Na Ou Aʻoaʻoina Upu Moni o le Tusi Paia i Romania
E PEI ONA FAAMATALAINA E GOLDIE ROMOCEAN
I le 1970, o le uluai taimi lea na ou toe asiasi ai i oʻu tauaiga i Romania lea ua toeitiiti lava atoa le 50 tausaga talu ona ou tuua. Na ola aʻe tagata i faiga sauā faa-Komunisi, ma sa faaauau pea ona lapataia aʻu ina ia ou faaeteete i aʻu faamatalaga e fai. Ma, a o oʻu tūtū i le ofisa o le malo i lo matou nuu, na lapataia aʻu e se tagata ofisa maualuga ina ia tuua vave le atunuu. A o lei oʻu faamatalaina atu le mafuaaga, seʻi oʻu taʻuina atu le auala na ou aʻoaʻoina ai le upu moni o le Tusi Paia i Romania.
NA OU fanau ia Mati 3, 1903, i le nuu o Ortelec i mātū i sisifo o Romania e latalata i le taulaga o Zalău. Na matou ola aʻe i ni siomaga matagofie. Sa mamā le vai ma le ea. Na iai a matou lava meaʻai ma e leai se mea faaletino e matou te lei maua. I oʻu uluai tausaga, sa filemu le atunuu.
Na toaaga tele tagata i lotu. O le tala moni, o lo matou aiga e tolu lotu eseese na ō i ai. O le tinā o loʻu tamā e lotu Orthodox Katoliko, a o le tinā o loʻu tinā e lotu Aso Fitu, a o oʻu mātua e Lotu Papatiso. Talu ai ou te lē ioe i se tasi o a latou tapuaiga, na faapea mai ai loʻu aiga e ono avea aʻu ma tagata e lē talitonu e iai se atua. Sa ou manatu faapea, ‘Afai e tasi le Atua, e ao foi la ona tasi le tapuaiga—e lē tolu i se aiga e tasi.’
O mea na ou vaaia i totonu o lotu sa ou lē fiafia i ai. O se faataitaiga, sa asiasi atu le faifeau i aiga ma aoina mai tupe. Afai e leai ni tupe a le aiga, e na te aveina ni ie mamoe po o palanikeke e aupito sili ona lelei. I le lotu Katoliko, sa ou vaaia ai le tinā o loʻu tamā o tootuli ma tatalo i luma o se ata o Maria. ‘Aisea e tatalo ai i se ata?’ O oʻu mafaufauga ia.
Taimi e Tumu i Faafitauli
Sa malaga atu Tamā i le Iunaite Setete i le 1912 ina ia sailia mai nei tupe e totogi faauma ai se aitalafu. E lei umi lava ae gāpā loa le taua, ma sa ō uma ai lava tane o lo matou nuu e tau—e na o fafine, tamaiti, ma toeaina na totoe. Na pulea e Hagakeri lo matou nuu mo se taimi, ae mulimuli ane na toe foi mai fitafita a Romania ma toe faoa le nuu. Na faatonuina i matou ina ia ō ese vave. Peitai, o le nanati ma le vevesi solo i le tapenaina o mea totino ma fanauiti i totonu o le taavale e toso e manu, na lē avea ai aʻu. Tou te iloa, o aʻu le ulumatua o le fanau e toalima.
Sa ou tamoe atu i se tuaoi, o se toeaina na lē alu, ma sa ia faapea mai: “Alu i le fale. Loka ou faitotoa, ma aua neʻi faatagaina se isi e alu atu i totonu.” Sa vave lava ona ou usitaia. Ina ua uma ona ʻai laʻu supo moa ma kapisi ia na totoe, ona ou tootuli ifo lea i talane o loʻu moega ma tatalo. E lei leva lava ae ou moegase.
Ina ua pupula aʻe oʻu mata, ua ao, ona ou faapea ifo lea: “Oi, faafetai le Atua! O loo oʻu ola!” Na soo atoa puipui o le fale i pūpū o pulufana, ona o fetauaiga sa fai i le po atoa. Ina ua iloa e loʻu tinā ou te lē o iai ma i latou ona ia auina mai ai lea o le tama talavou o George Romocean, o lē sa ia mauaina aʻu ma ave i le mea na iai loʻu tinā. E lei leva lava ae mafai loa ona matou toe foi i lo matou nuu ma toe nonofo ai.
Loʻu Faanaunauga mo le Upu Moni o le Tusi Paia
Sa manao loʻu tinā ina ia papatisoina aʻu o sē e lotu Papatiso, ae sa ou lē manao ai ona ou te lē talitonu i se Atua alofa e na te susunuina tagata e faavavau i seoli. A o taumafai e faamatala mai, sa faapea mai Tinā: “Ia, pe afai e leaga i latou.” Ona ou tali atu ai lea: “Afai e leaga i latou, ona faaumatia lea, ae lē o le faatigaina. E oo lava i se maile po o se pusi ou te lē mafai ona faatauga i ai.”
Ou te manatua se tasi aso matagofie o le tau e totogo ai mea, ina ua 14 oʻu tausaga, sa fai mai ai Tinā ou te alu e ave povi e fafaga. A o oʻu taotooto i luga o le mutia i talane o se vaitafe, e i ona tua atu se vaomatua, sa ou tepa aʻe i le vanimonimo ma ou faapea atu: “Le Atua e, ou te iloa o loo e afio iina; ae ou te lē manao i se tasi o nei tapuaiga. E tatau lava ona iai sau tapuaiga lelei.”
Ou te matuā talitonu lava na faafofogaina e le Atua laʻu tatalo auā o le tau mafanafana o le tausaga lava lea e 1917, na ō mai ai Tagata Aʻoga o le Tusi Paia (lea na taʻua ai Molimau a Ieova) i lo matou nuu. O i laʻua o ni tagata galulue faasauatoa, po o faifeau faataimi atoa, ma sa la ō atu i le Lotu Papatiso a o faia le sauniga lotu.
Salalau Atu le Upu Moni o le Tusi Paia i Romania
I ni nai tausaga muamua atu a o lei oo i le 1911, na toe foi ane ai i Romania ia, Carol Szabo ma Josit Kiss, o ē na avea ma Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i le Iunaite Setete ina ia faailoa atu le upu moni o le Tusi Paia iina. Sa faamautu i laʻua i Tîrgu-Mureş, e itiiti ifo i le selau maila [160 kilomita] le mamao i saute i sasaʻe o lo matou nuu. I ni nai tausaga, e faitau selau tagata na tali moni atu i le feau o le Malo ma tauaveina le faiva faa-Kerisiano.—Mataio 24:14.
Ia, e ō mai talavou e toalua o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i le Lotu Papatiso a lo matou nuu i Ortelec, o taulimaina e George Romocean le sauniga lotu, e ui lava e na o le 18 ona tausaga, ae sa ia taumafai e faamatala le uiga o le Roma 12:1. Na oo ina tulai atu se tasi o nei talavou ia ua avea ma tagata e galulue faasauatoa ma faapea atu: “Uso e, uo e, o le ā o loo taumafai le aposetolo o Paulo e taʻu mai ia i tatou iinei?”
Ina ua ou faalogo atu i lena mea, sa ou matuā fiafia lava! Sa ou manatu ifo faapea, ‘E tatau ona iloa e nei tane ona faamatala le Tusi Paia.’ Ae o le toatele lava o ē sa auai sa alalaga atu e faapea: “Perofeta pepelo! Ua matou iloa oulua!” Na sosoo ai ma le pisapisao. Ona tulai lea o le tamā o George ma faapea atu: “Tapuni, outou uma na! O le ā lenei ituaiga uiga—o le ituaiga ea lea e sau mai sē ua onā? Afai ua iai i nei tane se mea e taʻu mai ia i tatou ma ua tou lē mananao e faalogo i ai, o lea ua ou valaauliaina i laʻua i loʻu fale. O so o se isi lava e fia sau, e telē le avanoa.”
O loʻu fiafia tele, sa ou tamoe ai i le fale e taʻu ia Tinā le mea na tupu. O aʻu o se tasi o i latou ia na taliaina le valaaulia i le fale o Romocean. Maeu loʻu faamalieina ina ua aʻoaʻoina i lena afiafi mai le Tusi Paia faapea e leai se seoli e susunuina ai tagata ma sa iloaina ai mai laʻu lava Tusi Paia o le gagana Romania, o le suafa o le Atua, o Ieova! Ona fuafuaina lea e tagata galulue faasauatoa se Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e asiasi mai i le aiga o Romocean i Aso Sa uma lava ina ia aʻoaʻoina i matou. O le tau mafanafana na sosoo ai, ina ua 15 oʻu tausaga, sa ou papatiso ai loa e faailoa ai loʻu tuuina atu ia Ieova.
Mulimuli ane, na toeitiiti lava avea le auaiga atoa o Prodan ma le auaiga o Romocean ma ē ua taliaina le upu moni o le Tusi Paia ma tuuina atu foi o latou ola ia Ieova. E toatele isi mai lo matou nuu sa latou faia foi faapea, e aofia ai se ulugalii talavou o ē e ana le fale lea na fai ai le Lotu Papatiso. Mulimuli ane, sa la suia e avea ma nofoaga e feiloai i ai Tagata Aʻoga o le Tusi Paia mo la latou suesuega. Na vave lava ona salalau atu upu moni faale-Tusi Paia i nuu lalata ane, ma i le 1920 e tusa ma le 1,800 tagata talaʻi o le Malo i Romania!
Agaʻi Atu i le Iunaite Setete
Sa matou faanaunau lava e tufa atu le mea lea ua matou aʻoaʻoina i loʻu tamā, o Peter Prodan. Ae, o le mea e ofo ai, a o matou lei tusi atu, sa matou mauaina se tusi mai ia te ia e taʻu mai ai ia i matou le avea o ia ma auauna papatisoina a Ieova. Sa suesue o ia ma Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i Akron, Ohio, ma sa manao e matou te ō atu uma e nonofo faatasi ma ia i le Iunaite Setete. Peitai, na musu Tinā e alu ese mai Romania. O lea la, i le 1921, na ou faaaogaina ai le tupe na lafo mai e Tamā ou te alu atu ai i Akron ina ia faatasi ma ia. O George Romocean ma lona uso ua atoa le tausaga talu ona siitia atu i le Iunaite Setete.
Ina ua taunuu le vaa na ou alu atu ai i Ellis Island, i New York, na lē iloa e le ofisa o femalagaaiga le auala e faaliliu ai loʻu igoa, Aurelia, i le gagana Peretania, o lea na ia faapea mai ai: “O oe o Goldie.” Na amata mai ai lava iina ona faaigoa aʻu i lena igoa. E lei umi lava, ae ma faaipoipo loa ma George Romocean, ia Me 1, 1921. E tusa ma le tausaga mulimuli ane, ona toe foi ai lea o Tamā i Romania ma i le 1925 na toe sau ai e aumai Mary, loʻu uso laititi, i Akron. Ona toe foi ai lea o Tamā i Romania ina ia nonofo faatasi ai ma Tinā ma le isi vaega o le aiga.
Lo Matou Uluai Faiva i Amerika
O George o se auauna tuutoina atu a Ieova e ese le faamaoni. I le va o le 1922 ma le 1932, na faamanuiaina ai i maʻua i se fanau teine aulelei—o Esther, Anne, Goldie Elizabeth, ma Irene. Sa amata se faapotopotoga Romania i Akron, ma i le amataga sa faia sauniga i lo matou fale. O le tulaga na oo i ai, e taiono masina ma asia la matou faapotopotoga e se sui o le ofisa ulu o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i Brooklyn, New York, ma e masani ona matou nonofo.
O le tele o Aso Sa e matou te faaaluina ai le aso atoa i le galuega talaʻi. E sauni a matou ato tusi ma meaai, ave teineiti i la matou pikiapu telē, ma faaalu atoa le aso e talaʻi ai i oganuu maotua. Ona oo lea i le afiafi ona matou auai lea i le Suesuega o Le Olomatamata. Na oo ina fiafia la ma fanau teine i le galuega talaʻi. I le 1931, sa ou iai i Columbus, Ohio, ae faaaogaina loa e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia lo latou igoa iloga o Molimau a Ieova.
Faasaʻoga sa Ou Manaomia
I ni nai tausaga mulimuli ane, na ou lē malie ai ia Joseph F. Rutherford, o lē sa avea ma peresitene o le Watch Tower Bible and Tract Society. Sa manatu se tasi Molimau fou e faapea sa lē saʻo ona la feutagai ma Uso Rutherford, ona sa lē faalogo lelei atu i lona faafitauli. Na ou manatu ai e sese Uso o Rutherford. Ia, o le isi Aso Sa na ō mai ai loʻu uso o Mary ma lana tane, o Dan Pestrui, e asiasi mai ia i matou. Ina ua uma la matou meaai ona faapea mai lea o Dan: “Ia, seʻi o tatou sauni ia e ō i le sauniga.”
Na ou faapea atu: “E matou te lē toe ō i ni sauniga. Ua matou feita i le uso o Rutherford.”
Sa tuu e Dan ona lima i lona tua ma savalivali solo, ona ia faapea mai lea: “Na e iloa Uso Rutherford ina ua e papatiso?”
“E leai,” o laʻu tali lea. “O lena e te iloa na ou papatiso i Romania.”
“Aisea la na e papatiso ai?” o lana fesili lea.
“Auā sa ou aʻoaʻoina o Ieova o le Atua moni, ma sa ou manao e tuuina atu loʻu ola e auauna ai ia te ia,” o laʻu tali atu lea.
“Ia aua neʻi galo lena mea!” o lana tuli tatao mai lea. “E faapefea pe afai e tuua e Uso Rutherford le upu moni, pe o le a e tuua ea foi?”
“E lē tāitai, lē tāitai lava!” o laʻu tala lea. O iina na toe saʻo ai loʻu mafaufau, ma ou faapea atu loa: “Tagata uma ia sauni mo le sauniga.” Ma e matou te lei toe faatalatū talu mai lena taimi. Maeu loʻu loto faafetai ia Ieova mo le faasaʻoga alofa mai le tane a loʻu uso!
Ola i Taimi Faigata
I le gasologa o vaitaimi faigata i vaitausaga o le 1930, sa avea ma vaitaimi tuga. I se tasi aso na oo mai ai George i le fale ua matuā faanoanoa lava, ua ia taʻu mai ua vaea o ia mai lana galuega i le fale e gaosi ai paʻu. Na ou faapea atu: “Aua e te popole, o loo iai lo tatou Tamā i le lagi e tamaoaiga, e na te lē tuulafoaiina lava i tatou.”
O le aso lava lena sa feiloai ai George ma sana uo o lē sa iai sana ato e tumu i pulouaitu e fai ai meaʻai (mushrooms). Ina ua iloa e George le mea na ao mai ai pulouaitu a lana uo, ona sau ai lea o ia i le fale ma taufuifui pulouaitu. Ona ia faaaluina lea o la matou tolu tālā na totoe e faatau mai ai ni tamai ato. “E faapefea ona e faaaluvaleina faapena le tupe,” o laʻu fesili lea, “a o lea e iai la ta fanau teine laiti o loo manaomia le susu?”
“Aua le popole,” o lana tali lea, “na o le fai lava o le mea lea ou te fai atu ai.” I nai isi vaiaso na sosoo ai, sa fai ai se tamai fale faigaluega i lo matou fale, e fufulu ma utu pepa ai pulouaitu e fai ai meaʻai. Sa matou faatauina atu i faleʻaiga taugata ma maua mai ai le 30 i le 40 tālā i le aso, o se tupe telē lea mo i matou i lena vaitaimi. Na taʻua e le faifaatoaga lea na ia faatagaina i matou e aoina mai pulouaitu mai lona fanua, talu mai lava ona ola aʻe o ia i lea nofoaga mo le 25 tausaga, e na te lei vaaia lava se tele faapea o pulouaitu e pei ona iai nei. E lei leva lava ae toe aami mai e le fale gaosi paʻu George e alu atu e toe faigaluega.
Faatumauina lo Matou Faatuatua
I le 1943 na matou siitia atu ai i Los Angeles, i Kalefonia, ma i le fa tausaga mulimuli ane ai sa matou nonofo ai i Elsinore. Na matou tatalaina ai iina se faleoloa e faatau ai meaai, ma na auauai i ai lo matou aiga atoa e galulue ai. I lena taimi, o si tamai taulaga lea o Elsinore e tusa ma le 2,000 tagata e nofoia, ma e tatau ona matou faimalaga atu i le 20 maila [30 kilomita] i le isi taulaga mo a matou sauniga faa-Kerisiano. Maeu loʻu fiafia i le vaai atu i se tamai faapotopotoga ua faatuina i Elisnore i le 1950! O le taimi nei ua tusa ma le 13 faapotopotoga i le vaipanoa lava lea.
I le 1950 na faauu ai la ma tama teine o Goldie Elizabeth (o lē ua igoa ia Beth) mai le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata i Lansing, New York, ma sa tofia atu o ia i Venezuela e auauna ai o se misionare. I le 1955 na fiafia ai la ma tama teine pito i laititi, o Irene, ina ua valaaulia lana tane e auauna o se faifeau faimalaga i le galuega faamatagaluega. I le 1961, ina ua maeʻa ona auai i le Aʻoga o le Faiva o le Malo i South Lansing, New York, ona auina atu ai lea o i laua i Taialani. I nisi taimi ou te matuā misia ai lava laʻu fanau teine ona ou tagi lea, ae a ou te toe manatu ifo faapea, ‘O le mea lena ou te manao e latou te faia.’ Ona ou toe tago atu ai lea i laʻu ato tusi ma ou alu atu loa i le galuega talaʻi. E masani lava ona ou toe foi mai i le fale ua ou fiafia.
I le 1966 na maua ai si aʻu tane pele, o George, i le maʻi o le tino ua pē (stroke). O Beth lea na toe foi mai i Venezuela ona o faafitauli tau le soifua maloloina, sa fesoasoani i le tausiga o ia. Na maliu George i le tausaga na sosoo ai, ma sa faamafanafanaina aʻu ona o le mea moni faapea sa tumau o ia i le faamaoni ia Ieova ma mauaina ai lona taui faalelagi. Mulimuli ane, ona alu atu ai lea o Beth i Sepania e auauna ai i le mea sa sili ona manaomia ai ni tagata talaʻi o le Malo. O laʻu tama teine matua, o Esther, sa faataotolia o ia i le kanesa ma maliu ai i le 1977, ma i le 1984, na maliu ai Anne ona o le lukimi (leukemia). O i laua uma sa avea ma auauna faamaoni a Ieova i o la olaga atoa.
E oo ane i le taimi na maliu ai Anne, ua toe foi mai Beth ma Irene mai i atunuu ia sa tofia e talaʻi ai. Sa la fesoasoani i le tausiaina o o la uso, ma sa matou matuā faavauvau faatasi. Ina ua mavae sina taimi sa ou faapea atu i laʻu fanau teine: “Ua lelei, ua lava lena! Ua uma ona tatou faamafanafanaina isi e ala i folafolaga tautele a le Tusi Paia. O le taimi lenei ua tatau ai ona tatou faataga i tatou lava ia faamafanafanaina. E manao Satani ia aveesea mai lo tatou olioli i le auauna atu ia Ieova, ae e lē mafai ona tatou faatagaina o ia.”
Lo Matou Aiga Faamaoni i Romania
I le 1970, na alu ai le ma malaga e lē mafaagaloina ma loʻu uso o Mary, e asiasi i lo matou aiga i Romania. Ua maliu le isi o ma uso, ae sa mafai ona ma ō e asi lo ma tuagane o Ioane ma lo ma uso o Lodovica lea sa nonofo ai lava i le nuu o Ortelec. E oo ane i le taimi o le ma asiasiga, ua maliliu Tamā ma Tinā, a o tumau pea i le faamaoni ia Ieova. E toatele na latou taʻu mai ia i maʻua le avea o Tamā ma poutu o le faapotopotoga. E oo lava i nisi o fanau o fanau a ana fanau ua avea nei ma Molimau i Romania. Sa ma asia foi le toatele o tauaiga o le aiga o laʻu tane, o ē sa tutumau mausalī i upu moni o le Tusi Paia.
I le 1970, sa pulea ai Romania e le pule sauā faa-Komunisi o Nicolae Ceauşescu, ma sa ogaoga sauāga na oo ai i Molimau a Ieova. O Flore, le atalii o loʻu tuagane o Ioane, faapea foi ma isi oʻu tauaiga, sa faaaluina le tele o tausaga i nofoaga o faasalaga ona o lo latou faatuatua faa-Kerisiano, sa faapena foi le tausoga o laʻu tane o Gábor Romocean. E lētioa lava i le taimi lea ina ua tuuina mai ia i maʻua le tilivaina atu o tusi (meli) i ofisa ulu o Molimau a Ieova i New York, sa faapea mai ai o ma uso i Romania o le a lē mafai ona mapu, sei vaganā ua latou faalogo ua ma tuua ma le saogalemu le atunuu!
Ina ua ma iloaina ua uma le aogā o o ma pepa malaga, sa ma ō atu loa i le ofisa o le malo i Ortelec. O le aoauli lea o le Aso Faraile, ma sa na o le toatasi lava le tagata sa faigaluega. Ina ua ia iloa le tagata lea sa ma asiasi atu i ai ma o le atalii o lo ma tuagane lea e falepuipui i le nofoaga o faasalaga, ona ia faapea mai lea, “Tamaitai, ō ese vave nei!”
“Ae e leai se nofoaafi e malaga i le asō,” o le tali lea a loʻu uso.
“E ā la,” sa ia faapea mai ai ma le faanatinati. “Pue se pasi. Pue se nofoaafi. Pue se tamai taavale. Savavali. E na o le pau lava le mea o le lua ō ese vave ma iinei i le vave e mafai ai.”
A o amata ona ma savavali ese, sa toe valaau mai ma faailoa mai ia i maʻua e faapea, o se nofoaafi a le vaegaau e lei faamoemoe mo lea taimi o le a sau i le 6:00 i le afiafi. Maeu se mapusaga na iu i ai! I se nofoaafi masani, e tatau ona siaki soo ai o ma pepa malaga, ae ona o le nofoaafi lenei o loo ave ai le vaegaau ma e na o i maʻua lava na ese ai, e lei iai la se isi na fesili mai i o ma tusi folau. Atonu sa latou manatu o i maʻua o ni tinā o tinā o nisi o ia tagata.
I le taeao na sosoo ai na ma taunuu ai i Timisoara, ma ona o se fesoasoani a se tasi o uo a o ma tauaiga, sa mafai ai ona maua o ma pemita. O le aso na sosoo ai na ma tuua ai loa le atunuu. Sa ma toe foi ma le tele o manatunatuga lelei ma le faagalogata o o ma uso ma tuafāfine Kerisiano faamaoni i Romania.
I le tausaga na sosoo ma le ma asiasiga i Romania, na ma faalogo ai i ni faamatalaga e uiga i le galuega talaʻi mai Faiga Malo Faa-Komunisi. Peitai, sa ma talitonu o o ma uso ma tuafāfine Kerisiano o le a tumau ma le faamaoni i lo tatou Atua—e tusa lava po o ā tulaga e tulai mai. Ma e mautinoa lava sa latou faia faapea. Maeu se olioli ina ua iloaina faapea sa amanaia aloaia faaletulafono Molimau a Ieova o se faalapotopotoga faalelotu i Romania ia Aperila 1990! O le tau mafanafana na sosoo ai sa matou fiafia ai i lipoti e uiga i tauaofiaga na faia i Romania. E silia ma le 34,000 na auai i tauaofiaga na faia i aai e valu, ma le 2,260 na papatisoina ai! O le taimi nei ua silia ma le 35,000 o loo auai i le galuega talaʻi i Romania, ma i le tausaga ua tuanai atu e 86,034 na auai i le Faamanatuga o le maliu o Keriso.
O Loo Tautele Pea le Upu Moni ia te Au
Mo ni nai tausaga, sa ou lē toe ʻai ai ma inu i le Faamanatuga. Sa ou mātauina nisi o uso agavaa o ē e lē o taumamafa, ona ou manatu ifo lea e faapea: ‘Aisea o le a talia ai aʻu e Ieova i lea faaeaga e avea ai o se suli faatasi ma lona Alo i le lagi ae faapefea isi o loo avea ma failauga atamamai?’ Ae ina ua ou lē toe ʻai ma inu, sa lē lelei lava oʻu faalogona. E foliga mai e iai se mea ua ou teena. Ina ua mavae le tele o suesuega faatasi ma le tatalo faatauanau, ona amata ai lea ona ou toe ʻai ma inu. Na ou toe maua le filemu ma le olioli, ma e lē o teʻa ese ma aʻu.
E ui lava ina lē toe mafai ona ou iloa ni mea e faitau, ae ou te faalogologo i aso uma i lipine o le Tusi Paia ma mekasini o Le Olomatamata ma le Ala Mai! O loo oʻu auai lava foi i le galuega talaʻi. E masani lava ona ou tufaina atu le 60 po o le 100 mekasini i masina taitasi, ae ina ua fai le tauiviga faapitoa o le Ala Mai! ia Aperila na teʻa nei, sa ou tufaina atu ai mekasini e 323. Faatasi ai ma le fesoasoani mai laʻu fanau teine, ua mafai ai foi ona faia aʻu vaega i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate. Ua ou fiafia lava ina ua mafai ona faaauau loʻu faalaeiauina o isi. E toetoe lava o tagata uma i le Maota o le Malo e latou te valaauina aʻu ia Tinā matua.
I le toe tepa atu i tua i le tusa ma le toeitiiti lava 79 tausaga o tuuina atu i le auaunaga ia Ieova, ou te faafetai ia te ia i aso uma ona ua ia faataga aʻu ia iloa le tautele o lana upu moni ma ia faaaogaina loʻu ola i lana auaunaga. Ou te matuā talisapaia lava ma le fiafia le ola e vaai i le faataunuuga o valoaga ofoofogia o le Tusi Paia e pei ona valoia mai ai le faapotopotoina e le Atua o ē pei ni mamoe i nei aso e gata ai.—Isaia 60:22; Sakaria 8:23.
[Ata i le itulau 23]
O loʻu uso o Mary ma Tamā o loo tutū, ma aʻu, George, ma la ma fanau teine o Esther ma Anne
[Ata i le itulau 24]
Faatasi ai ma laʻu fanau teine o Beth ma Irene ma le tane a Irene ma le la fanau tama e toalua, o ē o loo auauna uma ma le faamaoni ia Ieova