Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 12/1 itu. 14-19
  • E Foaiina Atu e Ieova le Malosi i Ē ua Vaivai

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • E Foaiina Atu e Ieova le Malosi i Ē ua Vaivai
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Malosi o le Tatalo
  • Le Mafana o le Auuso
  • Le Malosi o le Afioga a le Atua
  • O Toeaina o Ē Avea “o se Lafitaga i le Matagi”
  • Isaia 40:31—“O Ē e Faamoemoe iā Ieova e Toe Malolosi i Latou”
    Uiga o Mau
  • Aua le Faapalapala!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • E Avatua e Ieova le Malosi i Lē ua Vaivai
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
  • ‘Ia Saili ia Ieova ma Lona Malosi’
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 12/1 itu. 14-19

E Foaiina Atu e Ieova le Malosi i Ē ua Vaivai

“A o e faatalitali ia Ieova, e toe faafouina lo latou malosi; latou te sii ae apaau e pei o aeto.”—ISAIA 40:31.

1, 2. O le ā e foaiina atu e Ieova ia i latou o ē e faatuatua atu ia te ia, ma o le ā o le a tatou talanoaina nei?

O AETO o loo iai i manufelelei e sili ona malolosi i le vateatea. E mafai ona faatifa atu i se mea e sili ona mamao e aunoa ma le tapiliina o o latou apaau. O ona apaau e mafai ona faaloloa atu i le fitu futu le umi po o le [2 mita], o le aeto lanu auro, o “le Tupu o Manufelelei,” o se “tasi e sili ona mataina i lo isi aeto uma lava; e lele atu i luga aʻe o mauga ma laugatasi, e faapepepepe mo le tele o itula i luga o ni atu mauga, ona lele atu lea faataamilomilo i lugā seia oo ina tau lē iloa i [le] vanimonimo.”—The Audubon Society Encyclopedia of North American Birds.

2 A o iai i le manatu o Isaia le tomai o le aeto e lele ai, na ia tusi ai e faapea: “[O Ieova] na te avatua le malosi i e ua vaivai; a o e ua leai se malosi, na te faatuputele i ai le malosi. E vaivai ma tigaina tama matutua; o taulelea foi, e pauu lava i latou; a o e faatalitali ia Ieova, e toe faafouina lo latou malosi; latou te sii ae apaau e pei o aeto; latou te femoei, a e le vaivai; latou te savavali, a e le tigaina.” (Isaia 40:29-31) Maeu le faamafanafanaloto o le iloa e foai atu e Ieova ia i latou o ē e faatuatua atu ia te ia le malosi ina ia faaauau ai, e pei o loo faaauupegaina i latou i apaau o le aeto e foliga mai e lē oo i ai le vaivai! Seʻi manatu nei i nisi o sauniuniga ua ia faia ina ia foai atu ai i ē ua vaivai le malosi.

Le Malosi o le Tatalo

3, 4. (a) Na uunaia e Iesu ona soo ina ia faia le ā? (e) O le ā tatou te faatalitalia atonu o le a faia e Ieova i le tali mai i a tatou tatalo?

3 Na uunaia e Iesu ona soo “ina ia tatalo soo e tatau ai, a e aua le faavaivai.” (Luka 18:1) Pe e mafai i le sasaa atu o o tatou loto ia Ieova ona fesoasoani moni ia i tatou e toe maua mai le malosi ma alofia ai le faavaivai pe a foliga mai ua mālō omiga o le olaga? Ioe, ae e iai nisi mea e ao ona tatou manatua.

4 E ao ona moni la tatou vaai e tusa ai ma mea tatou te faatalitalia e faia e Ieova e tali mai ai i a tatou tatalo. O le tasi o Kerisiano na oo atu i le loloto o faalogona faanoanoa na ia mātauina mulimuli ane e faapea: “E pei foi lava o isi ituaiga o maʻi, e lē faia e Ieova ni vavega i lenei taimi. Ae e fesoasoani mai o ia ia i tatou ina ia onosaia ma ia toe faaleleia i le tele tatou te mafai ai i lenei faiga o mea.” I le faamatalaina mai o le mea na aogā ai ana tatalo, na ia faaopoopo mai e faapea: “Sa mafai i le 24 itula o le aso ona avanoa mai le agaga paia o Ieova mo aʻu ou te faalatalata atu i ai.” O lea la, e lē puipuia i tatou e Ieova mai omiga o le olaga e faapea ona faavaivaia ai i tatou, ae na te “foaiina mai . . . le Agaga Paia i e ole atu ai ia te ia.” (Luka 11:13; Salamo 88:1-3) O lena agaga e mafai ona faapogaia i tatou ina ia feagai lelei ai ma so o se faaosoosoga po o omiga atonu e oo mai ia i tatou. (1 Korinito 10:13) Pe afai e tatau ai, e mafai ona aumaia ia i tatou “le matuā tele o le mana” e ese mai i lo tatou malosi ina ia tutumau ai seia oo ina aveesea faalavelave tiga uma e le Malo o le Atua i le lalolagi fou ua toe o se aga.—2 Korinito 4:7.

5. (a) Ina ia aogā a tatou tatalo, o ā mea e lua e tāua? (e) Atonu tatou te tatalo faapefea pe afai o loo tatou tauivi ma se vaivaiga o le tino? (i) O le ā o le a faailoa atu e a tatou tatalo finafinau ma le maʻoti ia Ieova?

5 E ui i lea, ina ia maua aogā mai i a tatou tatalo, e ao ona tatou finafinau, ma e ao ona maʻoti lelei mea tatou te tatalo atu ai. (Roma 12:12) Mo se faataʻitaʻiga, pe afai e faasolo atu ina e vaivai i nisi taimi ona o loo e tauivi ma se vaivaiga o le tino, i le amataga la o aso taitasi, faatoga atu ia Ieova e fesoasoani ia te oe ina ia alofia le lolo atu i lena vaivaiga maʻoti a o faagasolo le aso. Ia tatalo foi faapena i le gasologa o le aso ma a o lei alu atu e moe i po taitasi. Pe afai e oo atu ina e toe faia lea lava vaivaiga, ole atu ia Ieova mo lana faamagaloga, ma talanoa atu foi ia te ia i le mea na ala ai ona toe faia le sese ma talosaga atu po o le ā le mea e tatau ona e faia ina ia alofia ai na tulaga i le lumanai. O le finafinau faapea ma tatalo maʻoti o le a faailoa atu ai i “Le faafofoga tatalo,” le faamaoni o lou naunau ina ia mālō i le tauiviga.—Salamo 65:2; Luka 11:5-13.

6. Aisea e mafai ai ona tatou faatalitalia ma le tonu e faafofoga mai Ieova i a tatou tatalo e tusa lava pe tatou te lagona ua lē aogā ona tatou toe tatalo atu?

6 E ui i lea, i nisi taimi, o i latou ua faasolo ina vaivai atonu e lagona ua lē aogā ona toe tatalo. O se fafine Kerisiano na iai se lagona faapena, na ia mātauina mulimuli ane e faapea: “E matautia tele lena manatu, auā o lona uiga, ua tatou faia lava e i tatou le faamasinoga, ae lē o se mea lea e faia e i tatou.” E mautinoa, “o le Atua o ia lava le faamasino.” (Salamo 50:6) Ua faamautinoa mai e le Tusi Paia ia i tatou e faapea e ui, “e faasala o tatou loto ia i tatou, ua sili lava le Atua i o tatou loto, ua silafia foi e ia mea uma.” (1 Ioane 3:20) Maeu le faamafanafanaina ai o i tatou i le iloa e faapea pe afai tatou te faamasino ifo ua lē aogā ona tatou toe tatalo, atonu e lē o faapena le lagona o Ieova ia i tatou! Na te ‘silafia mea uma’ e faatatau ia i tatou, e aofia ai ma tulaga o lo tatou olaga atonu ua faapea ai ona māfua so tatou lagona lē aogā. (Salamo 103:10-14) O lona alofa mutimutivale ma le loloto o le malamalama ua uunaia ai o ia e faafofoga mai i tatalo o “le loto momomo ma le nutimomoia.” (Salamo 51:17) E mafai faapefea ona ia teena le faafofoga mai i a tatou alaga mo le fesoasoani ae o ia lava na te faasalaina “le na te punitia ona taliga i le valaau a le tagata mativa”?—Faataoto 21:13.

Le Mafana o le Auuso

7. (a) O le ā le isi sauniuniga ua faia e Ieova e fesoasoani ai ia i tatou ina ia toe maua le malosi? (e) O le iloaina o ā mea e faatatau i lo tatou auuso e mafai ona faamalosiau ai ia i tatou?

7 O le isi sauniuniga ua faia e Ieova e fesoasoani ai ia i tatou ina ia toe maua le malosi, o lo tatou auuso Kerisiano lea. Maeu se faaeaga tāua o le avea ma vaega o se aiga o uso ma tuafāfine i le lalolagi aoao! (1 Peteru 2:17) Pe a tatou faanoanoa ona o omiga mai le olaga, o le mafana o lo tatou auuso e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia toe maua ai le malosi. E faapefea? I le iloaina e lē na o tatou o loo feagai ai ma luʻi faigata, e mafai ona avea lena mea ma faalaeiauga. I o tatou uso ma tuafāfine, e lē masalomia le iai o nisi o ē ua feagai ma ia foi omiga po o tofotofoga ua oo ia i tatou, ma ua oo foi ia i latou lagona e tutusa pau lava ma i tatou. (1 Peteru 5:9) O se mea e faaosofia ai le mautinoa le iloa e faapea o le mea o tatou āsā o se mea e taatele, ma o o tatou lagona o ni lagona e taatele.

8. (a) O ā faaaoaoga e faaalia ai pe faapefea ona tatou mauaina le tele o le fesoasoani ma le faamafanafanaga i lo tatou auuso? (e) O le ā le auala ua fesoasoani totino ai po o ua faamafanafanaina ai oe ‘e se uo moni’?

8 I le mafana o le auuso, e mafai ona tatou mauaina ai ‘uo moni,’ o ē e mafai ona saunia le fesoasoani tele ma le faamafanafanaga pe a tatou mafatia. (Faataoto 17:17) E masani lava, e pau le mea e manaomia o ni upu alofa po o ni gaoioiga e faaalia ai le magafagafa. Ua manatua e se Kerisiano o lē sa tauivi ma lagona ua lē toe aogā e faapea: “Sa iai uo o ē na latou fafagaina aʻu i mea e atiina aʻe ai e uiga i loʻu nei tagata, ina ia fesoasoani ia te au e mālō mai i lagona lē mautinoa sa ia te au.” (Faataoto 15:23) Ina ua mavae le maliu o lana tama teine laitiiti, na faafaigata ai e le tuafafine i le amataga ona ia usuina pese o le Malo i sauniga a le faapotopotoga, ae maise lava pese o loo taʻua ai le toetu. Ua ia manatua e faapea: “I se tasi taimi, na iloa mai ai e se tuafafine sa nofo i le isi itu loʻu tagi. Na sau ai o ia, opo aʻu i lona lima, ma ma usuina faatasi le vaega o totoe o le pese. Na tumu aʻu i le alofa mo uso ma tuafāfine ma matuā fiafia tele ina ua matou ō i sauniga, i le iloa e faapea, o le mea o loo iai lo tatou fesoasoani, o iina i le Maota o le Malo.”

9, 10. (a) E ono mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu i le mafana o le tatou auuso? (e) O ai e faapitoa le manaomia o aufaatasiga lelei? (i) O le ā e mafai ona tatou faia e fesoasoani atu ai ia i latou o ē e manaomia le faalaeiauga?

9 O le mea moni, o i tatou uma taitoatasi e iai le tiute tauave e fesoasoani atu ai i le mafana o le auuso Kerisiano. O lea e tatau ai ona ‘tatala atu’ o tatou loto ina ia aofia ai o tatou uso ma tuafāfine uma. (2 Korinito 6:13) Maeu le faanoanoa o le a iai ia i latou ua vaivai pe a lagona ua maalili le alofa o le auuso ia i latou! Ioe, ua lipotia mai e isi Kerisiano lo latou lagonaina o le tuuatoatasi ma lafoaiina. Na augani mai se tuafafine o lē e tetee lana tane i le upu moni e faapea: “O ai sē e lē naunau atu ma manaomia ni faigauo e atiina aʻe ai, ma ni aufaatasiga alofa ma faalaeiau ai? Faamolemole faamanatu atu i o tatou uso ma tuafāfine o loo matou manaomia lava i latou!” Ioe, ae maise lava i latou ua vaivai ona o tulaga o le olaga—o i latou e iai paaga lē talitonu, o ni mātua nofo toatasi o ē e iai faafitauli tumau tau i le soifua mālōlōina, o ē ua matutua, ma isi—e manaomia aufaatasiga lelei. Pe e iai nisi o i tatou e manaomia ona faamanatu atu i ai lena mea?

10 O le ā e mafai ona tatou faia ina ia fesoasoani atu ai? Seʻi o tatou faalautele atu le faaalia o lo tatou alofa. Pe a faasalafa atu le agalelei, aua neʻi galo ia i tatou i latou o loo manaomia le faalaeiauga. (Luka 14:12-14; Eperu 13:2) Nai lo le talitonu e faapea o le a latou lē taliaina le valaaulia ona o tulaga o latou iai, aisea e lē valaaulia ai pea i latou? Ona tuu atu lea ia i latou le faaiuga. E tusa lava pe e lē mafai ona latou taliaina, e mautinoa o le a faalaeiauina ai i latou i le iloa e faapea o loo manatu atu isi ia i latou. Atonu o le mea tonu lava lena o latou manaomia ina ia toe maua ai le malosi.

11. O i latou o mafatia atonu e manaomia le fesoasoani i ā auala?

11 O i latou o mafatia atonu latou te manaomia le fesoasoani i nisi o auala. Mo se faaaoaoga, o se tina e leai se tane atonu e manaomia se uso taʻumatuaina ina ia faaalia le naunau atu i lana tama tama e leai se tamā. (Iakopo 1:27) O se uso po o se tuafafine o loo iai se faafitauli tugā tau i le soifua mālōlōina atonu e manaomia le fesoasoani i le faia o faatauga po o le faia o galuega i le fale. O se tasi ua matua atonu e naunau atu mo le mauaina o sina aumea po o sina fesoasoani ina ia auai i le faiva i le fanua. Pe a iai se manaoga tumau mo se fesoasoani faapea, e tulai mai ai se ‘tofotofoina moni o le faamaoni o lo tatou alofa.’ (2 Korinito 8:8) Nai lo le faamamao mai i ē o manaomia le fesoasoani ona o le taimi ma le taumafaiga o aofia ai, ia avea i tatou ma nisi ua mālō mai le tofotofoina o lo tatou alofa faa-Kerisiano e ala i le mataalia ma tali atu i manaoga o isi.

Le Malosi o le Afioga a le Atua

12. E fesoasoani mai faapefea le Afioga a le Atua ia i tatou ina ia toe maua le malosi?

12 O se tagata ua lē toe ʻai o le a lē umi ae mou atu lona malosi. E faapea foi la, o le isi auala e aumaia ai e Ieova ia i tatou le malosi e faaauau ai o le tagai totoʻa lea ua fafagaina lelei i tatou faaleagaga. (Isaia 65:13, 14) O ā meaʻai faaleagaga ua ia saunia? O le mea e sili aʻe i mea uma lava o lana Afioga o le Tusi Paia. (Mataio 4:4; faatusatusa i le Eperu 4:12.) E faapefea ona fesoasoani le Tusi Paia ia i tatou ina ia toe maua ai le malosi? Pe a oo ina amata toesea e omiga ma faafitauli o tatou feagai ai lo tatou malosi, e mafai ona tatou mauaina le malosi e ala i le faitau e faatatau i lagona ma tauiviga na oo moni i olaga o tane ma fafine faamaoni i taimi o le Tusi Paia. E ui i faaaoaoga mataina o le tausisi atu i le faamaoni, ae o i latou foi o tagata “e iai lagona e pei lava o i tatou.” (Iakopo 5:17, NW; Galuega 14:15) Na latou feagai ai ma tofotofoga ma omiga e pei lava o ia e oo mai ia i tatou. Seʻi manatunatu i nisi o faaaoaoga.

13. O ā faaaoaoga mai le Tusi Paia e faaalia ai o tane ma fafine faamaoni i taimi o le Tusi Paia sa ia i latou lagona ma na tutupu ai mea e pei o ia foi e oo mai ia i tatou?

13 Na matuā loloto le faavauvau o le augā tamā o Aperaamo i le maliu o lana avā e ui lava sa faatuatua o ia i le toetu. (Kenese 23:2; faatusatusa i le Eperu 11:8-10, 17-19.) O Tavita lea na salamō sa lagona e ia o ana agasala ua lē toe aogā ai ona auauna o ia ia Ieova. (Salamo 51:11) Sa ia Mose lagona o le lē agavaa. (Esoto 4:10) Na faanoanoa tele Epaferoti ina ua iloa o lona maʻi na toetoe a oti ai na faatapulaa ai lana auaunaga i le ‘galuega a le Alii.’ (Filipi 2:25-30) Sa tatau ona tau Paulo e tetee atu i le tino agasala. (Roma 7:21-25) E manino mai o tuafāfine faauuina e toalua o Evotia ma Sunetui i le faapotopotoga i Filipi sa faafaigata ona mafuta atu le tasi i le isi. (Filipi 1:1; 4:2, 3) Maeu le faalaeiauina ai i le iloaina e faapea o nei tagata faamaoni sa iai lagona ma mea tutupu foi ia i latou e pei foi o ia e oo mai ia i tatou, e ui i lea sa latou lei faavaivai ai! Sa faapea foi ona lē tuulafoaiina i latou e Ieova.

14. (a) O le ā le meafaigaluega ua faaaogaina e Ieova e fesoasoani ai ia i tatou ina ia mauaina mai le malosi mai i lana Afioga? (e) Aisea ua aumaia ai i le mekasini o Le Olomatamata ma le Awake! mataupu e faatatau i mataupu fai o le olaga, i aiga, ma i mataupu e uiga i faalogona ootia?

14 Ina ia fesoasoani ia i tatou e mauaina le malosi mai i lana Afioga, ua faaaogā ai e Ieova le vasega o le auauna faamaoni ma le mafaufau ina ia saunia mai mo i tatou se faagasologa mautū o “mea e ʻai i ona itu aso.” (Mataio 24:45) Ua loa ona faaaogaina e le vasega o le auauna faamaoni mekasini o Le Olomatamata ma le Awake! ina ia puipuia ai upu moni o le Tusi Paia ma faasilasilaina ai le Malo o le Atua ua na o le pau lea o le faamoemoe o le tagata. Ae maise lava i le faitau tolusefulu o tausaga ua tuanai atu, ua aumaia ai e nei mekasini mataupu faale-Tusi Paia ua fetaui lelei ma le taimi e uiga i luʻitau e faatatau i mataupu fai o le olaga, i aiga, ma faalogona ootia ua faapea foi ona oo i nisi tagata o le Atua. Mo le ā le fuafuaga ua lomia ai na faamatalaga? E mautinoa lava ina ia fesoasoani ia i latou o ē o loo feagai ai ma nei luʻitau ina ia maua mai ai le malosi ma faalaeiauga mai le Afioga a le Atua. Ae o na mataupu ua fesoasoani foi ia i tatou ina ia maua se malamalamaga manino i mea atonu o loo tutupu i nisi o o tatou uso ma tuafāfine. Ua faapea ai ona faaauupegaina lelei i tatou ina ia gauai atu i upu nei a Paulo: “Ia faamafanafana i e loto iti, ia fesoasoani i e o vaivai, ia outou onosai i tagata uma lava.—1 Tesalonia 5:14.

O Toeaina o Ē Avea “o se Lafitaga i le Matagi”

15. O le ā na valoia e Isaia e faatatau ia i latou o auauna o ni toeaina, ma o le ā le tiute tauave ua faaee atu ia i latou?

15 Ua saunia e Ieova se isi foi mea ina ia fesoasoani ia i tatou pe a tatou agaʻi atu ina vaivai—o toeaina i le faapotopotoga. Na tusi faatatau le perofeta o Isaia ia i latou nei e faapea: “Ia taitoatasi ma faamaoni o ia e pei o se lafitaga i le matagi, ma se mea e malu ai i le afā; e pei o vaitafe i le nuu naumati, e pei o le paolo foi o le papa tele i le nuu ua lē o iai se vai.” (Isaia 32:1, 2, NW) O lea la, e iai i toeaina se tiute tauave ina ia ausia agavaa e tusa ai ma mea ua valoia e Ieova e faatatau ia i latou. E ‘ao ona faamaonia le avea’ ma puna o faamafanafanaga ma le faafouina i isi ma ia naunau e “amoina le avega [po o “mea o popolevale ai”; i se uiga moni lava, “mea mamafa”] a isi.” (Kalatia 6:2, NW, ma le faaopoopoga i le pito i lalo) E mafai faapefea ona latou faia o lenei mea?

16. O le ā e mafai ona faia e toeaina e fesoasoani atu ai i se tasi o lē ua lagona faapea ua lē toe aogā ona tatalo?

16 E pei ona uluai taʻua, o nisi taimi atonu e lagona ai e le tagata ua agaʻi atu ina vaivai le lē toe aogā ona tatalo. O le ā e mafai ona faia e toeaina? E mafai ona latou tatalo faatasi ma lea tagata ma tatalo foi mo ia. (Iakopo 5:14) E na ona talosaga atu lava ia Ieova a o lagonaina e lē ua vaivai, ina ia fesoasoani mai ia te ia lea ia malamalama o loo tele le alofa mai i ai o Ieova ia te ia faapena foi ma isi, o le a mautinoa lava le faamafanafanaina ai. O le faalogologo atu i le tatalo faatauanau mai le loto a se toeaina atonu e fesoasoani lea e faamalosia ai le mautinoa o se tagata ua tumu i le faanoanoa. Atonu o le a mafaufau ifo le tagata lea e faapea, afai ua mautinoa e toeaina o le a faapea ona talia e Ieova tatalo mo lea tagata, atonu la o le a mauaina e ia lea lena foi mautinoa.

17. Aisea e tatau ai ona avea toeaina ma nisi e faalogologo atu ma le malamalama ma le alofa?

17 Ua faapea mai le Iakopo 1:19: “Ia taitasi le tagata ma faataalise ona faalogologo, ia faagesegese ona tautala atu.” Ina ia fesoasoani i ē ua vaivai e toe maua mai le malosi, e tatau foi ona avea toeaina ma ē e faalogologo atu ma le malamalama ma le alofa. I nisi tulaga, atonu o loo tauivi ai nisi o le faapotopotoga ma faafitauli po o omiga e lē mafai ona foia i lenei faiga o mea. Atonu la o le mea o latou manaomia e lē o ni vaifofo e “faaleleia ai” o latou faafitauli, ae o sē e faalogologo lelei e talanoa atu i ai—o sē o le a lē taʻuina atu lagona e tatau ona ia i latou ae o lē o le a faalogologo e aunoa ma le faamasinosino atu.—Luka 6:37; Roma 14:13.

18, 19. (a) E faapefea i le faataalise ona faalogo atu, ona fesoasoani i se toeaina ina ia alofia ai le faamamafa atili atu o le avega a sē ua vaivai? (e) O ā iuga e oo i ai pe a faaalia e toeaina le ‘alofa faaleuso’?

18 Toeaina e, o le faataalise ona faalogo, e mafai ona fesoasoani ia te oe e alofia ai le faaopoopo atu o le mamafa i se avega a sē ua vaivai e aunoa ma lou iloaina. Mo se faaaoaoga, afai ua misia e se uso po o se tuafafine ni sauniga pe ua fai ifo le aasa i le faiva i le fanua, pe o ia manaomia moni ea se fautuaga e faatatau ia tele atu nisi galuega e faia i le faiva po o le fautua atu foi ia faatele ona auai e lē aunoa i sauniga? Atonu o lea. Ae pe ua e malamalama ea i le tulaga atoa? Pe o iai ea se faafitauli tau i le soifua mālōlōina ua faatuputupulaia? Pe ua iai ea ni suiga fou i tiute tauave faaleaiga? Pe o iai ea nisi tulaga po o omiga o faavaivaia ai o ia? Ia manatua, atonu ua uma ona lagona e lea tagata le nofosala ona o le faaitiitia o mea ua faia.

19 O lea la, e mafai faapefea ona e fesoasoani atu i le uso po o le tuafafine? A o lei e faia ni faaiuga ma ofoina atu fautuaga, ia muamua ona faalogo! (Faataoto 18:13) Faatasi ai ma fesili faautauta, ia “utufia mai” lagona o le loto o le tagata. (Faataoto 20:5) Aua le lē amanaiaina na lagona—ia aloaiaina. O lē ua vaivai atonu e manaomia ona faamautinoa atu ia te ia e manatu mai Ieova ia i tatou ma e malamalama foi o ia e faapea e iai taimi e tulai mai ai tulaga atonu e faatapulaaina ai mea e mafai ona tatou faia. (1 Peteru 5:7) Pe a faaali atu e toeaina lea ‘alofa faaleuso,’ o le a maua ai la e ē ua vaivai le ‘faafouina o o latou agaga.’ (1 Peteru 3:8; Mataio 11:28-30) Pe a latou mauaina lena faafouina, ona lē toe tau taʻuina atu lea ia i latou; o le a uunaia i latou e o latou loto ina ia faia mea uma e mafai ona latou faia e auauna atu ai ia Ieova.—Faatusatusa i le 2 Korinito 8:12; 9:7.

20. A o lalata tele mai le iuga o lenei tupulaga amioleaga, o le ā e ao ona tatou maumauai e fai?

20 E mautinoa lava, o loo tatou ola nei i taimi e sili atu ona faigata o le talafaasolopito uma o le tagata. O omiga o le ola ai i le lalolagi a Satani ua faateteleina a o tatou agaʻi atu i le matuā lalata tele mai o le iuga. Ia manatua, e pei o se leona o loo tutuli, o loo faatalitali mai le Tiapolo ia i tatou seia tatou oo atu ina vaivai ma faapalapala ina ia mafai ai ona ia faaaogaina lo tatou tulaga e faigofie ai ona ia mālō ia i tatou. Maeu lo tatou loto faafetai ona e faapea ua foaiina mai e Ieova le malosi i ē ua vaivai! Ia tatou faaaogaina atoatoa sauniuniga ua ia faia ina ia foaiina mai ia i tatou le malosi e faaauau ai, e pei o ia aumaia ia i tatou apaau malolosi o se aeto o faatifa atu. A o lalata tele mai le iuga o lenei faiga o mea, e lē o se taimi la lenei e mālōlō ai mai le tamoʻe i la tatou taufetuliga mo le taui—le ola e faavavau.—Eperu 12:1.

O le ā Lau Tali?

◻ O le ā e mafai ona tatou faatalitalia e faia e Ieova e tali mai ai i a tatou tatalo?

◻ O ā auala e mafai ona tatou mauaina mai ai le malosi mai i lo tatou auuso Kerisiano?

◻ E mafai faapefea ona fesoasoani le Afioga a le Atua ia i tatou ina ia toe mauaina le malosi?

◻ O le ā e mafai ona faia e toeaina e fesoasoani atu ai i ē ua vaivai ina ia toe mauaina le malosi?

[Ata i le itulau 17]

Pe a tatou faasalafa atu le agaga talimalo, aua neʻi galo ia i tatou i latou o manaomia le faalaeiauga

[Ata i le itulau 18]

E mafai ona talosaga atu toeaina ia Ieova ina ia fesoasoani mai i ē ua vaivai ina ia malamalama i le tele o le alofaina o i latou

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga