Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 3/15 itu. 4-7
  • Tatalo o i le Tusi Paia e Aogā ona Iloilo Toto‘a i Ai

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tatalo o i le Tusi Paia e Aogā ona Iloilo Toto‘a i Ai
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • “Silasila mai i le Puapuaga o Lau Auauna Fafine”
  • ‘O Aʻu, ua na o se Tamaitiiti’
  • “Ina ia Tasi o i Latou”
  • ‘Ia Faailoa o Outou Mana‘o i le Atua’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2006
  • Faaleleia Au Tatalo e Ala i le Su‘esu‘eina o le Tusi Paia
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2009
  • O le ā o Ta‘u Atu e Au Tatalo e Uiga iā te Oe?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2009
  • Ia Faalatalata i le Atua i le Tatalo
    O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 3/15 itu. 4-7

Tatalo o i le Tusi Paia e Aogā ona Iloilo Totoʻa i Ai

O TATALO na faia e se fafine popole, se tupu, ma le Alo o le Atua lava ia, ia o le a tatou iloilo totoʻa nei i ai. O tatalo taitasi sa faia i tulaga eseese. Peitai, o na tulaga e mafai ona aafia ai i tatou i aso nei. O le ā e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i nei faaaoaoga?

“Silasila mai i le Puapuaga o Lau Auauna Fafine”

Po o e tauivi ma se faafitauli faifai pea? Po o e mafatia i le popole? O lona uiga la, ua tutusa lelei lava oe ma le tulaga o Hana a o leʻi fanauina e ia lana tama ulumatua o Samuelu. Sa pa o ia, ma sa tauemua e se tasi fafine. O le mea moni, o le tulaga o Hana, sa matuā faalavelavea ma faapopoleina ai, o lea sa lē mafai ai ona ʻai o ia. (1 Samuelu 1:2-8, 15, 16) Sa talosaga atu o ia i a Ieova ma ōle atu e faapea:

“Ieova o au e, afai e te silasila mai i le puapuaga o lau auauna fafine, ma e manatu mai ia te au, a e le faagalogalo mai i lau auauna fafine, ma e foai mai i lau auauna fafine se tama tane, ona ou foai atu lea o ia ia Ieova i aso uma o lona ola; e le oo se tafi i lona ulu.”—1 Samuelu 1:11.

Mātau e leʻi tautala faalauaitele Hana. Sa ia faalagi Ieova i se talosaga patino (mo se tama tane) faatasi ma lona faailoaina atu o se faaiuga maʻoti (e tuuina atu o ia mo le auaunaga i le Atua). O le ā ua aʻoaʻo mai e lenei mea i a i tatou?

Pe a puapuagatia, ia faapatino au tatalo. E tusa lava po o le ā lou faafitauli—po o tulaga tau i lou aiga, tuua toatasi, po o se tulaga tau maʻi i le soifua maloloina—ia tatalo atu i a Ieova e uiga i lena mea. Ia faamatala atu i a te ia le tulaga tonu o lou faafitauli ma le mea o e lagona. Fai mai se fafine ua oti lana tane e igoa i a Louise: “O po uma lava, ou te tuuina atu ai i a Ieova oʻu popolega. I nisi taimi e tele lava nai faafitauli, ae ou te faailoa manino taitasi atu.”

O le talanoa atu i a Ieova i ni faaupuga patino, e maua ai aogā. O le faia faapea, e fesoasoani i a i tatou e malamalama lelei ai i lo tatou faafitauli, lea e foliga mai e lē faigata nauā. O le faia o tatalo i se auala patino, e mapu ai i tatou mai le popole. A o leʻi taliina mai lana tatalo, ae sa lagona e Hana le mautinoa, ma “ua le toe mata faanoanoa.” (1 Samuelu 1:18) E lē gata i lea, a faapatino, e faamataalia ai i tatou ia iloa le talia o la tatou tatalo. Fai mai Bernhard, o se Kerisiano i Siamani: “O le tele o loʻu faaupuina patino o aʻu tatalo, o le sili atu foi lena ona manino o tali.”

‘O Aʻu, ua na o se Tamaitiiti’

Ae peitai, atonu ua lagona e se tagata se isi ituaiga o popolega pe afai e tuuina atu i a te ia se tofiga lea na te lagona e faapea e leʻi agavaa ai o ia. Po o lofituina oe i nisi taimi ona o se tiute tauave ua tuuina atu e Ieova i a te oe? Po o le mea, e manatu nisi tagata i a te oe e faapea e lē talafeagai mo lea tofiga? O le tulaga lena sa iai le talavou o Solomona ina ua faauuina o ia e fai ma tupu o Isaraelu. E manatu nisi tagata maualuluga e faapea, e sili ona lelei pe a soloaʻi ane se isi i le nofoālii. (1 Tupu 1:5-7, 41-46; 2:13-22) I le amataga lava o lana nofoaiga, na molimoli atu ai le manao o Solomona i se tatalo e faapea:

“Ieova e, loʻu Atua, ua e faia lau auauna ma tupu, . . . o aʻu foi o le tama itiiti, ou te le iloa ona ulufafo ma ulufale. . . . Ia e foai mai ai i lau auauna le loto matala ina ia faamasino e ia i lou nuu, ma ia masino ai le lelei ma le leaga.”—1 Tupu 3:7-9.

Sa taulai atu le tatalo a Solomona i lana faiā ma Ieova, i le faaeaga ua tuuina atu i a te ia, ma lona tomai e faataunuuina ai le tofiga. I se auala faapena, pe afai e tuuina mai i a i tatou se tiute tauave tatou te lagona e lē gafatia e lo tatou tomai, e tatau ona tatou ōle atu i le Atua ina ia faaauupegaina i tatou e faia le galuega. Manatu i mea na tutupu ia e mulimuli mai:

Ua faamatala mai e Eugene e faapea: “Ina ua talosagaina e tausia se avega tauave tele i le ofisa o le lālā o le Sosaiete o le Olo Matamata, sa ou lagona loʻu matuā lē agavaa. E iai isi sa sili atu ona agavaa lelei ma sili atu ona lava le poto masani. I po e lua na sosoo ai, sa lē maua lelei saʻu moe, sa faaalu le tele o le taimi i le tatalo lea na ou maua ai le malosi ma se faamautinoaga talafeagai.”

Na talosagaina Roy na te fofogaina le lauga o se maliu, ina ua maliu faafuasei ma le faanoanoa se uo talavou, sa lauiloa. E faitau selau e mautinoa o le a auai. O le ā na faia e Roy? “E leʻi faapea muamua ona ou tatalo soo mo le malosi ma le tomai e filifilia ai ni upu saʻo e faaalia ai ni manatu e atiina aʻe ai, ma avatu ai se faamafanafanaga.”

A o ‘faavave ona faia o mea’ e Lē na Foafoaina Mea, ma ua faatoateleina lana faalapotopotoga, o le iuga e masani ai o le faatoateleina o auauna e tuuina atu i ai tiute tauave. (Isaia 60:22) Afai e talosagaina oe e faateleina sou sao, ia mautinoa, e mafai ona fesoasoani Ieova ia te oe pe a leai se poto masani, pe e leʻi aʻoaʻoina, pe e leai foi sou tomai. Ia faalatalata atu i le Atua i le tatalo e pei o le auala na faia e Solomona, ma o le a Ia faaauupegaina oe i le taulimaina o le tofiga.

“Ina ia Tasi o i Latou”

O le tulaga lona tolu ua tulai mai i aso nei, o le manaoga ia fai ma sui o se vaega i le tatalo. Pe a talosagaina e ofoina se tatalo e fai ma sui o isi, o le ā e ao ona tatou tatalo atu ai? Manatu i le tatalo a Iesu o loo faamauina i le Ioane mataupu e 17. Na ia faia lenei tatalo i luma o ōna soo ma i lona po mulimuli ina o iai o se tagata. O ā ituaiga o talosaga na ia tuuina atu i lona Tamā faalelagi?

Sa faamamafa e Iesu sini masani ma le faamoemoe tutusa o i latou na aofia ai. Na ia taʻua le faapaiaina o le suafa o Ieova ma le faalauiloaina o le Malo. Na faamamafa e Iesu le tāua o le faia o se faiā totino ma le Tamā ma le Alo, e faavae i le poto mai le Tusi Paia. Sa ia fetalai e uiga i le vavae ese mai le lalolagi, lea o le a saunia ai ōna soo mo teteega. Sa talosaga atu foi Keriso i lona Tamā ina ia puipuia ōna soo ma ia autasia i latou i le tapuaiga moni.

Ioe, sa faamamafa e Iesu le autasi. (Ioane 17:20, 21) I le amataga o lena po, sa fefinauai ai le ausoo e faailoa ai lo latou lē taumatuaina. (Luka 22:24-27) Ae peitai, i se tatalo, na talosaga ai Keriso ina ia aua le faitioina ae ia autasi. O le auala foi lena e tatau i talosaga a aiga ma le faapotopotoga ona faaalia ai le alofa ma saili ina ia manumalo i feteenaiga i le va o tagata taitoatasi. O i latou o loo auai faatasi i le tatalo, e tatau ona fusia faatasi i le autasi.—Salamo 133:1-3.

E faaalia lenei autasi pe afai e faapea mai i latou o faalogologo, “Amene,” po o le “O lea lava,” i le faaiuga. Ina ia mafai ona faia o lenei mea, e tatau ona latou malamalama ma ia ioe i mea uma o taʻua. O lea la, o se mea lē talafeagai le taʻua o se mataupu e lē o iloa e nisi o loo auai. O se faataitaiga, o se toeaina o loo fai ma sui o le faapotopotoga i le tatalo, atonu o le a talosagaina le faamanuiaga a Ieova i se uso po o se tuafafine faaleagaga o loo maʻi tigaina. Ae i le tulaga masani, o le a sili ona lelei lona faia faapea pe afai o le toatele o i latou o loo avea ai o ia ma sui, latou te iloa le tagata ma na faalogo foi e uiga i lona maʻi.

Ia mātau foi, e leʻi taʻua taitasi e Iesu manaoga totino o sui taitoatasi o le vaega. O le faia faapea, o le a taʻua ai mataupu totino e na o nisi tagata latou te iloa. O popolega totino, o mataupu e talafeagai lava mo tatalo totino, lea e mafai ona faalautele ma faapatino e tusa ma le manaoga o le tagata lava ia.

E mafai faapefea e se tagata ona saunia o ia e fai ma sui o se aufaatasiga e matuā toatele o tagata tapuai i le tatalo? Ua faamatala mai e se tasi Kerisiano o lē na oo i le tulaga lea e faapea: “E muamua lava ona ou manatunatu po o ā mea e ao ona faafetai atu ai, o ā ni manaoga o uso, ma o ā ni mea e mafai ona ou talosaga atu ai mo i latou. E faatulaga faasolosolo lelei oʻu manatu, e aofia ai ma upu o viiga i loʻu mafaufau. A o leʻi faia le tatalo mo le lautele, ou te faia se tatalo lē leoa, e talosagaina ai le fesoasoani ina ia avea aʻu ma sui o uso i se uiga faaaloalo.”

Po o ā lava ou tulaga, ae o le a faapena ona e maua se tatalo i le Tusi Paia e faapea, na faia e se tasi sa iai i se tulaga e pei o lou tulaga. O le tele o ituaiga o tatalo i le Tusi Paia, o le faaaliga lea o le alofa ma le agalelei o le Atua. O le faitau i nei tatalo ma mafaufau loloto i ai o le a fesoasoani e faatamaoaigaina ai au tatalo.

[Pusa i le itulau 5]

O TATALO FAITAULIA O LOO I LE TUSI PAIA

E tele mafuaaga na ala ai ona tatalo auauna a Ieova. Pe e mafai ona e tali mai i se tasi pe sili atu foi o tulaga o loo mulimuli mai?

Pe e te manaomia le taitaiga mai le Atua, e pei ona sa faia e Elisara?​—Kenese 24:12-14.

Po o e iai i se lamatiaga o faaloloʻu mai, e pei ona sa iai Iakopo?—Kenese 32:9-12.

Po o e manao e te fia iloa lelei le Atua, e pei ona sa manao ai Mose?—Esoto 33:12-17.

Po o lua fesagai ma ni fili, e pei ona sa iai Elia?—1 Tupu 18:36, 37.

Pe e faigata le talaʻiga mo oe, e pei ona sa oo i a Ieremia?—Ieremia 20:7-12.

Po o manaomia ona e taʻutino atu au agasala ma saili mo le faamagaloga, e pei ona sa faia e Tanielu?—Tanielu 9:3-19.

Po o lua fesagai ma sauaga, e pei ona sa fesagai ma soo o Iesu?—Galuega 4:24-31.

Tagaʻi foi i le Mataio 6:9-13; Ioane 17:1-26; Filipi 4:6, 7: Iakopo 5:16.

[Pusa i le itulau 6]

MEA E TATALO I AI A O TAUIVI MA SE AMIO UA MATUĀ MASANI AI

Po o e tauivi i se vaivaiga faifai pea? E faapefea ona aogā tatalo ua faamauina i le Tusi Paia? Ia faataitai i a Tavita, o lē na tatalo i nisi o taimi e tusa ai ma ōna vaivaiga.

Na pese Tavita e faapea: “Le Atua e, ia e suesue mai ia te au, ma ia e silafia loʻu loto; tofotofo mai ia ia te au, ma ia e silafia oʻu manatunatu.” (Salamo 139:23) O le faanaunauga o Tavita sa iai ia suesue e Ieova le Atua ōna tuinanauga lē lelei, ōna faalogona, po o uunaiga o lona loto. I nisi faaupuga, na saili atu Tavita i le fesoasoani a Ieova i le taofiaina o agasala.

Ae na manumalo vaivaiga o Tavita i a te ia, ma na ia faia ai se agasala matuia. I inei foi, na fesoasoani tele ai le tatalo i a te ia—o le taimi lea, i le toe faafoisiaina o le lā faiā ma le Atua. E tusa ai i le Salamo 51:2, na aioi atu Tavita: “Ia e matuā fufulu mai ia te au i laʻu amio leaga, ma ia e faamamā mai ia te au i laʻu agasala.”

E mafai foi ona tatou tatalo atu ma le faamaulalo mo le fesoasoani a Ieova ina ia taofia ni ō tatou faanaunauga sese. E faamalosia atili ai i tatou e lenei mea ina ia foia se vaivaiga ua matuā masani ai ma mafai ai ona tatou alofia le faia o le agasala. Afai ua lolo e toe faia le agasala, e ao ona tatou toe faalatalata atu i a Ieova ma faatoga mo lana fesoasoani mai i a i tatou ina ia faaauau pea ona tauivi malosi.

[Ata i le itulau 7]

O tatalo e ofoina atu e fai ma sui o se vaega e tatau ona faamamafaina ai le faamoemoega faale-Tusi Paia ma sini masani faaleagaga

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga