Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 11/15 itu. 26-30
  • Viliamu Tiniteli—O se Tagata Magafagafa

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Viliamu Tiniteli—O se Tagata Magafagafa
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O se Laasaga o le Faatuatua
  • Na Teena—Aisea?
  • Agaʻi i Europa ma Isi Faafitauli
  • Taulau—E Ui i Teteega
  • I Antwerp, Faalataina, ma Maliu Ai
  • Le Tusi Paia a William Tyndale mo Tagata
    Le Olomatamata Faasilasilaina o le Malo o Ieova—1988
  • Le Auala na Oo Mai ai le Tusi Paia ia i Tatou—Vaega Lua
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1997
  • Se Nofoaga Lelei mo le Lomiaina o le Tusi Paia
    Ala Mai!—2003
  • Na Latou Faatāua le Tusi Paia—Vaaiga Puupuu (Viliamu Tiniteli)
    Isi Mataupu
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 11/15 itu. 26-30

Viliamu Tiniteli—O se Tagata Magafagafa

Na fanau Viliamu Tiniteli i Egelani “i tuaoi o Uelese,” ae masalo o Gloucestershire e ui e lē o iloa le nofoaga tonu ma le aso saʻo. Ia Oketopa 1994, na faamanatuina ai e Egelani le lona 500 tausaga talu ona fanau le tagata o lē na ia “aumaia ia i tatou le Tusi Paia Faa-Peretania.” Ona o lenei galuega, na fasiotia faamaturo ai Tiniteli. Aisea?

O VILIAMU TINITELI, sa lālāmua i le suesueina o le gagana Eleni ma le faa-Latina. Ia Iulai 1515, a o na o le 21 ona tausaga, na ia maua ai le faailoga o le M.A. (Master of Arts) i le Iunivesite o Oxford. I le 1521, na avea ai o ia ma patele faauuina o le lotu Katoliko Roma. I lena taimi, na matuā vevesi ai faiga faa-Katoliko i Siamani ona o gaoioiga a Matini Luteru. Ae sa tumau pea ona avea Egelani ma atunuu Katoliko, seia oo i le taimi na momotu ese ai le tupu o Enele VIII mai i le pulega a Roma, i le 1534.

E ui lava o le faa-Peretania sa o le gagana taatele lea i aso o Tiniteli, ae o aʻoaʻoga uma, sa faia i le faa-Latina. O le gagana foi lea na faia ai sauniga a lotu ma na faaliliuina i ai le Tusi Paia. I le 1546, na poloaiina ai e le Council of Trent le toe faaaogaina atoatoa o le Tusi Paia Latina a Ierome, le Vulgate. Ae peitai, e na o tagata popoto na mafai ona latou faitauina. Aisea ua teena ai le mafai e tagata Egelani ona maua le Tusi Paia i le gagana Peretania, ma le saʻolotoga e faitau ai? Na finau atu Tiniteli e faapea: “Na faaliliuina foi e Ierome le Tusi Paia i lana gagana; aisea la ua lē mafai ai ona tatou faia foi faapea e i tatou?”

O se Laasaga o le Faatuatua

Ina ua mavae le taimi na iai o ia i Oxford ma atonu ma nisi aʻoaʻoga atili i Cambridge, na aʻoaʻoina ai e Tiniteli atalii talavou o John Walsh mo le lua tausaga i Gloucestershire. I lena vaitaimi, sa faateleina atili ai lona naunau e faaliliuina le Tusi Paia i le gagana Peretania, ma e mautinoa sa maua ai le avanoa e atiina aʻe ai ona tomai tau faaliliu faatasi ma le fesoasoani o le Tusi Paia fou a Eramasi, o loo i ai vaega tutusa lelei o le faa-Eleni ma le faa-Latina. I le 1523, na tuua ai e Tiniteli le aiga Uelese lea sa nofo ai ma malaga atu i Lonetona. O lona faamoemoega, o le fia sailia o se faatagaga mo ana faaliliuga mai le epikopo Lonetona o Cuthbert Tunstall.

Sa manaomia ona maua se faatagaga mai ia Tunstall talu ai, o sauniuniga o se sinoti lea na faia i Oxford, i le 1408, na lauiloa o Tulafono Faavae o Oxford, na aofia ai le faasaina ona faaliliuina po o le faitauina o le Tusi Paia i le gagana taatele a tagata, seʻi vagana ua maua se faatagaga mai se epikopo. Ona o le faatautee i lenei faasasaaga, e toatele le au failauga na lauiloa o le au Lolati, na susunuolaina ona o le solia o na faasasaaga. O nei au Lolati, na latou faitauina ma faasalalauina atu le Tusi Paia a Ioane Ukilifi, o se faaliliuga faa-Peretania mai le Vulgate. Na lagona e Tiniteli e faapea, ua oo mai le taimi e faaliliu ai tusitusiga Kerisiano mai le gagana Eleni, i se tusi fou, e saʻo lelei, mo lana lotu ma mo tagata o Egelani.

O le epikopo o Tunstall, sa o se tagata poto, o lē na ia faia ni mea se tele e faalaeiau ai ia Eramasi. I le avea o se faamaoniga o lona tomai, na faaliliuina ai e Tiniteli i le faamaoniga a Tunstall, se tasi o lauga a Isocrates, o se tusi faigata faa-Eleni. Sa iai ni faamoemoega fāivavale o Tiniteli e faapea, o le a faasalafa mai e Tunstall se faauooga ma le agalelei, ma talia ai lana ofo e faaliliuina le Tusi Paia. O le ā o le a faia e le epikopo?

Na Teena—Aisea?

E ui lava na faia muamua e Tiniteli se tusi aloaia e faailoa atu ai o ia, ae sa lei manao Tunstall e vaai ia Tiniteli. O lea, na tusi atu ai Tiniteli pe mafai ona maua se avanoa e faia ai se faatalanoaga. E lē o mautinoa pe na iai sina loto maulalo mulimuli ane o Tunstall ma manao ai e feiloai ma Tiniteli, ae o lana tali atu e faapea, ‘Ua leai se avanoa i loʻu fale mo le faaliliuina o ni tusi.’ Aisea na matuā teena ai e Tunstall ia Tiniteli?

O le galuega o le toe fuataiina na faia e Luteru i le konetineta o Europa, na māfua ai ona popole tele le Lotu Katoliko, faapea ma le tele o āuga na oo ai i Egelani. I le 1521, na faasalalauina ai e le tupu o Enele VIII se tala malosi e puipuia ai le pope faasaga ia Luteru. Ma le loto faafetai, na faaee ai e le pope ia Enele le taʻu e faapea, o “Lē e Puipuia le Faatuatua.”a Sa matuā aasa foi le Katinale a Enele, o Wolsey i le faaumatiaina o tusi a Luteru na aauina faananā atu i le atunuu. Ona o se epikopo Katoliko e faamaoni i le pope, na lagona ai e le tupu ma lana katinale o Tunstall e faapea, o se tiute mo i laua, o le faatoilaloina lea o so o se tagata e faaalia se manatu e loto gatasi ma Luteru fouvale. Sa sili lava ona masalomia Tiniteli. Aisea?

I le taimi na nofo ai o ia i se aiga Uelese, na tautala atu ai ma le lē fefe Tiniteli faasaga i le valea ma le lotomaaa o lena taʻitaʻi lotu. O se tasi o i latou, o John Stokesley, o lē na ia iloaina Tiniteli i Oxford. O ia lea na sui tulaga mulimuli ane ia Cuthbert Tunstall i le avea ma epikopo o Lonetona.

Na iloa tino foi i inā le tetee ia Tiniteli i se fetaiaiga ma se taʻitaʻi lotu tulaga maualuga o lē na faapea mai: “Sa sili atu ia i matou ona leai se tulafono a le Atua, nai lo o le leai o se tulafono a le pope.” I ni upu e manatua pea, na tali atu ai Tiniteli e faapea: ‘Ou te tetee i le Pope ma ana tulafono uma lava. Afai e faasaoina e le Atua loʻu ola, a o lei tele ni tausaga, O le a ou uunaia se tama o aveina le suotosina ina ia iloa mea e sili ona tele e uiga i le Tusi Paia nai lo o oe.’

Sa tu Tiniteli i luma o le patele pule i le puleaga faalelotu i Worcester ona o ni moliaga sese faapea ua ia tetee i le lotu. Na taʻua mulimuli ane e Tiniteli e faapea: “Sa ia matuā faamataʻuina aʻu, ma fai upu leaga mai ia te au,” na ia faaopoopo mai e faapea, na pei le faiga o ia o le faiga “o se taifau.” Ae sa leai se faamaoniga o tuuaiga sese na pogai ai ona faasalaina Tiniteli. E talitonu tusitala o talafaasolopito e faapea, o nei mea uma, sa faailoa faalilolilo atu ia Tunstall ina ia taaina ai lana faaiuga.

Ina ua mavae se tausaga i Lonetona, na faia ai e Tiniteli se faaiuga e faapea: “Sa leai se avanoa i le maota o loʻu [alii o Tunstall] i Lonetona e faaliliuina ai le Feagaiga fou, ae sa faapea foi . . . ona leai se nofoaga e faia ai i Egelani atoa.” Na saʻo lava o ia. Ona o le tulaga tetee na iai i Egelani ona o le galuega a Luteru, o fea la se falelomitusi i Egelani e faafiaula ona lomia ai se Tusi Paia faa-Peretania? O lea, i le 1524, na sopoia ai e Tiniteli le Vainuu o Egelani, e lei toe foi ane lava.

Agaʻi i Europa ma Isi Faafitauli

Faatasi ma ana tusi tautele, na maua ai e Viliamu Tiniteli se lafitaga i Siamani. Na alu o ia ma ave le 10 pauni, na foai atu i ai ma le agalelei e lana uo o Humphrey Monmouth, o se tagata faipisinisi lauiloa i Lonetona. O lenei meaalofa, na toeitiiti a lava i na aso mo Tiniteli e lomia ai le Tusi Paia Eleni lea na ia fuafuaina e faaliliu. Mulimuli ane, na puea ai faapagota Monmouth ona o le fesoasoani ia Tiniteli, ma ona o le tuuaiga faapea sa ʻau o ia ma Luteru. Sa faamasinoina o ia ma lafoai i le Olo o Lonetona lea sa avea ma falepuipui, na faatoʻā mafai lava ona tatalaina Monmouth, ina ua ia talosaga atu ia Katinale Wolsey mo se faamagaloga.

E lē o iloa tino po o fea tonu o Siamani na alu i ai Tiniteli. Na faapea mai nisi, o Hamburg, o i inā atonu na ia nofo ai mo se tausaga. Pe na la feiloai ma Luteru? E lē o mautinoa foi lenei mea, e ui lava ina faapea mai le tuuaiga na molia ai Monmouth e faapea, na la feiloai. E tasi lava le mea e mautinoa e faapea: Sa galue malosi Tiniteli i le faaliliuina o le Tusi Paia Eleni. O fea na mafai ona ia lomia ai ana tusi? Na ia tuuina atu le galuega ia Peter Quentell i Cologne.

Na sologa lelei mea uma, seia oo ina iloa e se tagata tetee e igoa ia John Dobneck, sa lauiloa foi o ia Cochlaeus, le mea na tupu. Sa vave loa ona lipoti atu e Cochlaeus mea na ia maua i se uo mamae a Enele VIII, o lē na vave loa ona gaoioi ina ia ona maua se faasasaaga faasaga i le lomiaina e Quentell o faaliliuga a Tiniteli.

Na sosola Tiniteli ma lona fesoasoani o William Roye ona o le fia faasaoina o o la ola, ma ave itulau o le Tala Lelei a Mataio ia na lomia. Na la folau atu i le Vaitafe o le Rhine e oo i Worms, o i inā na faaumaina ai la la galuega. I lena taimi, e 6,000 kopi na saunia o le uluai tusi o le New Testament a Tiniteli.b

Taulau—E Ui i Teteega

O le faaliliuina ma le lomia, sa avea o se faafitauli. O le aauina atu o Tusi Paia i Peretania, o le isi lea faafitauli sa sili ona faigata. Sa taumafai sui o lotu ma pule o malo e taofia le aauina atu o tusi i vaa i le Vainuu o Egelani, ae na maua le tali i faatauoa agalelei. I le natia i totonu o pusa o taaiga ʻie ma isi oloa, na avatu faananā ai tusi i Egelani ma oo atu ai i Sikotilani. Na faalototeleina Tiniteli ae o lea faatoʻā amata lana taumafaiga.

Ia Fepuari 11, 1526, na faapotopoto ai Katinale Wolsey, faatasi ma isi epikopo e toʻa 36 ma isi tagata maualuluga, e latalata i le Falesa o St. Paul i Lonetona, “e molimauina ni ato tetele na tutumu i tusi o lafoina i le afi.” Na aofia ai i na tusi ni kopi tautele o faaliliuga a Tiniteli. Mai lenei uluai tusi, e na o le lua lava kopi o loo i ai nei. E na o le pau lava le tusi atoa o loo iai (e na o le itulau o le matua o le tusi e lē o maua), o loo i le Faletusi i Peretania. O se mea e ofo ai, ona o le isi tusi, e 71 itulau ua leai, na maua i le Potu Tusi i le Falesa o St. Paul. E leai se tasi na te iloa pe na faapefea ona oo i inā.

Ma le lototele, na faaauau ai pea e Tiniteli ona saunia tusi fou o lana faaliliuga, ia sa faoa ma susunuina pea e taʻitaʻi lotu o Egelani. Ona sui loa lea o le faiga a Tunstall. Sa ia faia se maliega ma se tagata faipisinisi e igoa ia Augustine Packington ina ia ona faatauina mai so o se tusi na tusia e Tiniteli, e aofia ai ma le Tusi Paia o le New Testament ina ia susunuina. Na faia lenei fuafuaga e Packington ma Tiniteli, auā ua uma ona fai le tonu o le a faapea ona fai ina ia maua e Tiniteli tupe. Ua faapea mai le tusi Halle’s Chronicle: “Na maua e le epikopo tusi, na maua e Packington le faafetai mai ia Tunstall, ae na maua e Tiniteli tupe. Mulimuli ane, ina ua lomia nisi Feagaiga Fou, sa matuā faateleina, ua atutolu ona aauina atu i Egelani.”

Aisea na matuā tetee ai taʻitaʻi lotu i faaliliuga a Tiniteli? A o taumafai le Tusi Paia o le Vulgate faa-Latina e faanenefu tusitusiga paia, a o faaliliuga a Tiniteli mai uluai tusitusiga Eleni, ua mafai ona aumaia ai mo le uluai taimi le feau a le Tusi Paia i se gagana manino mo tagata Egelani. Mo se faaaoaoga, i le 1 Korinito mataupu e 13, na filifilia ai e Tiniteli e faaliliu le upu Eleni o le a·gaʹpe i le “alofa” nai lo o le “agalelei.” Sa ia tausisi foi i le faaliliuina o le upu “faapotopotoga” nai lo o le “lotu,” e faamatilatila ai tagata tapuai, ae lē o fale lotu. Ae peitai, o le ‘faafitauli mulimuli lava mo taʻitaʻi lotu, na oo mai lea ina ua suia e Tiniteli le upu “patele” i le upu “toeaina,” ma faaaogā le upu “salamō” nai lo o le upu “taʻutaʻu o agasala,” i lea, ua aveesea ai mai taʻitaʻi lotu le malosi faapatele lea sa manatu o loo iai ia i latou. Ua faamatalaina e David Daniell e tusa ai ma lenei mea e faapea: “E lē o toe iai se pulekatolio i inā; ua leai foi se toe tuumumusu o le taʻutaʻuina atu o agasala ma le totogia o ni tupe mo agasala. Ua matuā masofa ai i lalo poutu toa e lua na maua ai e le Lotu le tamaoaiga ma le pule.” (William Tyndale—A Biography) O le luʻi lena na aumaia e le faaliliuga a Tiniteli, ma e faamaonia atoatoa e tagata popoto i aso nei le saʻo lelei o upu na ia filifilia.

I Antwerp, Faalataina, ma Maliu Ai

I le va o le 1526 ma le 1528, na siitia atu ai Tiniteli i Antwerp, o i inā sa mafai ona ia lagona ai le saogalemu i le faatasi ai ma le au faipisinisi o Egelani. O i inā na ia tusia ai le tusi The Parable of the Wicked Mammon, The Obedience of a Christian Man, ma The Practice of Prelates. Sa faaauau ai pea e Tiniteli lana galuega faaliliu, ma o le uluai tagata faaliliu lea ua ia faaaogaina le suafa o le Atua, o Ieova, i le faaliliuga faa-Peretania o le Tusi Paia Eperu. O loo aliai mai ai le suafa o Ieova e sili atu i le faaluasefulu.

A o nonofo faatasi Tiniteli ma lana uo ma lē e agalelei o Thomas Poyntz i Antwerp, sa saogalemu ai pea o ia mai togafiti a Wolsey ma ana sipai. Na oo ina lauiloa Tiniteli e le toatele ona o lana tausiga o ē mamaʻi ma ē matitiva. Mulimuli ane, na iu ina maua Tiniteli e le tagata Egelani e igoa ia Henry Phillips i ana auala faatogafiti. O le iuga, i le 1535, na faalataina ai Tiniteli ma aveina ai o ia i Vilvorde Castle, e ono maila po o le sefulu kilomita le mamao i le itu i matū o Brussels. O i inā, na faafalepuipuiina ai o ia mo le 16 masina.

E lē o iloa mautinoa po o ai na ia totogiina Phillips mo le faia o lenei mea, ae na masalomia moni lava ia le Epikopo o Stokesley, o lē sa pisi i lena vaitaimi i le susunuina o “tagata” na tetee i talitonuga a le lotu i Lonetona. Fai mai W. J. Heaton i le The Bible of the Reformation e uiga ia Stokesley: “I lona oti i le 1539, na olioli o ia ona . . . i lona olaga atoa, e toʻa limasefulu tagata tetee na ia susunuina.” E aofia ai ma Viliamu Tiniteli, o lē na titinaina, ae na mulimuli ane susunuina lona tino i se nofoaga faitele ia Oketopa 1536.

E toatolu tagata popoto lauiloa i aʻoaʻoga faalelotu mai le Iunivesite a le Katoliko i Louvain, lea na aʻoga ai Phillips, na tofia latou te faamasinoina Tiniteli. E toatolu ni taʻitaʻi lotu mai Louvain ma epikopo e toatolu faatasi ma isi foi tagata maualuluga sa iai, e vaavaai i le faasalaina o Tiniteli ona o le tetee i aʻoaʻoga a le Lotu, ma seia ai lona tofiga faapatele. Na olioli tagata uma ina ua maliu o ia i le pe tusa ma le 42 o ona tausaga.

I le sili atu i le selau tausaga ua mavae, na faapea mai ai le tusitala o Robert Demaus: “Sa tutasi ma lauiloa Tiniteli i taimi uma i lona faamaoni lē fefe.” Na tusi atu foi Tiniteli i lana aumea sa la galulue faatasi, o John Frith, o lē na susunuina i Lonetona e Stokesley, e faapea: “E oo mai i le aso nei, ou te lei aveesea lava se mataitusi e tasi o le afioga a le Atua e aafia ai loʻu loto fuatia ifo, e tusa lava pe na tuuina mai ia te aʻu mea uma i le lalolagi, po o le fiafia, mamalu, po o le oa.”

O lea, na tuuina atu ai e Viliamu Tiniteli lona ola mo le faaeaga, o le tuuina atu lea i tagata Egelani o se Tusi Paia e faigofie ona latou malamalama i ai. Pagā se tau na ia totogia—ae maeu foi se meaalofa tautele na ia foai atu!

[Faaopoopoga i lalo]

a Sa lei pine ae vaneina ata o Fidei Defensor, (o Lē Puipuia le Faatuatua) i tupe a le malo, ma na talosaga atu Enele ina ia faaee atu lenei taʻu i lē o le a sui ia te ia. I aso nei, o loo tusia faataamilo ai i luga aʻe o le ao o le tupu, i tupe a Peretania e faapea, Fid. Def., pe e na ona faapea foi, F.D. O se mea mālie foi, ona o “Lē Puipuia le Faatuatua,” na lomia faapitoa mulimuli ane i le faatomuaga o le King James Version i le 1611, e avea o se faaaloaloga ia King James.

b E lē o mautinoa lenei fuainumera; fai mai nisi e 3,000.

[Pusa i le itulau 29]

ULUAI FAALILIUGA

O LE talosaga a Tiniteli ina ia faaliliuina le Tusi Paia i se gagana taatele a tagata, sa o se mea talafeagai ma e le o se uluai taumafaiga foi lea. O se faaliliuga i le gagana a tagata Egelani i aso anamua, na faia i lona sefulu o senituri. O Tusi Paia na lomia, na faaliliuina mai i le gagana Latina, sa faasalalau atu e aunoa ma se faafitauli i Europa, i le faaiuiuga o lona 15 o senituri: Siamani i le (1466), i Italia i le (1471), i Falani i le (1474), i Sekosolovakia i le (1475), i Holani i le (1477), ma Catalonia i le (1478). I le 1522, na lomia ai ma faasalalauina atu e Matini Luteru lana tusi o le New Testament i le gagana Siamani. Na pau lava le mea na talosagaina e Tiniteli, o le pogai ua lē mafai ai ona faatagaina Egelani e faia foi faapea.

[Ē Ana le Ata i le itulau 26]

Bible in the background: © The British Library Board; William Tyndale: By kind permission of the Principal, Fellows and Scholars of Hertford College, Oxford

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga