Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w98 1/1 itu. 25-29
  • E Leai Se Mea E Sili Atu Ona Lelei Nai Lo Le Upu Moni

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • E Leai Se Mea E Sili Atu Ona Lelei Nai Lo Le Upu Moni
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Aʻoaʻoina Upu Moni o le Tusi Paia
  • Faia se Gaoioiga Tumaoti mo le Upu Moni
  • Le Olaga i Sachsenhausen
  • Le Savaliga i le Oti
  • Ua Avea Pea le Upu Moni ma Oʻu Olaga
  • Na Faamaonia le ‘Au Mai o Ieova ia te Au
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1996
  • O le Fesoasoani a Ieova, na Matou Sao ai i Pulega Tautalatasi
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2007
  • O le ā se Mea e Mafai Ona Ou Totogi ai Ieova?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2009
  • Lotofaafetai e Auauna iā Ieova e ui i Tofotofoga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1998
w98 1/1 itu. 25-29

E Leai Se Mea E Sili Atu Ona Lelei Nai Lo Le Upu Moni

E PEI ONA FAAMATALAINA E G. N. VAN DER BIJL

Ia Iuni i le 1941, na tuu atu ai aʻu i leoleo Gestapo ma aveina ai i le nofoaga o faasalaga mamafa i Sachsenhausen e latalata ane i Perelini, i Siamani. O iina, sa ou nofo ai pea o se pagota sa faanumeraina 38190, seia oo i le taimi o le savaliga i le oti lea na faia ia Aperila i le 1945. Peitai a o oʻu lei faamatalaina na mea na tutupu, seʻi oʻu faamatala muamua atu le pogai na ou falepuipui ai.

NA OU fanau i Rotterdam, i Holani, a o lei leva tele talu ona amata le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1914. Sa faigaluega loʻu tamā i le faia o auala o nofoaafi, ma sa tu latalata si tamai fale mautotogi lea na matou nonofo ai i le vaega e iai auala o nofoaafi. A o lata ina maeʻa le taua i le 1918, na ou vaaia ai le tele o nofoaafi sa taʻua o nofoaafi mo faalavelave faafuasei, o loo femāsauaʻi i talane o lo matou fale. E mautinoa o na nofoaafi sa tumu i fitafita manunuʻa o ē sa toe laʻu i o latou aiga mai le mea na tau ai le taua.

Ina ua 12 oʻu tausaga, na ou nofo loa ma le aʻoga ae ou alu e faigaluega. I le valu tausaga mulimuli ane, sa talia ai loʻu galue o se tagata tautua i luga o se vaa laupasese, ma i le isi fa tausaga na sosoo ai, sa ou fefolauaʻi ai i le va o Holani ma le Iunaite Setete.

Ina ua tuta lo matou vaa i le uafu i Niu Ioka i le tau mafanafana o le 1939, o le taimi lena ua amata ona iai nisi faailoilo mo se taua a le lalolagi. O lea ina ua sau se tamaloa i lo matou vaa ma ofo mai ia te au le tusi o le Government, lea sa taʻua ai se faiga malo e amiotonu, sa ou taliaina ma le fiafia. Ina ua ou toe taliu i Rotterdam, sa amata loa ona suʻe saʻu galuega i uta i le laueleele, talu ai ua foliga ua tau lē toe saogalemu le olaga i luga o le vasa. Ia Setema 1, na osofai atu ai e Siamani ia Polani, ma amata ai loa e atunuu le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

Aʻoaʻoina Upu Moni o le Tusi Paia

I se tasi taeao o le Aso Sa, ia Mati 1940, a o oʻu asiasi atu i loʻu uso matua ua fai lona toalua, ae faatatagi mai ai e se tasi o Molimau a Ieova le logo o le faitotoa. Na ou taʻu atu ia te ia o lea ua iai laʻu tusi o le Government ona ou fesiligia lea o ia e faatatau i le lagi ma, po o ai i latou e ō atu i ai. Sa aumaia ia te au se tali e matuā manino ma talafeagai, o lea na ou faapea ifo ai i loʻu loto, ‘O le upu moni lenei.’ Sa ou taʻu ia te ia loʻu tuatusi ma valaaulia o ia e asiasi atu ia te au i loʻu fale.

E na o le tolu lava asiasiga na mavae, lea sa faia ai ni a ma talanoaga loloto faale-Tusi Paia, ae amata loa ona ma ō faatasi ma le Molimau i le galuega talaʻi mai lea fale i lea fale. Ina ua ma taunuu i le oganuu, sa ia faasino mai ia te au le mea e amata ai, ona ou talaʻi ai lava lea na o aʻu. O le auala lena sa faasino atu ai i le toatele o tagata fou le faiga o le galuega talaʻi i na aso. Sa fautuaina aʻu faapea, ina ia aua neʻi iloa mai loʻu tino i le auala, e tatau ai ona alu pea e tu i totonu o le fale pe a ofo aʻu lomiga. Sa manaomia le faaeteete i na aso amatamata o le taua.

E tolu vaiaso mulimuli ane, ia Me 10, 1940, ae osofaia loa Holani e fitafita Siamani, ma ia Me 29, na faalauiloa mai ai e Seyss-Inquart, o le komesina o le Reich e faapea, ua faasaina le faalapotopotoga o Molimau a Ieova. Sa na o ni tamai vaega na matou faapotopoto i ai, ma sa faaalia lava le faaeteete ina ia faalilolilo nofoaga o loo fai ai a matou sauniga. Sa sili ona faalaeiauina i matou i asiasiga a ovasia femalagaai.

O aʻu o se tagata sa malosi le ulaula, ma ina ua ou ofoina atu se sikareti i le Molimau lea na ma suesue ma ou iloa ai e lē ulaula o ia, ona ou faapea atu lea i ai: “E lē tāitai mafai ona tuu laʻu ulaula!” Peitai, e lei umi lava, a o oʻu savalivali atu i le auala, na ou manatunatu ai, ‘Pe afai o le a avea aʻu o se Molimau, ou te manao ia fai aʻu ma Molimau moni lava.’ O lea, ou te lei toe ulaula ai lava.

Faia se Gaoioiga Tumaoti mo le Upu Moni

Ia Iuni 1940, a o lei atoa lelei se tolu masina talu ona ma feiloai ma le Molimau i le fale o loʻu uso, na ou faailogaina ai loʻu tuuina atu ia Ieova ma ou papatiso ai. I ni nai masina mulimuli ane, ia Oketopa 1940, na ou ulu atu ai i le faiva faataimi atoa e avea o se paeonia. I lena taimi, sa aumai ai ia te au se mea na taʻua o le ofu faapaeonia. E tele taga o le ofu mo le tuuina i ai o tusi ma tamaitusi, ma e mafai ona ofu i totonu o se ofu talaloa telē.

O le mea moni lava mai le amataga o le nofoia e Siamani o lo matou atunuu, sa faaauau pea ona sailia Molimau a Ieova ma pueina. I se tasi taeao o Fepuari i le 1941, sa matou galulue ai ma nai nisi Molimau i le faiva i le fanua. A o latou asiasi atu i tagata o fale o loo i le isi itu o le poloka, sa ou galue mai i le isi itu e faafetaui mai latou. Sa iai se taimi na ou alu atu ai e vaai pe iai se mea o faatuai ai le latou faasolo mai, ae ma fetaui ai iina ma se tamaloa o lē na fesili mai, “Po o iai foi ni au tamai tusi faapea?”

“Ioe,” o laʻu tali atu lea. O iina loa na ia pueina ai aʻu ma avatu i le ofisa o leoleo. E toeitiiti atoa le fa vaiaso o taofia aʻu. O le toatele lava o leoleo sa faaalia uiga faaleuo. Pe afai e lei tuuina atu i leoleo Gestapo se tagata, e mafai ona faasaoloto mai i le na o le sainia o se tautinoga tusitusia faapea e na te lē toe tufatufaina atu ni lomiga faale-Tusi Paia. Ina ua fai mai ou te sainia lena tautinoga, na ou tali atu: “E tusa lava po o le ā le telē o se vaega tupe tou te ofoina mai, ou te lē sainia lava.”

Ina ua mavae le taofia o aʻu iina mo se isi taimi faaopoopo, ona latou tuu atu lea o aʻu i leoleo Gestapo. Ona avatu ai lea o aʻu i le nofoaga o faasalaga mamafa i Sachsenhausen i Siamani.

Le Olaga i Sachsenhausen

Ou te taunuu atu ia Iuni 1941, ua leva ona iai se toʻa 150 o Molimau—e toatele i Molimau Siamani—i Sachsenhausen. Sa ave i matou o pagota fou i se vaega o le nofoaga na taʻua o le Vaega Faaesea (Isolation). O iina na tausia lelei ai i matou e o matou uso Kerisiano, ma sauniunia ai i matou mo mea o le a tutupu mai. I se vaiaso mulimuli ane, ae taunuu foi le isi vaa o loo uta mai ai Molimau mai Holani. Muamua e tasi lava le mea na tofia matou e tutū ai i luma o fale o leoleo mai le fitu i le taeao seia oo i le ono i le afiafi. O nisi taimi e faia ai e pagota lena mea i aso uma mo se vaiaso atoa pe sili atu foi.

E ui i faiga sauā, ae sa iloatino e uso le manaoga sili ina ia maopoopo lelei pea ma ia mauaina meaʻai faaleagaga. O aso taitasi e tofia ai se tasi e sauniunia ni manatu i se mau o le Tusi Paia. Mulimuli ane, i le nofoaga e fai ai potopotoga, sa ō atu taitoatasi ai Molimau i lena tagata ma faalogologo i manatu na ia sauniunia. Po o le ā lava le auala sa faia ai, ae na faifai pea ona avatu faananā ni lomiga i totonu o le nofoaga, ma sa mafai moni ona matou faapotopoto i Aso Sa taitasi ma suesueina faatasi lenei lomiga faale-Tusi Paia.

Ou te lē iloa pe na faapefea, ae sa iai se kopi o le tusi Children, lea na tatalaina i le tauaofiaga i St. Louis i le Iunaite Setete i le tau mafanafana o le 1941, na avatu faananā i totonu o le nofoaga i Sachsenhausen. Ina ia faaitiitia le lamatiaga o le ono mauaina o le tusi ma faatamaia, o lea na matou talaina ai le tusi, ae tufa faasolosolo atu vaega taitasi i uso, ina ia mafai e tagata uma ona maua se avanoa e faitau ai.

A o faagasolo le taimi, na iu ina iloa e le vaega e pulea le nofoaga sauniga ia sa matou faia. O lea na tuu faaeseese ai Molimau i ni fale eseese. O iina na matou maua ai se avanoa sili ona lelei e talaʻi atu ai i isi pagota, ma o le iuga, e toatele tagata Polani, Ukraine, ma isi na latou taliaina le upu moni.

Sa matuā manino mai lava le faanaunauga o le au Nasi ina ia faatoilaloina le faamaoni pe fasiotia le au Bibelforscher (Tagata Aʻoga o le Tusi Paia), e pei ona faaigoa ai Molimau a Ieova. O le iuga, na atili ai ona mamafa mai omiga ia i matou. Na taʻu mai ia i matou faapea e mafai ona matou saʻoloto pe a matou sainia se tautinoga e lafoaia ai lo matou faatuatuaga. Na amata ona feliuliuai manatu o nisi uso faapea, “Pe afai ou te saʻoloto, ona tele lea o nisi mea e mafai ona ou faia i le auaunaga ia Ieova.” E ui sa iai nisi tagata toalaiti na saini, ae o le toatele lava o o matou uso sa tumau pea i le faamaoni e ui ina lafoaia, faamāina, ma faiga leaga na faia i ai. O nisi o ē na sainia le tautinoga matou te lei toe iloa lava i ai se tala. Ae o le itu e fiafia ai, e iai isi na toe malolosi mai mulimuli ane ma o loo avea pea lava o ni Molimau maelega.

Sa faamalosia soo matou e vaavaai atu a o faia faasalaga faamoʻamoʻa i isi pagota, e pei o le 25 ta e sasa ai i se laau. E iai se isi taimi, sa faavaavaai ai matou i le faasalaga o ni tamaloloa se toafā na sisiina o latou ua. O na mea sa matuā aafia ai lava lagona o se tagata. O se tasi uso, o se alii e umī ma aulelei, sa matou fale faatasi, na ia faapea mai ia te au: “A o oʻu lei sau iinei, o le taimi lava ou te vaaia ai se toto ou te matapogia ai lava. Ae o lenei ua pei o se mea noa ia te au.” Peitai, e ui lava atonu ua o se mea noa ia i matou, ae lē faapea ua leai ai ni o matou lagona tiga alofa. E tatau ona ou faapea atu, sa lē tāitai ona ou talotaloina ni mea leaga, pe lagona se ita i ē sa faia o matou faasalaga.

Ina ua mavae se taimi umi o oʻu galue faatasi ma le kommando (le au faigaluega), ona taofia ai lea o aʻu i le falemai ona ua maualuga loʻu fiva. Sa fesoasoani mai ia te au se alii fomai alofa mai Nouē ma se alii tausimai mai Czechoslovaki, ma atonu o lo la agalelei na faasaoina ai loʻu ola.

Le Savaliga i le Oti

E oo ane ia Aperila 1945, ua manino mai le agaʻi atu ina toilalo Siamani i le taua. Sa vave ona lolofi mai vaega tuufaatasi a atunuu i sisifo mai le itu i sisifo, ma vaega a le Soviet, mai le itu i sasaʻe. Sa faafaigata i fitafita Nasi ona latou fasiotia uma le faitau selau afe o pagota sa iai i nofoaga o faasalaga mamafa ma lafoaia o latou tino i totonu o ni nai aso e aunoa ma le iloaina. O lea na latou filifili ai e fasioti na o ē ua mamaʻi, ae ave uma isi pagota i uafu sa latalata ane. O iina sa latou fuafua e uta uma ai pagota i vaa ona faagoto lea o vaa i le sami.

O le po o Aperila 20, na amata ai le savaliga a ni pagota e tusa ma le 26,000 mai Sachsenhausen. A o matou lei tuua le nofoaga, sa mafai ona faasao ese mai o matou uso mamaʻi sa iai i le falemai o nei nofoaga o faasalaga. Sa maua se taavale toso na mafai ona toso ai i latou. Pe a tuufaatasi, e toʻa 230 i matou mai atunuu eseese e ono. Sa aofia ai i le au mamaʻi le uso o Arthur Winkler, o lē sa telē sona sao i le faalauteleina o le galuega i Holani. O i matou o Molimau sa pito lava i tua o le savaliga, ma sa matou faamalosiau pea le tasi i le isi ina ia taumafai pea e savavali.

I le amataga, sa matou savavali mo le 36 itula e aunoa ma se mālōlō. A o oʻu savali, sa ou tautulemoe moni lava ona o le matuā fia ʻai ma le gapelu o le tino. Peitai sa lē mafaufauina se faamaamulu po o le faia o se malologa, auā o le taimi lava e fai ai e fana ai loa e leoleo. I po sa matou momoe ai i fanua taalaelae pe i le vaomatua. Sa tau leai ni meaʻai po o le leai lava. Pe a matuā faatetele mai le fia ʻai, ona ou etoetoina lea o le kulimi fulunifo (toothpaste) na tufa mai e le Koluse Mūmū a Suetena mo matou.

I se tasi taimi, talu ai ua lē mautinoa e leoleo Siamani po o fea tonu o iai vaegaau a Rusia ma Amerika, ona matou nonofo ai lea i le vaomatua mo aso e fa. Sa o se faasaoola lenei mea, auā o le iuga, sa matou lē taunuu ai i Lübeck Bay i le taimi tonu e pue ai vaa ia sa tatau ona aveina i matou i o matou tuugamau i le sami. I le iuga, ina ua mavae aso e 12 ma se savaliga e silia i le 100 maila (200 kilomita), ona matou taunuu lea i Crivitz Wood. Sa lē mamao ese lena mai Schwerin, o se aai e tusa ma le 30 maila (50 kilomita) mai Lübeck.

Sa iai autau a le Soviet i lo matou itu taumatau, ma autau a Amerika i lo matou itu agavale. Ona o le pāpā mai o fana fanua, ma le sosoo o le felelei solo o pulu fana, na matou iloa ai ua matou latalata atu i mea o loo iai autau. Sa fememeai leoleo Siamani; na sosola nisi, a o isi ua sui a latou toniga faavaegaau ae oofu i ofu o le falepuipui na latou talai mai i pagota ua maliliu, i le faamoemoe ia lē mataulia mai i latou. A o iai lenei fememeai, ae o i matou, o Molimau, sa matou faapotopoto ma tatalo atu mo se taitaiga.

Sa filifili uso ia na taimua ia i matou e tatau ona matou ō ese i le vaveao lava o le aso e sosoo ai, ma agaʻi atu i le itu o loo iai fitafita Amerika. E ui e toetoe o le ʻafa o pagota na amata maia le savaliga sa maliliu pe na fasiotia mai luga o le auala, peitai na sao uma lava Molimau.

Sa maua soʻu auala i le taavale a ni fitafita Kanata ma ou oo atu ai i le aai o Nijmegen, o iina sa nofo ai loʻu tuafafine. Ae ina ua ou taunuu atu i ai, na ou iloa ai ua see ese o ia. Ona amata loa lea ona ou savali i Rotterdam. O le mea e lelei ai, auā na maua loʻu auala i le taavale a se tagata na avatu saʻo ai lava aʻu i le mea sa ou agaʻi atu i ai.

Ua Avea Pea le Upu Moni ma Oʻu Olaga

O le aso lava na ou taunuu ai i Rotterdam, na ou toe faatalosaga ai mo le galuega paeonia. Ina ua mavae le tolu vaiaso, ae ou agaʻi atu loa i loʻu tofiga i le aai o Zutphen, o iina na ou auauna ai mo le tausaga atoa ma le ʻafa na sosoo ai. I lena taimi, sa toe maua ai se malosi o loʻu tino. Ona tofia lea o aʻu e avea ma ovasia matagaluega, e pei ona taʻua ai faifeau femalagaai. I ni nai masina mulimuli ane, sa valaaulia aʻu i le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata i South Lansing, i Niu Ioka. Ina ua ou faauu mai i le vasega lona 12 o lena aʻoga ia Fepuari 1949, ona tofia lea o aʻu i Peleseuma.

E tele vala eseese o le faiva sa ou auauna ai i Peleseuma, e aofia ai le toetoe valu tausaga i le ofisa o le lālā, ma le faitau sefulu o tausaga i le galuega femalagaai i le avea ma ovasia matagaluega ma ovasia itumalo. I le 1958, sa ou faaipoipo atu ai ia Justine, o lē na avea ma aʻu paaga femalagaai. I le taimi nei, a o amata ona faasolo ina matua loʻu olaga, ae o loo oʻu olioli pea i le mafai ona ou auauna i se tulaga faatapulaaina, e avea o se ovasia lagolago femalagaai.

Pe a ou toe tepa i tua i laʻu faiva, e mafai moni ona ou faapea atu: “E leai se mea e sili atu ona lelei nai lo le upu moni.” E moni, e lē faigofie i taimi uma. Ua ou iloa le manaomia ona aʻoaʻoina ni lesona mai aʻu measese ma vaivaiga. O lea pe a ou talanoa atu i talavou, e masani ona ou faapea atu ia i latou: “O le a faia foi e outou measese ma atonu foi o ni agasala e matuia, ae aua neʻi tou pepelo ai. Ia talanoaina le mataupu ma o outou mātua po o se toeaina, ona faia lea o ni faasaʻoga manaomia.”

I le toetoe 50 tausaga o laʻu faiva faataimi atoa i Peleseuma, ua avea o se faaeaga ia te au le vaai atu i ē sa ou muai iloa o ni tamaiti, ae ua auauna nei o ni toeaina ma ni ovasia matagaluega. Ma ua ou vaaia le toʻa 1,700 pe sili atu o ē folafola le Malo i le atunuu, ua faateleina aʻe i le silia i le 27,000.

Ou te fesili, “Pe mafai ea ona iai se isi ala faamanuiaina e ola ai nai lo le auauna atu ia Ieova?” Sa lei iai lava, e lē o iai foi i le taimi nei, ma o le a lē tāitai lava ona iai. Ou te tatalo ia Ieova ina ia faaauau pea ona ia taʻitaʻi ma faamanuia mai ia te au ma laʻu avā, ina ia ma auauna atu ai pea ia te ia e faavavau.

[Ata i le itulau 26]

O aʻu ma laʻu avā a o lei leva talu ona ma faaipoipo i le 1958

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga