Taimi Mataina o Tausamiga i le Talafaasolopito o Isaraelu
“E taʻi atu tolu i le tausaga ona iloa o tane uma lava o ia te oe i luma o Ieova lou Atua i le mea e filifilia e ia . . . , aua foi neʻi iloa se isi i luma o Ieova ua leai sana mea.”—TEUTERONOME 16:16.
1. O le ā e mafai ona fai atu ai e uiga i faatasiga o tausamiga i taimi anamua o le Tusi Paia?
O LE Ā e manatuaina pe a e mafaufau i se tausamiga? O nisi tausamiga i taimi anamua sa iloga i uiga faaloloto i meaʻai ma meainu ma amioga lē tatau. Ua moni foi lena tulaga i nisi o tausamiga i aso nei. Peitai sa ese mai ai tausamiga na faatulaga atu e le Tulafono a le Atua ia Isaraelu. E lē gata o ni faatasiga olioli, ae na mafai foi ona faamatalaina o ni “faapotopotoga paia.”—Levitiko 23:2.
2. (a) O le ā sa manaomia ona faia faatolu i le tausaga e tane Isaraelu? (e) E tusa ai o le upu o loo faaaogā i le Teuteronome 16:16, o le ā le uiga o le “tausamiga”?
2 O tane faatuatua i Isaraelu—sa masani ona iai faatasi ma o latou aiga—sa latou iloa o se fiafiaga e faafouina ai le faimalaga atu i Ierusalema, ‘le mea na filifilia e Ieova,’ ma sa latou limafoai e faimeaalofa atu i tausamiga tetele uma e tolu. (Teuteronome 16:16) Ua faamatalaina e le tusi Old Testament Word Studies le upu Eperu ua faaliliuina “tausamiga” i le Teuteronome 16:16, o se “faatasiga o le olioli tele . . . sa faamanatuina ai nisi taimi faapitoa o le finagalo malie o le Atua, e ala i ni faiga taulaga ma ni faigaʻai.”a
Le Tāua o Tausamiga Tetele
3. O ā faamanuiaga e manatuaina i taimi o tausamiga e tolu faaletausaga?
3 Talu ai o le olaga masani o tagata Isaraelu e faalagolago i faatoaga, sa latou faalagolago atu ai i le faamanuia a le Atua e ala mai i uaga. O tausamiga tetele e tolu i le Tulafono Faa-Mose sa fetaui ma le aoina o le seleselega o le karite i le amatamataga o le tau e totogo ai mea, le seleselega o le saito i le faaiuiuga o le tau e totogo ai mea, ma le isi vaega o loo totoe o le seleselega i le faaiuiuga o le tau mafanafana. O faatasitasiga nei mo le olioli tele ma le faafetai atu i Lē o loo saunia le faataamilosaga o le uaga ma Lē o loo faapogaia le laueleele ina ia fuatele mai. Peitai e tele atu isi mea sa aofia ai i tausamiga.—Teuteronome 11:11-14.
4. O le ā le mea na tupu i le talafaasolopito sa faamanatu e le tausamiga muamua?
4 O le tausamiga muamua sa faia i le uluai masina o le kalena anamua faale-Tusi Paia, mai ia Nisani 15 e oo atu i le 21, lea e fetaui ma le faaiuiuga o Mati po o le amatamataga o Aperila i la tatou kalena. Sa taʻua o le Tausamiga o Areto Lē Faafefeteina, ma talu ai sa faia e sosoo atu pe a faatoʻā mavae le Paseka o Nisani 14, o lea na taʻua ai foi o “le tausamiga o le paseka.” (Luka 2:41; Levitiko 23:5, 6) O le tausamiga lenei sa faamanatu ai ia Isaraelu le faasaoina o i latou mai tiga i Aikupito, ma o areto lē faafefeteina sa taʻua o “le areto o le tiga.” (Teuteronome 16:3) Na faamanatu atu ai ia i latou faapea, sa matuā faatopetope naʻuā la latou solaaga mai Aikupito, o lea na leai ai se taimi e tuu ai se mea faafefete i a latou paluga ma seʻi faatali seʻi fefete. (Esoto 12:34) I le taimi o lenei tausamiga, sa lē tatau ai ona maua se areto faafefeteina i le fale o se tagata Isaraelu. So o se tagata e faamanatuina le tausamiga, e aofia ai se tagata aumau, e maua o loo ia ʻaia se areto faafefeteina, sa faasalaina i le oti.—Esoto 12:19.
5. O le ā le faaeaga atonu e manatuaina i le tausamiga lona lua, ma o ai sa tatau ona aofia ai i le olioli?
5 O le tausamiga lona lua sa faia pe a mavae le fitu vaiaso (49 aso), talu ona mavae Nisani 16 ma sa paʻū tonu i le aso lona 6 o le masina lona tolu, o Sivan, e fetaui mai i le faaiuiuga o Me i la tatou kalena. (Levitiko 23:15, 16) Sa taʻua o le Tausamiga o Vaiasosa (i taimi o Iesu, sa taʻua foi o le Penetekoso, lona uiga i le faa-Eleni, o le “Lona Limasefulu), ma sa fai e latalata i le taimi lava lea o le tausaga na ulu atu ai Isaraelu i le feagaiga o le Tulafono na osia i le Mauga o Sinai. (Esoto 19:1, 2) I le taimi o lenei tausamiga, atonu e mafaufau loloto ai tagata faamaoni o Isaraelu i lo latou faaeaga o le faaesea e avea o le nuu paia o le Atua. O le avea o i latou ma tagata faapitoa o le Atua e manaomia ai ona latou usiusitai i le Tulafono a le Atua, e pei o le poloaiga ina ia tausi atu ma le alofa i ē lē tagolima ma iai puapuaga ina ia mafai ai foi e nei tagata ona latou olioli i le tausamiga.—Levitiko 23:22; Teuteronome 16:10-12.
6. O le ā le mea na tupu sa faamanatu atu e le tausamiga lona tolu i tagata o le Atua?
6 O le tausamiga mulimuli o nei tausamiga tetele faaletausaga, o le Tausamiga o le Aoaoina, po o le Tausamiga o Faleapitaga. Sa faia i le masina lona fitu, o Tishri, po o Ethanim, mai le aso lona 15 e oo atu i le aso lona 21, e fetaui mai i le amatamataga o Oketopa i la tatou kalena. (Levitiko 23:34) I lena taimi, e nonofo ai tagata o le Atua i fafo mai o o latou fale pe i luga o taualuga o o latou fale, i ni fale lē tumau (faleapitaga) sa faia mai i lālā ma lau o laau. O lenei mea sa faamanatu atu ai ia i latou la latou malaga e 40 tausaga mai Aikupito e agaʻi atu i le Nuu Folafolaina, lea sa tatau ai i le nuu ona faalagolago atu e tausia e le Atua o latou manaoga i aso taitasi.—Levitiko 23:42, 43; Teuteronome 8:15, 16.
7. E faapefea ona aogā ia i tatou le autaluina o faamanatuga o tausamiga i Isaraelu anamua?
7 Seʻi o tatou autaluina nisi tausamiga sa faamaonia le avea o ni taimi mataina i le talafaasolopito o tagata anamua o le Atua. E tatau ona faalaeiauina i tatou e lenei mea i aso nei, talu ai o loo valaauliaina foi i tatou e potopoto faatasi e lē aunoa i vaiaso taitasi ma faatolu i le tausaga i fonotaga tetele ma tauaofiaga.—Eperu 10:24, 25.
Tausamiga i Taimi o Tupu o le Gafa o Tavita
8. (a) O le ā le faamanatuga taʻutaʻua na faia i aso o le tupu o Solomona? (e) O le ā le tumutumuga sili o le faataunuuga o le ata faaonaponei o le Tausamiga o Faleapitaga e mafai ona tatou tulimatai atu i ai?
8 O se faamanatuga taʻutaʻua i le taimi o le Tausamiga o Faleapitaga na faia lea i le taimi a o uluola le nofoaiga a le tupu o Solomona, le atalii o Tavita. “O le faapotopotoga tele lava” sa potopoto mai i tuluʻiga uma o le Nuu Folafolaina mo le Tausamiga o Faleapitaga ma le faapaiaina o le malumalu. (2 Nofoaiga a Tupu 7:8) Ina ua maeʻa, ona faataape lea e le tupu o Solomona tagata sa iai i le faamanatuga, o ē na “latou faamanuia atu foi i le tupu, ma latou o i o latou fale ie ma le olioli ma le loto fiafia, ona o mea lelei uma na faia e Ieova mo lana auauna o Tavita, ma lona nuu o Isaraelu.” (1 Tupu 8:66) Sa avea moni lava o taimi mataina o le tausamiga. I aso nei, o loo tulimatai atu e auauna a le Atua le tumutumuga sili o le faataunuuga o le Tausamiga o Faleapitaga i le iuga o le Pulega e Afe Tausaga a le Solomona Sili, o Iesu Keriso. (Faaaliga 20:3, 7-10, 14, 15) I lena taimi, o le a autasi ai i le tapuaiga olioli ia Ieova le Atua, tagata o loo soifua i tulimanu uma o le lalolagi, e aofia ai i latou o le a toe tutū mai ma ē o le a faasaoolaina atu ia Amaketo.—Sakaria 14:16.
9-11. (a) O le ā na taitaia atu i se taimi mataina o le tausamiga i aso o le tupu o Esekia? (e) O le ā le faaaoaoga na faataatia e le toatele o tagata mai le malo o ituaiga e sefulu i le itu i mātū, ma o le ā ua faamanatu mai ai ia i tatou i aso nei?
9 O le isi tausamiga mataina o loo taʻua i le Tusi Paia, o lea sa faia ina ua mavae le pulega a le tupu amioleaga o Aasa, o lē na ia tapunia le malumalu ae tataʻi atu le malo o Iuta i faiga faaaposetasi. O lē na sosoo ane ia Aasa, o le tupu lelei o Esekia. I le uluai tausaga o lana nofoaiga, i le 25 o ona tausaga, na amata ai e Esekia se polokalame tele o le toe faafoisia ma le toe faatulagaina o mea. Na vave ona ia toe tatalaina le malumalu ma faia fuafuaga mo le toe faaleleia. Ona aauina atu lea e le tupu tusi i tagata Isaraelu o loo nonofo i le malo faatuiese o ituaiga e sefulu o Isaraelu i le itu i mātū, e valaaulia ai i latou e ō mai e faamanatu le Paseka ma le Tausamiga o Areto Lē Faafefeteina. E toatele na ō mai e ui lava i le taufaifai ane i ai o o latou uso a tagata.—2 Nofoaiga a Tupu 30:1, 10, 11, 18.
10 Pe sa taulau manuia le tausamiga? Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le fanauga a Isaraelu na i ai i Ierusalema na faia e i latou le tausamiga o areto e lei faafefeteina ma le fiafia tele lava i aso e fitu; na vivii atu foi sa Levī ma le au faitaulaga ia Ieova i lea aso ma lea aso i laaupese e vivii atu aʻi.” (2 Nofoaiga a Tupu 30:21) Maeu se faaaoaoga matagofie ua faataatia e na tagata Isaraelu mo tagata o le Atua i aso nei, o le toatele o loo latou onosaia teteega ma faimalaga i ala mamao ina ia auai atu i tauaofiaga!
11 Mo se faaaoaoga, seʻi manatu i Tauaofiaga Itumalo e tolu o le “Tuutoina i le Atua” lea sa faia i Polani i le 1989. Sa aofia ai i le toʻa 166,518 o ē na auai ni vaega toatele mai le atunuu sa muai taʻua o le Soviet Union, ma isi atunuu o Europa i Sasaʻe, i le mea sa faasā ai le galuega a Molimau a Ieova i lena taimi. Ua lipotia mai e le tusi o le Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom,b e faapea: “O nisi o ē na auai i nei tauaofiaga, o le taimi muamua lea faatoʻā latou auai atu ai i se faatasiga tele o le sili atu i le 15 po o le 20 tagata o Ieova. Sa faatumulia o latou loto i le agaga talisapaia a o latou vaavaai atu i le faitau sefulu o afe o loo iai i faletaalo, o loo auaufaatasi ma i latou i tatalo, ma autasia o latou leo i pesega o viiga ia Ieova.”—Itulau 279.
12. O le ā na taitaia atu i taimi mataina o le tausamiga i le nofoaiga a le tupu o Iosia?
12 Ina ua maliu Esekia, ona toe paʻū atu foi lea o sā Iutā i le faia o tapuaiga sese e ala i le taitaiga a le tupu o Manase ma le tupu o Amoni. Ona sosoo lea ma le nofoaiga a le isi tupu lelei, le talavou o Iosia, o lē na gaoioi ma le lototele i le toe faafoisia o le tapuaiga moni. I le 25 o ona tausaga, sa poloaia ai e Iosia le toe faafouina o le malumalu. (2 Nofoaiga a Tupu 34:8) A o faagasolo le toe faafouina, sa maua ai i totonu o le malumalu le Tulafono na tusia e Mose. Ona ua matuā faagaeetia le tupu o Iosia i mea sa ia faitau ai i le Tulafono a le Atua, o lea na ia fuafua ai e faitau atu i tagata uma. (2 Nofoaiga a Tupu 34:14, 30) Ma, e tusa o mea o loo tusia ai, sa ia faamaopoopoina ai le faamanatuina o le Paseka. Na faataatia foi e le tupu se faaaoaoga lelei o le foai atu ma le matamau mea i le faatasiga. O le iuga, ua faapea mai le Tusi Paia: “E lei faia foi se paseka faapena i Isaraelu talu i ona po o Samuelu le perofeta.”—2 Nofoaiga a Tupu 35:7, 17, 18.
13. O le ā e faamanatu mai ia i tatou i aso nei e faamanatuga o tausamiga sa faia e Esekia ma Iosia?
13 O toe faaleleiga o mea na faia e Esekia ma Iosia ua tutusa lena ma le toe faafoisiaga ofoofogia o le tapuaiga moni lea ua tupu i totonu o Kerisiano moni talu mai le faanofotupuina o Iesu Keriso i le 1914. E pei ona sa moni ae maise lava i toe faaleleiga na faia e Iosia, ua faapena foi i le toe faafoisiaga i ona po nei ona faavae aʻe i mea o loo tusia i le Afioga a le Atua. Ma, i le tulaga tutusa ma aso o Esekia ma Iosia, ua faapena foi i le toe faafoisiaga i ona po nei ona faailogaina i fonotaga ma tauaofiaga ia o loo faamatilatila ai faamalamalamaga mataina o valoaga a le Tusi Paia, ma faatatauga talafeagai o mataupu silisili o le Tusi Paia. Ua faaopoopo atu i le olioli o nei faatasiga e aʻoaʻoina ai, le aofaiga tele o ē sa papatisoina. I le pei o tagata Isaraelu na salamō i aso o Esekia ma Iosia, ua faapena foi i ē fou ua papatisoina ona latou lafoaia faiga leaga a Kerisinetoma ma le isi vaega uma o le lalolagi a Satani. I le 1997, e silia i le 375,000 ē na papatisoina e faailogaina ai lo latou tuuina atu i le Atua paia, o Ieova—o se faatatauga e sili atu i le 1,000 i aso taitasi.
Ina ua Mavae le Faaaunuua
14. O le ā na taitaia atu i le taimi mataina i le tausamiga i le 537 T.L.M.?
14 Ina ua maliu Iosia, ona toe liliu atu foi lea o le nuu i tapuaiga sese e sili ona inosia. Mulimuli ane, i le 607 T.L.M., na faasalaina ai e Ieova lona nuu e ala i le faapogaia o autau a Papelonia e osofaia Ierusalema. Na faaleagaina le aai ma lona malumalu, ma sa faatafunaina le laueleele. Ona sosoo mai lea o le 70 tausaga o le ave faatagataotauaina o Iutaia i Papelonia. Ona laveaia lea e le Atua se vaega totoe o tagata Iutaia na salamō, o ē na toe foi atu i le Nuu Folafolaina ma faafoisia le tapuaiga moni. Na latou taunuu atu i le aai ua faatafunaina o Ierusalema i le masina lona fitu o le tausaga e 537 T.L.M. O le mea muamua lava na latou faia o le fausia lea o se fata faitaulaga e ofo atu ai a latou taulaga masani o aso taitasi e pei ona faamatala mai i le feagaiga o le Tulafono. Na tupu lena mea i le taimi tonu lava e tatau ai ona faia le isi faamanatuga taʻutaʻua. “Ua faia foi e i latou le tausamiga o fale apitaga, e pei ona tusia.”—Esera 3:1-4.
15. O le ā se galuega na faatali mai mo le vaega totoe lea na toe faafoisia i le 537 T.L.M., ma na faapefea ona iai sona tulaga tutusa i le 1919?
15 E telē se galuega na faatalia i latou nei na toe foi atu mai le faaaunuua—o le toe fausia o le malumalu o le Atua ma Ierusalema ma ona pa. Sa tele teteega mai tuaoi na loto leaga ane. Ina ua uma ona fausia le malumalu, sa avea o se “aso o mea iti.” (Sakaria 4:10) Sa tutusa le tulaga na iai ma le tulaga o Kerisiano faamaoni faauuina i le 1919. I lena tausaga lē mafaagaloina, na latou saʻoloto ai mai le faatagataotauaina faaleagaga i Papelonia le Aai Tele, le emepaea i le lalolagi o lotu sese. Sa na o ni nai afe lo latou faitau aofai ma sa latou fesagai ma se lalolagi tetee. Po o le a mafai ea e fili o le Atua ona taofia le agaigai i luma o le tapuaiga moni? O le tali i lena fesili e manatua ai faamanatuga o tausamiga mulimuli e lua ia o loo faamauina i Tusitusiga Eperu.
16. O le ā na mataina ai le tausamiga i le 515 T.L.M.?
16 Mulimuli ane ona toe fausia lea o le malumalu i le masina o Adar i le 515 T.L.M., i le taimi tonu e fai ai le tausamiga o le tau e totogo ai mea ia Nisani. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Latou [te] faia le tausamiga o areto e le faafefeteina i aso e fitu ma le fiafia; auā sa faafiafiaina i latou e Ieova, na ia liliu foi le loto o le tupu o Asuria ia te i latou e faamalolosi ai o latou lima i le faiga o le fale o le Atua, o le Atua o Isaraelu.”—Esera 6:22.
17, 18. (a) O le ā le taimi mataina o le tausamiga lea na faia i le 455 T.L.M.? (e) Ua faapefea ona tatou iai i se tulaga faapena i aso nei?
17 I le onosefulu tausaga mulimuli ane, i le 455 T.L.M., na ausia ai foi se isi taimi mataina. O le Tausamiga o Faleapitaga i lena tausaga na faailogaina ai le faamaeʻaina o le toe fausia o pa o Ierusalema. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le faapotopotoga uma foi o e na o mai mai le tafeaga, ua latou faia fale apitaga, ma ua latou no-nofo i fale apitaga; auā talu ona po o Iosua le atalii o Nuno ua oo i lea aso, e lei faapea ona fai e le fanauga a Isaraelu. Sa matuā tele lava le fiafia.”—Neemia 8:17.
18 Maeu se toe faafoisiaina e lē mafaagaloina o le tapuaiga moni i le Atua, e ui i le ogaoga o teteega! Ua faapena foi le tulaga o mea i aso nei. E ui i le aasa mai o sauāga ma teteega, ae ua oo atu le galuega tele o le talaʻia o le tala lelei o le Malo o le Atua i tulimanu uma o le lalolagi, ma ua lagonaina i le lalolagi aoao feau o le faamasinoga a le Atua. (Mataio 24:14) Ua lalata mai le faamaufaailogaina faaiu o ē o loo totoe o le 144,000 faauuina. E silia i le lima miliona o a latou aumea o “isi mamoe” ua aoaoina mai atunuu uma ina iai i totonu o le “lafu mamoe” faatasi ma le vaega totoe faauuina. (Ioane 10:16; Faaaliga 7:3, 9, 10) Maeu se faataunuuga ofoofogia o le ata faavaloaga o le Tausamiga o Faleapitaga! Ma o lenei galuega tele o le aoaoina o le a faaauau atu pea i le lalolagi fou, pe a oo ina valaaulia le faitau piliona o ē o le a toe tutū mai ina ia latou aufaatasi i le faamanatuina o le faamanatuga o le faataunuuga o le Tausamiga o Faleapitaga.—Sakaria 14:16-19.
I le Uluai Senituri T.A.
19. O le ā na tu matilatila ai le Tausamiga o Faleapitaga i le 32 T.A.?
19 E mautinoa, mai faamanatuga o tausamiga e sili ona mataina o loo faamauina i le Tusi Paia, o faamanatuga ia sa auai atu i ai le Alo o le Atua, o Iesu Keriso. Mo se faaaoaoga, seʻi manatu i le auai atu o Iesu i le Tausamiga o Faleapitaga (po o, Tapeneko) i le tausaga e 32 T.A. Sa ia faaaogā lena faatasiga e aʻoaʻo atu ai upu moni tāua ma lagolagoina ana aʻoaʻoga e ala i le sii mai o manatu mai Tusitusiga Eperu. (Ioane 7:2, 14, 37-39) O se vala masani o lenei tausamiga o le tū masani o le tutuina o molīgaʻo i tuugalamepa tetele e fa o loo i le lotoā pito i totonu o le malumalu. Sa faaopoopo atu lena mea i le agaga fiafia sa iai i gaoioiga o le tausamiga lea na faaauau atu lava i le po. E foliga mai, sa faasino saʻo atu Iesu i nei malamalama tetele ina ua ia fetalai: “O aʻu nei o le malamalama o le lalolagi; o lē mulimuli mai ia te au, e le savali o ia i le pouliuli, a e ia te ia le malamalama o le ola.”—Ioane 8:12.
20. Aisea na mataina ai le Paseka i le 33 T.A.?
20 Ona oo mai lea i le Paseka ma le Tausamiga o Areto Lē Faafefeteina i le tausaga mataina i le 33 T.A. O lena Aso o le Paseka, na fasiotia ai Iesu e ona fili ma avea ai ma faataunuuga o le Tamai Mamoe o le Paseka, o lē na maliu ina ia aveesea “le agasala a le lalolagi.” (Ioane 1:29; 1 Korinito 5:7) I le tolu aso mulimuli ane, ia Nisani 16, ona toe faatuina ai lea e le Atua Iesu i se tino agaga e lē mafai ona oti. Ua fetaui lelei lena ma le ofoina o uluai fua o le seleselega o karite e pei ona faatonuina i le Tulafono. O lea, o le Alii ua toe faatuina mai o Iesu Keriso, ua avea “ma faapolopolo o e ua momoe [i le oti].”—1 Korinito 15:20.
21. O le ā na tupu i le Penetekoso o le 33 T.A.?
21 O se tausamiga mataina moni lava o le Penetekoso lea i le 33 T.A. I lena aso, e toatele tagata Iutaia ma tagata liulotu sa faapotopoto i Ierusalema, e aofia ai pe tusa ma le 120 soo o Iesu. A o faagasolo le tausamiga, na liligi ifo e le Alii ua toe faatuina mai, o Iesu Keriso, le agaga paia o le Atua i luga o le toʻa 120. (Galuega 1:15; 2:1-4, 33) Ona faauuina ai lea o i latou ma avea ma nuu fou ua filifilia o le Atua, e ala i le feagaiga fou na puluvagaina e Iesu Keriso. I le taimi o lena tausamiga, na ofoina ai e le ositaulaga sili a Iutaia areto faafefeteina e lua i le Atua, e faia mai uluai fua o le seleselega o le saito. (Levitiko 23:15-17) O nei areto faafefeteina ua faaāta mai ai tagata lē lelei atoatoa e 144,000 o ē na ‘faatauina e Iesu mo le Atua’ ina ia latou auauna o se “nuu faatupu, o ositaulaga foi . . . e fai foi i latou ma tupu i le lalolagi.” (Faaaliga 5:9, 10; 14:1, 3) Talu ai o le mea moni o nei pule faalelagi e ō mai i vaega e lua o tagata agasala, o Iutaia ma Nuu Ese, ua mafai ai foi la ona faaāta mai i latou e areto faafefeteina e lua.
22. (a) Aisea ua lē faamanatuina ai e Kerisiano tausamiga o le feagaiga o le Tulafono? (e) O le ā o le a tatou talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai?
22 Ina ua faagaoioia le feagaiga fou i le Penetekoso o le 33 T.A., lona uiga ua mou ese mai le silafaga a le Atua le tāua o le feagaiga tuai o le Tulafono. (2 Korinito 3:14; Eperu 9:15; 10:16) E lē o le uiga o lena mea faapea ua lē toe iai se tulafono mo Kerisiano faauuina. Ua iai i latou i le tulafono tauatua lea na aʻoaʻoina e Iesu Keriso ma ua tusia i o latou loto. (Kalatia 6:2) Talu ai la o tausamiga e tolu faaletausaga o se vaega o le feagaiga tuai o le Tulafono, o lea ua lē faamanatuina ai e Kerisiano. (Kolose 2:16, 17) E ui i lea, e tele mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai uiga sa faaalia e auauna a le Atua i taimi a o lei oo mai i uluai Kerisiano, i a latou tausamiga ma isi faatasitasiga mo le tapuaiga. I la tatou mataupu o loo sosoo mai, o le a tatou talanoaina ai faaaoaoga e mautinoa o le a uunaia ai tagata uma e talisapaia le manaoga ina ia auai e lē aunoa i faatasitasiga faa-Kerisiano.
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagai foi i le Insight on the Scriptures, ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., Tusi 1, itulau 820, vaega 1, palakalafa 1 ma le 3, i lalo o le ulutala “Festival” (Tausamiga).
b Ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Fesili Autalu
◻ O le ā le fuafuaga na faia ai tausamiga tetele e tolu a Isaraelu?
◻ O ā mea na mataulia ai tausamiga i aso o Esekia ma Iosia?
◻ O le ā le taimi mataina na faamanatuina i le 455 T.L.M., ma aisea e faalaeiauina ai i tatou?
◻ O le ā sa tu matilatila ai le aso o le Paseka ma le Penetekoso o le 33 T.A.?
[Pusa i le itulau 12]
Se Lesona o Tausamiga mo i Tatou i Aso Nei
O ē uma o le a maua aogā tumau mai le taulaga togisala a Iesu e tatau ona ola ia ogatusa ma mea ua faaatagia mai e le Tausamiga o Areto Lē Faafefeteina. O lenei tausamiga e iai sona ata faaonaponei e faatatau atu lea i le faamanatuga olioli e faamanatu ai e Kerisiano faauuina lo latou faasaoina mai lenei lalolagi amioleaga ma lo latou tuusaunoa mai le faamalaiaina i le agasala, e ala i le togiola a Iesu. (Kalatia 1:4; Kolose 1:13, 14) O le umi o le tausamiga moni e fitu aso—o se numera o loo faaaogā i le Tusi Paia e fai ma faailoga o le atoaga faaleagaga. O le umi o le tausamiga ua avea ma faataunuuga e faia seia oo ina maeʻa le taimi o loo iai le faapotopotoga o Kerisiano faauuina i le lalolagi ma e tatau ona faamanatuina i le “loto lelei ma le faamaoni.” O lona uiga, ia faifai pea ona mataala mo ni mea faafefete faafaatusa. E faaaogā e le Tusi Paia le mea faafefete e faaāta mai ai aʻoaʻoga piopio, le faaʻoleʻole, ma le leaga. E tatau i tagata tapuai moni a Ieova ona faaalia le ʻinoʻino i na mea faafefete, ia lē faataga e faaleagaina o o latou lava olaga, ma ia lē faataga foi e faaleagaina ai le mamā o le faapotopotoga Kerisiano.—1 Korinito 5:6-8; Mataio 16:6, 12.
[Ata i le itulau 9]
O se fusi karite mai le seleselega o karite fou sa ofoina atu i tausaga taitasi ia Nisani 16, o le aso lea na toe faatuina aʻe ai Iesu
[Ata i le itulau 10]
Atonu sa faasino saʻo atu Iesu i molī sa malamalama ai le tausamiga, ina ua ia taʻua ia lava o “le malamalama o le lalolagi”