E Tautele Oe i le Silafaga a le Atua!
“O le alofa e faavavau, ua ou alofa atu ai ia te oe; o le mea lea ua ou faafualoaina ai loʻu alofa ia te oe.”—IEREMIA 31:3.
1. Na faapefea i le uiga faaalia o Iesu i tagata lautele, ona ese mai uiga o le au faresaio?
NA MAFAI ona latou iloa atu i ona fofoga lona manatu alofa. O lenei tagata, o Iesu, sa lē taitai ona pei o o latou taʻitaʻi lotu; sa manatu alofa o ia. Na alofa mutimuti vale o ia mo nei tagata talu ai sa “lailoa i latou ma tuulafoaiina, e pei o mamoe e leai so latou leoleo.” (Mataio 9:36) Sa tatau ona avea o latou taʻitaʻi lotu o ni leoleo mamoe e alolofa, e avea i latou ma sui o le Atua, o lē e alofa mutimuti vale. Ae na i lo le faia o lena mea, sa latou manatu faatauvaa i tagata lautele e pei ua na o ni ē ua sili ona maualalo—ma ua fetuuina!a (Ioane 7:47-49; faatusatusa i le Esekielu 34:4.) Ma le manino lava, o lena vaaiga sese ma le lē faale-Tusi Paia sa matuā eseese mai le silafaga a Ieova i ona tagata. Na ia fetalai atu i lona nuu o Isaraelu: “O le alofa e faavavau, ua ou alofa atu ai ia te oe.”—Ieremia 31:3.
2. Na faapefea ona taumafai uo e toatolu a Iopu e faatalitonu o ia faapea sa leai sona aogā i le silafaga a le Atua?
2 Peitai ane, e lē o le au faresaio ni uluai tagata sa taumafai e faatalitonu mamoe pele a Ieova i le leai o so latou aogā. Seʻi manatunatu i le faaaʻoaʻoga a Iopu. I le silafaga a Ieova, sa amiotonu ma lē matauleagaina Iopu, a e na faauiga atu e le au “faamafanafana” e toatolu e faapea o Iopu o se tagata tetee ma amioleaga, o lē o le a oti ma e aunoa ma ni faamaoniga e totoe e iloa ai sa ola o ia. Na latou maumauai atu e faapea, o le a matuā lē faitaulia e le Atua sina amiotonu a Iopu, auā e oo lava i ana agelu sa lē faatuatuaina e le Atua, ma sa silasila foi o ia i le lagi e faapea ua lē mamā!—Iopu 1:8; 4:18; 15:15, 16; 18:17-19; 22:3.
3. O ā auala o loo faaaogā e Satani i aso nei e taumafai ina ia faatalitonu ai i tagata e faapea, e leai so latou aogā ma e lē o alofagia foi i latou?
3 I aso nei, o loo faaaogā ai pea e Satani lenei ‘gaoioiga faatogafiti’ o le taumafai e faatalitonu tagata e faapea, e lē o alofagia i latou ma e leai so latou aogā. (Efeso 6:11, faamatalaga pito i lalo i le NW) E moni, e masani ona ia faaseseina tagata e ala i le faaseeina i o latou lagona fiasili ma le faamaualuga. (2 Korinito 11:3) A e fiafia foi o ia e solipala lagona aloaia o le tagata ia te ia lava, i ē o loo nonofo faasamasamanoa. O le tulaga lena a e maise lava i nei ‘aso faaiuiu’ o aso faigata. E toatele o loo ola aʻe i aso nei i ni aiga e lē o i ai se “lotoaiga”; e toatele o loo fesagai pea i aso taitasi ma i latou o ē lotoa, e manatu faapito, ma faaulumalō. (2 Timoteo 3:1-5) Talu ai le tele o ni tausaga o fesagai ma ni faiga sauā, le faailogalanu, le feitagai, po o le faileagaina, atonu e maumauaʻi ai na tagata faapea ua leai so latou aogā ma e lē o alofagia i latou. Na tusi mai se tasi tagata e faapea: “E leai ni oʻu faalogona ou te alofa i se isi, pe alofa mai se isi ia te au. E faigata tele ona ou talitonu o loo i ai sina manatu alofa mai o le Atua ia te au.”
4, 5. (a) Aisea ua feteenai ai le manatu o le leai o se aogā o se tasi, ma manatu o le Tusi Paia? (e) O le ā se tasi o āuga matautia o lo tatou talitonu e faapea e leai sa tatou taumafaiga e tasi e aogā?
4 O le manatu o se tasi e faapea e leai sona aogā totino, ua osofaia ai le autū o le upu moni o le Afioga a le Atua, le aʻoaʻoga lea o le togiola. (Ioane 3:16) Pe afai sa totogi e le Atua se tau e sili ona telē—o le soifua tautele o lona lava Alo—ina ia faatau mai ai mo i tatou se avanoa tatou te ola ai e faavavau, e tatau la ona alofa mai o Ia ia i tatou; e tatau la ona tāua i tatou i lana silafaga!
5 E lē gata i lea, pagā le faavaivailoto o le faalogona e faapea e lē o fiafia mai le Atua ia i tatou, ma e leai ma sa tatou taumafaiga o aogā! (Faatusatusa i le Faataoto 24:10.) O lenei manatu sese, e oo ai lava i se faalaeiauga e faia i se uiga lelei, na fuafuaina e fesoasoani i le faalauteleina o la tatou auaunaga i le Atua i mea e mafai ai, atonu e foliga atu i nisi o se taʻusalaina. E ono foliga mai ai o se fetaliaiga lea ma o tatou lava talitonuga e faapea po o le ā lava se mea tatou te faia e lē taitai ona lava.
6. O le ā le vaifofo e sili ona lelei mo ni o tatou mafaufauga sese ia i tatou lava?
6 Pe afai e te tau mātauina na faalogona sese ia te oe, aua e te faanoanoa. O le toatele o i tatou e soona faitioina nauā i tatou lava i nisi o taimi. Ma ia manatua, ua fuafuaina le Afioga a le Atua e “faatonu” ma “lepetia ai ʻolo.” (2 Timoteo 3:16; 2 Korinito 10:4) Na tusi mai le aposetolo o Ioane: “O le mea foi lea ua tatou iloa ai ua i le upu moni i tatou, e mautinoa foi o tatou loto i ona luma, auā pe afai e faasala o tatou loto ia i tatou, ua sili lava le Atua i o tatou loto, ua silafia foi e ia mea uma.” (1 Ioane 3:19, 20) Seʻi o tatou iloiloina la, auala e tolu ua aʻoaʻo mai ai le Tusi Paia ia i tatou e faapea, e tautele i tatou ia Ieova.
E Faatāuaina Oe e Ieova
7. Na faapefea ona aʻoaʻoina e Iesu Kerisiano uma e faatatau i lo latou tāua i le silafaga a le Atua?
7 Muamua lava, ua aʻoaʻo saʻo mai le Tusi Paia e faapea, e tāua i tatou uma taitoatasi i le silafaga a le Atua. Na fetalai Iesu: “E le faataulia ea manu iti e lima gafua i asari e lua? E leai foi so latou e tasi ua galo i luma o le Atua. A o outou lauulu lava ua faitaulia uma ia. Aua tou te matatau; ua sili outou i manu iti e tele.” (Luka 12:6, 7) I na aso, o le manu iti o le manu lea e sili ona taugofie i manufelelei uma sa faatau atu mo ni meaai, peitai sa faitaulia uma lava e Lē na Foafoaina i latou. O lea la ua faataatia mai ai se faavae mautu mo se faaeseesega tele: E tusa ai o tagata—o ē e sili atu ona tāua—ua silafia e le Atua auiliiliga uma e uiga ia i latou. Ua tai pei lava o loo faitauina uma lauulu taitasi o o tatou ulu!
8. Aisea o se mea moni ai le mafaufau e faapea, e mafai e Ieova ona faitauina lauulu o o tatou ulu?
8 Ua faitauina lauulu? Pe afai e te masalosalo e lē moni lenei vala o le tala faatusa a Iesu, seʻi manatunatu la: E manatua lelei e le Atua ana auauna faamaoni, lea ua mafai ai ona ia toe faatutuina mai i latou—i le toe foafoaina o i latou i vaega uma o o latou tino, e aofia ai o latou sela autū i lo latou fananau mai, ma o latou mafaufau e manatua ai mea uma na tutupu ma latou tofo i ai i le faagasologa o tausaga. O le faitauina o o tatou lauulu (lea o se faatatauga o lauulu o le ulu e tusa ma le 100,000) ua o se mea faatauvaa lava pe a faatusatusa atu i ai!—Luka 20:37, 38.
O le ā o Silafia mai e Ieova ia i Tatou?
9. (a) O ā nisi o uiga lelei e faatāuaina e Ieova? (e) Aisea e te manatu ai o na uiga lelei e tautele ia te ia?
9 Lona lua, ua aʻoaʻoina i tatou e le Tusi Paia i mea o loo faatāua e Ieova ia i tatou. Pe a taʻua faafaigofie, e fiafia lona finagalo i o tatou uiga ma taumafaiga lelei. Na taʻu atu e le tupu o Tavita i lona atalii o Solomona e faapea: “E suesue e Ieova o loto uma, ma ua silafia o mafaufau uma o manatu.” (1 Nofoaiga a Tupu 28:9) A o sailiili atu le Atua i le faitau piliona o loto o tagata i lenei lalolagi ua tumu i le sauā ma le feainaʻi, maeu sona fiafia pe a silasila mai i se loto o loo naunautaʻi i le filemu, i le upu moni, ma le amiotonu! (Faatusatusa i le Ioane 1:47; 1 Peteru 3:4.) O le ā e tupu pe a silasila mai le Atua i se loto o loo faagaeetia i le alofa mo ia, o loo saili ina ia iloa o ia ma tufa atu lena poto i isi? I le Malaki 3:16, ua taʻu mai ai e Ieova ia i tatou lona faafofoga mai ia i latou o ē tautatala atu i isi e uiga ia te ia ma e i ai foi lana “tusi e faamanatu” mo “e matatau ia Ieova, ma mafaufau i lona suafa.” O uiga lelei na e tautele ia te ia!
10, 11. (a) E faapefea ona ono taʻuleaogaina e nisi le faamaoniga e faapea o loo faatāuaina e Ieova o latou uiga lelei? (e) E faapefea i le faaaʻoaʻoga a Avia ona faaalia ai e faatāuaina e Ieova uiga lelei e tusa lava po o le ā le itiiti?
10 Peitai ane, o se loto ua ia taʻuleaogaina o ia lava, atonu na te teena se faamaoniga faapena o le tāua o i tatou i le silafaga a le Atua. Atonu o le a musumusu atu pea, ‘A e o la e toatele isi tagata o loo sili atu ona avea ma faaaʻoaʻoga i na uiga lelei na i lo o aʻu. Pagā se lē fiafia o le finagalo o Ieova pe a ia faatusatusaina aʻu ma i latou na!’ E lē faia e Ieova ni faatusatusaga, e lē faauliulitō foi lona finagalo, e leai foi ni ana tapulaa faauliulitō. (Kalatia 6:4) Na te iloiloina ma le atamai loto, ma faatāuaina uiga lelei i so o se tulaga.
11 Mo se faataʻitaʻiga, ina ua avatu e Ieova le aveai ina ia faaumatia le pulega atoa faaaposetate a le tupu o Ierepoamo, ia matuā faamamāeseina e pei o se “otaota,” na Ia faatonu atu ai ina ia tanu faalelei na o se tasi o atalii o le tupu, o Avia lea. Aisea? “Ua maua i totonu ia te ia se mea lelei ia Ieova le Atua o Isaraelu.” (1 Tupu 14:10, 13) Po o le uiga ea o lenei mea sa auauna faamaoni Avia ia Ieova? E leai, auā o lea sa feoti faatasi o ia ma lona auaiga amioleaga uma. (Teuteronome 24:16) A e na faatāuaina pea e Ieova “se mea lelei” na ia silafia i le loto o Avia, lea na mafua ai lana gaoioiga talafeagai. Ua taʻua e le tusi o le Matthew Henry’s Commentary on the Whole Bible e faapea: “Po o fea lava o loo i ai sina mea lelei o lena uiga, o le a maua lava: O le a silasila lava i ai le Atua o lē o loo ia sailia, e tusa po o le ā le itiiti, ma e faafiafiaina ai o ia.” Ma ia aua neʻi galo, e tusa lava po o le ā le itiiti o sina uiga lelei o loo silafia mai e le Atua ia te oe, e mafai ona ia faatupuina lena uiga, pe afai e te taumafai e auauna ma le faamaoni ia te ia.
12, 13. (a) Ua faaalia faapefea e le Salamo 139:3 e faapea, e faatāuaina e Ieova a tatou taumafaiga? (e) I le ā le uiga e mafai ai ona faapea atu o loo faamamāina e Ieova a tatou galuega?
12 E faatāuaina e Ieova a tatou taumafaiga i se auala faapea. I le Salamo 139:1-3, tatou te faitau ai: “Ieova e, ua e suesue mai ia te au, ua e silafia lava aʻu. O oe lava ua e silafia loʻu nofo i lalo ma loʻu tulai i luga; ua e silafia mamao mai oʻu manatunatu. Ua e suesue i loʻu savali ma loʻu taoto, ua e masani lava ma oʻu ala uma.” O loo silafia la e Ieova mea uma tatou te faia. A e e i ai se isi mea o loo ia faia e sili atu na i lo o le tau ina ia silafia. I le faa-Eperu, o le fuaitau “ua e masani lava ma oʻu ala uma” e mafai foi ona faauiga, “ua e teumaluina oʻu ala uma” po o le “ua e faapelepeleina oʻu ala uma.” (Faatusatusa i le Mataio 6:19, 20.) Peitai, e faapefea ona faapelepeleina e Ieova o tatou ala a e o lea tatou te lē lelei atoatoa ma agasala?
13 O le mea mālie, i le manatu o nisi tagata atamamai, fai mai i latou, ina ua tusi Tavita e faapea sa “silafia” e Ieova mea uma sa fealuai ai ma taimi sa malolo ai, i le gagana Eperu e faauigaina faaletino e faapea, ia “faamamāina” pe “feula ese.” Ua taʻua faapea i se tasi tusi: “O lona uiga . . . ia feula ese uma le otaota, a e tuu na o le saito—ia faasaosao uma mai mea e aogā. O lona uiga la i inei e faapea o le Atua, e pei ona tautala faafaatusa i ai, sa ia faamamāina o ia. . . . Sa ia fola faataape uma otaota, po o mea e lē aogā, ma silafia mai ai na o mea sa lelei ma aogā.” O le loto na te taʻuleagaina o ia lava atonu na te faamamāina mea tatou te faia i le isi itu, na te taʻuleagaina i tatou ma le lē alofa i ni sese sa tatou faia i taimi ua tuanai ma faaleaogaina ai ni galuega lelei o loo tatou faia. A e e faamagaloina e Ieova a tatou agasala pe a tatou salamō faamaoni ma taumafai ma le filigā ina ia lē toe faia mea sese. (Salamo 103:10-14; Galuega 3:19) Na te faamamāina ma manatua a tatou galuega lelei. O le mea moni, na te manatua na mea e faavavau, pe a tatou tutumau faamaoni foi ia te ia. O le a na silasila i ai o se lē amiotonu le faagaloina o nei mea, ma e lē taitai lava ona lē amiotonu o ia!—Eperu 6:10.
14. O le ā e faaalia ai e faatāuaina e Ieova a tatou galuega i le faiva faa-Kerisiano?
14 O ā nisi o galuega lelei e faatāua e le Atua? E toetoe lava o so o se mea tatou te faia e faataʻitaʻi atu ai i lona Alo, o Iesu Keriso. (1 Peteru 2:21) E mautinoa lava la, o se tasi o galuega e sili ona tāua, o le faasalalauina atu lea o le tala lelei o le Malo o le Atua. I le Roma 10:15 tatou te faitau i ai e faapea: “E matagofie naua o latou vae o e au mai le tala lelei i le manuia!” Atonu e lē masani ona tatou manatu i o tatou vae faatauvaa faapea e “matagofie,” a e o le upu sa faaaogā i inei e Paulo o le upu foi lea na faaaogā i le Tusi Paia faa-Eleni o le Septuagint, e faamatala ai Repeka, o Rasela, ma Iosefa—o i latou uma na e toatolu sa mātauina ona o lo latou lalelei. (Kenese 26:7; 29:17; 39:6) O lo tatou auai la i le auaunaga i lo tatou Atua, o Ieova, e matagofie tele ma tautele i ona fofoga.—Mataio 24:14; 28:19, 20.
15, 16. Aisea e faatāuaina ai e Ieova lo tatou tutumau, ma ua faapefea ona faamaonia e upu a le tupu o Tavita i le Salamo 56:8, lenei mea moni?
15 O le isi uiga lelei e faatāua e le Atua, o lo tatou tutumau. (Mataio 24:13) Ia manatua, e manao Satani ina ia e fulitua ia Ieova. O aso taitasi uma e te tumau ai i le faamaoni ia Ieova, o le isi foi lena aso ua e fesoasoani atu ai i le faia o se tali i faifaiga a Satani. (Faataoto 27:11) O nisi taimi e lē faigofie ai ona tutumau. E mafai ona avea faafitauli o le soifua maloloina, o faafitauli tautupe, o mafatiaga o le mafaufau, ma isi lava toatuga, ma tofotofoga i aso taitasi. O le tutumau la a o fesagai ma na tofotofoga e matuā tautele lava ia Ieova. O le mafuaaga lena na ole atu ai le tupu o Tavita ia Ieova ina ia faaputu ona loimata i se “fagu paʻu” faafaatusa, i lona fesili atu ma le mautinoa e faapea, “E le o i ai ea i lāu tusi?” (Salamo 56:8, NW) Ioe, e faatāuaina ma manatua e Ieova loimata uma ma puapuaga o loo tatou onosaia, ona o le tausisia o lo tatou faamaoni ia te ia. E tautele foi na mea i lana silafaga.
16 Pe a manatu atu i o tatou uiga lelei ma a tatou taumafaiga, maeu le manino mai ai o le tele o mea o loo faatāuaina e Ieova ia i tatou taitoatasi! E tusa lava po o ā faiga o loo faaali mai e le lalolagi a Satani ia i tatou, a e ua silasila mai Ieova ia i tatou e tautele, ma o se vaega o “mea ua manaomia e nuu uma.”—Hakai 2:7.
Mea ua Faia e Ieova e Faataʻitaʻia mai ai Lona Alofa
17. Aisea e tatau ai i le taulaga togiola a Keriso ona faatalitonuina ai i tatou e faapea, e alolofa mai Ieova ma Iesu ia i tatou taitoatasi?
17 Lona tolu, e tele mea ua fai e Ieova e faamaonia mai ai lona alofa ia i tatou. E mautinoa lava, o le taulaga togiola a Keriso o le tali lea e sili ona malosi i le pepelo faasatani e faapea e leai so tatou aogā pe e lē o alofagia i tatou. Aua lava neʻi o tatou faagaloina, o le maliu tiga lea na puapuagatia ai Iesu i le laau faaoosala a e maise le tiga tele na onosaia e Ieova a o silasila mai i le maliu o lona Alo pele, o faamaoniga na o lo la alofa mo i tatou. E lē gata i lea, o lena alofa e faatatau totino mai ia i tatou. O le vaaiga lena sa i ai i le aposetolo o Paulo, auā na ia tusi mai: “O le . . . Alo o le Atua, o le na alofa mai ia te au, ma foaiina mai o ia e ia mo aʻu.”—Kalatia 2:20.
18. I le ā le uiga ua tataʻi atu ai e Ieova i tatou ia Keriso?
18 Ua faamaonia le alofa o Ieova ia i tatou e ala i lona fesoasoani mai ia i tatou taitoatasi ina ia faaaogaina aogā o le taulaga a Keriso. I le Ioane 6:44 o loo taʻua ai le fetalaiga a Iesu e faapea: “E le mafai se tasi ona sau ia te au, pe a le tosina mai e le Tamā ua auina mai aʻu.” E ala i le galuega talaʻi, lea ua oo mai ia i tatou taitoatasi, ma e ala i lona agaga paia, lea e faaaogā e Ieova e fesoasoani mai ina ia tatou malamalama ai ma faatatauina upu moni faaleagaga e ui lava i o tatou vaivaiga ma lē lelei atoatoa, ua tataʻi totino atu ai i tatou e Ieova i lona Alo, faatasi ma le faamoemoe o le ola e faavavau. Ona mafai ai lea ona fetalai Ieova e uiga ia i tatou e pei foi o lana fetalaiga e faatatau ia Isaraelu e faapea: “O le alofa e faavavau, ua ou alofa atu ai ia te oe; o le mea lea ua ou faafualoaina ai loʻu alofa ia te oe.”—Ieremia 31:3.
19. Aisea ua ao ai i le faaeaga o le tatalo ona faatalitonuina i tatou i le alofa totino o Ieova mo i tatou?
19 A e atonu o le faaeaga o le tatalo, tatou te tofo ai i le alofa o Ieova i se auala e sili ona mafana. Ua ia valaaulia i tatou taitoatasi ina ia “tatalo e le aunoa” ia te ia. (1 Tesalonia 5:17) E faafofoga mai o ia! Ua oo lava ina taʻua o ia o “Le faafofoga tatalo.” (Salamo 65:2) Ua ia lē tuuina atu i se isi lava tagata lenei tofiga, e oo foi i lona lava Alo. Seʻi mafaufau: Ua faalaeiauina i tatou e Lē na Foafoaina le vateatea aoao ina ia faalatalata atu ia te ia i le tatalo, ma ia saʻoloto e talanoa atu. Atonu o au olega o le a uunaia ai Ieova e faia se mea atonu semanu na te lē faia.—Eperu 4:16; Iakopo 5:16; tagaʻi i le Isaia 38:1-16.
20. Aisea ua lē avea ai le alofa o le Atua mo i tatou o se faamolemolega i le fia tāua o le tagata lava ia po o lo tatou loto faamaualuga?
20 E leai se Kerisiano paleni o le a ia faaaogaina lena faamaoniga o le alofa ma le faaaloalo o le Atua e fai ma faamolemolega e manatu ai ia te ia lava e faapea, ua sili atu lona tāua na i lo le tulaga moni o loo ia i ai. Na tusi mai Paulo e faapea: “O le alofa tunoa ua tuuina mai ai ia te au, ou te fai atu ai ia te outou uma, aua le faasili le manatu o se tasi i le mea ua tatau ona manatu ai, a ia māmā le manatu, ia tusa ma le tofiga o le faatuatua ua taitasi ma tofu ai mai le Atua.” (Roma 12:3) O lea la, a o faafiafiaina i tatou i le mafana o le alofa o lo tatou Tamā faalelagi, seʻi o tatou faautauta i le mafaufau ma ia manatua e foai fua mai e le Atua lona alofa agalelei.—Faatusatusa i le Luka 17:10.
21. O le ā le pepelo faasatani lea tatou te manaomia ona tetee atu pea i ai, ma o le ā le upu moni mai le Atua e tatau pea ona tatou manatunatu i ai?
21 Seʻi o tatou taitoatasi ma faia a tatou taumafaiga uma ina ia teena ai faufauga uma o loo faaoso aʻe e Satani i lenei lalolagi tuai o loo mou mālie atu. E aofia ai i lena mea le teena o le mafaufauga faapea e leai so tatou aogā pe e lē o alofagia i tatou. Pe afai ua faapogaia e lenei faiga o mea oe ina ia e manatu ai ia te oe lava o se pona ua matuā lē aogā mo le mauaina o le alofa mafana o le Atua, po o lou manatu o au galuega lelei ua matuā faatauvaa e lē mafai ona ia silafia maia, po o au agasala ua anoanoai ua lē mafai e le maliu o lona Alo pele ona ufiufia, o lona uiga ua pelogia oe. Ia teena na pepelo ma se matuā inoino ua tatau i ai! Seʻi o tatou manatua pea upu faagaeeina a le aposetolo o Paulo o loo tusia i le Roma 8:38, 39 e faapea: “Ua ou mautinoa, e le mafaia e le oti, po o le ola, po o agelu, po o alii, po o e malolosi, po o mea i nei ona po, po o mea atali, po o le maualuga, po o le loloto, po o se tasi mea na faia, e le mafaia e ia mea ona faateaeseina mai i tatou i le alofa o le Atua, o loo ia Keriso Iesu lo tatou Alii.”
[Faaopoopoga i lalo]
a O le mea moni, sa latou manatu faatauvaa i tagata matitiva i le taʻua i se igoa faasausili “ʽam-ha·ʼaʹrets,” po o “tagata o le eleele.” Fai mai le faamatalaga a se tasi tagata poto, sa aʻoaʻo e le au faresaio e faapea, e lē tatau i se tasi ona faatuatuaina le vaaia o ni ana mea tāua e nei tagata matitiva, e lē tatau foi ona talitonuina ni a latou molimau, e lē tatau foi ona avea o ni a latou mālō, e lē tatau foi ona faatauina e nisi ni mea mai ia i latou. Na faapea mai taʻitaʻi lotu, afai e faaipoipo atu se afafine o se tasi i se isi o nei tagata, ua tutusa lena ma le saisaia ma foai atu i se manu feai.
O le ā Sou Manatu?
◻ Aisea ua taumafai ai Satani e faatalitonu i tatou faapea e leai so tatou aogā ma e lē o alofagia i tatou?
◻ Na faapefea ona aʻoaʻoina e Iesu e faapea, e faatāuaina e Ieova i tatou uma taitoatasi?
◻ Ua tatou iloa faapefea e faatāuaina e Ieova o tatou uiga lelei?
◻ E mafai faapefea ona tatou mautinoa e faatāuaina e Ieova a tatou taumafaiga?
◻ Ua faapefea ona faamaonia mai e Ieova lona alofa mo i tatou uma taitoatasi?
[Ata i le itulau 13]
E mataulia ma manatua e Ieova i latou uma o ē o loo manatunatu i lona suafa