Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w95 12/15 itu. 4-7
  • Po o Ia te Oe le Agaga Foai?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Po o Ia te Oe le Agaga Foai?
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Pe o Iai se Tasi o loo E Saili ia Alofa mai ia te Oe?
  • Pe o Aumaia le Meaalofa i le Loto Malie?
  • Lou Naunautaiga Sili—O le Faatasiga? Po o le Faailoaga o le Alofa?
  • O se Agaga o le Limafoai a o Faagasolo le Tausaga
  • Le Saʻilia o le Meaalofa Sili
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2017
  • “O le Meaalofa Sili Lea ua Ou Mauaina”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2017
  • Le Meaalofa Silisili a le Atua—Aiseā e Matuā Tāua Ai?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2017
  • Fesili Mai le ‘Aufaitau
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2003
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1995
w95 12/15 itu. 4-7

Po o Ia te Oe le Agaga Foai?

PE UA e iloaina ea e sili atu i le tasi le agaga lea e māfua ai ona foai tagata? E mafai ona avea se meaalofa o se faailoaga o le alofa, o le limafoai, ma le talisapaia. Ae pe e te lei mātauina ea e ono mafai foi ona aumaia se meaalofa mai se tagata o loo faanaunau ia e alofa atu ia te ia? Pe atonu foi e tau ina aumaia ona o se faalogona o se tiute e tatau ona fai po o le manao i se mea e toe taui atu ai.

Atonu o loo afifi lelei mai se meaalofa ma se lipine manaia o loo nonoa ai i luga. Ae pe e lē moni ea o se meaalofa manaia lava e mafai foi ona avea o se teu fugalaau, se ipu meaʻai, po o se gaoioiga agalelei? O le mea moni, o meaalofa e pito sili ona talisapaia loloto e masani lava ona aofia ai le foai atu e se tasi o ia lava.

Pe o Iai se Tasi o loo E Saili ia Alofa mai ia te Oe?

E lē o se mea fou le avatua e se tagata o se meaalofa i se tasi o loo ia saili ina ia alofa mai ia te ia. I nisi atunuu e avatua ai e se taulealea ni teu fugalaau i se teine o loo ia taumafai e mālō i lona loto ona o le fia faaipoipo i ai. Ae ui i lea, o le tamaitai e atamai, e vaai i tua atu o le meaalofa. E na te iloiloina pe o le agaga o loo i tua o le meaalofa a le taulealea o se agaga alofa lea o le a avea ai foi o ia o se tane lelei. O sea meaalofa, pe afai o faaatagia mai ai se agaga faaleatua, e mafai ona taʻitaʻia atu ai i le fiafia tele i lē o avatua le meaalofa ma lē o loo taliaina mai le meaalofa.

Ua taʻu mai e le Tusi Paia se mea na tupu ina ua faavave ona saunia e Apikaila le avā a Napalu, se meaalofa o le limafoai mo Tavita, o lē na ia iloaina o ia lea e filifilia e le Atua e avea ma tupu i le lumanai o Isaraelu. Na ia sailia foi le alofa. Na teena e lona toalua ia Tavita ma na ia oso feai atu i auauna a Tavita. I le muamua atu i se au o ni tamaloloa tau se toafaselau, na agaʻi atu ai Tavita e faafanoina Napalu ma lona auaiga. Na faasalaveia e Apikaila, ma faavave ona auina atu ia Tavita se meaalofa o le limafoai o meaʻai mo ana auauna. Na taunuu mulimuli ane o ia ina ua mavae ona faamuamua atu lana meaalofa, ma ina ua uma ona faamaulalo atu i le mea na faia e lona toalua, ona ia faamanino atu lea o lona faautautaga tele na iai a o la talanoa ma Tavita.

Na poto tele lana mea na fai, ma na lelei le iuga na iu i ai. Na talia e Tavita lana meaalofa ma fai atu ia te ia: “Alu ae ia oe ma le manuia i lou fale; faauta, ua ou faalogo i lau upu, ma ou alofa ia te oe.” Mulimuli ane ina ua oti Napalu, na oo lava ina manao Tavita e fia faaipoipo ia Apikaila, ma na ia taliaina ma le fiafia.—1 Samuelu 25:13-42.

Ae peitai, i nisi tulaga, o le manao ia alofa mai lea e sailia e se tagata, e ono aofia ai le faaalia o le faailoga tagata, e oo lava ina faapioina ai se faamasinoga tonu. I se tulaga la faapea, o le meaalofa o loo avatua o se faiga faatogafalea. E manatu lē o avatua le meaalofa o le a manuia ai, ae e tigaina ai lona mafaufau. E masani lava ona lamatia ai pe a iloa ane e isi, ma tatau ai ona ia tali atu i ana gaoioiga. E tusa lava pe talia le manaoga na naunau atu i ai, ae ua iloaina nei e ia lea na saili atu, ua iai sona talaaga o se tagata e lē faamaoni. I le manatu atu i le atamai faaleatua, ua lapatai mai le Tusi Paia i na ituaiga o meaalofa.—Teuteronome 16:19; Failauga 7:7.

Pe o Aumaia le Meaalofa i le Loto Malie?

E leai se faaletonu o iai—o le foai atu i se tasi e te alofa i ai ona o lou manao e faia faapea, e aumaia ai le olioli tele e sili atu nai lo le foai ona ua faaosofia e isi oe e te lagona ai faapea o se mea lea e tatau ona e faia.

E faatatau i le aoaoina o meaalofa o foai na maua mai mo uso Kerisiano o ē na iai le manaoga faaletino, na faataatia ai e le aposetolo o Paulo ni mataupu silisili e sili ona atamai o le foai faaleatua. Na ia tusi e faapea: “Afai ua i ai le loto fiafia, e talileleia lea, e tusa ma mea ua ia te ia, a e le tusa ma mea e le o ia te ia.” Na ia faaopoopo i ai: “Ia taitoatasi ma foai e pei ona filifili i lona loto; aua ma le tiga, aua foi ma le faatauanauina; auā e alofa le Atua i le ua foai ma le loto mālie.” (2 Korinito 8:12; 9:7) O lea la, o le tele lava e faalagolago lea ia te oe. Nai lo le nofo aitalafu ai i le soona faia o le foai o meaalofa, pe e te faia ea e fuafua i lau tupe faasoasoa? Nai lo le faamalosia e lagona e foai atu ona o le uunaia e tulaga lautele po o le faatauanauina e faiga faatosina tau fefaatauaiga, pe e te faia ea le mea ua e filifilia i lou loto e fai? Na tusi Paulo i Kerisiano i le uluai senituri o ē na faatinoina na mataupu silisili faaleatua e faapea: “Ua matuā aioi mai ia te i matou ina ia talia e i matou le mea alofa, o le alofa fai tele lea e fesoasoani i le au paia.”—2 Korinito 8:4.

I le eseesega tele ma lena, na fai mai le Royal Bank Letter o Novema ma Tesema i le 1994 e faatatau i vaiaso ia e agaʻi atu i le Kirisimasi: “O lea vaitaimi e foliga mai ua avea ma taimi o le mauaina o le fiafia e lē moni i le faaosofiaina e le au faipisinisi o le au faatau e faatauina mea latou te lē faataua lava i se isi taimi.” Afai na faaaitalafu le faiga o le faatau, po o le ā lava se faamalieina e maua mai i le foaiina atu o meaalofa, e ono vave lava ona galo uma i le taimi e ao ona totogi ai le aitalafu.

Lou Naunautaiga Sili—O le Faatasiga? Po o le Faailoaga o le Alofa?

Pe o e iloa ea o loo tele ina ave au meaalofa i faatasiga e foliga mai o loo manaomia mai ai? Afai o lea, atonu la o loo e misia le tele o le olioli lea e aumaia e le agaga foai fai fua.

E toatele tagata e lē o fiafia i āuga o meaalofa ia e foai i aso faapitoa. Na iloa e se tinā o ia foi o se tusitala, le maua o lana fanau i le matapeapea a o lalata atu i le aso lea e faatalitalia e maua ai meaalofa. Na ia taʻua mai e faapea o lona lava fiafiaga i se meaalofa manaia na lē taulau ona sa ese se mea lea na ia faamoemoe i ai. O le tele o lipoti ua faapea mai o aso mālōlō ia e faasilisilia ai faigaai ma le tufatufaina o meaalofa, o taimi foi ia e tele ai faalogona loto vaivai ma le faaleagaina e le ava malosi.

O le mātauina o le matuā aafia o tamaiti i faamamafaga o le foai o meaalofa i taimi o mālōlōga, ua sii mai ai se manatu o se tasi polofesa o le mafaufau i le New York Times e faapea: “Manatunatu i le foai atu o meaalofa i isi aso e avea o se auala e faaitiitia ai omiga.” Pe e te manatu o le a iai se aafiaga lelei i lena mea?

Na tusia e Tammy o se talavou e sefululua tausaga le matua, e nofo i se aiga e latou te lē faamanatuina Kirisimasi ma aso fanau e faapea: “E sili atu ona mālie le maua o se meaalofa pe afai e lei faatalitalia lava.” Na fai mai o ia e nai lo le foaiina atu o meaalofa e na o le faatasi pe faalua i le tausaga, e avatua e ona mātua meaalofa ia i laua ma lona tuagane a o faagasolo tausaga. Ae e iai se mea e sili atu ona tāua ia te ia nai lo na meaalofa. E pei ona ia taʻua e faapea, “E fiafia tele lo matou aiga.”

Ua taʻua manino mai e le tusi Secrets of Strong Families: “O le toatele o i tatou ua faaaluina le taimi ma tupe i le tele o taimi o le tausaga i le filifilia o meaalofa sili ona fetaui mo aso fanau, faamanatuga o aso faapitoa, po o aso mālōlō mo tagata tatou te alolofa i ai. O le meaalofa pito silisili o na meaalofa uma e lē alu ai se tupe. Ma e te lē tau afifiina foi. Afai e te manatu pei ona iai le toatele o tagata, o lou ola o le meatotino pito sili lava lea ona tāua o loo ia te oe, o se vaega la o lou ola o se meaalofa pito sili lea ona tautele e tatau ona e ofoina atu. E tatou te avatua lena meaalofa tāua i le tele o lo tatou taimi e tatou te faaalu i ē pele ia i tatou.”

E mafai ona e faasafuaina atu lena foai i tala atu o lou lava aiga. O le agaga foai fai fua ina ia faamalieina se manaoga o e iloa atu i isi e mafai ona aumaia ai le faamalieina faapitoa. Na uunaia e Iesu Keriso i tatou ia faaali atu lena ituaiga o manatunatuga alofa i ē matitiva, o ē mumutu, ma ē tauaso, i le faaopoopo mai: “E [“fiafia,” NW] ai oe; auā latou te le mafaia ona taui mai ia te oe.”—Luka 14:12-14.

Na lipoti mai talu ai nei e le Rockland Journal-News (Iunaite Setete o Amerika) se faaaoaoga o lena ituaiga o foai. Ina ua malepe le fale o se tinā matua e tauaso, sa faia loa e ana uo se fale fou mo ia. Na faia tauofo mo ia e pisinisi o le nofoaga, ma sa faia e ofisa o le malo se foai tupe mo ia. “E ui i lea, o le mea silisili ona tāua,” na taʻua ai e le nusipepa, “o le 150 po o le sili atu o tagata, o le toatele lava e auai i le faapotopotoga a Molimau a Ieova i Haverstraw, na tauofo atu le taimi e fausia ai le fale.”

Na faaauau mai le tala e faapea: “I le nofoaga na faia ai le fale, na fau ai meafaufale, i autafa o laulau na faatumulia i meaʻai. E lua aso, na faatuina ai e le au galulue se fale fogafaletolu e mafai ona nonofo ai ni aiga se toalua. . . . Ua lauiloa Molimau a Ieova i lo latou tomai e fai fausaga faavavevave. . . . E ui i lea, o lea tulaga faavavevave, ua tuu faafeagai lava ma le faatumauina o la latou galuega: i le faia o se galuega anagatā ma le alofa. Atonu e lē mafai ona vaai le Tamaitai o Blakely i lona fale fou, ae e mafai e ona lima ona lagonaina, ma e iloa e lona loto ia faalogona loloto ia ua ootia ai o ia i lea gaoioiga lē manatu faapito.”

O se Agaga o le Limafoai a o Faagasolo le Tausaga

O i latou e iai moni le agaga limafoai e lē faatalitali i ni aso faapitoa. E lē manatu faapito le auala o ola ai o latou olaga. Pe a latou mauaina se mea lelei, e latou te fiafia e olioli faatasi ai ma isi. E lē o le uiga o lenei mea e faapea ua lē pulea i latou i le foai o meaalofa. E lē uiga e faapea ua latou foai tele atu i lena tulaga a ua lē lava ai mea mo o latou aiga. E lē uiga faapea ua latou foai atu e aunoa ma lo latou mafaufau i aafiaga i lē o taliaina mai. Ae peitai, o i latou o tagata o ē “foai atu,” e pei ona sa aʻoaʻoina ai e Iesu ona soo ia faia.—Luka 6:38.

E latou te nofouta i tulaga o uo ma tuaoi o ē ua matutua, mamaʻi po o isi tulaga ua iai le manaoga o se faalaeiauga. O la latou “meaalofa” atonu o se alu e fai se faatau po o le fesoasoani atu i le faia o ni feau i le fale. Atonu pe o le tātāina o fafie po o le sasaina o le vao. Atonu o se ipu meaʻai manaia po o se itula o le taimi e asiasi atu ai ma fai se faitaugā tusi faatasi ma ia. Atonu latou te pisi i a latou lava mea e fai ae lē tuua ai le fesoasoani atu. Ua latou aʻoaʻoina mai mea ua oo i ai e faapea “e sili le manuia o le na te foai atu, i lo le na te talia mai.”—Galuega 20:35.

O Lē silisili ona Foai, o Lē na Foafoaina i tatou, o Ieova le Atua. Ua “foai mai [e ia] le ola, ma le mānava, ma mea uma lava.” (Galuega 17:25) I le Tusi Paia, ua ia saunia mai ai foi mo i tatou le malamalamaga i ana fuafuaga i le faaiuina o le amioleaga, maʻi, ma le oti, ma faia lenei lalolagi e avea ma parataiso. (Salamo 37:10, 11; Faaaliga 21:4, 5) I le aʻoaʻoina e uiga i lenei mea, ua lē taofiofia ai e i latou e loto foai ia i latou lava lea tala lelei. O se tasi o o latou fiafiaga silisili o le tufaina atu lea o ia mea i isi. O lo latou agaga foai o se foai faaleatua moni lava. Pe o le agaga ea lena o loo e atiina aʻe?

[Ata i le itulau 7]

O nisi o meaalofa e sili ona tautele e lē alu ai se tupe

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga