina ua ou alu atu e faanoi le faia o se fonotaga, na tausisi mai leoleo e ō mai ni a latou tagata se toalua e faia lipoti. Na ou tali atu e faapea, “E matou te talia i laʻua ma le fiafia!” O lea na la auai i le sauniga o le aoauli ma faia ni a la faamaumauga. I le faaiuga o le sauniga, na la fesili mai e faapea: “Aisea na auina mai ai i maʻua i inei? O lea e ese lo ma fiafia i ai!” Na la toe ō mai foi i le aso na sosoo ai ma talia ma le fiafia se kopi e maua fua o la tatou tamaitusi Peace—Can It Last? (Le Filemu—Pe e Mafai ona Tumau?) Na solosolo lelei le vaega na totoe o le fonotaga e aunoa ma se mea na tupu.
O le taimi lava na uma ai le taua ma aveesea ai faasasaāga i femalagaaiga, na malaga mai ai loa Pryce Hughes i Belfast, mai le Peteli i Lonetona. Na la ō mai faatasi ma Harold King, o lē na mulimuli ane tofia o se misionare i Saina. Na matuā faamalosia i matou uma e lauga na faia e nei uso, ona ua atoa le ono tausaga o leai ni a matou fesootaiga ma le ofisa o le lālā i Lonetona. E leʻi umi ona mavae atu lena ae auina aʻe foi se isi paeonia faamaoni, o Harold Duerden mai Egelani, e faamalosia le galuega o le Malo i Belfast.
Toe Taliu i Egelani
Talu ai ona ua i a i maʻua le alofa loloto mo le auuso i Aialani, ua faafaigata ai ona toe taliu mo Egelani. Ae sa toe tofia i maʻua ma laʻu avā e toe foi i Manchester ma mulimuli ane siitia atu i Newton-le-Willows, o se isi taulaga i Lancashire na sili atu ona manaomia ai se fesoasoani. Na fanau le ma tama teine o Lois i le 1953, ma o se faafiafialoto le vaai atu ua ia auai i le faiva faapaeonia i le 16 o ōna tausaga. Ina ua uma ona la faaipoipo ma le paeonia e igoa i a David Parkinson, ona faaauau lea o le la auaunaga faataimi atoa i Aialani i Mātū, ma na tele lava ina mulimuli i o ma tulagavae ma Olive. O lea la ua toe foi mai i Egelani ma le la fanau, ma o loo matou auauna uma i le faapotopotoga e tasi.
E ui lava i suiga i lo ma tulaga, na lē tuua lava laʻu paeonia—e leʻi manao Olive e tuu, ma e faapena foi aʻu. Ou te manatu pea e faapea, o laʻu auaunaga o se paeonia ua faia faatasi ma laʻu avā, auā a na lē seanoa lana lagolagosua faifaipea ma le alofa, semanu e lē mafai ona ou faaauau pea i le faiva faasauatoa. E moni, ua oo mai le lē lavā gofie i a i maʻua uma, ae o loo avea pea le molimau atu o se fiafiaga, ae maise lava a o ma faatasi i le faia o suesuega faale-Tusi Paia ma o ma tuaoi. I le faagasologa o tausaga, ua i a i maʻua ai se faaeaga e fesoasoani ai i ni tagata pe ā ma le toaselau, e avea o ni auauna tuuina atu ma papatisoina a Ieova. Maeu le olioli ua aumaia e lea tulaga! Ma ou te masalo ua faateleina nei lea fuainumera a o faagasolo atu ia aiga i o latou tupulaga lona tolu ma le fa e avea foi ma Molimau.
E masani lava ona ma talanoa ma Olive e faatatau i ō ma faaeaga ma mea na tutupu i a i maʻua i le faagasologa o tausaga. Maeu le fiafia na iai i na tausaga, ma maeu foi le vave o le mavae atu o ia taimi! Ou te iloa e leai se isi mea e sili atu e mafai ona ou faia i loʻu olaga na i lo le auauna o se paeonia i nei mau tausaga, i loʻu Atua o Ieova. O nei la, pe ou te tepa i tua ma le loto faafetai, pe tepa i luma ma le naunau faatalitali, ua ou iloa le matuā loloto o uiga o upu a Ieremia e faapea: “O le alofa o Ieova ua le faaumatia ai i tatou, ona ua le mavae o lona alofa mutimutivale; e fou mai ia i taeao uma; . . . o le mea lea ou te faamoemoe ai ia te ia.”—Auega 3:22-24.
[Ata i le itulau 26]
Bob ma Olive Anderson