Pe E Mafai ona e Atiina aʻe Atili le Faautauta?
O LE faautauta o “le malosi po o le tomai o le mafaufau lea e na te faaeseeseina ai le tasi mea mai le isi.” E mafai foi ona uiga i le “saʻo aʻiaʻi o le faamasinoga” po o le “malosi e iloa ai le eseesega o mea po o manatu.” Ua faapena ona fai mai ai le Webster’s Universal Dictionary. O le mea moni lava la, o le faautauta o se uiga e moomia tele. O lona tāua ua iloaina i upu a Solomona e faapea: “A oo le poto i lou loto, ma ua mālie ia te oe le atamai; . . . e leoleo ia te oe le faautauta; ina ia laveai ia te oe ai le ala leaga.”—Faataoto 2:10-12.
Ioe, o le faautauta e fesoasoani ia i tatou e teena “le ala leaga,” lea ua faateteleina ona iai i aso nei. E tele foi isi aogā e aumaia ai. E mo se faataʻitaʻiga, e masani ona faalogo mātua o fai mai a latou fanau, ‘E te lua lē o malamalama lava!’ Faatasi ai ma sina iloiloga, o mātua faautauta, e iloa le auala e tatala mai ai faalogona ma mataupu o loo faaletonu ai a latou fanau. (Faataoto 20:5) O se tane faautauta e faalogo atu i lana avā ma maua mai ai le malamalama i ona mafaufauga ma ona faalogona nai lo le vave oso e fai ni faaiuga. O le a faapena foi ona faia e le avā i lana tane. O lea, “ua atiina ae le fale i le poto; a e faamausaliina i le faautauta.”—Faataoto 24:3.
O le faautauta e fesoasoani lea i se tasi e faafoeina ai ma le manuia tulaga e tulai mai. Ua faapea mai le Faataoto 17:27: “O le ua i ai le poto, e taofia e ia ana upu; o le ua agamalu foi, o le tagata faautauta lea.” O le tagata faautauta e lē soona mateletele, i le faatatope atu i le faafoeina o so o se tulaga e tulai mai e aunoa ma le mafaufau lelei. E manatunatu ma le faaeteete i tulaga uma e ono oo i ai ae na te lei faia se mea. (Luka 14:28, 29) E sili atu foi ona olioli o ia i faiā filemu ma isi auā “o le faautauta o ona laugutu” e taʻitaʻia ai o ia e filifili ma le faaeteete ana upu. (Faataoto 10:19; 12:8, NW) Ae, o le mea e pito sili ona tāua, o le tagata faautauta e na te iloa ma le loto maulalo ona tapulaa, ma vaai atu i le Atua mo taʻiala ae lē o tagata. E faamalieina ai le finagalo o Ieova i lenei mea, ma o se tasi lea o mafuaaga e ao ai ona atiina aʻe le faautauta.—Faataoto 2:1-9; Iakopo 4:6.
Le Leai o se Faautauta o Isaraelu
O le matautia o le lē taulau ona faatinoina o le faautauta ua vaaia i se mea na tupu mai le amataga o le talafaasolopito o Isaraelu. Pe a toe manatunatu atu i ai i lena taimi, na fai mai upu faagaeeina a le faisalamo e faapea: “E lei mafaufau o matou tamā i ou vavega i Aikupito; e lei manatua e i latou le tele o au mea alofa; a ua fouvale i tala ane o le sami, o le sami Ulaula.”—Salamo 106:7.
I le taimi na taʻitaʻieseina ai e Mose Isaraelu mai Aikupito, o le taimi lea ua uma ona faaali atu e Ieova lona mana ma lona naunautaiga ia faasaʻoloto ona tagata e ala i le faaooina atu o mala e sefulu i lena malo malosi o le lalolagi. Ina ua tuuina atu e Farao tagata Isaraelu e ō, na taʻitaʻiina atu e Mose i latou i auvai o le Sami Ulaula. Ae, na toe tuliloa atu i latou e autau a Aikupito. Na foliga mai e pei sa maileia Isaraelu ma o lo latou saʻolotoga fou lea na faatoʻā maua na peiseai ua faapuupuuina. O lea na faapea mai ai faamaumauga a le Tusi Paia: “Ona latou matuā matatau ai lea, ua alalaga foi le fanauga a Isaraelu ia Ieova.” Na latou tuuaʻia Mose e faapea: “Se a le mea na e fai ai lenei mea ia i matou, ina ua e aumaia i matou nai Aikupito? . . . auā e lelei ana matou auauna ia Aikupito, a e leaga ona matou oti i le vao.”—Esoto 14:10-12.
Atonu tatou te malamalama lelei i le mafuaaga o lo latou fefefe, ae seʻi manatua na uma ona latou vaaia faataʻitaʻiga mataina e sefulu o le mana o Ieova. Na latou muamua iloa mea na faamanatu atu e Mose ia i latou i le 40 tausaga mulimuli ane ai: “Ona aumaia lea o i tatou e Ieova nai Aikupito i le aao malosi, ma le aao faaloaloa, atoa ma mea matautia tele, ma faailoga, ma vavega.” (Teuteronome 26:8) O lea, e pei ona tusi le faisalamo, ina ua fulitua tagata Isaraelu i le taʻitaʻiga a Mose, ‘sa lei faaalia e i latou se faautauta.’ E ui lava i lea, na faamaoni Ieova i ana folafolaga, e ala i le faaumatiaga matautia na oo i autau a Aikupito.—Esoto 14:19-31.
E faigofie ona maluelue faapena lo tatou faatuatua pe afai tatou te faafesagaia tofotofoga ma le lē mautonu ma le femoumouai. O le faautauta e fesoasoani ia i tatou ia vaai ai pea i mea i se tulaga tatau, ma manatuaina ai le silisili atu o Ieova nai lo so o se isi atonu o loo faatautee mai ia i tatou. E fesoasoani foi le faautauta ia i tatou e manatuaina ai pea mea ua uma ona faia e Ieova mo i tatou. O le a fesoasoani foi ia i tatou ia lē faagaloina ai lava le mea moni e faapea o ia o Lē o loo “tausi . . . i e alolofa atu ia te ia uma lava.”—Salamo 145:18-20.
Mauaina o le Faautauta Faaleagaga
O le faautauta e lē o se mea e faafuasei ona iai a o tatou tutupu aʻe e avea ma tagata matutua. E tatau ona atiina aʻe. Na faapea mai le tupu poto o Solomona, o lē na lauiloa ona o lona faautauta: “Amuia le tagata na te maua le poto, ma le tagata na te maua le mafaufau [“faautauta,” NW]; auā e sili ona lelei o lona faatau i lo le faatau o le ario; ma mea e maua ai e sili lea i le auro.” (Faataoto 3:13, 14) O fea na maua mai ai e Solomona lona faautauta? Mai ia Ieova. Ina ua fesili atu Ieova ia Solomona po o le ā se faamanuiaga na manao i ai, na tali Solomona: “Ia e foai mai ai i lau auauna le loto matala ina ia faamasino e ia i lou nuu, ma ia masino ai i le lelei ma le leaga.” (1 Tupu 3:9) Ioe, na vaai atu Solomona ia Ieova o sona fesoasoani. Na ia tagi atu i ai mo le faautauta, ma na avatu i ai e Ieova i se tulaga tele e lē masani ai. O le iuga? “Ua sili lava le poto o Solomona i le poto o tagata uma i sasae, ma le poto uma o Aikupito.”—1 Tupu 4:30.
O le mea na tupu ia Solomona ua taʻu mai ai le mea tatou te saili i ai mo le faautauta. I le pei o Solomona, e tatau ona tatou vaai atu ia Ieova. E faapefea? Ia, ua saunia e Ieova lana Afioga, le Tusi Paia, lea ua aumaia ai ia i tatou le malamalamaga e uiga i ona manatunatuga. Pe a tatou faitauina le Tusi Paia, o loo tatou eliina se puna o le atamai lea e saunia ai le faavae o le faautauta faaleagaga. E tatau ona tatou manatunatu loloto i faamatalaga tatou te mauaina mai le faitauina o le Tusi Paia. Ona faaaogā lea e fai ai faaiuga saʻo. A o faagasolo le taimi, ua tuputupu aʻe lo tatou malosi faalemafaufau i le faatelega e avea ai i tatou ma “tagata matutua i le mafaufau,” ua mafai ona “iloa ai [po o le, faautauta i le va o] le lelei ma le leaga.”—1 Korinito 14:20; Eperu 5:14; faatusatusa i le 1 Korinito 2:10.
Ma le fiafia lava, o loo mafai pea ona tatou maua aogā mai le faautauta lea na avatu e Ieova ia Solomona. E faapefea? Na avea Solomona o se tasi na matuā lava lona tomai i le faamatalaina o le atamai i se tulaga faafaataoto, lea ua faapupuu mai, o le atamai faagaeeina tauatua. O le tele o nei faaupuga o loo faamaumauina i tusi o le Tusi Paia o Faataoto. O le suesueina o lena tusi e fesoasoani ia i tatou e mauaina ai aogā mai le faautauta o Solomona ma atiina aʻe ai foi lo tatou lava faautauta.
Ina ia fesoasoani la i a tatou suesuega faale-Tusi Paia, e mafai ona tatou faaaogaina fesoasoani i le suesueina o le Tusi Paia, e pei o le mekasini o Le Olomatamata ma le Awake! E mo le sili atu i le 116 tausaga, ua faasilasilaina ai e Le Olomatamata le Malo o Ieova i ē loto faamaoni. Ua faamatalaina mai pea e le mekasini o le Awake! ma ona uluai lomiga, ia tulaga o loo iai le lalolagi talu mai le 1919. Ua suesueina e nei mekasini e lua upu moni o le Tusi Paia ma saunia faamalamalamaga auiluma faaleagaga, e fesoasoani ai ia i tatou ia faautauta i mea sese o aʻoaʻoina e Kerisinetoma, po o le iai foi i le auala o tatou mafaufau ai.—Faataoto 4:18.
O le isi fesoasoani mo le atiina aʻe o le faautauta o le saʻo lea o tagata tatou te aumea i ai. Na faapea mai se tasi o faataoto a le tupu o Solomona: “O lē latou te feoai ma tagata popoto, e poto lava ia; a o le uo a e valelea, e leaga ai lava ia.” (Faataoto 13:20) O se mea sa faanoanoa ai ona na lei manatuaina e Reopoamo le atalii o le tupu o Solomona, lenei faataoto i taimi faigata o lona olaga. Ina ua mavae le maliu o lona tamā, na ō ane ia te ia ituaiga o Isaraelu mai mātū ma faatonu atu ina ia faamāmā a latou avega. Muamua, na fesili atu Reopoamo i toeaina, ma sa o latou faaalia le faautauta ina ua latou faalaeiau atu ia te ia ia faalogo atu i tagata o le nuu. Ona alu ai lea o ia i tane talavou. Na faaalia e i latou ia le leai o se poto masani ma le leai o se faautauta, ma latou faamalosia ai Reopoamo ina ia avatu se tali taufaamataʻu ia Isaraelu. Na faalogo Reopoamo i tane talavou. O le iuga? Na fouvale Isaraelu, ma na leiloa ai le isi vaega tele o le malo o Reopoamo.—1 Tupu 12:1-17.
O se vaega tāua o le atiina aʻe o le faautauta, o le sailia lea o le fesoasoani a le agaga paia. Ina ia toe autalu le feagai ai o Ieova ma tagata Isaraelu ina ua mavae le faasaʻolotoina mai i le tafeaga i Aikupito, na tusi ai le tusitala o le Tusi Paia o Neemia e faapea: “Na e foai mai foi lou Agaga lelei e aʻoaʻo ia te i latou.” (Neemia 9:20) E mafai foi ona fesoasoani le agaga o Ieova ina ia tatou faautauta ai. Pe a e tatalo mo le agaga o Ieova e avatu ia te oe le faautauta, ia tatalo ma le mautinoa auā o Ieova “o lē foai tele mai i tagata uma ma le le toe taʻutaʻua.”—Iakopo 1:5; Mataio 7:7-11; 21:22.
Faautauta ma le Faautaga Loloto
Na faaalia e le aposetolo o Paulo le faautauta a o ia talaʻi atu le upu moni i tagata o nuuese. E pei o se tasi o faataʻitaʻiga, a o iai i Atenai, na ia “ui ane ma . . . matamata” i a latou tupua e tapuai i ai. Na siosiomia Paulo i tupua, ma sa tiga tele ai lona loto. Sa iai loa sana faaiuga sa tatau ona faia. Pe sa tatau ona ia faaāuāu ma fifilemu? Pe sa tatau ona ia tautala moni atu e uiga i le anoanoai o ifogā tupua ia na tiga tele ai lona loto, e ui lava o le faia faapea e lamatia ai?
Na gaoioi ma le faautauta Paulo. Na maua atu i lana vaai se fata faitaulaga o loo iai upu nei: “MO LE ATUA E LE ILOA.” Na faailoa atu ma le magafagafa e Paulo lo latou tuutoina atu i tupua, ma faaaogā mulimuli ane loa lena fata faitaulaga e fai ma auala e faailoa atu ai le mataupu i “le Atua na faia le lalolagi ma mea uma lava o i ai.” Ioe, o Ieova le Atua lea sa latou lei iloaina! Na faapea ai loa ona matauina e Paulo lo latou ilitata i lena mataupu, ma sa mafai ai ona avatua se molimau ofoofogia. Faatasi ai ma le ā le iuga? Na taliaina ai e ni tagata le upu moni, e aofia ai ia “Taionusio le [faamasino o le faamasinoga i] Areopako ma le fafine ua igoa ia Tamari, o isi foi faatasi ma i laua.” (Galuega 17:16-34) Maeu se faaaʻoaʻoga o le faautauta na iai ia Paulo!
E aunoa ma le tau fesiligia, o le faautauta e lē faigofie ona mauaina pe oo mai faalenatura. Ae faatasi ma le onosai, tatalo, taumafaiga filiga, aumea popoto, suesuega o le Tusi Paia ma manatunatu loloto i ai, ma le faalagolago atu i le agaga paia o Ieova, e mafai ai foi ona e atiina aʻe le faautauta.